RETTSGI VIZSGA 2015. mjus 11.

Horvt nyelv s irodalom

kzpszint
Javtsi-rtkelsi tmutat 1511

HORVT
NYELV S IRODALOM

KZPSZINT RSBELI
RETTSGI VIZSGA

JAVTSI-RTKELSI
TMUTAT

EMBERI ERFORRSOK
MINISZTRIUMA

Horvt nyelv s irodalom kzpszint

Javtsi-rtkelsi tmutat

Vrednovanje i bodovanje rjeenja zadataka razumijevanja teksta

Pravilnim rjeenjem zadataka razumijevanja teksta moe se postii 30 bodova.
Vrednovanje zadataka nastavnik vri prema Uputama za ispravljanje i vrednovanje.
Upute za ispravljanje i vrednovanje sadre mogui (mogue) odgovor (odgovore), mogui broj
bodova koji se moe dati na odgovor, odnosno parcijalni broj bodova.
Mogu se priznati i svi odgovori koji odstupaju od odgovora formuliranim u
moguim sadrajnim elementima, ali koji odgovaraju tekstu zadatka.
Prilikom vrednovanja zadatka razumijevanja teksta ne uzimaju se u obzir
pogreke jezine pravilnosti. Strukovni nastavnik koji vrednuje zadatak odreuje broj bodova
pojedinih zadataka, te ih poslije sumiranja zapisuje na pismenu zadau.
1. renesansa i barok
(Za svaki ispravan odgovor po 0,5 boda, ukupno 1 bod)
2. 867. godine (1 bod)
3. zidinama (1 bod)
4. Mineta (1 bod)
5. Rausa, Ragusium, Raguza (3 boda)
6. Zahvaljujui ugovorima o trgovini sa susjednim vladarima.
(Ili sadrajno identian odgovor. Odgovor vrijedi 1 bod)
7. Za svoju slobodu plaali su danak sultanu.
(Ili sadrajno identian odgovor. Odgovor vrijedi 1 bod)
8. ono to vazalna drava ili grad plaa vladaru; porez, daa
(Ili sadrajno identian odgovor. Odgovor vrijedi 1 bod)
9. demokratskim naelom;
lanovi zakonodavnog tijela skuptine bili su puani;
vladavina naroda; poredak u kojem vrhovna vlast pripada narodu (puku)
(Ili sadrajno identian odgovor. Odgovor vrijedi 2 boda)
10. Vijee umoljenih ili Senat (1 bod)
11. irina (debljina): 5,5 m, visina: 23 m
(Za svaki ispravan odgovor po 0,5 boda, ukupno 1 bod)
12. Revelin i Lovrijenac
(Za svaki ispravan odgovor po 0,5 boda, ukupno 1 bod.)
13. Razvitak streljatva te pad Carigrada i Bosne. (1 bod)
14. Orlandov stup (1 bod)
15. Avari, Slaveni, Arapi (Saraceni), Turci
(Za navoenje sva 4 naroda daje se 1 bod)
16. Skuptina, Veliko vijee, Vijee umoljenih ili Senat, Malo vijee
(Za svako tijelo po 0,5 boda, ukupno 2 boda.)
17. koji je bez poroka, koji je bez nedostataka, koji nema mana; bezgrean
(Ili sadrajno identian odgovor. Odgovor vrijedi 1 bod)
18. Na elu Dubrovake Republike stajao je knez koji je prije bio reprezentant Republike, no
stvarni nositelj vlasti.
Nije bio nositelj stvarne vlasti, obavljao je samo reprezentativne poslove.
(Ili sadrajno identian odgovor. Odgovor vrijedi 1 bod)
19. Juraj Dalmatinac (1 bod)

rsbeli vizsga 1511

2 / 10

2015. mjus 11.

Horvt nyelv s irodalom kzpszint

Javtsi-rtkelsi tmutat

20. lijepa, ljepa (Za svaki ispravan odgovor po 0,5 boda, ukupno 1 bod.)
21. morska strana (1 bod)
22. Podignut je po uzoru na druge slobodne trgovake gradove. (Ili sadrajno identian
odgovor. Odgovor vrijedi 1 bod)
23. od 15. do 17. stoljea (1 bod)
24. Rijetko je koji hrvatski grad imao toliko presudnu ulogu u kulturnom, umjetnikom,
politikom, pa i u dravnom razvitku Hrvatske kao to ju je imao Dubrovnik.
(Ili sadrajno identian odgovor. Odgovor vrijedi 1 bod)
25. bedem oko grada, slue za obranu grada od neprijatelja (Odgovor vrijedi 1 bod.)
(Ili sadrajno identian odgovor.)
26. zidi (1 bod)
Ukoliko ukupni broj bodova nije cijeli broj, onda ga po matematikim pravilima treba
zaokruiti na cijele brojeve (npr. 25,5 na 26 bodova).

II. SASTAVLJANJE TEKSTA

S jezinog (sadrajnog) i sa strukturalnog aspekta mogue je vrednovati jedino radnju koja
govori o jednoj od triju zadanih tema.
U sluaju da pristupnik rijei vie od jednog (dva ili tri) zadatka iz sastavljanja teksta i svoj
izbor ne oznai nedvosmisleno (ne podvue rjeenje zadatka koji je izabrao ili ne precrta
rjeenje zadatka koje smatra nevaeim), nastavnik je duan vrednovati ono rjeenje koje je po
redoslijedu na prvom mjestu. U sluaju da pristupnik nije rijeio ni jedan zadatak iz sastavljanja
teksta, vrednuje se s 0 bodova.

OSNOVNI KRITERIJI VREDNOVANJA SASTAVLJANJA TEKSTA

Nabrajanje moguih sadrajnih elemenata ne znai da u rjeenju zadatka moraju biti svi
prisutni. U rjeenju se mogu priznati i svi dobri odgovori koji odstupaju od zadanih
moguih sadrajnih elemenata!
1. Vrednovanje zadataka iz sastavljanja teksta vri se na temelju kriterija odreenih unutar
intervala uinka, te na temelju navedenih moguih sadrajnih elemenata.
2. Upute za vrednovanje i bodovanje sadre tri intervala uinka koji se odnose na mogui
postignuti broj bodova, tj. interval uinka kvalitete sadraja (maksimalni broj bodova: 30),
ustrojstva teksta (maksimalni broj bodova:10) i jezine uporabe (maksimalni broj bodova: 30).
O broju postignutih bodova odluuje nastavnik unutar intervala uinka.
3. Nastavnik u zadai oznaava pogreke sastavljanja teksta, jezine pravilnosti i pravopisne
pogreke. Za oznaavanje i bodovanje pravopisnih pogreaka mjerodavna je u privitku
dostavljena uputa.
4. Ukupni postignuti broj bodova nastavnik upisuje u tabelu koja se nalazi na kraju zadatka iz
sastavljanja teksta.

rsbeli vizsga 1511

3 / 10

2015. mjus 11.

Horvt nyelv s irodalom kzpszint

Javtsi-rtkelsi tmutat

OBRAZLAGANJE/ARGUMENTACIJA, ANALIZA JEDNOG

UMJETNIKOG DJELA, KOMPARATIVNA ANALIZA
KVALITETA SADRAJA/SADRAJNA KOMPONENTA
Maksimalan broj bodova: 30
Intervali uinka: (30-21) boda
Sastavak govori o izabranoj temi, svjedoi o zadovoljavajuoj informiranosti kandidata,
zrelom razmiljanju i sadrajnom izlaganju.
Pristup temi je jasan, promiljen, u razradi se prepoznaje informiranost i znanje kandidata
koje sigurno i na zadovoljavajui nain primijenjeno (npr. predmetno znanje, pojmovi,
upuivanja).
Bitne su tvrdnje razraene, primjeri i upuivanja odgovaraju temi, argumenti se iznose
uvjerljivo (u argumentiranju nema pojmovne ili logike pogreke).
Jasno se moe prepoznati kritiko razmiljanje i sposobnost prosuivanja.
Sastavak se temelji na osobnim refleksijama i stajalitima.
(20-11) bodova
U glavnim crtama se kandidat dri teme (toka gledita, problem, povezanosti).
U sastavku se izmjenjuju misli vezane uz temu i izjave nepovezane s njom. Elementi
argumentacije preteno su toni, ali se jasno vidi da kandidat ne posjeduje dovoljno temeljito
znanje o temi pa nije dovoljno uvjerljiv. Tekst sadri jednu ili dvije pojmovne ili predmetne
pogreke, poneko krivo razumijevanje.
Iznesene tvrdnje nisu uvijek dovoljno potkrijepljene argumentima, nisu dovoljno jasne,
jednoznane.
Izlaganje osobnih refleksija i stavova mijea se s opim tvrdnjama.
(10-0) boda
Umjesto razumljivog i loginog pristupa temi esto se susreu opa mjesta, a u tekstu se
pojavljuju pojmovne i predmetne pogreke.
Kandidat vie puta ponavlja izneseno.
Logika argumentacija je slaba ili pogrena; malo je ispravnih upuivanja i primjera.
Sastav ne sadri prihvatljiv samostalan stav, tekst nije uvjerljiv.

rsbeli vizsga 1511

4 / 10

2015. mjus 11.

Horvt nyelv s irodalom kzpszint

Javtsi-rtkelsi tmutat

KOMPOZICIJA TEKSTA/USTROJSTVO TEKSTA

Maksimalan broj bodova: 10
Intervali uinka:(10-8) bodova
Kompozicija teksta odgovara zadanoj formi, temi i iznesenim mislima o temi.
Sadrajna i formalna ralamba teksta je dobra, pojedini dijelovi su jasno razdvojeni (uvod,
razrada, zakljuak; najava problema, razrada, zakljuak; pasusi).
Kompozicija je proporcionalna.
Kompozicija teksta je jasna, slijedi logiki red, tvrdnje i argumentacije (objanjenja) su
nedvosmisleno povezane. Razrada problema, ako to tema zahtijeva, podijeljena je na manje
cjeline.
U radu se ostvaruje globalna i linearna kohezija.
Obim teksta je zadovoljavajui.
Intervali uinka: (7-4) boda
Sadrajna i formalna ralamba teksta je dobra, pojedini dijelovi su jasno razdvojeni (uvod,
razrada, zakljuak; najava problema, razrada, zakljuak; pasusi), ali proporcije ne
zadovoljavaju (npr. dug uvod, zakljuak ne upuuje dovoljno na razradu, ne istie nova
saznanja, razrada je kratka a time i necjelovita).
Kompozicija teksta nije pravolinijska (nije uvijek osigurana linearna kohezija), pojavljuju se
nepotrebne digresije.
Kandidat ne uspijeva uvijek na zadovoljavajui nain razgraniiti vanije dijelove od manje
vanih.
Intervali uinka: (3-0) boda
Sadrajna i formalna ralamba teksta nije zadovoljavajua: ne razaznaju se jasno sadrajne
i/ili formalne cjeline. Zbrkano, nejasno izlaganje.
Nije osigurana linearna i globalna kohezija teksta.
esto se pojavljuju nepotrebne digresije, ponavljanja.
Tekst ne odgovara u zadatku naznaenoj pisanoj vrsti i temi.
Tekst nije dovoljno obiman.

rsbeli vizsga 1511

5 / 10

2015. mjus 11.

Horvt nyelv s irodalom kzpszint

Javtsi-rtkelsi tmutat

PRILOG
KVALITETA JEZIKA/JEZINA PRAVILNOST:
Maksimalan broj bodova: 30 bodova
Kvaliteta jezika/jezina pravilnost u pismenoj radnji vrednuje se na sljedei nain:
P = pravopisne greke (pisanje velikog slova, j-lj, -, -, ks-x, e-je-ije)
boda
I = interpunkcija
boda
G = gramatike greke (glagolska rekcija, mijeanje rodova, slaganje/kongruencija, glagolski
vid, jezine/glasovne promjene)
1 bod
U = ustrojstvo reenice (sklapanje, slaganje, red rijei)
boda
Na kraju radnje treba preraunati oduzete bodove u kvocijent jezine pravilnosti. (izraavanje
greaka u postocima).
Kvocijent jezine pravilnosti = broj oduzetih bodova x 100/ukupni broj rije u pismenoj
radnji
0 - 0,7 %
30 bodova
0,71- 1,4 %
29
1,41- 2,1 %
28
2,11 2,7 %
27
2,71 3,3 %
26
3,31 3,9 %
25
3,91 4,6 %
24
4,61 5,2 %
23
4,21 5,8 %
22
5,81 6,4 %
21
6,41 7,0 %
20
7,01 7,6 %
19
7,61 8,2 %
18
8,21 8,8%
17
8,81 9,3 %
16
9,31 - 9,8 %
15
9,81 10,2 %
14
10,21 10,6 %
13
10,61 11,0 %
12
11,01 11,4 %
11
11,41 11,8 %
10
11,81 12,2 %
9
12,21 12,6 %
8
12,61 13,0 %
7
13,01 13,4 %
6
13,41 13,8 %
5
13,81 14,1 %
4 boda
14,11 14,4 %
3
14,41 14,7 %
2
14,71 15 %
1 bod
15,01 % - vie
0 boda
Npr.: ako je broj oduzetih bodova 10, onda se preraunavanje vri na sljedei nain:
10x100
500 (ukupni broj rijei) = 2% = 28 bodova.

rsbeli vizsga 1511

6 / 10

2015. mjus 11.

Horvt nyelv s irodalom kzpszint

Javtsi-rtkelsi tmutat

Obrazlaganje
Sadrajni elementi:
Uenici e pisati o porijeklu uskrsnih obiaja, opisat e njegove elemente te njihovo znaenje.
Usporedit e slavljenje obiaja nekada i sada. Ukazat e na vanost obiaja u ouvanju jezika,
kulture i nacionalnog identiteta. Navest e ostale bitne elemente nacionalne samosvijesti (jezik,
kultura, vjera itd.).
Mogui sadrajni elementi odgovora:
naziv blagdana (uskrsnue Isusovo);
Uskrs je najvei i najvaniji kranski blagdan, tjedan prije Uskrsa naziva se
Velikim tjednom, kraj korizme koja traje 40 dana, obiljeena mirovanjem,
tiinom, kajanjem;
Cvjetnica, slavni Isusov ulazak u Jeruzalem;
korizma nekad i sad;
karakteristina jela uz Uskrs;
zec, pisanice, darovi; njihov znaaj;
uvanje obiaja kao vaan element samobitnosti.
Analiza jednog umjetnikog djela
Elementi sadraja i forme:
Uenici e predstaviti Ranka Marinkovia u kontekstu knjievnog pravca u kojem je stvarao.
Objasnit e smisao naslova novele Ruke, opisati, interpretirati i usporediti karaktere Lijeve i
Desne ruke. Objasnit e zavretak novele i iznijeti svoj osobni doivljaj o njoj. Svoje e tvrdnje
potkrijepiti citatima iz djela ili prikladnim primjerima.
Mogui sadrajni elementi odgovora:
Ranko Marinkovi je pisac koji pripada razdoblju hrvatske moderne. Roen je na Visu,
a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Jedan je od najznaajnijih pisaca
tog razdoblja. Pisao je eseje, novele, romane, ali i drame;
Marinkovi je svojim novelistikim opusom izvrio veliki utjecaj na hrvatske
umjetnike svoga vremena. Njegov karakteristian stil prepun ironije, humora i duboke
skrivene metaforike oduevljavao je brojne itatelje i gledatelje;
novela Ruke objavljena je u istoimenoj zbirci novela koja je prvi put tiskana 1953.
godine;
Ruke su pisane u obliku prividnog dijaloga izmeu lijeve i desne ruke koje predstavljaju
dvije suprotne strane ljudske osobnosti. Time se ukazuje na necjelovitost/nesavrenost
ovjeka;
u zadanom ulomku razgovaraju Lijeva i Desna ruka. U tom dijalogu moemo uoiti
njihove razliite zadae, ali i razliitosti njihova karakteru. One simboliziraju dvije
ovjekove strane koje svaka osoba ima, toliko razliite, ali ipak neodvojive;
u noveli Lijeva ruka predstavlja ono dobro u nama, onu neviniju i njeniju stranu, za
koju e svi ljudi prije priznati da je imaju, nego onu pomalo licemjernu, sebinu i
hladniju koju predstavlja Desna;

rsbeli vizsga 1511

7 / 10

2015. mjus 11.

Horvt nyelv s irodalom kzpszint

Javtsi-rtkelsi tmutat

Lijeva ruka simbolizira onu osjeajniju stranu ovjeka, empatinu, njenu, spontanu, ali
i iskrenu. Lijeva ruka predbacuje Desnoj to ini sve bez imalo razmiljanja, to je u
stanju lagati i initi loe stvari samo kako bi Njemu udovoljila;
Desna ruka je ona pametnija, mudrija, snanija, ona koja dri konce. Dominantnija je
i spretnija. Naziva je se ak i Demiurgom to je kod Platona naziv za graditelja svijeta i
ivota, boanskog tvorca prirode;
na kraju novele ruke doivljavaju udan sukob. U susret im dolaze djeak i djevojica.
Djevojica je prola pored desne skrueno, tiho, kao da je neto skrivila. Desna je
pogladila djevojicu dajui nam do znanja da cijeni njezinu poslunost, skromnost i
ednost. Lijeva je kvrcnula djeaka po nosu i aljivo zamahnula iznad njegove glave.
Desna je pljusnula djeaka po licu;
ruke zadobivaju posebnu ulogu u noveli, vrlo je bitno spomenuti i njihovu simboliku
kao stvaralake i ruilake snage ljudi;
() Ruka ne samo da zna pisati, ona zna i itati (Brailleovo pismo!) i kada bi mogla
govoriti, ona bi to i glasom pokazala. Ona zna ukazati, pokazati, iskazati (potovanje);
bagatelizirati, ismijati, uvrijediti, odbaciti, uzvisiti i poniziti; upozoriti, pozdraviti,
odzdraviti, pozvati, potjerati, prijetiti, pohvaliti, estitati; istiti, prati, primati, odbijati,
pipati, tipati, milovati. Blagosloviti i prokleti. Ona ima znak za radost i tugu, za smijeh
i pla, za mir i tiinu (prst pred ustima), za buku, za svirku, forte-fortissimo, pianopianissimo. Ona komponira, svira, dirigira, operira, manipulira; gura, vue, tue, slika,
pie, modelira. Kad se kie, nos brie, kada svrbi ona eka, odobravajui pljeska (ili
dri figu u depu). uva lice, oko, usta, uho, nos. uva nas u spoticanju, klizanju,
padanju, dri ravnoteu cijelom tijelu. Ona zna to je prostor, to su stvari pouzdanije
od oka. Ona zna to je tvrdo, to je meko, otro, tupo, hrapavo i glatko. to je vatra , to
je voda, to je led. Ona je oko slijepcu, jezik gluhonijemu, naa predstraa u mraku.
Ruka pamti rasporede i distance, volumene i dimenzije. Ne pouzdajemo se u noge, ruka
ide ispred nas. Ona zna gdje su vrata, prozor, zid, rukohvat, vru poklopac, ibice,
zvonce i prekida za svjetlo. () Ruke izvode misli iz bezline askeze svijeta ideja u
individualnu raznolikost i rasko svijeta stvari, u grijeh postojanja. () I
najpompozniju, najmoniju, najautoritativniju rije jedan prst moe izvrnuti na lea i
pretvoriti je u smijenu i nemonu blunu. () I kroz balak maa govorila je ruka
(oblik kria ili lisnate cvjetne arabeske) i preko topovske cijevi s inspirativnim basreljefima slavnih bitaka, velike slave i velikih junaka. Jer kad se radilo o destrukciji,
ruka je jednako imala svoj govor kao i onda kada je gradila fasade slavnih
civilizacija. (Ranko Marinkovi, Traktat o ruci, u: Nevesele oi klauna)

rsbeli vizsga 1511

8 / 10

2015. mjus 11.

Horvt nyelv s irodalom kzpszint

Javtsi-rtkelsi tmutat

Komparativna analiza
Uenici e analizirati i usporediti dvije pjesme, istaknuti slinosti i razlike u pogledu strukture
tekstova, motiva, ugoaja i intenziteta doivljaja pjesama.
Mogui sadrajni elementi odgovora:
Josip Guja Duretin roen je 1936. godine u Martincima, nakon gimnazije u
Peuhu i Sigetu studirao je u Segedinu i Peuhu, diplomirao je na Filozofskom
fakultetu Sveuilita Etvs Lornd u Budimpeti, gdje 1961. diplomira iz
povijesti i hrvatskosrpskog jezika i jugoslavenske knjievnosti;
Kada dotie teme od ireg drutvenog znaaja, u prvom redu mislim na poloaj
hrvatske nacionalne manjine u Maarskoj, Guja im prilazi sa subjektivistikog
stajalita. On ne eli govoriti u ime svih Hrvata u Maarskoj, ne eli biti voa,
ne eli parolama i frazama poduavati svoje sunarodnjake, ve pokuava pronai
svoje mjesto u javnom, kulturnom i umjetnikom ivotu Hrvata u Maarskoj. Za
razliku od Dekia i Blaetina koji prihvaaju ulogu duhovnog voe meu
Hrvatima u Maarskoj i istupaju u ime cijele zajednice, Guja najee istupa u
svoje ime pa su mu rijei subjektivno intonirane. Tako e u pjesmi Akordi o
Hrvatskoj biti vidljivi svi sloeni elementi ljubavi jednoga manjinskog pjesnika
prema zemlji svojih predaka, ali i prema svojoj stvarnoj domovini. Tako
izrazitu manifestaciju hrvatske nacionalne svijesti u pjesnitvu (osim pjesme
Mate inkovia Hrvat sam!) ne moemo nai u knjievnosti Hrvata u
Maarskoj sve do najnovijih vremena. (I. Blaetin: Strukture moderniteta u
korpusu hrvatskoga pjesnitva u Maarskoj; . Vidmarovi, Suvremeni tokovi
u pjesnitvu madarskih Hrvata);
Rodoljublje se u pripadnika narodnih manjina mora promatrati kroz prizmu
njihove povijesne svijesti. Ono se manifestira u sloenom odnosu koji pripadnik
manjine mora uspostaviti kako prema svojoj stvarnoj domovini i veinskom
narodu, tako i prema zemlji svojih predaka i svome matinom narodu. U Josipu
Gujau Duretinu sve te relacije bile su naglaene i emotivno neobino snane.
(. Vidmarovi, Suvremeni tokovi u pjesnitvu madarskih Hrvata);
Gujaevo pjesnitvo raskida s romantiarskim kalupima, njegovo govorenje
nije vie naivno ve samosvojno i samosvjesno. Izbjegava jasna ideoloka
opredjeljenja, okrenut je problemima suvremenog ovjeka, pojedinca i njegove
egzistencije, tjeran u tom pravcu dijelom i zbog neizljeive bolesti. On ne
nastupa u ime kolektiviteta, u ime svih Hrvata u Maarskoj, ne eli izravno
poduavati i posredovati gotove istine ve trai svoje mjesto u drutvu, u
svojoj uoj sredini, pa i meu Hrvatima u Maarskoj, no uvijek svjestan svoje
odgovornosti. Zbog tih osobina Gujaa moemo smatrati prethodnikom mlae
generacije koja e se pojaviti krajem 70-ih godina. (I. Blaetin: Strukture
moderniteta u korpusu hrvatskoga pjesnitva u Maarskoj);
pri prvom susretu s Gujaevim pjesmama mnogi su okirani zbog jezika
kojim pie. S dananje toke gledita, jezik je Gujaevih pjesama srpski iako je
on sam mislio da pie hrvatskim jezikom. Pisao je slobodnim stihom koji je

rsbeli vizsga 1511

9 / 10

2015. mjus 11.

Horvt nyelv s irodalom kzpszint

Javtsi-rtkelsi tmutat

nerijetko na granici proze tako da je ponekad samo grafiki oblik onaj pouzdani
znak na temelju ega zakljuujemo kako se ovdje ne radi o prozi ve o
pjesnitvu. (I. Blaetin: Strukture moderniteta u korpusu hrvatskoga pjesnitva
u Maarskoj);
prikljuio [bih se] onim kritiarima koji se ne slau s tvrdnjama da je Guja
dijalektalni, regionalni pjesnik koji je izriaj podravinskoga kraja, a posebice
martinaki govor, smatrao okvirom u kojem bi se trebao i tematski i jezino
kretati u svom pjesnikom iskazivanju. Prije bi se moglo ustvrditi da je pisao
tadanjim prestinijim unitaristikim srpskim jezinim standardom, u koji je
svjesno unosio, zavisno od tematike, lekseme hrvatskoga knjievnoga jezika,
odnosno dijalektizme, tipine za martinaki govor. (dr. Ernest Bari,
Dijalektizmi u pjesmama Josipa Gujaa Duretina i pitanje hrvatskoga
knjievnog jezika)
Stipan Blaetin najsvestraniji je knjievnik Hrvata u Maarskoj, svoj knjievni
rad zapoinje pjesmama koje objavljuje od kraja 50-ih godina prologa stoljea;
pjesma Ilica jedna je od sedamnaest preteito opisnih pjesama iz ciklusa
Pjesma zemlje mojih pradjedova koje su posveene matinoj zemlji;
Sumorni, pomalo melankolini tonovi iz prethodnog ciklusa nestaju, a njihovo
mjesto zauzimaju slavljenje i ponos koji ispunjavaju lirskog subjekta pri pomisli
na Hrvatsku. Posebno se istiu pjesme inspirirane zagrebakim predjelom (Ilica,
Maksimir, Zrinjevac, Trnica). itajui ih stjee se dojam da se radi o
razglednici grada. (I. Blaetin: Strukture moderniteta u korpusu hrvatskoga
pjesnitva u Maarskoj).

Dodatak
Znakovi za obiljeavanje pogreaka u kompoziciji, znakovi za jezine i pravopisne
pogreke

Rastavljeno pisanje:

rsbeli vizsga 1511

)(

()

Znak za novi odlomak: obrnuto slovo z

Nedostatak oznaavanja novoga odlomka:
Znak za nedostatak u tekstu: -----------Sadrajna pogreka:
Red rijei, reenica, odlomaka: 1. 2. 3.
Logika ili jezina suprotnost: :
Znak za jezine pogreke: ~~~~~~
Sastavljeno pisanje:

10 / 10

2015. mjus 11.