Professional Documents
Culture Documents
Procesi Prerade I Dorade Vode
Procesi Prerade I Dorade Vode
Hemijski fakultet
B e o g r a d, 2010
SADRAJ:
Univerzitet u Beogradu .................................................................................................................. 1
PROCESI OBRADE I PRERADE VODE .................................................................................... 1
1
OPTI DEO .......................................................................................................................... 4
2
PROCESI PREDHODNE OBRADE ................................................................................... 5
2.1 Flokulacija / koagulacija ....................................................................................... 5
2.2 Flotacija ................................................................................................................ 8
2.3 Taloenje .............................................................................................................. 9
2.3.1 Kosi ploasti separatori ............................................................................... 10
2.3.2 Centrifugalni separatori ............................................................................... 11
2.3.3 Hidrocikloni ................................................................................................ 12
2.4 Filtracija .............................................................................................................. 12
2.4.1 Jednoslojni ili vieslojni filteri, sa povremenim radom .............................. 13
2.4.2 Jednoslojni ili vieslojni filteri sa neprekidnim radom ............................... 15
2.4.3 Filteri sa kertridem i vreasti filteri .......................................................... 16
2.5 Aeracija ............................................................................................................... 17
3
OSNOVNI PROCESI OBRADE........................................................................................ 19
3.1 Izmena jona......................................................................................................... 19
3.2 Omekavanje ...................................................................................................... 23
3.3 Uklanjanje bikarbonata ....................................................................................... 24
3.4 Potpuna dejonizacija ........................................................................................... 25
3.5 Hemijske metode ................................................................................................ 26
3.5.1 Taloenje ..................................................................................................... 26
3.5.2 Neutralizacija .............................................................................................. 28
3.5.3 Oksidacija .................................................................................................... 28
3.6 Membranska filtracija ......................................................................................... 28
3.6.1 Mikrofiltracija ............................................................................................. 28
3.6.2 Ultrafiltracija ............................................................................................... 28
3.6.3 Nanofiltracija ............................................................................................... 28
3.6.4 Reversna osmoza ......................................................................................... 29
3.6.5 Tehniki detalji membranske filtracije ........................................................ 29
3.6.6 Elektrodijaliza ............................................................................................. 31
3.7 Isparavanje .......................................................................................................... 33
4
NAKNADNI POSTUPCI PREIAVANJA .................................................................. 35
4.1 Dezinfekcija fizike metode ............................................................................ 35
4.1.1 Dezinfekcija zagrevanjem ........................................................................... 35
4.1.2 Mikrofiltracija ............................................................................................. 36
Ivan Greti, beleke za predavanja - Predmet: Hemija voda i otpadnih voda
OPTI DEO
2.2 Flotacija
Flotacija kao i sedimentacija se zasniva na razlici u specifinoj masi vrstih komponenti i
vode. Flotacija se moe podeliti na "spontanu" i "izazvanu". Kod "spontane" flotacije
specifina masa estica je manja od specifine mase vode pa se estice bez pomoi podiu
prema povrini odakle mogu biti uklonjene. Kod "izazvane" ili "podstaknute" flotacije,
vazduh koji se dodaje u vodu prijanja na estice i stvara gasne tvorevine, koje imaju manju
gustinu nego voda pa se podiu na povrinu, odakle ih je mogue ukloniti.
Najee koriena tehnika proizvodnje zahtevane veliine mehuria vazduha je tehnika
"rastvorenog vazduha". Obino se zahteva prenik mehuria odnosno "mikromehuria"
izmeu 40 - 70 m. Vazduh se rastvara u vodi pod pritiskom. Kada se u vodi uba
enoj pod
pritiskom, smanji pritisak prouzrokuje se da vazduh u obliku mehuria naputa rastvor. Ti
mehurii i vrste materije formiraju gasne tvorevine koje se podiu prema povrini vode
odakle se mogu uklonjati. Slika 2.5 prikazuje porast rastvorljivosti vazduha u vodi sa
pritiskom na temperaturi 20C.
Druga tehnika za proizvodnju mehuria je elektro - flotacija. Tehnika je zasnovana na
proizvodnji gasova H2 i O2 elektrolizom vode. Aktuelna gustina je 80 do 90 /m 2 (po jedinici
povrine u oblasti primenjene flotacije). Na ovaj naine se proizvodi 50 l gasa /h. Veliina
mehuria je istog reda veliine kao kod gore navedene tehnike.
2.3 Taloenje
Taloenje je razdvajanje dve faze zbog njihove razlike u gustini. Na brzinu taloenja utiu
sledei faktori:
razlika u gustini izmeu dve faze,
viskozitet okolne tenosti,
prenika estica koje se odvajaju.
Brzina taloenja moe se raunati primenom Stokes - ove jednaine:
d2 g (r1-r2)
v = --------------------18 h
v = brina taloenja estica, m/s
d = prenik estice, m
g = ubrzanje usled gravitacije, m/s2
Ivan Greti, beleke za predavanja - Predmet: Hemija voda i otpadnih voda
10
11
2.3.3 Hidrocikloni
Hidrocikloni se mogu upoterbljavati za poboljanje odvajanja estica. Centrifugalna sila, kao i
kod centrifuga, se koristi za poboljanje gravitacionog polja ime se daje doprinos procesu
odvajanja. Mada u hidrociklonima nema pokretnih delova, rotirajui put fluida se stvara usled
protoka fluida kroz opremu. Kako fluid prati rotirajui put kroz ciklon, estice vee gustine
nego to je voda se kreu pod uticajem gravitacione sile prema spoljnim zidovima ciklona
odakle ih je mogue izdvojiti. Voda se zadrava u centranlom delu.
2.4 Filtracija
Filtracija se uglavnom koristi kao zavrni korak posle flotacije i sedimentacije (pogledati deo
2.2 i 2.3). Filteri se projektuju za jednostepene postupke u proizvodnji ili u kombinaciji sa
procesima koagulacije i flokulacije. U ovom delu se opisuju jedno i vieslojni filteri sa
ulocima (kertridima) kao i vreasti filteri.
U delu 3.3 o mikrofiltraciji, se opisuje tehnika odstranjivanja suspendovanih estica i
koloidnih tvari.
12
13
14
15
16
2.5 Aeracija
Aeracija se primenjuje u sirovoj vodi koja sadri gasove kao to je vodonik - sulfid koji moe
izazvati neprijatan ukus i miris, CO2 se formira kao posledica kiselog tretmana nekih baznih
voda i moe biti izaziva korozije a takoe se moe uklanjati putem aeracije. Slika 2.14
prikazuje sistem za aeraciju u kome voda struji nadole preko punjenja a vazduh se uduvava
nagore kroz punjenje i isputa u atmosferu.
17
18
19
20
21
22
3.2 Omekavanje
Za omekavanje vode se koriste katjonski izmenjivai u obliku Na - R a za njihovu
regeneraciju NaCl. Sve soli kalcijuma i magnezijuma prisutne u vodi prevode se u Na soli a
Ca - R i Mg - R se uklanjaju kao nosioci tvrdoe.
Ca(HCO3)2
MgSO4
CaCl2
Na - R
NaHCO3
Na2SO4
NaCl
Mg - R
Ca - R
23
H-R
CO2 (rastvoren) +
MgSO4
CaCl2
CO2 (rastvoren) +
Na2SO4
Ca - R
Na - R
Preporuljivo je da se aeracijom uklanja rastvoreni CO2 nastao tokom ovog procesa, kako bi
se spreili problemi vezano za koroziju.
Slikom 3.5 je prikazana primena izmene jona kod uklanjanja bikarbonata sa aeracionim
tornjem za odstranjivanje CO2.
24
H-R
Anjonska izmena:
H2SO4
HCl
+
R-OH
SiO2
CO2 (rastvoren)
H2SO4
HCl
CO2 (rastvoren)
H2SO4
H2 O +
+
+
+
+
+
Ca-R
Mg-R
Ca-R
Na-R
Na-R
R-SO4
R-Cl
R-HSiO3
Kako bi se smanjio utroak NaOH za regeneraciju anjonskog izmenjivaa, pre jako baznog
anjonskog izmenjivaa moe se upotrebiti slabo bazni anjonski izmenjiva. Slabo bazni
anjonski izmenjiva ima vei kapacitet i lake se regenerie nego jako bazni anjonski
izmenjivai. Slika 3.6 ematski prikazuje sistem demineralizacije.
25
3.5.1 Taloenje
Uklanjanje prolazne tvrdoe:
Ca(OH)2 + Ca(HCO3)2
Ca(OH)2 + Mg(HCO3)2
Kre u viku:
Ca(OH)2 + MgCO3
CaCO3(vrsti) + Mg(OH)2(vrsti)
26
Ca(HCO)3
2F-
CaF2 (vrsti)
PO43-
FePO4 (vrsti)
Stalna tvrdoa u obliku jona kalcijuma i magnezijuma vezanih sa hloridima i sulfatima moe
se odstraniti uz dodatak natrijumkarbonata kao to sledi:
Na2CO3
Na2CO3
+
+
CaSO4
CaCl2
Na2SO4
2NaCl
+
+
CaCO3(vrsti)
CaCO3(vrsti)
27
3.5.2 Neutralizacija
Mogu se koristiti sledee metode
neutralnog pH:
Karbonatna kiselost:
CO2
+ NaOH
CO2
+ Ca(OH)2
CO2
+ CaCO3
CO2
+ Na2CO3
NaHCO3
Ca(HCO3)2
Ca(HCO3)2
NaHCO3
CO2
Ca(HCO3)2
3.5.3 Oksidacija
Pri obradi vode za pie, uglavnom se oksidacija koristi za dezinfekciju, pogledajte deo 4.2.
3.6.1 Mikrofiltracija
Za mikrofiltraciju "granica propustljivosti" je izmeu 300000 i 1000000. Ovim procesom se
odvajaju jedinjenja sa veliinom estica manjom od 0.2 m. Pritisak koji se obino primenjuje
je u opsegu 0.1 0.5 MPa;
3.6.2 Ultrafiltracija
Za ovu metodu se koriste membrane sa granicom propustljivosti" izmeu 500 i 300 000.
Ovim procesom se odvajaju jedinjenja u opsegu 0.001 0.1 m. To zahteva radni pritisak od
0.2 do 1.5 MPa;
3.6.3 Nanofiltracija
Ova metoda predstavlja odvajanje pomou membrana koje su po karakeristikama izmeu
ultrafiltracije i reversne osmoze. Zahtevani radni pritisak za ove membrane je izmeu 2 i 4
MPa i daju vii protok nego membrane kod reversne osmoze, ali s druge strane
nanomembrane imaju manju sposobnost odvajanja nego membrane reversne osmoze;
28
29
30
3.6.6 Elektrodijaliza
Elektrodijaliza je primer voenja membranskog procesa uz elektrinu energiju u kome se
deava selektivni transport anjona i katjona kroz membranu. Membrane, koje dozvoljavaju
prolazak pozitivno nabijenih katjona su negativnog naboja. Membrane koje dozvoljavaju
31
32
3.7 Isparavanje
Isparavanje se primenjuje za odvajanje isparljivih rastvaraa od rastvorenog materijala, koristi
se isparljiva faza kako bi se postiglo razdvajanje. Za obradu vode primenjuje se postupak
zagrevanja sirove vode do pare koja se potom kondenzuje. Rastvorene soli se zadravaju u
rastvoru, koji postaje jo koncentrovaniji i izbacuju se u struji efluenta.
Pogonska sila za proces je toplotna energija koja je potrebna za grejanje vode do take
kljuanja i za dostizanje promene iz tene faze u parnu. U veini sluajeva za dobijanje
energije je potrebna promena faze. Zahtevana energija moe biti raunata kao to sledi:
specifini toplotni kapacitet vode je 4.19 KJ/kg /C pa je potrebna energija od 335 MJ za
podizanje temperature 1 m vode sa 20 do 100C,
latentna toplota isparavanja vode je 2.26 MJ/kg, zato se za promenu 1m vode od tene do
gasovite faze zahteva 2260 MJ,
ukupna toplotna energija za isparavanje 1 m vode je 2595 MJ.
Upotrebom velikog broja tehnika regeneracije, aktuelni zahtevi za energijom su znatno manje
ovisni o dizajnu opreme, dok se stepen regeneracije toplote postie kada se vodena para
kondenzuje.
Slika 3.13 prikazuje metodu isparavanja uz upotrebu kompresora na elelktrini pogon kako bi
se postigla regeneracija toplote koristei se tehnikom koja se tie mehanike rekompresije
pare. Takvi sistemi mogu funkcionisati uz potronju energije od 54 MJ/m.
Razliiti tipovi metoda isparavanja su:
isparavanje u tankom sloju, toplota se prenosi na tanak sloj tenosti nanesene preko
zagrevane povrine,
komora za isparavanje, toplota se prenosi na ukupnu zapreminu tenosti koja isparava,
trenutno isparavanje, toplota se prenosi na vodu pod pritiskom koja trenutno kljua a to
se deava kad se pritisak smanji.
Posledica uklanjanja vode isparavanjem je poveanje koncentracije rastvorene vrste
komponente u tenoj fazi. Potronja goriva i vode je od ekonomskog interesa, pa veina
sistema zadrava vodu u odeljenju zagrevanja koja moe posluiti za recirkulaciju kroz
greja, sve dok rastvorene vrste komponente ne dostignu proopisani nivo. Treba se odluiti
izmeu male zapremine, visokog sadraja rastvorene vrste komponente sa prisutnim rizikom
od kamenca i korozije, i velike zapremine a niskog sadraja vrste komponente ali visoke
cene kotanja vode, energije i efluenta.
Izbor materijala zavisi od tenosti koja e isparavati i odreuje se s naroitom panjom
zbog potencijalne korozije koja bi se mogla desiti naroito kod viih koncentracija.
Posebno treba obratiti panju u sluaju prisustva hlorida, kada se zahteva upotreba specijalnih
materijala.
33
U isparivau se stvara pena, naroito ako voda potie od regeneracije ili ako sadri
povrinski aktivne materije. Pena moe ispuniti ispariva i prouzrokovati kontaminaciju
pare kapljicama sirove vode a konano i kondenzata. Upotreba antipenuavca ovaj rizik
svodi na najmanju moguu meru.
34
35
4.1.2 Mikrofiltracija
Mikrofiltracija se koristi za odvajanje mikroorganizama od ulazne vode. Voda prolazi kroz
membranu dok se na njoj mikroorganizmi zadrava. Slika 4.1 Spore mogu proi kroz
membrane veliine pora 0.45 m, ali e i one biti zadrane na membrani sa porama od 0.2
m.
4.1.3 Zraenje
Zraenje se moe primeniti za dezinfekciju vode. Pored radioaktivnog zraenja, UV svetlo
sadri dovoljno energije za dezinfekciju. Pokazalo se da UV zraenje na 254 nm daje najbolji
efekat protiv mikroorganizama. U principu unitava DNA molekule i tako daje odline
rezultate protiv bakterija i gljivica.
Oprema se sastoji od cevi za pranjenje ivinih para, uz napajanje strujom visokog napona,
postavljene u plat od nerajueg elika u kome se vri obrada vode dok struji. UV senzor je
lociran na zidu plata detektujui UV zraenje i u najudaljenijem mestu u cevi, ime se
omoguava registrovanje bilo kakvog naruavanja radnih karakteristika. Primer za to bi bila
razgradnja neistoa sa cevi.
Pojedinani ureaji vre obradu vode protoka do 450 /h
m u zavisnosti od zagaenja. Ve
i
kapacitet zahteva ugradnju viecevnog sisitema.
Zbog ogranienog radnog kapaciteta i karakteristika emisije, konstrukcijom opreme mora se
osigurati dobro meanje vode i izbei svaki zaklon od zraenja - senke. Doza UV zraenja
koju organizam prima, meri se kombinacijom inteziteta radijacije merenog u mJ /cm i
vremena. Efekat zraenja na individualni organizam se meri kao energija u mJ/cm, potrebna
da se broj organizama prisutnih u vodi smanji za deset puta, a izraava se kao vrednost D10. E.
coli se esto koristi kao indikator bakterija, pokazalo se da e se energijom zraenja od 5.4
mJ/cm njeno prisustvo smanjiti za 99%. Treba napomenuti da je vrednost D10 specifina za
svaki pojedini organizam.
Za specifikaciju UV sterilizatora su relevantni sledei faktori:
obrada pri maksimalnom protoku,
prenosivost kroz fluid koji se obrauje, ako je u pitanju voda uticae mutnoa,
rastvoreni joni, naroito mangan i gvoe kao i prisustvo organskih materija,
nivo i priroda zagaenja kako bi se sa sigurnou odredio uinak UV izvora
i uskladila D10 vrednost za najotpornije organizme.
S vremenom oprema se degradira. Vremenom izlazni signal UV lampe slabi, i uobiajeno je
zameniti na svakih 4000 do 8000 h u ovisnosti od primenjenog tipa. Moderne konstrukcije
ukljuuju mehanike brisae kako bi se prevaziao i problem zaprljanosti povrina cevi.
Metode fizike dezinfekcije nemaju trajni uticaj, zato je vano da oprema koja dolazi u
kontakt sa preienom vodom ne bude kontaminirana.
36
priukus vodi i pivu, pre upotrebe bi ih trebalo uklanjati a za tu svrhu se moe koristiti filter sa
aktivnim ugljem (pogledati sliku 4.4).
4.2.1 Hlor
Hlor se obino koristi za dezinfekciju vode za pie. U vodi reaguje formirajui hipohloritne
jone. Negativan uticaj hlora je formiranje zagaujuih hlorovanih organskih jedinjenja u vodi,
primer su huminske kiseline. Zakonsko ogranienje se zasniva na postavljanju maksimalne
granice za jedinjenja kakva su trihlormetani i hlorfenoli. Za otkrivanje ovakvih nepoeljnih
produkata hlorisanja koristi se aktivni ugalj. Da bi se izbegla ponovna kontaminacija u
aktivnom uglju ne sme biti mikroorganizama, to zahteva periodino pranje na oko 24h
proputanjem pare ili tople vode.
4.2.2 Hlordioksid
Odmah na poetku trea naglasiti da je hlordioksid eksplozivan gas kad se nalazi pod pritiskom
zato se uglavnom nikad ne transportuje, ve se proizvodi na licu mesta. Kao proizvod moe
da se dobije u vodenom rastvoru ili kao gas. Proizvodi se iz kiselog rastvora natrijum hlorita
(NaClO2) ili natrijum hlorata (NaClO3). Za proizvodnju ClO2 postoji nekoliko reakcija:
1)
2)
3)
4)
37
4.2.3 Ozon
Ozon je troatomna molekula kiseonika koji se uobiajeno proizvodi prolaskom suvog vazduha
ili istog kiseonika kroz elektrino polje visokog napona opsega od 6 do 18 kV.
Uobiajena oprema podrazumeva:
kompresor za vazduh i sunicu,
izvor kiseonika iz rezervoara ili iz generatora,
ozon reactor,
rastvaranje ozona ukljuujui reakcioni tank,
38
39
Fenoli i hlorofenoli
Polinuklearna aromatska jedinjenja
Pesticidi i herbicidi
40
4.3 Deaeracija
Deaeracija se koristi za otklanjanje neeljenih gasova iz vode, na primer, u procesu
proizvodnje piva. U procesima proizvodnje piva najee se primenjuje otklanjanje kiseonika
iz vode pri fermentaciji donjeg vrenja. Deaeracija se obino izvodi prolaskom inertnog gasa
ili pare kroz vodu. Uobiajenim metodama deaeracije je mogue smanjiti sadraj kiseonika
ispod 0.05 mg/l.
Ureaj za izdvajanje gasa, obino sadri pakovanu kolonu kroz koju se voda cedi nadole i
sree sa inertnim gasom koji struji nagore. Da bi se postigla ravnotea, kiseonik prelazi iz
vodene faze u gasnu (pogledati sliku 4.5) Posredstvom pakovanja kolone prenoenje gasa se
poboljava zbog velike kontaktne povrine tenosti i gasa.
Osim inertnog gasa, para se moe iskoristiti za podizanja temperature a tada je rastvorljivost
kiseonika u vodi veoma niska i proces uklanjanja kiseonika veoma brz. Potronja energije je
takoe velika, primena visoke temperature znai da je voda toplotno obraena kao i
deaerisana.
41
42
5.1 Uopteno
Neke industrije koriste sopstvene podzemne izvore, vode iz bunara, povrinske vode reka ili
jezera, kao i obraenu vodu obino iz gradskih pogona za obradu vode. Podzemne vode
obino nisu zagaene i mogu se koristiti uz jednostavnu obradu. Slede primeri posebnih
metoda obrade koji se koriste u proizvodnji vode iz razliitih izvora.
Voda za pie iz gradskih pogona za obradu vode esto se direktno koristi u prehrambenoj
industriji. Obrada vode vri se prema standardima za proizvodnju vode za pie koji su obino
prilagoeni odreenim proizvodnim procesima. Izvori pitke vode mogu biti povrinski ili
podzemni. Problemi nastaju ako je sirova voda loeg kvaliteta. Voda iz gradskih pogona za
obradu vode obino je dezinfikovana hlorisanjem, to moe proizvesti miris i ukus koji se
prenosi i u gotov prehrambeni proizvod, pa se stoga moraju odstranjivati iz vode. Ovo je
naroito vano u proizvodnji piva i bezalkoholnih pia. Problemi se javljaju kao rezultat
delovanja hlora na huminske kiseline kojih ima u tragovima u obraenoj vodi, a koje su inae
uvek prisutne u kiselim povrinskim vodama.
43
Slika 5.2 Obrada podzemne vode koja sadri komponente tvrdoe, gvoe i mangan
44
45
46
47
Tip III: voda koja je dobra za pranje laboratorijskog posua, s tim to poslednje
ispiranje sudova mora biti sa vodom s kojom e se raditi odreeni eksperiment ili
postupak.
Tip I: voda koja se koristi za analitike svrhe, kliniku hemiju, elektzroforezu i slino.
Pored ovih tipova vode koristi se i istija voda za specijalne svrhe, pre svega za naunoistraivaki rad i za nju nema standardnih propisa.
Tabela 5.3 Specufikacija za laboratorijsku vodu prema ASTM standardu
ASTM Tip vode
II
III
0,056
1,0
0.25
18,2
1,0
4,0
500
50
50
200
Cloridi (g/L)
10
Natrijum (g/L)
10
48
vea, pa samim tim je vea i njena istoa. Najistija voda prema ASTM standard je voda tipa
I koja ima otpornost 18,2 M*cm.
Provodljivost i otpornost vode se nalaze u obrnutoj srazmeri, reciprona vrednost
provodljivosti je otpornost:
Provodljivost = 1/Otpornost (0,055 = 1/18,2).
Jono
izmenji
vaki
tretman
Ultrafiltracija
Hlor
Odlino
Odlino
Ca / Mg
Dobro
Odlino
Odlino
Krupne
estice
Odlino
Odlino
Odlino
Fine estice
Odlino
Odlino
Bakterije
Odlino
Odlino
Odlino
Virusi
Odlino
Odlino
Dobro
Odlino
Nukleaze
Dobro
Odlino
Odlino
Odlino
Pirogeni
Odlino
Odlino
Rastvorne
neorganske
soli
Odlino
Rastvorne
organske
supstance
Rastvoreni
gasovi
Dobro
Odlino
Odlino
Odlino
Odlino
Odlino
Odlino
Dobro do
Odlino
Dobro
Dobro
Odlino
Dobro
Dobro
Dobro do
Odlino
Dobro
49
Primarni tretman ili pred tretman najee se primenjuje kod jako tvrdih voda ili
tehnike vode primenom jonoizmenjivakih kolona i korienjem aktivnog uglja radi
uklanjanja hlora, neorganskih soli i neistoa organskog porekla.
Destilacija najstariji poznat metod za pripremu laboratorijske vode, ali i vrlo skup. Troi
mnogo toplotne energije i troi mnogo vode za kondenzaciju vodene pare. Ovakva voda se
koristi u laboratorijama manjih kapaciteta i za uobiajene analitike postupke, ali ako su
zahtevi analitike visoki i koriste se hemikalije visoke istoe (chromatografic grade) obina
destilovana voda nije pogodna jer je prljava.
Redestilacija - poznat metod za pripremu laboratorijske vode visoke istoe, ali i najskuplji.
Kao i destilacija troi mnogo toplotne energije i troi mnogo vode za kondenzaciju vodene
pare. Ovakva voda se koristi u laboratoriskim postupcima gde su zahtevi za istou vode i
hemikalija vrlo visoki kao u analitikim laboratorijama, molekularnoj biologiji ili
mikrobiologiji.
Reversna osmoza (RO) je postala nezaobilazna metoda za prirpemu laboratorijske vode.
Iako ova metoda nije efikasna kao jonoizmenjivaka priprema vode ona se koristi jer je jeftina
i jer se ureaj za RO lako isti i ponovo koristi. Ova metoda se esto nadopunjuje tretmanom
vode sa UV zraenjem (254nm) koje vrlo efikasno eliminie sve ive mikroorganizme. esto
se RO i UV tretman koriste kao predtretman za pripremu ultraiste vode.
Dejonizacija je vrlo efikasan metod za uklanjanje svih vrsta soli iz vode. U sluaju
pripreme ultraiste vode koristi se upravo ova metoda, a kao ulazna voda koristi se prethodno
pripremljena voda metodom RO i UV ili destilovana voda. Primenom jonoizmenjivakih
smola koje su pripremljene ba u svrhu pripreme ultraiste vode postie se
elektroprovodljivost od svega 0.055 S/cm. Ultraista voda se nakon toga preiava sa
aktivnim ugljem da bi se odstranile organske suspstance ija koncentracina ne sme da pree
10 ppb organskog ugljenika mereno TOC-em (TOC ureaj za merenje ukupnog organskog
ugljenika Total Organic Carbon). Ovako pripremljena voda koristi se za finalno ispiranje
staklarije i za analitike potrebe, na primer, za AA, HPLC, ICP, GC, TOC i slino.
Ultrafiltracija je poseban tretman vode znaajan za biomedicinske laboratoriske svrhe jer
uklanja bakteriske toksine, makromolekule, viruse, bakterije ili koloidne estice. Ovakva voda
se esto koristi za elektroforezu ili za uzgajanje laboratoriskih kultura.
UV foto-oksidaciaja poseban postupak sa UV lampom (185/254nm) koji je vrlo efikasan
kod unitavanja (oksidacije) malih organskih molekula bakterija i virusa. Posledica ovakvog
tretmana vode je da se dobija voda sa mane od 5 ppb organskog ugljenika mereno TOC-em.
Sterilizaciona filtracija poseban vid ultrafiltracije koji otklanja sve estice, viruse i
bakterije koje su vei od 0.2
m. Za ovaj postupak se koristi dejonizovana voda tip I (18.2
Mcm).
Kod donoenja odluke koji tip vode vam treba uvek vodite rauna, na prvom mestu, za ta
vam laboratoriska voda treba, na drugom mestu, koliko vam takve dode treba, a tek na treem
mestu koliko sve to kota.
50