Kako glasi teorem o ravnotei tri neparalelne sile?

U planu je sila zatvoren TROKUT sila i u planu se poloaja sve tri sile sijeku u
jednoj toki.
Dokaz teorema:

neka u ravnini postoje tri neparalelene sile; ( slika )

na temelju DRUGOG aksioma Statike, dvije se sile mogu zamijeniti jednom
silom koja je njihova rezultanta; ( slika )
sada zapravo u planu poloaja postoja dvije sile; ( slika )
na temelju PRVOG aksioma Statike, dvije se sile mogu ponititi samo ako lee
na istom pravcu, jednakog iznosa i protivnog smjera djelovanja. Radi ovoga
pravac djelovanja tree sile mora prolaziti SJECITEM prethodne dvije. ( slika
)
u planu sila trea sila ima poetak u vrku rezultante prve dvije, a kako se
mora ponititi s njom, treba iljkom zavriti u njenom poetku. Za ovako
nastali lik se kae da je ZATVOREN trokut sila. ( slika )

Kada se i kako se primjenjuje Culmannova metoda kod ravnotee?

Culmannova je metoda prikladna za rjeavanje onih zadaa ravnotee gdje se
analizira, u pravilu, samo jedno tijelo optereeno obino samo jednom vanjskom
silom (najee vlastitom teinom). Drugi vaan uvjet je da se poznati pravci bar
dviju nepoznatih iznosa sila sijeku u okviru crtea plana poloaja dok se trei
poznati pravac nepoznate sile treba sijei s poznatim pravcem sile vanjskog
optereenja.
Princip se temelji na Drugom aksiomu Statike i na Teoremu o ravnotei tri
neparalene sile. Metoda je isto grafika. Potrebno je crtati plan poloaja i plan sila
u mjerilu.
POSTUPAK
Poznati pravci bar dviju nepoznatih iznosa sila koji se sijeku imaju, na temelju
Drugog aksioma Statike, rezultantu
iji pravac prolazi tim sjecitem. Ovime za
analizu postoje TRI sile koje su u ravnotei: sila
, vanjska sila i preostala
nepoznata sila te se na njih moe primjeniti Teorem o ravnotei tri neparalelne
sile.
Primijena Culmannove metode:

oslobotiti tijelo veza, ( slika )

pretpostavi se da sila u uetu

i reakcija
koja mora prolaziti tokom M tj :

u toki B imaju rezultantu

temeljem teorema o ravnotei tri neparalelne sile, u ravnotei su sile:

,

u planu se poloaja ove sile sijeku se u jednoj toki, a u planu sila zatvaraju

trokut sila! ( slika )

sila

se rastavi na

. ( slika )

Kada se i kako se primjenjuje Ritterova metoda kod ravnotee?

Riterova je metoda prikladna za rjeavanje onih zadaa ravnotee gdje se analizira, u
pravilu, samo jedno tijelo. Drugi vaan uvjet je da se poznati pravci triju
nepoznatih iznosa sila sijeku meusobno u okviru crtea plana poloaja.
Princip se temelji Momentnom pravilu (Varignonov teotem) za sluaj ravnotee.
Metoda je grafo-analitika. Potrebno je crtati plan poloaja u mjerilu.
POSTUPAK
U toki u kojoj se poznati pravci dviju nepoznatih iznosa sila sijeku postavi se
MOMENTNA JEDNADBA RAVNOTEE. Ovo daje jednadbu samo s jednom
nepoznanicom - iznos tree nepoznate sile. Pri ovome se krakovi svih sila izmjere u
planu poloaja. Ovaj se postupak treba ponoviti za jo dva preostala sjecita.
Kada se i kako se primjenjuje metoda verinog poligona kod ravnotee?
Metoda je prikladna za rjeavanje onih zadaa ravnotee gdje se analizira, u pravilu,
jedno tijelo ili vie tijela zglobno povezanih, optereeno s vie vanjskih sila koje
mogu biti meusobno paralelne. Jedan vaan uvjet je da se poznati pravci bar
dviju nepoznatih iznosa sila sijeku u okviru crtea plana poloaja.
Princip se temelji na slinom postupku kao kod rastavljanja poznate sile na tri
komponente samo se OVDJE radi o RAVNOTEI. Potrebno je crtati plan poloaja i
plan sila u mjerilu.
POSTUPAK

promatrano se tijelo oslobodi veza s okolinom ili s ostalim tijelima (ako

postoje) te ove veze zamijene silama poznatog pravca, za sada nepoznatog
iznosa i smjera.

U planu sila nacrta se poligon zadanih (poznatih) sila proizvoljnim redoslij

edom.

Nepoznate se sile, kojih u opem pa i u ovom primjeru ne smije biti vie od

tri, povlae posljednje. Jedna od nepoznatih sila, iji je pravac djelovanja
poznat i smjer pretpostavljen, poinje npr. u iljku zadnje poznate sile.
Preostale se dvije (koje se u planu poloaja sijeku u jednoj toki), a kao
njihova rezultanta (temeljem Drugog aksioma Statike) zavrava svojim
iljkom u poetku prve zadane (poznate) sile
Granica e izmeu ove dvije nepoznate sile biti odreena polnom zrakom zakljunicom s'.
U planu sila odabere se pol P te povuku i oznae polne zrake za sve poznate
ucrtane sile.
U planu poloaja nacrta se verini poligon - dvije polne zrake i sila koje
stvaraju trokut u planu sila, u planu se poloaja sijeku u jednoj toki na
pravcu te sile.

Prva se verinica treba povui i kroz sjecite dvije nepoznate komponente

jer je to sigurno, u prvom pristupu, jedina poznata toka pomone rezultante
ove dvije komponente.
Prva i posljednja verinica presijecaju pravce nepoznatih sila te se kroz te
dvije toke povue zakljunica s' (verini poligon zatvoren!) i paralelno
prenese u plan sila kroz pol P (ovdje s).
Tamo gdje zakljunica s presjee pravac prve povuene nepoznate sile
odreena je granica gdje zavrava ta sila, te gdje poinje pomona rezultanta.
Na ovaj su nain odreeni i iznosi nepoznatih sila, a plan sila ovim je
postupkom zatvoren.

Pomonu je rezultantu potrebno sada rastaviti na dvije komponente u

poetku nepoznatih sila.

Kako glase grafiki uvjeti ravnotee opeg skupa sila u ravnini?

U planu sila zatvoren poligon sila i u planu poloaja zatvoren verini poligon
Kako glase i koliko jednadbi ravnotee postoji kod opeg ravninskog skupa
sila?
Kada se promatrano tijelo oslobodi veza s drugim tijelima i okolinom sve sile moraju
udovoljiti uvjetu da bez obzira na toku redukcije svih sila ne smije postojati ni
rezultanta niti moment sprega sila, dakle:
i

Mogu postojati tri nepoznanice (obino sile, ali mogu biti i neke druge veliine)
potrebno je postaviti sustav od tri algebarske jednadbe. Odabere se po volji
koordinatni sustav, najpovoljnije tako da je ishodite u sjecitu pravaca dviju
nepoznatih sila te su mogua tri oblika sustava algebarskih jednadbi:

zbrojevi komponenti sila u smjeru dviju osi koordinatnog sustava te zbroj

momenta s obzirom na bilo koju toku moraju biti jednake nuli:
1)
ili

; 2)

; 3)

zbroj komponenti svih sila na jednu os koordinatnog sustava i zbrojevi

momenta svih sila oko dvije toke moraju biti jednake nuli. Ogranienje je da
ove dvije toke ne smiju leati na pravcu koji je okomit na tu os koordinatnog
sustava:
1)
; 2)
; 3)
(uz uvjet da pravac
nije okomit na os x) - ili
zbrojevi momenata svih sila oko tri toke moraju biti jednake nuli:
1)
; 2)
; 3)
,
(uz uvjet da toke A, B i C nisu na istom pravcu) -

Kako glase i koliko jednadbi ravnotee postoji kod ravninskog skupa

paralelnih sila?

Kada se promatrano tijelo oslobodi veza s drugim tijelima i okolinom sve sile moraju
udovoljiti uvjetu da bez obzira na toku redukcije svih sila ne smije postojati ni
rezultanta niti moment sprega sila, dakle:
i

Mogu postojati dvije nepoznanice (obino sile, ali mogu biti i neke druge veliine)
potrebno je postaviti sustav od dvije algebarske jednadbe.
Odabere se po volji koordinatni sustav, ali tako da mu je jedna os (npr. y) paralelna
sa zadanim silama. Mogua su dva pristupa:

zbroj svih sila (na zajednikom pravcu npr. y) i zbroj njihovih momenata s
obzirom na bilo koju toku moraju biti jednaki nuli
1)
; 2)
,
ili
zbrojevi momenata s obzirom na dvije toke jednake nuli
1)
i 2)
(uz uvjet da pravac

.
nije paralelan s osi y)

Kako glase i koliko jednadbi ravnotee postoji kod ravninskog skupa

konkurentnih sila?
Ovdje se zapravo radi o zglobu u kojem su povezani tapovi ili uad, a mogu se uz
mala pojednostavljenja ovakvim pristupom promatrati i mali koloturi smjeteni na
zajednikoj osovini preko kojih je prebaeno jedno ili vie uadi.
Kada se promatrano tijelo (zglob) oslobodi veza s drugim tijelima i okolinom, sve se
sile (poznate i reakcije veza) moraju sijei u jednoj toki. Sile moraju udovoljiti
uvjetu ravnotee, bez obzira na toku redukcije sila, da ne smije postojati rezultanta.
Moment skupa sila NE MOE postojati jer se sve sile sijeku u jednoj toki (koja se
moe izabrati za toku redukcije), dakle:
.
Mogu postojati dvije nepoznanice (obino sile, ali mogu biti i neke druge veliine,
kutovi npr.) potrebno je postaviti sustav od dvije algebarske jednadbe. Odabere se
u pravilu koordinatni sustav u toki sjecita svih sila.
Zbroj svih projekcija sila na osi koordinatnog sustava moraju biti jednake nuli:
1)

; 2)

to je to ravnotea tijela u smislu glavnog vektora i glavnog momenta?

Tijelo je u ravnotei kada su rezultanta sila i glavni moment jednaki nuli to se u
obliku vektorskih jednadbi pie:

.
to je to ravnotea tijela u analitikom smislu?
U primjeru OPEG sustava sila optereenog tijela u PROSTORU, vektorski se nain
moe zamijeniti u obliku sustava od est algebarskih jednadbi gdje su iznosi

rezultante svih sila u smjeru koordinatnih osi i momenti svih sila oko triju
koordinatnih osi ravni nitici.
Ovdje je mogue je rijeiti est nepoznatih veliina.

,
,
,
,
,

to je to statiki faktor trenja?

To je faktor
koji pokazuje granini omjer sile trenja i normalne sile koje
djeluju na tijela u kontaktu u trenutku prije nego zapone gibanje jednog tijela
prema drugom.
to je to kinetiki faktor trenja?
To je faktor
koji pokazuje omjer sile trenja i normalne sile koje djeluju na tijela
u kontaktu za vrijeme gibanja jednog tijela prema drugom.
Kakve vrste trenja klizanja postoje?
U pravilu postoji:

suho trenje, (izmeu dva tijela u dodiru ne postoji nikakvo sredstvo koje bi
utjecalo da se tijela za vrijeme gibanja ne dodiruju)
polusuho trenje, (izmeu dva tijela u dodiru postoji sredstvo za
podmazivanje, ali u tankom sloju, koje djelomino razdvaja tijela za vrijeme
gibanja)
tekuinsko trenje (izmeu dva tijela u dodiru postoji sredstvo za
podmazivanje koje razdvaja tijela za vrijeme gibanja).

Zato je kod tekuinskog trenja sila trenja najmanja?

Ovo se trenje objanjava time to je trenje koje djeluje izmeu molekula maziva
(tekuine) znatno manje nego u dodiru krutih tijela.
Kako glasi Coulombov zakon trenja klizanja dok tijelo miruje?
Sila je trenja
usmjerena u suprotnom smjeru od vune sile
namjeri gibanja tijela
U ovom sluaju vrijedi nejednadba:
,

, opirui se tako

koja samo u graninom sluaju postaje jednadba:

.
Ovdje je

faktor statikog trenja.

Kako glasi Coulombov zakon trenja klizanja kada se tijelo jednoliko giba?
Sila je trenja
usmjerena u suprotnom smjeru od vune sile
gibanju tijela

, opirui se tako

U ovom sluaju vrijedi jednadba:

.
Ovdje je

faktor kinetikog trenja.

Kako se tumai odnos izmeu statikog i kinetikog faktora trenja?

Dok tijela, koja se dodiruju (tlae se normalnom silom
) miruju, dolazi do
"lijepljenja" vrkova neravnina koje postoje na povrini tijela. Pri namjeri da se jedno
tijelo pomakne u odnosu na drugo, potrebno je u graninom trenutku "otkinuti"
djelie "spojenog" materijala. Nakon to se ove "veze" pokidaju, tijela se mogu uz
manju djelatnu sila gibati jedno u odnosu na drugo.
U sluaju dok tijelo miruje vrijedi nejednadba:
,
koja samo u graninom sluaju postaje jednadba:
.
Ovdje je

faktor statikog trenja.

U sluaju gibanja vrijedi jednadba:

trenja.
Iz ovoga se moe zakljuiti da je:

. Ovdje je

, tj. kut trenja

faktor kinetikog

to je to kut trenja?
Kut statikog trenja
odreuje pravac reakcije
prema normali na tangencijalnu
ravninu dodira tijela kada se tijelo nalazi jo uvijek u ravnotei (granina
ravnotea) ili poinje gibanje.
Kut kinetikog trenja
odreuje pravac reakcije
prema normali na tangencijalnu
ravninu dodira tijela kada se tijela nalaze u stanju gibanja.
Kako bi se eksperimentalno odredio faktor trenja?
Analizom stanja slobodnog tijela na kosini.
Kada je kosina nagnuta u graninom sluaju za kut
.
Ovdje je

faktor statikog trenja.

u sluaju ravnotee vrijedi:

O emu ovisi faktor trenja?

Faktori statikog i kinetikog trenja ovise o materijalu i hrapavosti povrina tijela
koja su u dodiru.
Koliki su iznosi faktora trenja za materijale u dodiru koje poznajete?
Faktori statikog i kinetikog trenja ovise o materijalu i hrapavosti dodirnih
povrina, neke orijentacijske vrijednosti mogu se vidjeti u ( tablici ).

to je to konus trenja?
Neka se zamisli da neko tijelo lei na vodoravnoj hrapavoj podlozi. Neka na tijelo
djeluje horizontalna sila
koja ima granini iznos tako da je reakcija
otklonjena od normale upravo za kut
. ( slika )
Ukoliko bi se pravac djelovanja sile
rotirao u vodoravnoj ravnini, tada bi pravac
djelovanja reakcije

kao izvodnica plata opisivao uspravni unj (konus).

Prostor unutar unja (konusa) su svi mogui poloaji pravca reakcije

koji
prolaze vrhom toga unja bez obzira na iznos i smjer djelovanja vodoravne sile

to je to povrina ravnotee kod trenja klizanja ?

Neka se zamisli da neko tijelo (homogena teka greda) lei jednim krajem na
vodoravnoj hrapavoj podlozi, a drugim krajem se naslanja na uspravni hrapavi zid.
Ovo tijelo ima tenju gibanja prema dolje i ulijevo. Ovo ukazuje da su mogui najvei
otkloni ukupnih reakcija podloge

i zida

za granine kutove

tj.

.(

slika )
Prema teoremu o ravnotei tri neparalelne sile potrebno je da se u planu poloaja
sve tri sile sijeku u jednoj toki. Ako je sila
jedino vanjsko optereenje tada bi
njen pravac djelovanja trebao prolaziti osjenanom zelenom povrinom.
U prikazanom poloaju ravnotea nije odriva.
Koje pretpostavke su bitne kod analize trenja ueta?
Osnovna je pretpostavka da je ue idealno savitljivo to osigurava njegovo
ravnomjerno nalijeganje na podlogu (u pravilu kruni cilindar). Ovo, isto tako, znai
da se u uetu ne smiju pojavljivati niti poprene unutranje sile niti moment
savijanja. Ovo praktiki znai da je promjer ueta znatno manji od promjera krunog
cilindra.
Kako glasi Eulerova jednadba za trenja ueta?
Za odreivanje granine sile u savitljivom uetu koje obuhvaa hrapavo kruto kruno

cilindrino tijelo ( slika )

koristi se Eulerova formula:
,
gdje je kut obuhvaanja
stupnjevima:

Ovdje je

u radijanima, a moe se izraunati pomou kuta

.
faktor statikog trenja izmeu krutog krunog cilindrinog tijela i ueta.

Kako se rauna moment koenja pojasne konice?

Pojasna je konica tipian primjer primjene trenja ueta. Savitljiva traka obuhvaa
kruni bubanj koji je uleiten.
Na bubanj djeluje zakretni moment kojeg treba zakoiti.
Ravnotea bubnja konice:
1)

Eulerova formula za trenje ueta:

2)
,
gdje je
obuhvatni kut ueta, R je polumjer koionog bubnja, r je polumjer na
kojem djeluje poznata sila S, a
je faktor kinetikog trenja izmeu koionog bubnja
i pojasa.

Konstrukcija se izvodi obino tako da se kraj pojasa gdje djeluje sila

za nepomini oslonac (za prikazani je smjer vrtnje bubnja sila
drugi kraj pojasa vee mehanizam kojim se zatee pojas konice.

obino vee
), dok se za

Kako se rauna moment trenja radijalnog leaja?

Reakcija leaja (rezultanta)
tangira krunicu trenja polumjera
na strani prema
kojoj se rukavac vrti i to u primjeru trenja kada nema podmazivanja izmeu rukavca

i leaja. ( slika )

Kut izmeu normalne reakcije

i rezultante
je kut trenja
(
Na rukavac djeluje moment otpora trenja protivno smjeru vrtnje:

).

Kako se rauna moment trenja aksijalnog leaja?

Uz pretpostavku da je
= konst i tlak po dodirnoj plohi jednoliko rasporeen izmeu
ela rukavca i leaja, moment otpora trenja na rukavac vratila bit e:

Kako se rauna otpor trenja kotrljanja?

Djelovanjem teine kotaa

podloga se deformira i djeluje na kota nejednoliko

rasporeenim optereenjem p

Rezultanta tog optereenja prolazi kroz toku A. Sila

iznosi:

potrebna za kotrljanje kotaa

,
gdje je
faktor trenja kotrljanja.
Kako bi nastupilo kotrljanje bez klizanja mora biti ispunjen uvjet:
.