Hadisi kudsi

Sve to je rekao Allahov Poslanik, a.s., istina je, ali

sva istina nije ograniena i sadrana samo u njegovim izrekama
i porukama. Tvrdnju da i K ur' an i Hadis imaju
status Objave, naglaenu u ajetu On ne govori po svome
hiru, to je samo Objava koja mu se objavljuje (En-Nedm,
3., 4.), razjanjava hadis zabiljeen u Ebu Davudovoj zbirci:
-.-

"Dat mi je Kur'an i ono njemu slino."

S druge strane obavezne, besprijekorno i stoprocentno
autentino prenesene objave putem tevatura (predaje
koja je po indukciji toliko sigurna da je svaka sumnja u
njenu autentinost logiki. iskljuena), nalazi se Hadis,
praksa i razjanjenje K ur' ana. I rijei i smisao Hadisa
potiu od Allahovog Poslanika, a.s., tj. Hadis je jasna i
vlastita poruka i pouka Muhammeda, a.s., zatiena i garantirana
moguom intervencijom Objave.
Pored ove razlike u formi predaje treba naglasiti i
razliku sadrine. Kudsi hadis, s obzirom da teorijski
pojanjava i precizira ta je neprikosnovena vjera, uglavnom
se odnosi na ukazivanje i potvrivanje Allahove,
d.., jed(i)nosti, veliine i svemoi, Njegovog neizmjernog
rahmeta, sveobuhvatnosti Njegove vlasti i bezgraninog
blagodarivanja onima koji su Mu iskreno pokorni i posluni.
klasificirani su prema sljedeem hadisu u tri
kategorije: "Uenjak koji postupa po svome znanju i ljudi
se u njega ugledaju; onaj po ijem znanju rade ljudi a on
sam sebe upropatava; i onaj koji radi po svome znanju ali
drugim ljudima ne koristi" (Musnedu-1-firdevs, hadis
daif; prema: Fejdu-1-kadir 4/385, br. 5.706).
" Dobroinstvo je ono to ti duu smiruje, a grijeh je ono
to ti dui ne da mira i to ne eli da saznaju drugi."
(Muslim)
Ovaj prijevod je, pored K ur' ana za kojeg Allahov
Poslanik, a.s., kae: "Traite lijek u Kur'anu i medu", jedan
korak na putu isprepletanja ljudske medicine sa
Boijom, tjelesne sa duevnom i zemaljske sa nebeskom
kroz kudsi hadis.
Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao: "Vrata Denneta se otvaraju svakog ponedjeljka
i etvrtka i oprosti se svakom robu koji Allahu ne
pripisuje druga, osim ovjeku koji ne govori sa svojim
bratom. Tada se kae: Saekajte nee li se ova dvojica
pomiriti! Saekajte nee li se ova dvojica pomiriti!
Saekajte nee li se ova dvojica pomiriti!"

Sejjid erif el-Durdani u knjizi Ta 'rifat (Definicije),

prema najstarijoj definiciji, kae: "Kudsi hadis je hadis iji
smisao potie od Uzvienog Allaha, a ija stilizacija je djelo
Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Prema tome, kudsi hadis je
Allahovo saopenje Poslaniku putem nadahnua (rlhama)
ili sna (menam, ru 'ja), koje je potom Allahov Poslanik,
s.a.v.s, izrazio vlastitim rijeima. Upravo zbog toga je
Kur'an odabraniji, jer njegovo i znaenje i rije potjeu od
Allaha."
"0, Moji robovi, Ja sam sebi zabranio zulum (nepravdu),

pa sam ga i vama uinio zabranjenim; zato ne inite

zulum jedni drugima!"..

Prva, ujedno najprihvatljivija forma medu generacijama

ranijih, klasinih uenjaka glasi: "Rekao je Allahov Poslamk,
s.a. v.s., prenosei od svoga Gospodara . . . "
2. Druga forma, koju podravaju kasniji uenjaci, glasi:
"Uzvieni Allah kae, kako od Njega prenosi Allahov (N;ov)
Pos/amk. . ."
Na temelju izuavanja pouzdanih predaja kudsi hadisa,
problematiku koju naznauje moemo podvesti pod nekoliko
osnovnih tematskih cjelina:
1 . Izgradnja i uspostavljanje vrste i iste vjere naspram
neodrivosti irka i skepticizma, uz nagovjetaj Uzvie61

nosti Stvoritelja, atributa Njegovog Savrenstva i Svemoi

i neophodnost ispravnog nijjeta i iskrenog usmjerenja
samo ka Allahu;
2. Ispravno obavljanje svih ibadeta, farzova ili nafila,
kao npr. namaza, zekata, hada, zikra, uz potpuno predanje
i pokornost, skruenost i traenje Allahove nagrade;
3. Podsticaj na plemenite ljudske osobine, duevne
vrline, dobroinstvo, odravanje rodbinskih veza, lijepo
ophoenje sa ljudima, naklonost prema pobonim,
nareivanje dobrog i sprjeavanje zla;
4. Portvovanost na Allahovom putu, prihvatanje Njegove
odredbe sa zadovoljstvom i smirenom duom,
udnja za susretom sa Stvoriteljem, velikoduno
rtvovanje imetka i ivota iz pokornosti Allahu;
5. Spremnost za Dan obrauna neprestanim uenjem istigfara
i teobe, stalnom nadom, pribliavanjem Allahu
kroz dobroinstvo, potpunim vjerovanjem u Njegov sveobuhvatni
rahmet koji nadmauje Njegovu srdbu i koji je
obean svim ljudima;
"Ko mome ummetu sauva i prenese etrdeset hadisa
koji se tiu vjere, Allah e ga na Sudnjem danu proivjeti
sa fakihima (pravnicima) i uenjacima."
) Ove rijei su aluzija na 45. i 46. ajet iz sure Hud: I Nuh zamoli
Gospodara svoga i rete: Gospodaru moj, sin moj je te/jade moje, a obeanje
Tvoje je je zaista istinito, i Ti si od svih mudrih najmudriji! - O N1thu, on
n ije e/jade tvoje - rekao je On - jer radi ono to ne valja, zato Me ne moli za

ono Mo ne zna!

2) Aluzija na ajet: Ko je bolje vjere od onoga koji se iskreno preda Allahu,

inei jo dobra djela, i koji slijedi vjeru Ibrahimovu, vjeru pravu ? - A Allah
je Ibrahima uzeo za prijatelja
(En - Nisa',

125.).