1.

Vrste preduzetnitva
U zavisnosti od mjesta i naina na kojima preduzetnik realizira svoje ideje razlikujemo
sljedee vste preduzetnitva:
-

Porodino poduzetnitvo

ensko poduzetnitvo

Korporacijsko ili unutarnje poduzetnitvo

Socijalno preduzetnitvo

Seosko preduzetnitvo.

U nastavku e biti analizirane navedene vrste preduzetnitva.

1.1.

Porodino preduzetnitvo

Porodica i preduzee su rijei koje svakodnevno i esto koristimo. Pojmovi su veini ljudi
laiki jasni: porodica je ona skupina ljudi u kojoj se raamo, odrastamo, koja se za nas brine i
titi nas sve dok ne stvorimo vlastitu porodicu u kojoj se cijeli ciklus ponavlja. Preduzee je
skupina ljudi koju povezuje, prije svega, interes obavljanja djelatnosti stjecanja dobiti kojom
pojedinci, zaposleni u preduzeu, osiguravaju svakidanju egzistenciju.
Ako uporedimo zadatke i ciljeve ova dva pojma, moe se rei da preduzea uvijek imaju
definirane zadatke i ciljeve, dok je porodici zapravo jedini zadatak stvaranje povoljne okoline
za odrastanje ljudi. Kad lanovi porodice pronau svoj interes stjecanja u istom preduzeu
nastaje porodino preduzee.
Za porodina preduzea karakteristino je dugorono planiranje ili barem vizija osnivaa da
ce njegov rad preivjeti dugi niz godina. Uspjena porodina preduzea tako pruaju posebnu
mogunost za kombinaciju karijere i osobnog ivota lamovima porodice, enama i
neporodinim namjetenicima, a snana porodina preduzea u mnogome doprinose i lokalnoj
zajednici u kojoj ive i djeluju. 1
1 Syms, M., Mind your own business: And keep in the family, MasterMedia Ltd, New York,
1992, pp.11.

1.1.1. Definicija porodinog preduzea/preduzetnitva

Definicija, kojom se tvrdi da je porodino preduzetnitvo svako ono na ije

poslovanje utjeu i odnosi u porodici, cini se suvie irokom. Svakako je
smisleno kao definiciju postaviti tvrdnju da su u preduzeu uposlena
barem dva lana porodice, iako treba odrediti koje zadatke obavljaju, u
kolikoj je mjeri odluujuca njihova uloga i koliki je udio vlasnitva svakoga
od njih.
Definicije porodinog preduzea prema vlasnitvu, sudjelovanja lanova
porodice, tranzicije meu generacijama, te kombinirane definicije, date su
u sljedeoj tabeli:2
Autor

Vlasnitvo

Alcorn (1982.)

Profitna organizacija koja moe biti samostalni preduzetnik,

partnerstvo ili
preduzee... Ako je dio dionica u javnom vlasnitvu, porodica

Barry (1975.)

mora i operativno voditi poslove

Preduzee koje u praksi nadziru lanovi samo jedne porodice

Barnes & Hershon (1976.)

Dyer (1986.)

Vecinski je udio u rukama pojedinaca ili clanova iste porodice

Porodino preduzee je ono u kojem na odluke glede vlasnitva

Lansberg, Perrow,

i upravljanja utjeu porodini odnosi

Preduzee u kojem clanovi porodice imaju veinski udio

Rogolsky
(1988.)
Stern (1986.)

Preduzee kojim upravljaju i njegovi su vlasnici clanovi jedne ili

dviju porodica

Sudjelovanje lanova porodice

Beckhard & Dyer (1983.)

Podsistemi u porodinom preduzeu: (1) preduzee kao entitet

(2) porodica kao entitet (3)osnivac kao entitet (4) povezujuci

Davis (1983.)

sistem, primjer; savjet direktora

Rijec je o interakciji izmedu dvije organizacije: porodice i
preduzea koja odreuje osnovne karakteristike porodinog

2 Handler W.C., Methodological Issues and Considerations in Studying Family Businesses,

1989., pp. 261.

preduzea i definira njegovu izuzetnost

Tranzicija meu generacijama

Churchill & Hatten (1987.)

Ono to obino podrazumijevamo pod porodinim preduzeima

jest da e se
dogoditi (ili se to predvia) da e mladi lanovi porodice
preuzeti nadzor nad

Ward (1987.)

poslovima od starijih
Preduzee ije e upravljanje i vlasnitvo biti prenijeto na iducu
generaciju porodice

Kombinirane definicije
Donnelley (1964.)

Preduzee se smatra porodinim kada je izrazito povezano s

najmanje dvjema
generacijama obitelji, a ta povezanost ima izvanredan utjecaj

Rosenblatt, deMik,

na politiku preduzea i porodine planove

Svako preduzee, iji je veinski vlasnik jedna porodica, a u

Anderson & Johnson

njemu sudjeluju(ili su sudjelovala) najmanje dva lana porodice

(1985.)

Tabela 1. Definicije porodinog preduzea

to se tie zakonodavnog okvira, teko se moe nai bilo kakvo razmatranje porodinog
biznisa unutar Evrope. U nekim zemljama pojam porodini posao se spominje u razliitim
propisima ali nigdje nije dato pojanjenje na koji nain najbolje razumjeti porodini biznis.
Ipak postoje zemlje i primjeri gdje se u zakonskim propisima ne samo da spominju nego se i
definiraju odreene ciljne skupine:3

U Austriji, regionalni zakon o radnom vremenu i porodinim biznisima definira ih kao

poduzea u kojima samo vlasnik preduzea i jo dva lana porodice (mu ili ena
vlasnika poslovnog, ostali ljudi koji su roaci vlasnik preduzea u direktnoj

porodinoj liniji) rade.

U austrijskom agrikulturalnom zakonodavstvu porodini biznis je definisan kao

autonomni ekonomski entitet koji osigurana prihode porodici

U Maarskoj pravna referenca u porodicnih agrnomskih biznisa je izraena zajedno sa

odredbom subvencija za porodina agronomska preduzea

U Italiji je porodini biznis opisan kao biznis koji se nalazi u vlasnitvu porodice, te

svi prihodi idu lanovima porodice, te oni su i vlasnici

U Litvaniji ukoliko je biznis zapocet tokom braka onda on ima prefiks porodinog

biznisa. To se takoer odnosi na prava unutar biznisa te vlasnitvo

U Begarskoj i Slovakoj porodini biznis predstavlja jedan nain samozaposljenja

3 KMU Foeschung Austria, Austrian Institute for SME Research, Overview of Family
Business Relevant Isuess, Final Report, Be, 2008, pp. 16.

U Rumuniji porodini biznis se definie kao biznis lanova porodice, te se ukljuuju i

mladi od 16 godina. To je samo jedna od definicija.

U Finskoj i paniji odreivanje odnosno definisanje porodinog biznisa je posao
ministarstva, onog koji je zaduen za tu oblast.

Neki istraivai aproksimiraju da dananji biznisi u porodinom vlasnitvu

ine preko 95% svih poslovnih subjekata irom svijeta. Moe se zakljuiti
da porodine firme oznaavaju irok poduhvat u ekonomskom i socijalnom
spektru. Takoer, u porodinom preduzeu rije je o kombinaciji dvaju
sistema: porodini i poslovni.
Sljedea tabela prikazuje kombinaciju ta dva sistema:4

Obiteljski sistem

Poslovni sistem

temelji se na osjecajima
prevladava briga za porodine

bezosjecajan (racionalan)
temelji se na zadacima

clanove
jednakost clanova porodice
lanstvo do kraja ivota

zahtijeva i nagraduje rezultate

ko ne postie rezultate, moe otici

Ovaj izmijeanost izmeu porodice i posla ima nekoliko uinaka :

-

Firma se mora nositi s razliitim ivotnim situacijama i porodinim dogaajima koje

imaju utjecaj na ljudske resurse i financijsku obdarenost ( npr., brak, razvod, roenje
djeteta, odlazak u mirovinu, smrt ). Firme, shodno tome , ne moraju nuno pratiti isto
ekonomski
-

cilj

U nekim porodinim firmama ne postoji podjela izmeu radnog i privatnog

vremena.
- Sloenost odnosa , osobito ako je vie osoba ukljueno sa razliitim ulogama koje se
u potpunosti ne podudaraju jedni drugima. To moe dovesti do sukoba koji utjeu na
oboje, porodicu i poslovnu sferu. Najvie istaknuti potencijalni sukob je svojstven u

4 Benson B., Crego E.T., Drucker R.H.: Your Family Business A Success Guide for Growth and Survival,
1990., pp. 17.

sljedeim

pitanjima:

- budui poslovni planovi i poslovni prenosi

izbor menadera
jednostrana odluka lanova porodice ukljuenih u posao bez savjetovanja s irom
porodicom
naknade lanovima porodice kao zaposlenika i menadera
- raspodjela dobiti ( i na lanove obitelji koji nisu direktno ukljueni u poslovanje) vs
reinvestiranje u poslovanju.

1.1.2.

Prednosti i slabosti porodinog preduzea

Porodina preduzea karakteriu odreene prednosti. Prije svega, u tim preduzeima ene
imaju mogunost fleksibilnijeg rasporeda svoga radnoga vremena, to im olakava obavljanje
tradicionalne funkcije brige za porodicu i prirodne obaveze materinstva u kombinaciji s
profesionalnom karijerom. U neporodinom preduzeu ena je suvie esto u odredenom
trenutku primorana odluciti se za jednu od tih dviju uloga ili, pak, njezina profesionalna
karijera stagnira. Dalje, neporodini uposlenici su u prosjeku za svoj rad u porodinom
preduzeu nagradeni bolje, fluktuacija zaposlenih je obino manja, te stoga zapoljavanje u
tim preduzeima znai veu dugorocno socijalnu sigurnost.
Sljedee prednosti su:
1.predanost poslu i porodici
Preduzetnici koji sami osnivaju neku firmu, obino postaju osjeajno vezani za svoj
posao. To je njihovo ostvarenje koje su njegovali i gradili dugi niz godina, te je tako
postalo njihov ivot. Taj snani utjecaj ima loginu posljedicu i u preduzetnikovoj
porodici, pojedini lanovi porodice imaju automatski svoje udjele zasluga za uspjeh firme.
2.veliko znanje
Porodine firme esto posjeduju posebna znanja (tehnika ili komercijalna) po kojima se
razlikuju od svojih konkurenata, primjerice, stari recepti u prehrambenoj industriji. Takvo
se znanje, koje bi u suprotnome postalo javno, prenosi s koljena na koljeno, te porodinoj
firmi garantuje konkurencijsku prednost.
3.fleksibilnost u vremenu, radu i novcu

Fleksibilnost u vremenu, radu i novcu velika je konkurencijska prednost porodinih

firmi.Brzo se mogu prilagoditi novim okolnostima i izazovima trita.Kad je potrebno
donijeti vanu finansijsku odluku, obino nisu potrebne duge rasprave s kojima se
suoavaju druge firme jer je vlasnitvo raspreno.
4.razmiljanje na dugi rok
Veina porodinih firmi ima izotrenije predodbe o tome to ele postii u iduih deset ili
petnaest godina nego to je to sluaj s drugim firmama. Strateko planiranje minimizira
rizik, te omoguuje lake prevladavanje nepredvidivih potekoa.

Leach P., The Stoy

Hayward Guide to The Family Business,

1991., str. 10

5.stabilna kultura
Odnosi su unutar firme jasni, kao i poslovna etika i poslovni sistem, ukratko, svakome je u
firmi jasno kako se stvari odvijaju
6.brzo mijenjanje odluka
U porodinim firmama je obino jasno ko je odgovoran za donoenje odluka. To je
obino samo jedan ovjek, najvie dvojica, te je za uvoenje promjena dovoljno dobiti
suglasnost glavnog nositelja i zapoeti s radom. Upravo je brzina u dananjem brzom
poslovnom svijetu jedna od osnovnih prednosti. Rosenblatt et al., 1990., str. 95.
7.pouzdanost i ponos
Mnogi poslovni partneri radije surauju s firmama s dugogodinjom tradicijom.
Poznanstva, koja stvaraju s ljudima iz firme su dugotrajna, ljudi se na vodeim poloajima
esto ne mijenjaju, te ta injenica poslovnim partnerima prua osjeaj boljeg i
profesionalnijeg pristupa. S pouzdanou je tijesno povezan ponos koji vlada u porodinoj
firmi. Ljudi koji vode porodine firme na njega su vrlo ponosni, spremni su mnogo
doprinositi i rtvovati za posao.
Porodino preduzetnitvo ima i odreene slabosti:
1.rigidnost- Mlae generacije posluju na nain kojim e udovoljiti svojim porodinim
prethodnicima, a ne na nain koji e biti povoljan za poslovanje. Promjena se u nekim
porodinim firmama ljudi jednostavno boje jer bi one mogle uznemiriti izvjesne srodnike, pri
emu je poslovno vladanje od posve zanemarivog znaaja. Leach, 1991., str. 10.
2.nasljedstvo- Promjene na vrhu svake firme za sve radnike znae promjene u njihovoj
radnoj okolini, drukiji nain upravljanja poslom, a time i velike potrese u emocionalnom

ivotu s kojima se trebaju suoiti. Ondje gdje je hijerarhija upravljanja odreena, treba
donijeti odluku ko e od dosadanjih menadera biti sposoban za preuzimanje vodstva, a ko
e napredovati u niem dijelu piramide. Nabrojano ne mogu izbjei ni porodine firme.
Mogunosti su konflikta ak i vee, jer je u meusobnim rivalstvima rije i o kombinaciji s
porodinim temama i s njima povezanim osjeajima.
3. vodstvo i legitimnost- Poslovanje mogu pogorati stalni konflikti meu njima.
Nema, dakle, onoga ko bi se pojavio kao sudac i rekao zadnju rije. Krivnja je s jedne strane
na ocu, jer nije bio sposoban odrediti nasljednika sa gledita upravljanja firmama, a s druge bi
strane obojica morala razumjeti da tako ne ide, te podijeliti odgovornosti.

Rosenblatt et al.,

1990., str. 65.

4.poslovni izazovi- Od elemenata poslovanja s kojima se porodine firme ne snalaze najbolje

najei su: 5
- modernizacija zastarjelih metoda upravljanja,
- upravljanje tranzicije i pridobivanje kapitala.
Ako govorimo o zastarjelim metodama upravljanja, treba istaknuti da je u
svijetu poznat prilian broj primjera kad su porodina preduzea propala
jer su ustrajavala na svojim proizvodima iako ih je trite vec pocelo
odbacivati (primjer: pisaci strojevi u doba raunala).
Nije nuno da uvijek bude rije o tako znatnim stratekim odlukama, vec
se

zapoinje

od

manjih,

svakodnevnih

aktivnosti

kakvi

su

izvori

financiranja, delegiranje odgovornosti i slino. Porodina preduzea esto

su vrlo konzervativna u pogledu pridobivanja kapitala. S jedne je strane
rijec o ponosu i pokuaju pokazivanja i dokazivanja da se poslovanje
preduzea moe finansirati iz porodinih sredstava. Tako se rast i razvoj
preduzea cesto zaustavlja. Drugi je razlog strah da ce porodica izgubiti
veinu u upravljanju (nadzor) u preduzeu.

1.1.3. Znaaj porodinih preduzea u svijetu

5 Leach, P., Guide to the family business, 199., pp. 19.

Porodina preduzea predstavljaju vaan dio svake privrede, naroito u razvijenim zemljama
koje imaju dugu tradiciju preduzetnitva i privatnog vlasnitva. Znaaj porodinih preduzea
prepoznaje se kroz njihov udio u ukupnom broju zaposlenih i udio u ukupnom broju
preduzea.
Istraivanje Family Business International Monitor provedeno meu 8 zapadnoevropskih
zemalja pokazalo je da je udio porodinih preduzea u ovim zemljama vei od 60% te da se
udio u zaposlenosti koji kreiraju porodina preduzea kree izmeu 31% (Velika Britanija i
Nizozemska) i 61% (vedska).U SAD-u udio porodinih poduzea je 95%, a udio u
zaposlenosti 60% 6
Znaaj porodinih firmi u sklopu jedne privrede je velik. Svi raspoloivi izvori na temu
porodinog preduzetnitva, koji dolaze iz razvijenih trinih privreda (Velika
Britanija, SAD, Kanada, Njemaka, panjolska, Italija, Koreja) jedinstveni su
u miljenju da je znaaj porodinih preduzea u sklopu jedne privrede vrlo
velik. O tanim brojkama je teko govoriti, jer nigdje nema na raspolaganju
statistikih analiza koje bi odgovorile na to pitanje. Postoje samo razlicite
procjene znaaja sektora porodinih preduzea. Prouavanje porodinih
preduzea

je

poelo

veoma

kasno

unato

zapanjujuim

brojkama

porodinih preduzea.
Jedan je od razloga taj to pod pojmom porodinog preduzetnitva veina
ljudi jo uvijek zamilja malo preduzee. Tek nekolicina sluajeva svjetski
rasprostranjenih imena preduzea, koja se proglaavaju porodinim
preduzeima, opovrgava tu tezu: Playboy Enterprises, Harley-Davidson,
Levi Strau&Co., Ford, Procter & Gamble, DuPont, Wandy s International u
SAD-u. Prilian broj porodinih preduzea je i u Evropi: BMW, Lego, Tetra
Pak, Sainsbury, Bata, Guine, Benetton, Fiat, Mercedes-Benz, Marks &
Spencers.7
Demografija porodinih preduzea na svjetskoj razini biljei najvei udio
ovih preduzea u sektoru malih i srednjih preduzea, ali i meu porodinim
6 www.fbn-i.org
7 www.bif.rs, Porodino preduzee kao uspjean ekonomski model

preduzeima ima onih koja su dugovjena i imaju ubrzani rast. Primjeri

uspjenih porodinih preduzea su Peugeot, Fiat, Zara, Danone, Barilla,
Henkel, BMW, IKEA, Johnson&Johnson. Poslovanje porodice Wallenberg iz
vedske koja kontrolira ak 43% vedske privrede ili porodice Noboa koja
osigurava prihod za 3 miliona od ukupno 11 miliona stanovnika Ekvadora.
U SAD-u 35% od 500 najveih preduzea su porodina preduzea.8
Spomenut emo znaaj porodinog imena to je jedna od karakteristika koja porodine firme
razlikuje od neporodinih , a to je njegova historija.
lanovi porodice takoer znaju zato se firma naziva upravo odreenim imenom, a esto
naziv firme u sebi ukljuuje i porodino prezime. Sluajeva kada naziv firme sadri i prezime,
meu malim je firmama sve vie. U veini se sluajeva pokazuje da je osnovna poslovna
filozofija, koju osnivai obino stavljaju na srce svojim nasljednicima, vrlo jednostavna: briga
i potovanje prema strankama. Porodino ime je izvanredno snana marka robe jer, za razliku
od firme koja su si nadjenula imena koja nita ne znae, strankama se daje do znanja da imaju
posla s ljudima i njihovom historijom. U SAD-u su procijenili da priblino 50% porodinih
preduzea u nazivu koristi porodino ime.
Porodina preduzea posvuda u svijetu doprinose socijalnoj stabilnosti i
privrednom uspjehu drave. Sposobna su razmiljati i djelovati na dugi rok,
za razliku od mnogih preduzea zvunih imena koja zbog rasprenog
vlasnitva i razlicitih interesa nisu sposobna zajamiti konzistentnost i
stabilnost u ekonomskoj okolini.

EKONOMSKA VANOST PORODINIH PREDUZEA U EVROPI

U Evropi, oko 70 80 % preduzea su porodina preduzea, a zapoljavaju 40 50 %
stanovnitva. Najee su u grupi malih i srednjih preduzea, i zapoljavaju do 10 ljudi.
Glavna karakteristika porodinih biznisa je da se u centru biznisa nalazi porodica. To zahtjeva
i sprecifinu organizacijsku strukturu. Vano je naglasiti da se porodica uvijek opredjeljuje za
8 www.fbn-i.org

dugorone strategije. Meutim, ono to je naalost negativno za porodine firme je:

paternalizam, nepotizam, te nemogunost napredovanja mladih i ambicioznih ljudi, koji su
voljni da rade, ali ne mogu da se dokau jer uvijek lanovi porodice imaju prednost.
Profit kompanije se konstantno reinvestira, a porodine kompanije su veinom jako stabilne.
Ekonomski doprinos porodinih preduzea moe biti prikazan ilustrativnim pokazateljima
dostupnih za neku od zemalja. Tako da je, naprimjer, utvreno za Belgiju da 40% preduzea
iz regije Valonija ine porodina preduzea. Odrivost porodinih preduzea se moe istaknuti
prema raspoloivim podacima za Poljsku, paniju i Veliku Britaniju. 30% porodinih
preduzea ili vie njih su ve proli kroz generacijski prijenos. Porodina preduzea ine
vaan dio (oko 40%-50%) zapoljavanja u Evropi. U nekim od dostupnih istraivanja
porodinih preduzea, doprinos zapoljavanju se procjenjuje ak do 70% ili vie. Interesantno
je da ne postoji veza izmeu udjela preduzea i udjela zapoljavanja kroz niz razliitih
nacionalnih dostupnih podataka. Neki izvori podataka upuuju na vrlo visok udio porodinih
preduzea u ukupnoj populaciji preduzea i takoer visok udio zaposlenosti. Malo koja od
analiziranih zemalja raspolae s podacima o udjelu porodinih preduzea u ukupnom prometu
i njihovom doprinosu BDP. To pokazuje da porodina preduzea ine 40% prometa privatnog
sektora, dok je njihov udio u nacionalnom BDP ili dodanoj vrijednosti u rasponu od 20%70%.9

1.1.4. Sluaj dobre prakse Finska10

Kao primjer dobre prakse u EU moe se istaknuti Finska ije je Ministarstvo za trgovinu i
industriju 2004. godine imenovalo Radnu skupinu za porodino preduzetnitvo s ciljem izrade
prijedloga za unaprjeenje statusa porodinog preduzetnitva u Finskoj.
Porodina preduzea imaju znaajnu ulogu u privredi Finske prema procjenama 80-86%
preduzea u Finskoj su porodina, ona zapoljavaju vie od polovice radne snage u privatnom
sektoru, a 75% zaposlenih u malim i srednjim preduzeima rade u porodinim preduzeima.
Porodina preduzea u Finskoj imaju udio od 40% u ukupnom BDP-u.
9 KMU Foeschung Austria, Austrian Institute for SME Research, Overview of Family
Business Relevant Isuess, Final Report, Be, 2008, pp. 39.
10 www.cepor.hr, CEPOR, Razvoj I odrivost obiteljskih preduzea u Hrvatskoj

Cilj prijedloga koje je kreirala Radna skupina bio je izbjei situaciju u kojim se poslovanje
porodinih preduzea prekida ne zbog slabe konkurentnosti, nego kao posljedica fiskalnih i
zakonskih mjera koje prate transfer ili zbog nemogunosti pronalaska adekvatnog nasljednika
preduzea. Cilj predloenih mjera bio je kreiranje podravajueg okruenja za poticanje
porodinog preduzetnitva i stvaranje preduvjeta za njihov kontinuitet i razvoj.
Od predloenih mjera finske Radne skupine, najvei uspjeh postignut je u podruju definicije
porodinih preduzea koju je prihvatila finska Vlada, a 2009. godine i EU.
Ta mjera je:
postizanje konsenzusa oko definicije porodinog preduzea, prema kojoj je porodino
preduzee ono koje zadovoljava sljedee kriterije:
veinu prava odluivanja ima osniva ili osoba koja je kupila preduzee i najblii
srodnici;
u upravljanje preduzeem ukljuena je najmanje jedna osoba iz porodice;

u sluaju dionikih drutava osniva / vlasnik dijela preduzea sa srodnicima i

nasljednicima posjeduje najmanje 25% prava odluivanja

Kao rezultat predloenih mjera, Ministarstvo trgovine i industrije Finske provodi projekt
vezan uz transfer porodinih preduzea, a edukaciju u tom podruju preuzimaju institucije
specijalizirane za edukaciju, uz finansijsku podrku Ministarstva trgovine i industrije.
Posebno uspjean pokazao se ALISUKU program koji je kreirao, i uz financijsku podrku
Ministarstva trgovine i industije i European Social Fund-a proveo Small Business Institute.
Program je bio namijenjen obiteljskim poduzeima koja planiraju proces transfera vlasnitva i
upravljanja provesti u razdoblju od narednih 5 godina, a poseban fokus tokom kreiranja i
provedbe.
ALISUKU programa, usmjeren je na:
(1) kreiranje okruenja u kojem e sudionici biti spremni otvoreno i s povjerenjem diskutirati
o problemima vezanim uz specifinost porodinog preduzea
(2) provoenje edukacije od strane strunjaka za podruje transfera porodinog preduzea

(3) meusobno umreavanje sudionika edukacije te razvijanje kontakata sa lanovima

porodinih preduzea koji se suoavaju sa slinim problemima,
(4) usvajanje spoznaja iz ovog podruja uz primjenu metoda uenja koje su prilagoene
osjetljivim pitanjima vezanim uz upravljanje u porodinom preduzeu

1.1.5. Primjer Hrvatske11

Pojam porodinog preduzea u Hrvatskoj nije slubeno definiran to onemoguuje
identifikaciju, praenje razvoja niti projekciju utjecaja tih preduzea na privredu Hrvatske.
Problematika porodinih preduzea nije u fokusu politika i programa usmjerenih na razvoj
privrede u Hrvatskoj, osim u podruju specifinih politika koje su usmjerene na porodina
preduzea kao glavne korisnike policy mjera u podruju poljoprivrede, turizma ili obrtnitva.
U javnim raspravama porodino poduzee predstavlja preduzee koje je u vlasnitvu
porodice, osigurava radno mjesto i prihode za lanove porodice. Pretpostavlja se da 50%
zaposlenih u Hrvatskoj radi u porodinim preduzeima, da su veina mikro i malih poduzea
u Hrvatskoj porodina, te da su u vlasnitvu prve generacije preduzetnika koja u isto vrijeme i
upravlja preduzeem.
Neka od najuspjenijih preduzea u Hrvatskoj u post-tranzicijskom razdoblju pokrenuta su
kao porodina preduzea (npr. Agrokor) ili su uspjeno ponovno vraena u vlasnitvo
porodice nakon njihove nacionalizacije u razdoblju socijalizma (npr. Gavrilovi)
Zakonodavni okvir u Hrvatskoj prepoznaje porodina preduzea u poljoprivrednoj i
ugostiteljskoj djelatnosti i obrtnitvu kao jedan od moguih pravnih oblika ekonomske
djelatnosti u tim sektorima.
I u Hrvatskoj je, poput Finske i drugih zemalja koje su svjesne znaaja porodinih preduzea
u privredi zemlje poduzele odreene korake, potrebno usmjeriti panju svih zainteresiranih
strana na stvaranje preduslova za osiguranje kontinuiteta poslovanja poduzea koja su u
porodinom vlasnitvu.

11 Isto

U 2012. CEPOR je organizirao okrugli stol na temu Generacijski transfer u obiteljskim

poduzeima u Hrvatskoj
Preporuke:
Preporuka 1 usvajanje definicije porodinih preduzea:
Porodino preduzee je preduzee u kojem veinu prava odluivanja ima osniva ili
osoba koja je kupila poduzee i najblii srodnici, u upravljanje poduzeem ukljuena
je najmanje jedna osoba iz obitelji, te, u sluaju dionikih drutava osniva / vlasnik
dijela poduzea sa srodnicima i
nasljednicima posjeduje najmanje 25% prava odluivanja;
Preporuka 2 uvoenje statistikog praenja obiteljskih poduzea (Dravni zavod za
statistiku, FINA)
Preporuka 3 kreiranje programa podrke obiteljskim poduzeima ugeneracijskom
transferu koji bi obuhvaao edukaciju i pomo strunih savjetnika;
Preporuka 4 kreiranje programa obuke (train-the-trainers) i specijalizacije
savjetnika za pitanja transfera obiteljskih poduzea, koristei primjer najbolje
europske prakse (npr. program ALISUKU Small Business Intitute, Turku School of
Business and Economics, Finska);
Preporuka 5 organizacija i podrka od strane respornog ministarstva nacionalnih
dogaanja za obiteljska poduzea s ciljem razmjene primjera dobre prakse
(konferencija ili okruglih stolova na temu obiteljskih poduzea
Preporuka 6 pokretanje nacionalnog centra / instituta za obiteljska poduzea, na
principu javno-privatnog partnerstva s izraenom istraivakom, lobistikom i
obrazovnom ulogom u podruju razvoja obiteljskog poduzetnitva.

Studija sluaja faze i tok

1. Historijat kompanije, analiza njenog rasta i razvoja
Kako biste sagledali sadanju poziciju preduzea, neophodno se pozabaviti kritinim
dogaajima iz prolosti preduzea (kao to su dogaaji u vezi osnivanja, svih proizvoda
preduzea, kako su se donosile odluke u vezi sa uvoenjem novih proizvoda, ulaenje u nove
oblasti poslovanja).

2. SWOT analiza identifikovanje internih snaga i slabosti preduzea, kao i

eksternog okruenja
Iz analize historijata organizacije moete utvrditi koje snage i slabosti preduzee
posjeduje u sadanjosti. Navedite identifikovane snage i slabosti.
Sljedei korak podrazumijeva identifikaciju eksternih opasnosti i ansi (Poreterov
model analize grane i ivotnog ciklusa proizvoda): Analizirajte sve znaajne eksterne faktore
ponaosob kako bi utvrdili njihov uticaj na trinu poziciju preduzea.

PITANJA

Analiza eksternog okruenja:

-

Da li komapanija slijedi dogaaje i trendove iz opteg okruenja?

Da li kompanija na efektivan nain motri konkurentsko okruenje?

Da li je kompanija tano analizirala uticaj koji konkurentske snage imaju u datoj

privrednoj oblasti na profitabilnost?

Analiza internog okruenja

-

Da li kompanija zna kako razliite komponente lanca vrijednosti dodaju vrijednost

firmi?

Da li je kompanija izvrila analizu izvora i vitalnosti svojih resursa?

Da li je finansijksi uinak komapnije podjednako dobar kao finansijski uinak

direktnih konkurenata ili bolji od njihovog?
3. Konana ocjena SWOT analize

Dati odgovor na pitanje da li se preduzee nalazi u povoljnoj ili nepovoljnoj

konkurentskoj pouiciji, ili pak da preduzee treba da nastavi s postojeom strategijom
ili ne.

Ovdje je potrebo dati odreene preporuke u vezi sa mogunostima preduzea da

pretvore svoje slabe strane u jake, a opasnosti u anse.

4. Identifikovati viziju, misiju, ciljeve preduzea

Pitanja

Da li je komapnija imeplemetirala organizacione strukture koje odgovaraju vrsti

biznisa u kojem se nalazi?

Da li komapanija primjenjuje organizacione strukture bez granica gdje je to mogue?

Da li kompanija angauje spoljne saradnike da bi postigla najbolje rezultate?

Da li kompanija dovoljno koristi ljudski kapital?

Da li kompanija aktivno uestvuje u procesu prepoznavanja prilika?

Prezentacija analiziranog sluaja

Prezentacija treba da bude interesantna za praenje (ilustracije, grafikoni, tabele)

Prvi slajd prezentacije treba da sadri naziv studije sluaja, preduzee koje se obrauje
i ime prezime autora, kao i imena i prezimena lanova radnog tima (ukoliko se radi u
timu).

Prezentacija treba da se sastoji od kratkih crtica koje e omoguavati sluaocima da

pomno prate dogaaje u prezentaciji. Izbjegavajte opirne pasuse u samoj prezentaciji.
Odvojite bitno od nebitnog. Ne istiite manje bitne podatke.

Prezentacija ne smije sadravati gramatike, stilske, i pravopisne greke.

Sve stavove koje iznosite neophodno je potkrijepiti odgovarajuim podacima iz

analize.

Obavezno napisati zakljuak istraivanja.

Sluaj: Porodini biznis

Cilj ovog lanka je da doprinese u prihvatanju sadanjeg koncepta kineskih porodinih
biznisa, kroz pitanje nasljedstva. U prvom dijelu biznis se susree s dva koncepta nasljedstva.
O samim konceptima osnovne informacije e se prikupiti d strane 15 porodinih biznisa iz
provincije Guangdong.
U namjeri dobijanja informacija provedeno je istraivanje 15 porodiih biznisa izmeu juna i
decembra 2009. Svi ti biznisi imaju zajednike karakteristike: njihov kapital je privatni, to su
velike kompanije odlune da usavre svoj menadment, glava kompanije ima izmeu 50-60
godina.
Kroz istraivanje se dolo do dva neoekivana rezultata. Od 15 kompanija samo su dvije
imale izmjenu glavnog menadera, 7 ih nije odbijalo razgovarati o nasljedstvu, dok 6 nije dalo
nikakav odgovor. U tom sluaju upitnik je samo ostao na miljenju ne dajui pravu sliku o
nasljedstvu. Drugi cilj je bio uraditi analizu sa 20 velikih kompanija ali se uspjelo samo s 13 i
to srednjih i malih.
Ovih 15 kompanija su striktno porodine zbog samog procenta radnika koji su iz reda
porodice: 35% dionica pripada biznis liderima, 46% dionica pripada ostalim lanovima
porodice.
Sa stanovita menadmenta upravljake funkcije su odobrene od strane osnivaa (40.5%
sluajeva) i njihove djece (13,8%), to ukupno ini 54,3%.

Sluaj FSJ Ligting Company

Pria FSJ Ligting Company je usko vezana za njenog osnivaa. Chi Shusonga, koji je bio
direktor matinog preduzea (komapanija u Zhongshanu), ali i sekretari preduzea Party
Commite. U maju 1998, sa 63 godine, on se penzinie i poinje graditi drugu karijeru u

Zhongshanu. Pozajmio je 90.000 juana i postao predstavnik za prodaju za lokalnu sredinu i za

preduzea koja se nalaze u Jiangmenu. U 1999. Osnovao je vlastitu kompaniju. FSJ ija je
inicijalna investicija iznosila 100.000 juana, to je sadravalo trokove za opremu za
osvjetljenje. Kompanija je bila registrovana u domu trgovine i industrije kao komunalno
preduzee. Od samog poetka FSJ LIGHTNING je bila determinisana kao privatna kompanija
voea od strane porodice Cai. Svi menadment poslovi obavljani od strane porodice ili
njihovih bliskih prijatelja. U 2011 FSJ je proijenio svoj status zadrunog preduzea i postao
dioniko drutvo s privatnim kapitalom.
Osnivaka porodica
Cai Shusong je osnovao kompaniju as 63 godine, odustao od upravljake funkcije 4 godine
kasnije. Kada se pita za njegove ambicije u vezi s kompanijom FSJ kae da je njegova
najvea elja da kompanija sacuva tehnoloku prednost u odnosu na konkurente, razvija sebe
konstantno i da doprinosi lokalnom razvoju. Ove ambicije nam pokazuju da na stranu da je
vlastita realizacija glavni faktor motivacije. Cai Shusong je jedan od onih preduzetnika koji su
prethodno radili u privatnim preduzeima. Spada u onu elitu koja je i prethodnih godina
ivjela dobro, a onda je otvorio vlastitu kompaniju koja je bila u istom sektoru kao i dravno
preduzeeu kojem je prethodno bio zaposlen. Njegovo profesionalno iskustvo ga razdvaja od
administrativnih elita koje su u tom biznisu da bi kapitilizirale mo prilikom tranzicije iz
plaskog u trini sistem. Cai Ahusong pripada grupi privatnih preduzetnika, koji je po svom
karakteru veoma blizak umpeterovom tipu preduzetnika. On ima dugoronu strategiju koja
daje prioritet rastu kompanije.
Transferi moi u kompaniji
Kroz posljednjih deset godina FSJ se kvalifikovala za dva uspjena uzastopna procesa. Prvi
CEO kompanije FSJ bio je Cai Shusong. Presjednik nadzornog odbora bila je njegova ena u
tom momentu. Niz procesa bio je zvaren 2003. Godine, kada je Cai Shusong napustio
presjednitvo u nadzornom odboru, koje je povjerio Cai Chenu.
Za inicijalni uspjeh bio je zasluan osniva Cai Shusonga, koji je odluio da odustane od
direktnog sistema menadmenta, zbog njegovih godina i nedovoljnog znaja koje nije bilo u
skaldu sa naprednom tehnologijom.

Drugi uspjeh kompanije vezan je realizaciju postojee strategije.

Prvi transfer moi bio je rezultat povlaenja efa kompanije zbog njegovih godina. Ako
uzmemo u obzir da je porodini biznis producirao menadere s potrebnim kompetencijama,
odnosom izmeu dva transfera moi u posljednjih 25 godina odnosi se na porodino jezgro.
Taj odnos moe biti blii u sluaju apsolutne porodine moi, tj. dolaskom zetova i roaka u
kompaniju. Moglo bi se rei da prema tome struktura porodice utie na strukturu i uspjeh
kompanije.
Vanjski faktori su bili jako bitni. Tehnoloko okruenje zahtjealo je ponovno preisppitvanje
kompetencija, kako bi se moglo ii paralelno s modernim vremenom. Evolucija kapitalne
strukture moe dovesti do toga da kompanija moe imati nove dioniare. Ti faktori su
doprinijeli razvoju vodstva kompanije. Nakon dolaska menadera koji nije bio lan porodice i
dalje je Cai Shusong drao 53% dionica, 4 institucionalna investitora su drala 34% dionica, a
13% su drali drugi investitori.
Menadment se trenutno sastoji od 11 ljudi od koji su troje lanovi porodice, troje su kadrovi
kompanije koji su sada supervizori biznisa, finansija i tehnologije. Kao i izvrni direktori, tri
zamjenika direktora su dovedena iz vana kompanije, apoziciju konsultanta je obnaao ovjek
koji je prethodno bio zaposlen u dravnom preduzeu. Iako je ovakav progres doveo do
slabljenja kontrole osnivake porodice Ciaova porodica dri najveu koliinu kapitala.

Teorijski pristupi i koncepti socijalnog preduzetnitva

2. Socijalno preduzetnitvo
Socijalno preduzetnitvo je jedan od novijih koncepata i fenomena koji privlae sve veu
panju u istraivako-naunom, ali i praktinom smislu. O socijalnom preduzetnitvu se
poelo priati relativno nedavno. Termin je star tek koje desetljee. Ipak socijalno-

preduzetnika praksa moe se prepoznati u razliitim oblicima kroz historiju, kao pretea
onoga to danas razumijemo pod fenomenom.
Jedan od najpoznatijih i najranijih primjera socijalnog preduzetnitva nastao je u nerazvijenim
zemljama. Radi se o Grameen Bank iz Bangladea, koju je osnovao Muhammad Yunus 1976.
godine. Prvotno nastala kao banka za siromane,

a tokom vremena je proirila svoje

djelovanje, da bi danas postala jedna od najutjecajnijih organizacija ne samo u ekonomskom,

nego i u drutvenom ivotu Bangladea. S ciljem smanjenja siromatva u Bangladeu, tada
jednoj od najsiromanijih zemalja svijeta razvili su model mikrofinansiranja za
najsiromanije, kako bi uspjeli pokrenuti svoj poslovni poduhvat.12
Ovaj je primjer socijalnog preduzetnitva imao znaajnu ulogu u prepoznatljivosti fenomena i
irenja ideja o socijalno-preduzetnikom djelovanju.
Poveanjem socijalnih potreba i neophodnosti da se osmisle dodatne mogunosti
prevladavanja problema ranjivih grupa, prije svega nezaposlenih i siromanih, moderna
evolucija drave blagostanja na Zapadu, ali i tekua reforma socijalne politike u
postkomunistikim zemljama, usmjerava se na nove oblike ekonomskih inicijativa koje se
mogu svrstati u trei sektor, a ulaze u iroku definiciju socijalnih preduzea.
Nastanak ideje i prakse socijalnih preduzea vezuje se za vrijeme razvoja kapitalizma u 18. i
19. vijeku, kada se osnivaju grupe za samopomo i druga udruenja koja se rukovode
principima filantropije i milosra. Nove inicijative podsticane su naglim osiromaenjem
radnikih slojeva u vrijeme industrijske revolucije irom Evrope. Prethodnici modernih
organizacija nastaju kao spontana reakcija novih radnikih slojeva da se prevaziu tekoe
ivotnih uslova u vrijeme prvobitne akumulacije kapitala i da se na osnovama solidarnosti
prui alternativa trinoj ekonomiji u vidu stvaranja fondova za pomo siromanima,
osnivanja bolnica za siromane i da se podstaknu druge aktivnosti koje tada nisu bile
pokrivene socijalnom politikom.
Da je socijalno preduzetnitvo sve vie u interesu istraivake zajednice, pokazuje i sve vei

12 Yunus, Za svijet bez siromatva. Socijalna poduzea i budunost kapitalizma,2009, str 44.

broj istraivakih centara fokusiranih primarno na istraivanja ovog fenomena. Meu

vanijima su Kanadski centar za socijalno preduzetnitvo na Sveuilitu Alberta (Canadian
Centre for Social Entrepreneurship)2 u Sjevernoj Americi, te Evropska istraivaka mrea
EMES (European Research Network EMES) u Evropi.13
Socijalno preduzetnitvo se danas ubrzano razvija i privlai sve veu panju u razliitim
sektorima. Pojam socijalnog poduzetnitva se pojavljuje u medijima, svakodnevno se
spominje na univerzitetima, a jednako tako esto u razliitom kontekstu prua i informacije o
strategijama nekolicine istaknutih organizacija koje potiu socijalni napredak kao to su
zaklade Ashoka, Schwab i Skoll. Vie je razloga zbog kojih socijalno poduzetnitvo postaje
sve popularnije. Kao temeljni razlog mogli bismo spomenuti da u socijalnim poduzetnicima
postoji neto to je samo po sebi zanimljivo i privlano naroito se to odnosi na prie o tome
kako i zato rade to to rade.
Istodobno, pojam se postupno poinje prepoznavati i u javnom i politikom diskursu. Razvoj
socijalnog preduzetnitva poinje ulaziti u razvojne strategije i javne politike u sve veem
broju zemaljau kojima se oblikuju pravni okviri legislativa koja regulira ovaj tip djelovanja. I
na razini Evropske unije formiraju se programi usmjereni na poticanje socijalnog
preduzetnitva. Panju koju dobija pokazuje kako se radi o fenomenu koji ima svoju ulogu u
svremenim drutvima i transformacijama kroz koje prolaze. Stoga je nuno njegovo
pojmovno odreenje, a zbog svoje kompleksnosti i novine koje socijalno preduzetnitvo
donosi, javljaju se brojni koncepti koji ga pokuavaju objasniti, to e biti prikazano na
narednim stranicama ove knjige.
2.1.

Definicija, odreenja i koncepti socijalnog preduzetnitva

Ideja socijalnog preduzetnitva je da neprofitni poslovni poduhvat ili aktivnosti, koja generira
prihod, moe stvoriti pozitivan drutveni utjecaj u poslovanju, s obzirom na finansijsku dobit.
Ova vrsta preduzetnitva omoguuje suoavanje s novim potrebama koje postojee institucije
ne mogu zadovoljiti.
Pojam socijalnog preduzetnitva uvodi ameriko neprofitno udruenje 1970-ih godina, a
odnosi se na preduzetnitvo koje se poelo stvarati i poslovati u vlastitim firmama, kao nain
13 www.business.ualberta.ca/Centres.aspx

za stvaranje radnih mjesta za obespravljene, beskunike i druge ugroene skupine ljudi.

Prilikom odabira djelatnosti, u poslovanje treba biti naglaena drutvena odgovornost.
Ne postoji opte prihvaeno shvatanje socijalnog preduzea, ali jedna od najboljih definicija
je ona koju daje EMES (European Research Network):
Socijalna preduzea su privatne organizacije koje ne posluju radi ostvarivanja profita (not
for-profit) a pruaju robu ili usluge koje su direktno povezane sa njihovim eksplicitnim
ciljem da rade za dobrobit zajednice. Ona se oslanjaju na kolektivnu dinamiku koju stvara
nekoliko vrsta stejkholdera koji su u njihovim upravljakim tijelima i koji visoko vrednuju
autonomiju ovih preduzea i snose ekonomske rizike povezane s njihovom djelatnou14
Kljuna fraza ovdje je ne posluju radi profita (not-for-profit), to meutim nije isto to i
nedobitna organizacija (non-profit). Socijalna preduzea imaju za cilj stvaranje profita
ona na taj nain obezbjeuju svoju finansijsku odrivost ali ne postoje prvenstveno radi
finansijske dobiti, ve radi neke socijalne misije.
Osnovna karakteristika socijalnog preduzetnitva je da se u rjeavanju drutvenih problema
primjenjuje sva preduzetnika naela pri tom ne generirajui profit, nego drutvenu
vrijednost. Socijalno preduzee je neprofitna firma/poduhvat/djelatnost za prikupljanje
profita, koja je osnovana s ciljem stvaranja pozitivnog drutvenog utjecaja s obzirom na
finansijsku dobit. Ovakva preduzea su se obavezala na ostvarivanje dvostrukog cilja - svoje
drutvene misije, odnosno cilja i finansijskih ciljeva.
Postizanje dvostrukih ciljeva je veome teak posao i zahtijeva upravljanje prioritetima,
resursima i ciljevima programa na nain da se izbalansira ovo dvoje. esto se za socijalne
organizacije kae da su praktiari koji su uspjeni u izvravanju socijalnih programa, odnosno
u integriranju poslovnih vjetina, prakse i preduzetnitva u svoje poslovanje. Najei oblici
sticanja dohotka u socijalnom preduzetnitvu su: pruaje usluga, intelektualno vlasnitvo,
lanarina, prodaja proizvoda i investicije.

14 Defourny, J. Nyssens, M., Shvatanja socijalnog preduzea i socijalnog preduzetnitva u Evropi i Sjedinjenim
Dravama: konvergencije i divergencije (Conceptions of Social Enterprise and Social Entrepreneurship in
Europe and the United States: Convergences and Divergences)., Italija, 2009. str. 12.

Da bi neka privredna aktivnost imala obiljeje socijalne ekonomije treba istovremeno imati
sve tri bitne odrednice, a to su: socijalne, ekonomske i politike odrednice:15
Socijalne odrednice su:
udruivanje,
drutvena korist za zajednicu,
zadovoljenje potreba odreenih skupina graana,
realiziranje inicijativa,
potovani demokratski procesi u donoenju odluka,
ravnopravno uestvovanje zaposlenika i lanova, kupaca ili korisnika,
reinvesticija profita u zajednicu.
Ekonomske odrednice su:
preduzetnitvo,
kontinuirano djelovanje,
visok stupanj autonomije djelovanja,
preuzimanje odgovornosti za finansijske rizike poslovanja,
odreeni postotak plaenih radnika (da nisu svi volonteri).
Politika odrednica:
ostvariti neto novo i drugaije.
2.2.

Odreenja i koncepti

U jezinom smislu termin socijalno poduzetnitvoje neto novo. Meutim,taj oblik djelovanja
postoji ve due vrijeme. Svakako ga treba razlikovati od pojmova privatnih inicijativa koje
su usmjerene prema socijalnoj misiji i optem dobru, te pojma filantropije koji oznaava

15 Perin M., Socijalno poduzetnitvo, publikacija, Organizacija za graanske inicijative, Osijek,

2011.

milosre. To su koncepti usmjereni na pruanje pomoi onima koji su u socijalno loijim

pozicijama, te nose elemente pasivne djelatnosti. Za razliku od toga, socijalno preduzetnitvo
podrazumijeva aktivnu djelatnost, temeljenu na ekonomskoj aktivnosti. Socijalni preduzetnici
su aktivni sudionici na tritu, premda su njihovi primarni motivi usmjereni na ostvarivanje
socijalnih ciljeva.
Pojam socijalno preduzetnitvo po mnogima je prvi skovao prije nekoliko desetljea Bill
Drayton, koji je i osniva Ashoke, jedne od prvih zaklada koja promovira i podupire
socijalno-preduzetnike poduhvate. Za Draytona je socijalno preduzetnitvo - poduzetnitvo s
etikim integritetom, kojemu nije cilj lina korist ili maksimiziranje profita, nego usmjerenost
na drutvene vrijednosti. Drayton je isticao vanost inovativnog pristupa rjeavanju socijalnih
pitanja, te je smatrao da je za korijenite promjene potrebno ukljuiti to vie ljudi. Njegove
ideje imale su tendenciju stvaranja globalnih promjena te ga neki smatraju zaetnikom
svjetskog pokreta socijalnog preduzetnitva.16
Muhammad

Yunus,

dobitnik

Nobelove

nagrade

za

mir

za

pokretanje

sistema

mikrokreditiranja u Bangladeu, pravi razliku izmeu socijalnog preduzetnitva i socijalnog

poslovanja ili socijalnog preduzea, iz perspektive zemljama u razvoju. Po njemu je socijalno
preduzetnitvo kompleksan fenomen te oznaava svako nastojanje usmjereno na pomo
drugim ljudima, odnosno usmjereno prema socijalnoj misiji. Ono moe biti inicijativa bilo
kojeg sektora - profitnog, ekonomskog ili neprofitnog. Bitno je da podrazumijeva inovativno
trino djelovanje, koje ima za cilj ostvarenje dobrobiti za druge ili zajednicu. Socijalno
poslovanje Yunus shvata kao podvrstu socijalnog preduzetnitva, koja oznaava trino
djelovanje bezuvjetno usmjereno na drutveno korisne ciljeve, a ne na stvaranje maksimalnog
profita. Takvo je poslovanje, za razliku od neprofitnih organizacija koje se samo dijelom bave
trinim djelatnostima i ostvaruju samo dio prihoda iz trinih aktivnosti, u punom smislu
trino i samoodrivo, odnosno ne ovisi o drugim izvorima sredstava. Socijalno poslovanje
ve postoji u svijetu, i oit je primjer njegova Greemen banka, oko koje se razvio jo cijeli niz
odrivih socijalnih preduzea i institucija.17

2.3.

Razlike izmeu tradicionalnog i socijalnog preduzetnitva

16 www.ashoka.org.
17 Yunus, Za svijet bez siromatva. Socijalna poduzea i budunost kapitalizma, 2009, str.42

Vlastito zadovoljstvo koje je rezultat uspjene realizacije ideje je veoma bitna i

tradicionalnom i socijalnom preduzetnitvu jer su obje vrste vrste preduzetnika prvenstveno
motivirane prilikom koju vide i zato slijede vlastitu viziju bez obzira na sve prepreke.
Jedna od temeljnih razlika izmeu tradiconalnog i socijalnog preduzetnika je u vrijednosti i
vrsti poduhvata. Prioritet tradicionalnom preduzetniku je trite koje moe platiti i na taj nain
realizirati ostvarenje profita prodajom proizvoda ili usluge. Dok socijalni preduzetnik profit
reinvestira u razvoj zajednice.
Ciljna skupina prema kojoj je usmjereno socijalno preduzetnitvo je zanemareno ili
ugroeno stanovnitvo.Upravo na njihove potrebe je usmjereno ovo preduzetnitvo iz razloga
to nemaju dovoljno finansijskih sredstva niti politike moi da bi uspjeli ostvariti pozitivne
promjene u korist poboljanja kvalitete svog ivota. No, socijalni preduzetnik ne izbjegava
profitne poduhvate, on moe ostvarivati prihode kroz neprofitno ili profitno preduzee.
Osnovna karakteristika socijalnog preduzetnika koja ga razlikuje od tradicionalnog
preduzetnika je drutvena dobrobit koja je ostvarena socijalnim preduzetnitvom.
Socijalno poduzetnitvo karakteriziraju tri komponente:
1. uoavanje nepravedne ravnotee usljed koje dolazi do iskljuivanja,
marginalizacije ili patnje dijela stanovnitva, koje ne moe ostvariti nikakvu korisnu
promjenu za sebe jer mu nedostaju finansijska sredstva ili politika mo,
2. u toj nepravednoj ravnotei socijalno preduzetnitvo prepoznaje priliku za
razvijanje socijalno korisnih preduzetnikih poduhvata, koristi inspiraciju, kreativnost,
spremnost za akciju za stvaranje dobrobiti, te ima hrabrosti i snage za stvaranje stabilnost
na odreenom podruju,
3. koristei raspoloivi potencijal i resurse stvara novu, stabilnu ravnoteu i na taj
nain osigurava bolju budunost zajednice u cjelini i ublaava patnju ciljne skupine.

2.4.
Uloga

Sistem podrke socijalnoj ekonomiji

socijalne

ekonomije

odredenom

drutvu

njen

doprinos

poboljanju

socioekonomskog statusa pripadnika ranjivih grupa zavisi od vie faktora, naroito postojeeg

sistema vrijednosti, sa aspekta odgovornosti i solidarnosti, kao i sistema podrke drutvene

zajednice.
Vaei sistem vrijednosti opredjeljuje odnos prema ljudima kojima prijeti socijalna
iskljuenost, ili su ve u tom statusu, to je presudan faktor uspostavljanja efikasnog sistema
podrke socijalnoj ekonomiji. Najuticajnije inioce u sistemu podrke socijalnoj ekonomiji
predstavljaju drava, lokalna zajednica i poslodavci privredne i neprivredne organizacije i
mrea strunih institucija i neprofitnih nevladinih organizacija, koje su generator ideja,
strune podrke i novog zapoljavanja.
Drava svojom politikom u razliitim podrujima opredjeljuje zakonsku regulativu, razliite
mjere, javne nabavke, subvencije, koncesije i slicno, ime presudno utice na uslove
zamodeliranje i razvoj socijalne ekonomije. U sluaju da uvoenje i razvoj socijalne
ekonomije u odreenom drutvu postane cilj, treba kreirati odgovarajucu zakonsku regulativu
i druge pretpostavke u tom smislu.
To, konkretno, znaci da treba uspostaviti adekvatan poreski sistem, kao i sistem javnih
nabavki, u kojima ce poslodavci koji zapoljavaju odreeni broj osoba iz ranjivih grupa biti u
povoljnijoj poziciji. Ipak, kao jedan od najvanijih uslova pokazao se zakon koji ureduje
sistem javnih nabavki. Sa pravilno usmjerenim zakonom koji podstie zapoljavanje ranjivih
grupa u vezi sa javnim nabavkama i, istovremeno, za njih, omoguava rezervaciju odreenih
poslova, mogao bi se postii bri razvoj socijalnog preduzetnitva. Podrazumijeva se da uz to
ide i posebni zakon koji opredjeljuje socijalno preduzetnitvo, socijalnu ekonomiju i ciljne
grupe.
Lokalna zajednica je vaan segment sistema socijalne ekonomije, gdje se realizuje socijalno
preduzetnitvo i ostvaruju odreene koristi. Pravilnim kreiranjem sistema na lokalnom nivou
moe se ostvariti, pored zapoljavanja najugroenijeg dijela stanovnitva i povecanog stepena
ukupne zaposlenosti putem ukljuivanja nove radne snage, efikasan podsticaj rasta i razvoja
ostalih djelatnosti.
Intenzivnijem zapoljavanju i razvoju socijalnog preduzetnitva moe znaajno doprinijeti
povoljan sistem javnih nabavki, uz postojecu, esto nedovoljno koricenu infrastrukturu
kojom upravlja lokalna zajednica. Ne smije se zanemariti mrea podrke iz kategorije

neprofitnih nevladinih organizacija i strucnih institucija koncesionara, koje mogu pomoci

kod stvaranja pogodnih uslova za zapoljavanje pripadnika ranjivih grupa na svim
podrujima.
Poslodavci, privredne i neprivredne organizacije, su izuzetno znacajan cinilac. Pogodna
zakonska regulativa treba da ih motivie za otvaranje novih radnih mjesta, te razvoj I
pokretanje novih djelatnosti koje e doprinijeti veem i kvalitetnijem zapoljavanju
pripadnika ranjivih grupa na dui rok.
2.5.

STUDIJE SLUAJA

2.5.1. Ukrajina
U nastavku rada bit e prezentirane etiri ukrajinske nevladine organizacije (NVO), te njihovo
iskustvo u osnivanju i voenju socijalnih preduzea.

Dobrotvorna fondacija Mercy (Mercy Charitable Foundation)

Kao primjer za uspjeno socijalno preduzee moe se navesti Mercy Charitable Foundation,
fondacija iz Ukrajine koja je zahvaljujui vlasnici Prokhorenko uspjela ljudima u toj zemlji
podii svijest o pomaganju drugima. U poetku je Mercy fondacija bila finansirana od strane
donatora. Najvanija aktivnost fondacije je bila obezbjediti besplatne obroke korisnicima.
Zadatak ove fondacije je podrati najranjivije populacije i zatiti njihova ljudska i
konstitutivna prava.
U pomo im je priskoila lokalna vlada, koja im je dodijelila ogromnu gradsku zgradu
Zhytomer, dok su znatne donacije hrane primali od mjesnih poljoprivrednih proizvoaa.
Meutim, ekonomska kriza je uinila svoje, pogoravanjem ekonomske situacije pronalazak
donatora je postajao sve tei. Kriza je potakla vlasnicu da sama potrai nain kako odrati
fondaciju na ivotu. Prokhorenko je odluila da zapone aktivnosti koje e donositi prihode
kako bi organizacija nastavila sa daljim radom i akcijama.
Analizirajui sve aktivnosti fondacija se odluila na otvaranje kafia, to je bio i logian slijed
jer se to socijalno preduzee najbolje uklapalo u njihov program. Tako je formiran i tim za

poduhvate koji je zajedno odluio izgraditi biznis plan, marketinku strategiju, te napraviti
meni i srediti dokumente potrebne za legalizaciju i registriranje.
Pa je tako 1.aprila 2000.godine otvoren Kovcheg Caf. Klijenti su prepoznali kvalitetu
njihovih obroka, ali i ciljeve za koje se bore. S potpuno drugim konceptom poslovanja od svih
drugih kafia u Ukrajini i uz velike sumnje u uspjeh fondacija je uspjela pronai put do svojih
klijenata i uspjeno poslovati.
Kroz otvaranje socijalnih preduzea Mercy je uspio poveati postotak zaposlenosti u
Zhytomeru zapoljavajui uglavnom bive klijente, ostvarivao je prodaju 500 obroka dnevno
da pomogne svoje drutvene aktivnosti, a postignuta je i odrivost. No kao najvee uspjehe
istiu mjenjanje svijesti o zdravom nainu ivota, poveanju saradnje izmeu NVO, poslovnih
ljudi i vlade te utjecaj na javne politike i legislative za laki uspjeh buduih drutvenih
reoduzea.
Kljuni faktori koji su vodili do uspjenog razvoja Kovcheg Caf-a su: zajednika misija,
timski rad, kreacija utoita, alijansa za partnerstvo CAP program, samopouzdanje i
odlunost te marketing.

Udruenje Alisa za osobe sa invaliditetom (Alisa Society for the Disabled)

Osobe sa invaliditetom esto znaju biti marginalizirane, te nisu u potpunosti ukljuene u radne
i obrazovne institucije.. No Svetlana Mischenko, i sama invalid, je odluila pomoi osobama s
invaliditetom i pokuati im pruiti stvari do kojih su do sada teko dolazili.
Udruenje nosi simbian naziv Alisa prema glavnoj junakinji romana Alisa u zemlji uda,
koja posjeduje hrabrost i matu, to i predstavlja ovo udruenje. Prvobitni zadatak udruenja
je bila briga da prehrani i odjene osobe sa invaliditetom. No dolaskom krize i sve teim
pronalscima donatora, udruenje odluuje usredotoi aktivnosti udruenja na ekonomski
razvoj.
U poetku je postojalo samo preduzee koje je prualo priliku za kolovanje, ali i za
zapoljavanje svojih tienika, no u meuvremenu su pokrenuli vie od pet poslovnih

poduhvata, izmeu ostalog preduzee za izradu drvenih vrata, te za proizvodnju odjee.

Zadatak udruenja Alisa je zatita prava i interesa osoba sa invaliditetom.
Vlasnica udruenja Mischenko nije eljela samo pomagati tienicima, nego je eljela da im
ponudi priliku da i sami osnuju i vode jedno socijalno preduzee, o emu su do tada mogli
samo matati. Za poetak tri klijenta su prihvatila izazov koji je ona stavila pred njih. Osim
potrebne naobrazbe, omoguila im je i poetni kapital. Prva preduzea u udruenju koja su
osnovali bila su: poduavanje rada na kompjuteru, proizvodnja ureaja i prodaja, te
arhitektonsko projektiranje. Za ovu ideju, Mischenko je dobila i potporu Vlade, te kao
nagradu zgradu od 180m na periferiji Kijeva.
Udruenje Alisa je od 1997-e godine osnovalo 6 uspjenih drutvenih preduzea: Prodaja
pisaeg pribora Alisa, kafi Posadena, trgovaka firma Etiti; graevinska firma Instorm,
agencija za oglaavanje Monostat, te sportski centar u kojem se poduavaju borilake
vjetine.
Dravni fond za podrku osobama sa invaliditetom je takoer prepoznao doprinos koji ovo
Udruenje prua osobama sa invaliditetom, pa im je kao nagradu pruio finansijsku podrku
za rehabilitacijski centar; za protetska i ortopedska pomagala.
Udruenje je omoguilo otvaranje hiljedu radnih mjesta za osobe sa invaliditetom, ali i
stabilan izvor finansiranja drutvenih aktivnosti Udruenja. Udruenje zapoljava preko 90 %
osoba sa invaliditetom, mnogo vie od oekivanih 50 %. S godinama ovo udruenje je
postiglo izvanredne rezultate. Trenutno u preduzeima zapoljava 26 osoba, od ega su ak 24
osobe sa invaliditom, u udruenju radi 5 osoba, od kojih su 4 sa invaliditetom, te je obueno
preko 300 osoba sa invaliditetom. Zabiljeen je i znaaj finansijski uspjeh.
Kljuni faktori koji su doveli do ovakvog uspjeha poduzea su: ambicioznost izvrnog
direktora, podrka drave, preuzimanje rizika ogranizacijske kulture, dobar tim, predanost
drutvenom preduzeu, obuka za drutvena preduzea CAP, te snane veze sa dioniarima.
Mir Ljepota Kultura ( Peace Beauty Culture)

Ova NVO ( nevladina organizacija) osnovala je Kreativnu radionicu da proizvodi i prodaje

ekskluzivnu odjeu za djecu i mlade koristei prirodna vlakna dekorirana sa tradicionalnom
ukrajinskom umjetnou u savremenom dizajnu.
1992, pratei kolaps Sovjetskog saveza Valentyna Sazanova osnovala je klub za ene u svom
gradu Khersonu u Ukrajini. Ovaj klub, prozvan aha ili osvjetljenje u svom engleskom
prijevodu , osnovan je da pomogne enama da istrae i otkriju kreativne naine da ponovno
sagrade svoje ivote na novom mjestu aha! Aha se fokusirao na pomaganje svojim
lanovima da rijee svoje socijalno-ekonomske probleme, ali Sazanova je ubrzo shvatila da su
problemi u zajednici u velikoj mjeri individualni, te je nastojala iriti rad i izvan zajednice. S
druge strane je nauila da kad su lanovi kluba uestvovali u zajednici oni su nesvjesno
pomogli sami sebi.
Tada je Valentina Sazaova, modni dizajner po struci, dola na ideju stvaranja pozorita koje bi
obuilo djecu u zajednici o socijalnim problemima i o umjetnosti i kulturi. Aha lanovi
organizirali su nekolko predstava usko povezanih sa aktivnostima kluba, a 1994 Sazanova je
pokrenula modno pozorite S Theater.
Aktivnosti kluba i pozorita su spojene u NVO, a 1996 Sazanova je slubeno registrovala u
Mir Ljepota Kultura(PBC) .
Kreativnu radionicu osnovala je 2001 godine, proizvodi i prodaje odjeu za djecu i mlade
koristei prirodan vlakna dekorirana sa tradicionalnom ukrajinskom folklornim, historijskim i
kulturnim detaljima. Veina proizvoda iz radionice koristila se u S Theater-u.
ARIADNA - meunarodni obrazovni centar za mlade (IECY)
Ime kluba Ariadna, dolazi iz antike Grke mitologije. Ariadne, ker kralja Minosa dala je
Thesusu lopticu od niti da bi znao put kroz labirint Minotaura. Ariadna na ovaj nain
simbolizira: Nai izlaz.
Na poetku programa aktivnosti su bile, uglavnom, odgojne naravi i bazirane na prava ena,
kulturoloke i ekoloke teme. 1998 klub se registrirao kao NVO i idue godine dobili su
nagradu ( CAP ), stipendiju za programe za socijalne slube za djecu i obitelji. Ova stipendija

se upotrijebila za osnivanje obrazovnog i savjetodavnog centra za djecu. 1999 su imenovali

Ariadna Centar Zhavoronok, po prvoj ptici u proljeu jer je to bila prva organizacija koja je
osnovana da bi pomogla djeci od 4-18 god., djeci u krizi ili ugroenoj u gradu Kharkovu.
Za vrijeme cijelog postojanja Ariadna se finansirala potpuno od stipendija, primila je podrku
od drave, od meunarodnih donatora i lokalnih sponzora. Prema kraju 1999 izvori su se
isuili. Ekonomija je bila u padu tako je i pala finansijska pomo od Vlade, meunarodni
donatori su usmjerili svoj novac od novih nezavisnih drava prema krizi na Balkanu i drugdje.
Istovremeno je broj registriranih NVO-a u Ukrajini rastao i konkurencija za finansiranje
postala je otra.
U isto vrijeme Ariadna je poela saraivati sa omladinskom organizacijom koja se zvala
Lider. Motivacija Lazarevoj za partnerstvo je bila svjea perspektiva i nove ideje da bi proveli
viziju Ariadne koju su mladi ljudi mogli donijeti.
Ova grupa lidera je ohrabrila menadment Ariadne da bi zaradio novac koji bi mogao
odravati organizaciju. To je uvrstilo odluku Ariadne da je primarni izvor za finansiranje
organizacije trebaju biti prihodi koje oni zarauju. Misija Ariadne je: Poboljati socijalne
standarde i ivotni stil za ene i djecu na nain da im se da socijalna humanitarna pomo
isto tako kao i programi za razvoj u zanimanju.
Lazareva i njen tim analizirali su trite da bi odredili da li postoji potranja za obrazovnom
slubom: postoje li potencijalni klijenti koji bi bili ustanju platiti i jesu li spremni platiti za
obrazovne slube, i za koje vrste obrazovne slube su oni htjeli platiti?
Na konferenciji 2000 godine u St. Peterburgu saznala je za program collage-a u ovome gradu,
te je kraju 2000 godine sastanak izmeu Ariadne i Collage St. Peterburga urodio plodom,
otvaranjem IECY-a ( meunarodnog centra za omladinu ). Dugoroni cilj IECY-a je bio
proiriti svoje programe kroz nove nezavisne drave, ali planirano je tako da se prvo
koncentrira lokalno, u susjedstvu Kharkova u Ukrajini i St. Peterburgu u Rusiji. Lazarova je
povezala partnerstvo IECY-a i Vlade to je bio znatan napredak jer je to znailo da bi
kurikulum IECY-a bio priznat i dozvoljen od strane drava i da bi se mogao integrirati u
kole.

IECY je planirao plasirati svoje programe u dravne srednje kole. U roku od 9 mjeseci IECY
je vodio 27 razreda sa po 15-20 studenata u 14 kola u Kharkovu. S druge strane, IECY je
uoio da veina roditelja sa malim prihodima nije imala mogunost da plati za obrazovanje
svoje djece.
IECY je zaraivao novac od prodaje kniga, publikacije, kurseva, te su u akademskoj
2001/2002 stvorili bruto prihod od 6940 $.
Da bi zaradila dodatni prihod Lazareva je i njen tim osnovali su tim za mobilne komunikacije
tj. iznajmljivanje mobitela, a kasnije i firmu za zatitu intelektualnog vlasnitva.
Od otvaranja svojih vrata IECY nije dobio finansijsku pomo niti finansiranje od donatora. U
prvoj godini rada IECY nije bio ni na dobitku ni u gubitku. Prihodi su bili jednaki trokovima.
Reije su bile niske jer je IECY bio smjeten u zgradama koje su subvencirane od Vlade, a
najvei izdaci su bili plae profesora. Operativni trokovi su pokrivali plae profesora, 12 %
koje je ilo koli, te mali postotak koji je iao na publiciranje.
Kljuni faktori uspjeha su bili: partnerstvo, postojei proizvod, poslovni model, odnosi, obuka
i tehnika pomo.
2.5.2. Bosna i Hercegovina
Poslijeratna kriza, nedovrena privatizacija, poveanje konkurencije, tranzicija i mnogi drugi
faktori su doveli do znaajnog pada proizvodnje i zaposlenosti, kao i do propadanja velikog
broja preduzea. Preduzetnitvo je skoro potpuno zanemareno u BiH, uprkos njegovom
znaaju. Mnogi privredni giganti po kojima je BiH bila prepoznatljiva u bivoj Jugoslaviji su
u potpunosti uniteni i obezvrijeeni, bez ikakve perspektive za revitalizaciju.
U okviru civilnog sektora, najvie prostora za socijalno poduzetnitvo ima u nevladinom
sektoru koji predstavlja najbrojniji segment civilnog drutva. Vanost, kapaciteti i utjecaji
NVO sektora veoma se jasno mogu ilustrirati numerikim podacima o NVO-ima i osobama
koje su ukljuene u njihove aktivnosti. Ukupan broj registriranih NVO-a u Bosni i
Hercegovini u 2005. godini bio je 9.095, od ega je manje od pola zapravo bilo aktivno (njih
oko 4.629).

Sa aspekta socijalnog poduzetnitva, svi zakoni odreuju da udruenja i fondacije mogu imati
svoju imovinu, to je vana injenica kad se zna da to mogu biti i nekretnine i pokretne stvari.
Imovinu mogu i naslijediti, odnosno mogu je sticati i poklonom i svim oblicima donacija. to
se tie djelatnosti, ona je neprofitabilna. Zakon na nivou BiH to definira radi ostvarenja
nekog zajednikog ili javnog interesa, a pri tome nema nakanu sticati profit. Entitetski
zakoni to isto navode, tj.osnovna svrha nije sticanje dobiti.
Razmatrat e se dva dobrotvorna drutva u BiH, s obzirom da jedino ona svojom djelatnou,
organizacijom i formom, mogu posluiti za komparaciju sa prethodno razmatranim,
ukrajinskim drutvima.
Druvo Crveni kri/krst FBiH
Crveni kri Fedracije BiH nastao je kao odgovor na politika i druga zbivanja u BiH. Razlozi
formiranja Crvenog kria FBiH su slini kao i kod dobrotvorne fondacije Mercy i Udruenja
Alisa u Ukrajini, a to je pomo socijalno ugroenoj ili diskriminiranoj populaciji.
Iako Crveni kri FBiH dio svojih finansijskih potreba pokriva budetskim sredstvima (kao
redovni izvor finansiranja), ipak se javlja potreba za dodatnim finasijskim sredstvima, na
osnovu eksterne analize koju je proveo Crveni kri. Naime, utvreno je da postoji visok nivo
ugroenosti stanovnitva u BiH. Oko 50 % stanovnitva spada u kategoriju socijalno
ugroenih, procenat nezaposlenosti je oko 50 %, penzioneri kojih ima koliko i radno
uposlenih ive veoma teko. S obzirom na injenicu da nije zavren proces reformi ukupnog
sistema kao ni proces privatizacije, pojaviti e se znatan broj novih nezaposlenih. Sve
navedeno daje sliku tekog humanitarnog stanja i imat e odraza na uspjenost izvravanja
programskih ciljeva i zadataka Crvenog kria. Navedeno jasno ukazuje na potrebu pronalaska
dodatnog izvora finansiranja. Ovakav problem se javljao i kod NVO u Ukrajini.
Kao mogui izvori finansiranja, upravo kako su to uradila i ukrajinska slina preduzea, mogu
se osnovati odreena preduzea (socijalna preduzea), sa njihovim karakteristikama
objedinjavanja dva cilja - osiguravanja neophodnih finansijskih sredstava i promocije
drutveno-prihvatljivih ciljeva. Neka od socijalnih preduzea, koja se mogu osnovati su:

Staraki dom budui da znaajan dio aktivnosti Crveni kri usmjerava na pomo i njegu
starijih osoba ovo bi mogao biti logian izbor. Brojne aktivnosti koje Crveni kri obavlja za
starije osobe, zahtjeva posjetu njihovim domovima, odvoenje do zdrastvenih ustanova,
kupovina kunih potreptina i slino. Na ovaj nain osigurala bi se znaajna uteda na
troovima jer bi se sve ove aktivnosti mogle obavljati na jednom mjestu.
Restorani, slino kao udruenje Mercy iz Ukrajine Crveni kri ve posjeduje kuhinje, tako
da bi mogli otvoriti i restorani u veini gradova.
Poljoprivredne zadruge povratnika u pojedinim povratnikim mjestima Crveni kri
ve organizuje program kretanja stanovnitva, tako da bi kroz ove zadruge dodatno bio
potpomognut i ovaj program. Zadruga bi osiguravala novana sredstava od lanarina, ali i
prodaje poljoprivrednih proizvoda ( u BiH je naglaen teak ivot povratnika, koji se
iskljuivo bave poljoprivredom, a na ovaj nain bi im bio osiguran plasman proizvoda). Za
plasiranje proizvoda na inostrano trite Crveni kri bi mogao iskoristiti svoje meunarodne
donatore. Ova zadruga bi mogla osiguravati i jeftinije sirovine za restoran.
Muslimansko dobrotvorno drutvo Merhamet
Svoje djelovanje ovo drutvo nastoji ostvariti na temeljima civilizacijskih, humanitarnih i
naela islamske teorije i prakse. Osnovi ciljevi i aktivnosti udruenja Merhamet slini onima
iz ukrajinskog udruenja Mercy. Generalno i razlozi osnivanja su isti, pomo socijalno
ugroenim nakon ratnih potekoa.
S obzirom na visok nivo socijalno ugroenog stanovnitva u BiH, ali i izjave elnika
Merhameta da se suoavaju sa znaajnim finasijskim problemima, javlja se potreba za
dodatnim izvorima finansijskih sredstava. U okviru dobrotvornog drutva "Merhamet"
mogue je osnovati odreena socijalna preduzea koja e svoje prihode usmjeriti na korisnike
usluga navedenog drutva.
Socijalna preduzea koja se mogu osnovati su:
Kreativna radionica Po uzoru na ukrajinsko preduzee, udrugu Peace Beauty Culture,
mogue je osnovati radionicu za proizvodnju i prodaju odjee, za djecu i mlade, dekorirane

tradicionalnim bosanskim motivima. Prihodi i profit bi se koristili za promociju nacionalnog

ponosa, kulture i umjetnosti. Mogue je otvaranje maloprodajne radnje i butika, te on-line
prodaja putem interneta kako bi se pristupilo irem tritu. Kao radnici mogli bi se angaovati
pojedini korisnici Merhametovih usluga, npr. ene iz ehidskih porodica ili porodica ratnih
vojnih invalida.
Edukacijski centar Obrazovanje predstavlja jedno od kljunih faktora za ostvarivanje
drugih prava i pokretaka je snaga u osnaivanju djece i odraslih da sami oblikuju svoju
budunost, izau iz siromatva i uzmu puno uee u ivotu svoje zajednice. Kao i Ariadna
meunarodni edukacioni centar za mlade, tako i Merhamet moe otvoriti edukacijski
centar koji e studentima javnih kola omoguiti pristup kvalitetnom poslovanju i obuku u
oblasti preduzetnitva, kako bi ih se pripremilo za karijeru u novom ekonomskom dobu.
Posebno se treba istaknuti injenica, da u BiH postoji samo jedno slino socijalno preduzee.
Kao profesori u ovom Centru bi se mogli angaovati bivi stipendisti udruenja Merhamet.
Cijene usluga bi mogle pratiti stepenastu skalu (plaanje srazmjerno ukupnom dohotku
domainstva). Kroz ovaj program bi se naroito moglo raditi na promociji socijalnog
preduzetnitva, koje itekako zaostaje i ne nalazi svoju praktinu primjenu u BiH.
Ako napravimo komparativni prikaz dobrotvornih preduzea u BiH i Ukrajini, kao slinosti
navedenih istiu se: nepovoljan politiki i ekonomski ambijent, dobrotvorna drutva se
formiraju zbog pomoi socijalno ugroenoj i diskriminiranoj populaciji, formiranje socijalnih
preduzea javlja se iz potrebe osiguravanja finasijskih sredstava.
Kao razlike u Ukrajini u odnosu na BiH navode se: vei broj socijalnih preduzea, znatno vie
podruja aktivnosti NVO i segmenta u kojima se osnivaju socijalna preduzea, provoenje
projekata od strane drave, poveana svijest i podrka ovakvim preduzeima od stane
zajednice, te generalno drugaiji sistem vrijednosti drutva.
Evidentan je zastoj u razvoju i primjeni socijalnog preduzetnitva u BiH, uprkos doneenim
brojnim zakonima u ovoj oblasti. Razlozi se mogu traiti u razliitim segmentima, od vlasti
do obinog pojedinca. U svakoj dravi prirodno postoji otpor novitetima, meutim trebalo bi
se poraditi na promociji, generalno preduzetnitva, ali apriori socijalnog i enskog
preduzetnitva.

3. ensko preduzetnitvo
Poeti rad na ovoj temi a ne prisjetiti se poetaka enske emancipacije
kroz istoriju skoro da je nemogue. Prvi istaknuti borac za prava ena je
Klara Cetkin. Na II Internacionali odranoj u Parizu 1889. godine, u ijoj je
organizaciji pomagala i Klara, odrala je referat o pravima ena koji je
doprinijeo tome da se ene jo vie angauju u socijaldemokratskom
pokretu.
Knjiga Pitanje prava ena i radnica dananjice, koja se pojavila iste
godine, postavila je osnove za socijalistiku teoriju emancipacije ene.
Cetkinova je veoma otro branila pravo ene na rad, ak i pred nekim
svojim kolegama koji su smatrali da se rad ena mora ukinuti, jer umanjuje
plate mukarcima. Dotadanje teorije socialista o pravima ena Cetkinova
je proirila i zahtjevom da se ene moraju osloboditi nadmoi mukaraca
Psiholozi tvrde kako ene djeluju drugaije zbog razlika u funkciji lijeve i desne modane
polutke. Sociolozi naglaavaju utjecaje ene u poslovnom okruenju i radnim odnosima
ena je u pravilu vie (socijalno) usmjerena poslodavka; ene su u poslovnom svijetu sve
znaajnija privredna sila koja ostvaruje nova radna mjesta.
ena ima vie nego mukaraca na svijetu, ali u privredi su, prema formalnim indikatorima,
manjina, svugdje u svijetu. Taj status u privredi je razliit, ovisno o poslovima koje ene
obavljaju. ene manje pokreu poslovne poduhvate, jo manje ena pokree tehnoloki inten
zivne poslovne poduhvate, ali je najizraeniji manjinski status u podruju upravljakih
poslova: to je razina upravljanja via, to je manje ena.
Sam izraz preduzetnitvo ena oznaava da osnivanje preduzea ili vlasnitvo nad
preduzeem ili bar njegovim dijelom i istovremeno upravljanje tim preduzeem obavljaju
ene. Sektor preduzetnitva ena obuhvata sektor radnji ije su vlasnice ene i sektor
privrednih drutava meu ijim se vlasnicima nalaze ene, pri emu bar jedna od (su)vlasnica
obavlja i upravljaku ulogu u preduzeu, bez obzira na veliinu vlasnikog udjela i bez obzira
na nain na koji su stekle vlasnitvo nad firmom.

3.1.

Definicija enskog preduzetnitva

Preduzetnice i preduzetnitvo se uglavnom u svakodnevnom ivotu povezuju sa privatnim

biznisom, ali ovi pojmovi su znatno iri. Preduzetnitvo predstavlja poseban nain
razmiljanja, vee se za privatnu inicijativu i akciju, i nije karakteristika samo biznisa.
Ne postoji samo jedna definicija preduzetnica i preduzetnitva, tanije postoji mnotvo
definicija. Moe se rei da je preduzetnitvo sposobnost da se radi vie i efikasnije od
konkurenata ili sposobnost kreiranja, odravanja i razvoja uspjenei isplative organizacije.
Preduzetnica se, s druge strane, iroko definie kao organizator posla, osoba koja ima duh i
kreativnost, posjeduje i vodi firmu i nosi se sa rizicima. Takoer se moe rei, da je
preuzetnica osoba koja je hrabra da preuzme rizik da bi sopstvenu ideju pretvorila u stvarnost.
Mnogi analitiari se slau da je preduzetnitvo katalizator ekonomskog rasta i konkurentnosti
drave. Meutim, sve grupe u drutvu enmaju jednak pristup preduzetnitvu. Kada se veliki
dio populacije ne ukljui u preduzetniku aktivnost, privreda gubi koristi koje bi proizale iz
uvoenja novih proizvoda i usluga, dodatnih prihoda i novih radnih mjesta. Tanije, kada ene
ne uestvuju ravnopravno u preduzetnikijm aktivnostima, drutvo gubi vrijednost koju bi
mogla proizvesti taj dio populacije.
Tokom cijele historije ene su bile preduzetnice, samo se to nije posebno
naglaavalo. Tako je prvo ensko preduzetniko udruenje osnovala
Yvonne

Foinant

1945.

godine

Francuskoj.

FCEM

(Femmes

Chef

d'Enterprises)18 se iz Francuske proirio na svjetski savez preduzetnica u

koji je ulanjeno 30 drava. Medu mnogim nacionalnim udrugama ena
preduzetnica u svijetu danas se jo posebno isticu AIDDA u Italiji i NAWBO
(National Association of Women Business Owners) u SAD. 19

18 www.fcem.org
19 www.nawbo.org

ensko preduzee je privredni subjekt ijih je barem 51 posto u vlasnitvu

ene koja istovremeno kontrolira i vodi preduzee. Karakteristike enskog
preduzetnitva:20
-

radno mjesto koje otvori ena poduzetnica je sigurnije (enska

preduzea su manja, ali i zatvaraju manje radnih mjesta);

vea briga za zaposlene, kvalitetu i medusobne odnose;

vie potiu zaposlene u njihovim ambicijama;

vie ulau u kolovanje zaposlenih;

uspjeh ne mjere samo profitom, nego zadovoljstvom kupaca,

razvijanjem sposobnosti
zaposlenih i dobrim medusobnim odnosima;

spremnije su na timski rad, vaniji im je uspjeh organizacije ili neke

ideje nego vlastiti ego;

nude vie mogunosti za

naknadu trokova, udio u profitu,

fleksibilnije radno vrijeme, irokogrudnije su kad je u pitanju

porodiljski dopust;
-

opreznije su kod uzimanja kredita;

bave se najvie uslunim djelatnostima zato to su socijalno

osjetljivije i zato to to iziskuje manja poetna ulaganja.

ene se preteno okreu tradicionalno enskim poslovima koji su i manje

akumulativni, ali i iziskuju manja prethodna ulaganja, kao to su npr.
kozmetiki saloni i butici. Isto tako, ene esto pruaju intelektualne
usluge, to jest rade poslove koji podrazumijevaju struna znanja i
minimalna ulaganja, ali i to su tradicionalno enski poslovi - kole stranih
jezika, registracije firmi, ekonomsko savjetovanje, knjigovodstvo, turistike
agencije, carinsko otpremnika djelatnost, prevoenje, pravne usluge i sl.
Iz toga bi mogli zakljuiti da ene ostaju u krugu malih biznisa - malih
ulaganja.

20 Marta Turk, ensko poduzetnitvo nacin ivljenja

ene preduzetnice, kako pokazuju istraivanja, mogu raditi razliito. Na

primjer, u uporedbi s mukarcima preduzetnicima, ene vie ele raditi u
timovima, manje su usredotoene na sebe i osobni im je ego manje vaan
od uspjeha organizacije ili poslovne ideje koju slijede. Nema razlike u
znaajkama kao to su postignue, samostalnost, agresija,neovisnost i
blagonaklonost izmedu enskih i mukih poduzetnika.21
Meutim, navode se odreena ogranienja za koja se pokazalo da jako utjeu na ene u
razvoju preduzetnitva. To su:22
-

pristup izvorima finansiranja,

pristup informacijama,

obrazovanje i iskustvo, i

efekt zasienja trita.

Pristup

izvorima

finansiranja

je

najvea

prepreka

razvoja

enskog

preduzetnitva. Pod ovim se misli na prikupljanje sredstava za pokretanje

novog preduzea, kao i problem garancije za finansiranje koje obino
prelazi imovinsko stanje ena. Osim toga, ak i nakon uspostave posla,
enama je tee nego mukarcima doci do izvora daljnjeg finansiranja.
Komercijalne banke nisu sklone odobravanju kredita preduzetnicama prije
svega zato to se radi o manjim iznosima (ene su osjetljivije na rizik i
opreznije), pa se takvi zahtjevi vie posmatraju linim, a ne poslovnim
zajmovima. Takoer, banke ne raspolau dovoljnim informacijama o
preduzetnicama i nisu voljne se izloiti riziku odobravanja kreditnih
sredstava. Ne manje znacajna je i prepreka koja proizlazi iz injenica da
ene preduzetnice rijetko imaju razvijene line odnose sa bankarima u
uporedbi sa mukim kolegama. Isto tako, uslijed bitno ogranicenog
kretanja u poslovnim krugovima, ne raspolau osnovnim informacijama
koje se odnose na nove finansijske mehanizme koji su im na raspolaganju,
21 Hisrich, R. & Brush, C. (1984). The woman entrepreneur: management skills and business problems. Journal
of Small Business Management, 22, 31-37

22 ovo, P., Odrivo poduzetnitvo, Zadar, 2007, str. 56 -58.

informacijama o institucionalnim programima finansijske podrke.ene

preduzetnice imaju problem i sa garancijama. Naime, one nisu spremne ili
nisu u mogunosti koristiti porodinu imovinu kao hipoteku.
Sve ovo rezultira injenicom da se ene preduzetnice uglavnom kasnije
ukljucuju u preduzetnitvo od mukaraca, da imaju manje iskustva i
raspolau s manje profesionalnih vjetina u segmentu pristupa finansijama
I u konanici to se reflektira na njihovim mogunostima pristupa izvorima
finansiranja.
Informacije su jako bitne u preduzetnitvu. Tu se misli na informacije koje se odnose na
trite, dobavljace, izvozne mogucnosti, izvore finansiranja, pravnu regulativu itd.
Podrazumijeva se da vea preduzea imaju bolji pristup informacijama jer imaju puno vecu
moc, vrijeme i resurse za prikupljanje i pristup informacijama. Prikupljanje informacija moe
se realizovati putem neformalnih mrea, kroz lanstvo u udruenjima i komorama,
organizacijama, i sl. Takoer, u odnosu na mukarce vlasnike preduzetnickih preduzea, ene
imaju vie potekoca u pristupu informacijama. Razlozi su obino potekoce u prisustvovanju
dogadajima kojima uobiajeno prisustvuju mukarci, te vremensko ogranienje, nedovoljan
pristup neformalnom komuniciranju i dr. Sve ovo skupa poveava neinformiranost

izoliranost ena to rezultira poveavanjem prepreka za funkcioniranje na tritu.

to se tie obrazovanja i iskustva ene su manje sklone dodatnom obrazovanju i stjecanju
novih vjetina neophodnih za pokretanje i upravljanje poslom, to samo po sebi umanjuje
mogunosti za uspjenost poslovanja. Sve to uzrokuje nedostatak relevantnih vjetina i znanja
to za posljedicu ima pomanjkanja baznog obrazovanja. Osim toga, ene su optereene sa
porodicom, djecom i poslom to sve skupa ograniava mogunosti prisustvovanja odreenim
dogaajima i pohaanja, optim i specijaliziranim treninzima, a sve to smanjuje mogunost
stjecanja vjetina i znanja vezanih za preduzetnitvo.
Zasicenje trita podrazumijeva otean pristup tritu vee dodane vrijednosti i pomanjkanje
inovacija. Velik broj preduzetnika, a osobito preduzetnica pripadaju tritu manje dodane
vrijednosti, na koje je lake uci uslijed slabijih ogranienja. Inovacije, koje podrazumijevaju
razvoj novih proizvoda i usluga uslov za pristup tritu vee dodane vrijednosti, a samim tim
vee su mogunosti za uspjeh ena preduzetnica

3.2 Kljuni problemi enskog preduzetnitva

Dominacija ena u nezaposlenosti, postojani jaz u preduzetnikoj aktivnosti izmeu
mukaraca i ena, te izrazita nezastupljenost ena u upravljakim aktivnostima rezultat su niza
prepreka. Moemo ih klasificirati na na kontekstualne, ekonomske i meke:23

Kontekstualne prepreke

Ove vrste prepreka obuhvataju:

-

Obrazovni izbori ena smanjuju mogunost ena da pokreu poslovne poduhvate u

tehnoloki intenzivnim djelatnostima,

Stereotipi o enama u znanosti i tehnologiji,

Tradicionalni pogledi o ulozi ena u drutvu,

Nedostatak podrke za ene s dva posla (kua i profesija), i

Politiko-regulatorni okvir i njegova implementacija u cilju jaanja ravnopravnosti

spolova.

Kontekstualne prepreke su najzahtjevnije. One su su rezultat kulturolokih naslijea, te

nedostatka politike volje za dosljednu primjenu politiko - regulatornog okvira za podrku
porodinog ivota. Shodno tome, za njihovo otklanjanje potreban je politiki konsenzus,
dugorone aktivnosti u podruju obrazovanja, ali i promjene regulatornog okvira
(omoguavanje razliitih oblika zapoljavanja i obavljanja poslovnih aktivnosti) i znaajne
podrke za razvoj institucija za brigu o djeci. Osim toga, izuzetno je vano kontinuirano raditi
na senzibilizaciji javnosti , to ukljuuje obrazovanje i medije.

Ekonomske prepreke

Otean pristup finansijskim resursima, i

Nedovoljno kontakata (neumreenost) oteava pristup finansijskim resursima.

23 Strategija razvoja enskog poduzetnitva u Republici Hrvatskoj, CEPOR, Zagreb, 2009,

str. 13-14.

U veini zemalja vlada siromatvo alternativnih oblika finansiranja preduzetnikih poduhvata

kao to su: nedostatak mikrokreditnih institucija, poslovnih anela, fondova rizinog kapitala,
i sl.. Takva situacija zahtijeva od banaka razvoj i posebnu panju prema finansiranju enskih
poduhvata, ali i strateko partnerstvo razliitih vladinih programa s komercijalnim bankama u
poticanju poslovnih poduhvata ena s potencijalom rasta.
Nedovoljnu informiranost o finansijskim resursima mogue je eliminirati kroz finansiranje
aktivnosti centara za preduzetnitvo i razvojnih agencija u podruju informiranja i
savjetovanja o finansijskim resursima i razliitim shemama/mogunostima finansiranja
preduzetnikih poduhvata.

Meke prepreke

Nedostatak savjeta, mentorstva,

Nedostatak pristupa mreama preduzetnika/ca,

Nedostatak traininga i edukativnih programa fokusiranih na tehnoloki intenzivne

poduhvate,

Nedostatak uzora, posebno iz podruja preduzetnikih poduhvata u tehnoloki

intenzivnim djelatnostima i nauci, i

Percepcija ena o nedostatku samopouzdanja i kapaciteta za preuzimanje rizika.

Dostupnost savjeta, mentorstva i traininga za pokretanje poslovnih poduhvata jo uvijek je

regionalno neravnomjerna, ali i nedostatno u podruju tehnoloki intenzivnih pothvata. Centri
za preduzetnitvo, u saradnji sa univerzitetima trebaju biti podrani u razvoju takvih usluga.
to se tie stratekog evropskog poticanja enskog preduzetnitva, Evropska unija je
definirala jednakost izmeu ena i mukaraca kao jedno od temeljnih prava, odnosno
zajedniku vrijednost Evropske unije, te iz toga izvlai i zakljuak da se radi o neophodnom
uslovu za ostvarivanje ciljeva rasta, zaposlenosti i socijalne kohezije. Premda nejednakosti
izmeu polova jo uvijek postoje, Evropska unija smatra da je u zadnjih dvadesetak godina
postignut znaajan uspjeh u izjednaavanju polova i to najvie zbog zakonodavstva koje je
postalo rodno osjetljivije, te zbog insistiranja na pravima ena i mukaraca u svim

djelatnostima, ali i zbog primjene specifinih mjera koje potiu ukljuivanje ena u
poduzetnike aktivnosti.
Veliki dio zakonodavstva Evropske unije posveen je jednakosti izmeu mukaraca i ena,
posebno u podruju zapoljavanja, jednakosti u plaanju rada, zatite materinstva, socijalne
zatite i sigurnosti na poslu, dokazivanja sluajeva diskriminacije i samozapoljavanja.
Angairanost Evropske unije u podruju jaanja ravnopravnosti polova vidljiva je i po nizu
aktivnosti koje su usmjerene na realizaciju ovih dokumenata, kao to su:
-

The European Network of Women in Decision-making in Politics and the Economy,

lansiran 2008. Godine. To je platforma EU za razmjenu informacija o uspjenim
intervencijama za poboljanje uravnoteenosti polova na pozicijama na kojima se
donose odluke;

EU Institute for Gender Equality, pokrenut 2006. godine pomae institucijama EU i

zemljama lanicama u promociji rodne jednakosti u svim EU politikama i nacionalnim
politikama, te u borbi protiv rodne diskriminacije.24

3.3 ensko preduzetnitvo u razvijenim zemljama

ensko preduzetnitvo znaajan je izvor novog zapoljavanja, samozapoljavanja, novog

preduzetnitva, to u konanici vodi i do uspjenijeg privrednog razvoja. Budui da postoji niz
prepreka i ogranienja za razvoj enskog poduzetnitva, to je ve navedeno u prethodnom
dijelu knjige pod nazivom Kljune prepreke enskog preduzetnitva, cilj je pridonijeti
unapreenju enskog preduzetnitva, jer enski preduzetniki potencijal, u stvaranju novih
radnih mjesta, u prethodnim godinama nije bio dovoljno iskoriten.
to se tie enskog preduzetnitva u SAD, amerike statistike pokazuju sljedee:25
-

Preduzea, ije su vlasnice ene, ine 38 posto svih preduzea u SAD-,

24 Strategija razvoja enskog poduzetnitva u Republici Hrvatskoj, CEPOR, Zagreb, 2009,

str. 15.
25 ovo, P., Odrivo poduzetnitvo, Zadar, 2007, str. 54.

enska preduzea, koja upoljavaju 100 ili vie ljudi, rastu stopom 6 puta brom od
ostatka privrede,

U posljednjih 12 godina godinji promet, koji su ostvarila enska preduzea, porastao

je za astronomskih 436 posto,

Do 2005. godine 4,7 milona ena bit ce samozaposleno. To je porast od 77 posto od

1983. godine, dok je oekivani porast broja samozaposlenih mukaraca 6 posto,

Danas u SAD-u ima preko 9 milona firmi ije su vlasnice ene, to cini gotovo 40
posto ukupnog broja poslovnih subjekata. One zapoljavaju 27,5 milona ljudi i
ostvaruju promet od preko 3600 milijardi US$ godinje,

ene pokrecu preduzea stopom dva puta brom od svih ostalih, i

ene su vlasnice 34 posto firmi u Kanadi i pokreu cetiri od pet firmi koje pokreu
mladi ljudi.

U Americi postoje adekvatni dravni poticaji i pomoi enskim preduzeima. Agencija za

malu privredu - SMALL BUSINESS ADMINISTRATION bila je osnovana 1953. godine,
1979. godine osnovali su posebne dravne urede, od tada pa do danas djeluje 60 uspjenih
preduzetnickih centara. Oni vode posebne projekte za osposobljavanje ena za preduzetnicku
karijeru. Krajem sedamdesetih godina u Americi je bilo malo ena u samostalnom
preduzetnitvu. 1988. godine vea je skupina ena krenula u kongres i traila da se poduzmu
zatitne mjere. Njihovi protesti bili su vrlo glasni, pa se drava odlucila za poseban zakon
Women business ownership act. Dravni program utvrivao je 2 miliona dolara dravnog
novca za postavljanje preduzetnikih centara za preduzetnice i predstavnike marginalnih
skupina. Danas, u okviru tih centara izvode posebne obrazovne i motivacijske programe za
trudnice, kako bi im na taj nain omoguili osnivanje mikro preduzea, koji je esto puta
jedini izvor njihovih prihoda.
Da bi i mala preduzea mogla konkurirati, federalne agencije trebaju najmanje 5% vladinih
narudbi dati malim preduzeima. SBA to nadzire u svim odjelima vlade. Na taj nain
osiguravaju da mala preduzea dobiju svoj dio. Takoder su uvaili generalno naelo da velika
preduzea trebaju 20%

javnih projekata dati u podugovaranje malim preduzeima, a

najmanje 5% od toga mora otpasti na preduzea koja vode ene. Na taj nain osiguravaju
stalno sudjelovanje zastupnika male privrede u pripremi zakonodavstva kako bi imala utjecaj
na male tvrtke.26
26 www.sba.ga, The U.S. Small Business Administration

U zemljama Evropske Unije stalno rastu i ire se nove inicijative u poticanju enskog
preduzetnitva. Iskustva su mnogobrojna i razliita, bilo da se radi o inicijativama u sklopu
dravnih programa razvoja preduzetnitva, o inicijativama regionalnih i lokalnih
institucija ili udruenja i nevladinih organizacija.
SAD nije jedina drava koja ima korist od razvoja enskog preduzetnitva
za privredni rast. Tome u prilog nam govore sljedei podaci:

u Japanu 5 od 6 novih kompanija osnivaju ene,

u Kini 1/4 svih novih kompanija osnivaju ene,

u SAD-u 1/3 malih kompanija su u vlasnitvu i vode ih ene, i

u Danskoj e u budunosti ene initi 1/3 preduzetnike populacije.

27

Poruka je jednostavna i govori nam da su energija, kreativnost i enska

odlunost u kombinaciji s prilikom koju omogucuje sistem slobodnog
trita, pobjedonosna kombinacija.
Oito je da se u svim razvijenim zemljama, s ciljem postizanja rodne
ravnopravnosti, sve vea
panja poklanja utvrivanju posljedica koje e bilo koja planirana akcija
imati za mukarce i ene. Uzimaju se u obzir njihova razliita iskustva i
postavljaju kao veoma vana dimenzija u osmiljavanju, praenju i
vrednovanju politika i programa da bi mukarci i ene imali jednaku korist
u svim politickim, ekonomskim i drutvenim sferama.

3.4. Projekti enskog preduzetnitva u svijetu

Poet emo od SAD i ve spominjanog SBA - The U.S. Small Business Administration
Women's Online Business Center (WOBC). Projekt WOBC na web stranicama nudi

27 www.savjetnik.ba, ensko preduzetnitvo praktina strana privreivanja

zainteresiranim preduzetnicama specijalizirane informacije, kao i mogucnost razmjene

podataka s ostalim preduzetnicama.Glavne skupine usluga pruaju se u okviru:28
-

Marketing-mall putem kojeg se nude informacije i obavijesti o obuci iz podruja

marketinga, odnosa s javnocu i oglaavanja;

Finansijskog centra koji objavljuje clanke o knjigovodstvu, poreznoj regulativi i sl.;

Menadment instituta koji objavljuje lanke o ljudskim potencijalima, osobnom

razvoju, timskom radu i rukovodenju.

Navest emo nekoliko uspjenih projekata enskog preduzetnitva u

razvijenim zemljama:29
-

U Finskoj postoji Projekt Tulossilta Oy - stimuliranje preduzetnikog

ponaanja. Javni sektor u Finskoj doivljava velike promjene. On je
uvelike reduciran, pa postoji zahtjev za privatnim
uslugama na podruju zdravstva i pruanja njege. Ciljana skupina
projekta su ene koje su ranije radile na slinim poslovima i koje
sada ele zapoeti preduzetnicku aktivnost. Unato
relevantnim kvalifikacijama i radnom iskustvu, najvaniji zahtjevi koji
se pred njih postavljaju su razvoj i podizanje razine preduzetnikog
ponaanja. Program zapoinje grupnom vjebom. Ovakva grupna
vjeba je moan alat koji pridonosi promjeni stavova.

Projekt

DATAWEB

nizozemskog

centra

za

razvoj

malog

preduzetnitva (STEW) - Projekt U ovom projektu teite je na poslovnom

planu, koji je kljuna taka u razvojnoj fazi enskog preduzetnitva. U osnovi projekt
funkcionira tako da grupa ena razvija pokazatelje za uspjean poslovni plan i ujedno
ih meusobno analizira. Razmatraju aspekte poput: komercijalne i financijske
isplativosti; da li predloena poduzetnicka aktivnost odgovara osobnim kvalitetama
potencijalne poduzetnice i sl. Ovisno o rezultatu ovog procesa, ene mogu odluiti
hoce li pokrenuti posao, treba li im neka dodatna edukacija ili oblik podrke, ili ce
jednostavno zakljuiti da njihove poslovne ideje nisu odrive, te da trebaju razmotriti i
28 www.sba.ga, The U.S. Small Business Administration

29 ovo, P., Odrivo poduzetnitvo, Zadar, 2007, str. 63-66.

druge opcije. iri koji vrednuje svaki prijedlog. Ovisno o napretku poslovnog plana
iri je sastavljen od osoblja STEW-a i vanjskih clanova, npr. bankara, poslovnih
savjetnika ili iskusnih preduzetnika/ca.
-

Projekt Italije, Inkubator Impresedonna enski preduzetniki inkubator. Inkubator

omogucava pruanje usluga konsultacija, pomaganja preduzetnicama ili grupi ljudi
koji ele osnovati preduzee da formuliraju i definiraju sadraj i raspored plana
poslovanja. U inkubatoru djeluju savjetnici i tutori. Savjetnik nadgleda napredak,
efikasnost preduzetih koraka i akcija, te provjerava da li originalni plan treba
modificirati. Osobni tutor provjerava je li enama potrebna dodatna podrka u
razvijanju vjetina u nekom posebnom podruju.Realizacija plana poslovanja rezultira
pokretanjem preduzea.

Projekt vedske, WOMEN IN THE NETWORK (WIN), umreavanje ena.

WIN

je projekt

mree

ciljem

olakavanja

razvoja

enskog

preduzetnitva. Ovim se projektom osiguravaju i specifine usluge za

preduzetnice, a on im takoder pomae da postanu svjesne poslovne
podrke koju im mogu pruiti informacijski servisi i mrea. Koncept
WIN-a zapocet je 1994. u kotskoj kada je Razvojna Agencija
Lanarkshire utemeljila program za ene koje zapoinju razvijati
vlastiti posao. Program koji se odvija vec sedmu godinu sadri
radionice, treninge, prezentacije i sajmove, te savjetovanja, i
mentorstvo.
3.5. Finansiranje enskog preduzetnikog poduhvata
Provedena istraivanja u mnogim zemljama pokazala su da, prilikom
pokretanja novih preduzea ili irenja vec postojeih, najveci dio problema
s kojima su suoene ene preduzetnice odnosi na podrucje finansija.
Na osnovu prethodnog uzlaganja koje se odnosilo na navedene prepreke i
probleme razvoja enskog preduzetnitva, a takoer s obzirom na
navedene uspjene projekte enskog preduzetnitva, mogu se navesti
prijedlozi mjera i instrumenata koje bi pogodovale razvoju enskog
preduzetnitva.

Prije svega, trebalo bi omoguiti kreditne programe namijenjene enama,

odnosno

posebne

kreditne

linije

za

specifino/tradicionalno

enske

djelatnosti kao to su: tekstil, otvaranje privatnih jaslica i vrtia, briga o

starijim

osobama.

Naravno,

sve

ove

mjere

trebaju

biti

praene

propagandnom akcijom koja bi potakla ene da u to veem broju

apliciraju za preduzetnike kredite.
S obzirom da je pristup komercijalnim bankama skup i otean za preduzetnike, a posebno za
ene preduzetnice, trebalo bi se pristupiti rjeavanju ovoga problema. U tom smislu, nuno je
razvijati mehanizme rjeavanja ovog problema u vidu razvoja mikro kreditnih organizacija,
jer su iste vrlo znaajan instrument potencijalnog zapoljavanja i otvranja novih preduzea.
ene

preduzetnice

suoene

su

posebnim

preprekama

vezanim

uz

garancije I u tom smislu razvoj posebnih garancijskih fondova omoguio bi

potrebnu sigurnost koja bi olakala dobivanje zajmova od banaka.
Takoer,

poeljno

bi

bilo

omoguiti

finansiranje

projekata

enskog

preduzetnitva u prioritetnim privrednim sektorima i ova mjera bi mogla

posluiti kao jedna od kljunih iz podruja mjera ekonomske politike i
politike razvoja. Primjenom ove mjere

moglo bi se poticati ukljuivanje

ena preduzetnica u razvoj preduzea u prioritetnim privrednim sektorima

ime bi se poticala I konkurentnost, a u uslovima slabog pristupa tritu
finansijskim sredstvima, inicirali bi se poduhvati

u tradicionalnim

sektorima sa niskom kapitalnom intenzivnocu.

Sve navedeno ojaalo bi poloaj ene preduzetnice u poslovnom okruenju I poboljalo
ravnopravnost polova, to je veoma vano s obzirom da se pokazalo da ene
preduzetnice imaju slabiji dotok podataka, savjeta i neformalnih uputa
vezano za pripremanje finansijske dokumentacije (slubenici u finansijskim
institucijama nerijetko ih smatraju manje ozbiljnim i pouzdanim klijentima).
U tom smislu, potrebno je promoviranje poslovne kulture banaka vezano
za ensko preduzetnitvo, to od slubenika zahtijeva bolje poznavanje

potreba i problema ena preduzetnica, potrebuda se oni obrazuju za rad sa

enama preduzetnicama, promoviranje internih politika banaka za rad sa
enama poduzetnicama i sl.
Na kraju moemo sumirati potrebne mjere:
-

uvoenje posebnih kreditnih linija za ene preduzetnice,

uvoenje posebnih kreditnih linija za specificne/tradicionalne enske

djelatnosti,

uvoenje posebnih kreditnih linija u prioritetnim privrednim

sektorima,

razvoj posebnih programa za izdavanje jamstava za ene

preduzetnice,

razvoj mikro-kreditnih organizacija za ene preduzetnice, i

obuka osoblja u bankama za poslovanje sa enama preduzetnicama.

3.4 ensko preduzetnitvo u Bosni i Hercegovini

ensko poduzetnitvo je sintagma koja se sve ee koristi u bosanskohercegovakoj
privrednoj teoriji, ali ipak je malo prisutna u svakodnevnici ivota. Afirmacijom ene, to
postaje globalna ideja, osnait e se i ono to se zove ensko poduzetnitvo, a to se na
ovim prostorima jo uvijek ne prihvata ozbiljno. Moe se rei da Bosna i Hercegovina daleko
zaostaje u ovoj preduzetnikoj trci.
Za analizu enskog preduzetnitva u BiH korist e se podaci GEM istraivanja, kreiran kao
rezultat napora istraivaa okupljenih u Centru za razvoj poduzetnitva u Tuzli. 30
Koncept GEM Izvjetaja o enskom preduzetnitvu u BiH posebno tematizira stanje enskog
preduzetnitva u BiH komparirajui ga sa zemljama iz ue regije, s ciljem promicanja znaaja
i mogunosti koje prua ensko preduzetnitvo.
30 www.cerpod-tuzla.org, GEM Izvjetaj o enskom poduzetnitvu

Kljuni rezultati se odnose na stavove, aktivnost, tenje i oekivanja, te na glavne zakljuke i

implikacije za donoenje politika.
Stavovi
ene u BiH u znaajnoj mjeri uoavaju dobre prilike za pokretanje biznisa na podruju gdje
ive, a takoer smatraju da posjeduju sposobnost i znanje potrebno za pokretanje biznisa.
Meutim, postoji prilino visok nivo straha od neuspjeha, a najee zbog nepovoljnog
preduzetnikog okruenja koje ih sprjeava da ulaze u preduzetniku aktivnost. Stavovi ena
u BiH, prema preduzetnitvu kao dobrom izboru karijere, u veini sluajeva su pozitivni, te
smatraju da preduzetnici u naoj zemlji uivaju visok status. Polovina od ukupno anketiranih
ena smatra da bi medijska panja trebala biti adekvatnija i na viem nivou, a u cilju
promicanja preduzetnitva kao oblika samozapoljavanja i osiguranja sopstvenih prihoda.
Aktivnost
Ukupna rana preduzetnika aktivnost (TEA) ukljuuje ljude u procesu zapoinjanja biznisa i
one koji su u biznisu manje od tri i pol godine. ene najee pokreu biznis iz nunosti. U
BiH nunost se javlja kao motivacioni faktor i vei je nego u zemljama regije, to je
posljedica visokog nivoa zaposlenosti i nedostatka drugih prilika za zapoljavanje. Dalje, u
BiH je uoeno da ene ee pokreu biznise u sektoru poroakih usluga od mukaraca, a
takoer velika je zastupljenost ena u sektoru poljoprivrede. Znaajno je istai da je u BiH
zapaen vei broj vrlo mladih ena (od 18 do 24 godine), ak preko dva puta vie od
mukaraca, koji zapoinju biznis u toj dobi.
Tenje i oekivanja
U BiH je zabiljeen najnii nivo ukupnih oekivanja ena vlasnica biznisa, u ranoj
preduzetnikoj fazi, za rast radnih mjesta (u odnosu na zemlje regije). Takoer, pokazatelji
istraivanja su potvrdili nizak stepen inovativnostiena preduzetnica, najnii u regiji.
Glavni zakljuci

1. U Bosni i Hercegovini, ene uoavaju dobre prilike za pokretanje biznisa i smatraju

da posjeduju sposobnosti za uspjeno pokretanje posla, ali ih strah od neuspjeha u
velikoj mjeri prevenira od ulaska u poduzetniku aktivnost, zbog ega su i
poduzetnike namjere bosanskohercegovakih ena u narednom periodu od 3 godine
na niskom nivou.
2. ene u Bosni i Hercegovini, veinom, smatraju poduzetnitvo dobrim izborom
karijere i pripisuju visok status poduzetnicima, uz naglaavanje

potrebe za

unapreenjem medijske paenje usmjerene na promociju poduzetnitva.

3. U Bosni i Hercegovini su ene za skoro tri puta manje ukljuene u poduzetnike
aktivnosti od mukaraca i sa poveanjem stepena razvoja privrede ta razlika treba da
se smanjuje.
4. Zbog nedostatka mogunosti zapoljavanja, ene u Bosni i Hercegovini, isto kao i
mukarci, ee ulaze u poduzetnitvo iz nunosti, dok prilike kao podsticaj za biznis
su rijetke, kako kod mukaraca tako i ena.
5. ene, kao i mukarci gurnuti u poduzetnitvo, kroz samozapoljavanje mogu
doprinijeti poveanju radnih mjesta i smanjenju nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini
tokom ekonomskog oporavka.
6. Glavni izazov ena poduzetnica i u Bosni i Hercegovini je opstanak biznisa u poetnoj
fazi i formiranje etabliranih biznisa konkurentnih na tritu.
7. Mree ena poduzetnica i vlasnica biznisa su generalno manje i manje razgranate nego
mree njihovih mukih kolega, osim toga ene se ee oslanjaju na svoje line veze,
naroito na porodicu nego na druge izvore.
8. U poreenju sa mukarcima, ene poduzetnice u Bosni i Hercegovini su zastupljenije
u vrlo mladoj i kasnoj zreloj dobi, ali podjednako obrazovane; ipak, broj prekida
poslovanja u odnosu na mukarce je dva puta vei kod ena, a njihova inovativnost i
ukupna oekivanja rasta biznisa su na vrlo niskom nivou.
9. Najvei procenat ena poduzetnica i vlasnica novih i etabliranih biznisa u Bosni i
Hercegovini je uoio manje poslovnih prilika u 2010. godini, dok je posljedino
najmanji procenat njih uoio vie poslovnih prilika u posmatranom periodu.
Preporuka za promovisanje preduzetnitva meu enama u BiH
1. Promovisati pozitivne stavove drutva prema poduzetnitvu, a posebno prema
angamanu ena u poduzetnitvu.

2. Pomoi start-up preduzeima koja vode ene kroz dostupnost prilika i resursa.
3. Podrati rast preduzea koja vode ene tehnikom pomoi i obukom.
4. Olakati ensko poduzetnitvo pokrenuto iz nunosti, ohrabriti ensko poduzetnitvo
iz prilike.
5. Razviti organizacije i programe za podrku inovacijama u poduzetnitvu, uz posebnu
panju za preduzea koja vode ene.
6. Pomoi ostvarivanje meunarodnim trinih veza, kroz programe podrke izvozu i
unaprijeenju konkurentosti.

3.5 Studije sluaja primjeri dobre prakse u zemljama u razvoju 31

Panja je usmjerena na sljedee:

pristup programima finansiranja

poslovni inkubatori za ene preduzetnice

Brojna istraivanja pokazuju da je pristup finansiranju jedan od najeih izazova sa kojima

se susreu preduzetnici, a to je pogotovo istinito kada su u pitanju ene. Neadekvatan pristup
finansiranju sprijeava rast privatnih preduzea. U zemljama i ekonomijama u razvoju i
tranziciji, pristup finansijama je obino ogranien rupama u poretku, kapacitetom finansijskih
institucija i infrastrukturom. Kljuna pitanja su:
-

restriktivna politika gfinansijskog sektora i regulatorni okvir (banke ne posuuju

preduzeima kojima nedostaje tradicionalni zalog/pokrie,

struktura finansijskog trita i konkurentne politike (nedostatak konkurentnosti u

bankarskom sektoru smanjuje pritisak na banke da se posvete preduzetnicima)

menadment i tehniki kapacitet banaka i drugih finansijskih institucija, ukljuujui i

one za procjenu rizika (visok rizik i visoki transakcioni trokovi ograniavaju pristup
preduzetnicima)

31 www.worldbank.org, Female Entrepreneurship: Program Guidelines and Case Studies

Analize sluaja, ukljuene u ovom dijelu, su analize programa koje spadaju u sljedee dvije
kategorije:
-

Reforma finansijske politike i regulatornih poredaka inicijative koje se

fokusiraju na reformu finansijske politike i regulatornog poretka da bi se olakao
pristup finansijama enama preduzetnicima, otklanjajui ogranienja u smislu
pokria i pojednostavljenja postupka registracije preduzea

Razvoj novih finansijskih proizvoda za ene preduzetnice inicijative fokusirane

na razvoj finansijskih proizvoda koji e se ponuditi enama preduzetnicama

1. Reforma finansijske politike i regulatornih poredaka

a) Nigerija program osnaivanja spolova (Meunarodna finansijska
korporacija i Banka Nigerije)
Kako bi se podrale inspirativne ene preduzetnice u pokretanju biznisa, te
postojee preduzetnice u razvoju posla, Nigerijska banka je poela program
osnaivanja spolova, koji osigurava finansiranje, planiranje kapaciteta,
umreavanje, savjetodavne usluge i trinu podrku preduzetnicama. Od
imlementacije projekta, 680 ena je prolo obuku i preduzetnicama je
posueno 37 miliona dolara.
b) Nova Gvineja pristup MSP projektu finansiranja (Svjetska banka)
Okvirni nadzor nad projektom ukljuuje prikupljanje podataka o MSP u
vlasnitvu ena. Projekat podrava uspostavu ustanove za diverzifikaciju
rizika, koja e garantirati finansijskim institucijama koje nude kredite za MSP.
Finansijske institucije koje sudjeluju primaju tehniku pomo u kreiranju
proizvoda za MSP, a takoer razvijeni su i programi obuke koji naglaavaju
kljune finansijske vjetine (upravljanje novanim tokovima, poslovno
planiranje i marketinke vjetine).
c) Togo prjekt razvoja privatng sektora ( Svjetska banka)
Kako bi se poveale poslovne prilike i stvaranje novih radnih mjesta, vlada drave
Togo je kreirala inicijative za razvoj preduzetnikih kapaciteta MSP, posebno onih
u vlasnitvu ena. U partnerstvu sa Svjetskom bankom vlada je potpisala 13

miliona dolara grantova za implementaciju projekta podrke razvoju privatnog

sektora. Glavni cilj projekta je reforma trenutne infrastrukture podravajui
registraciju preduzea u jednom koraku u cilju smanjenja dana potrebnih za
registraciju preduzea. Projekat je takoer omoguio ciljanu praktinu poslovnu
obuku putem koje se ohrabruju uesnici da apliciraju za odgovarajue grantove, s
posebnim naglaskom na ene preduzetnice.
2. Razvoj novih finansijskih proizvoda za ene preduzetnice
a) Egipat projekat poboljanje dostupnosti finansija za projekte malih i
srednjih preduzea (Svjetska banka)
Meu privatnim preduzeima u Egiptu samo 18% mikro i malih preduzea su u
vlasnitvu ena. Navedeni projekat ima za cilj poboljanje finansijskog
posredovanja izmeu formalnih finansijskih institucija i MSP. Projekat
naroito nastoji unaprijediti pristup finansijama za ene, tako da projekat prua
tehniku pomo bankama i mikrofinansijskim institucijama razvoj novih
finansijskih proizvoda za MSP u vlasnitvu ena.
b) Tanzanija Finansijski program za ene preduzetnice (Exim banka)
Exim banka u Tanzaniji je lansirala Finansijski program za ene preduzetnice
2007. godine u vidu linije kredita za ene preduzetnice koje vode preduzea
srednje veliine. Da bi udovoljila potrebe ena koje nemaju zalog za pristup
finansiranju, Exit banka nudi inovativan pristup dozvoljavajui predzetnicama
da koriste ugovore sa renomiranim firmama kso zslog zs njihove zajmove.
Prosjeni iznos ugovora je 160.000$.
c) Uganda ene u biznis programu (Finansijska Korporacija za Razvoj
Uganda (DFCU)
U 2007. godini DFCU je kreirala program ene u biznisu s ciljem pomoi
enama koje posjeduju MSP postizanje rasta pruajui im pomo kod
poslovnog upravljanja, finansijske pismenosti i tradicionalnih zajmova. U cilju

rjeavanja izazova sa zalogom sa kojima se suoavaju ene u Ugandi, DFCU je

kreirao kredit na zemlju, omoguavajui enama da kupe imovinu koju bi
eventualno mogle koristiti kao zalog za svoje budue poslovne zajmove.Osim
toga, DFCU je kreirao emu tednje omoguavajui enama preduzetnicama
prikupljanje sredstava za budue poslovne investicije.
Odreene preporuke za pristup finansijskim programima su sljedee:
-

procijeniti potrebu za proizvodima za preduzetnice; Pripremne procjene i

konsultacije sa enskim grupama trebale bi koristiti za procjenu da li su
ogranienja u pristupu finansijama mogu ublaiti boljim plasmanom i promocijom
postojeih proizvoda, izgradnjom vee bankarske infrastrukture ili razvijanjem
specifinih proizvoda za predztenice

ukljuiti aktivnosti podizanja svijesti o programima tehnike pomoi; konkretno

fokusirati se na smanjenje predrasuda i pobojanja odnosa prema enskim
klijentima

koristiti lokalnu infrastrukturu i rad sa lokalnim organizacijama kako bi se dolo

do predztenica; nedostatak infrastrukture moe ograniiti sposobnost preduzetnica
u pristupu kapitalu iz formalnih institucija. Partnerstva sa lokalnim organizacijama
mogu pomoi u proirenju dosega pristupu finansijskim programima pruajui
infrastrukturne i kominikacijske kanale za ciljane preduzetnike.

Poslovni inkubatori za ene preduzetnice

Italijansko udruenje za razvoj (AIDOS) je razvilo metodologiju poslovnog inkubatora koja

se fokusira na jaanje produktivnosti i preduzetnikih kapaciteta ena preduzetnica. Ciljna
grupa ovog modela poslovnog inkubatora su ene koje bi htjele pokrenuti preduzetniki
poduhvat.
Taj inkubator je opisan kao inkubator bez zidova jer ne prua prostor, ve ene preduzetnice
rade iz svojih domova. Program ukljuuje poslovni pregled (identificira podruja u kojima su
ograniene poslovne sposobnosti), poslovno upravljanje i obuku tehnikih vjetina, podrku
za razvoj proizvoda i dizajna, olakavanje pristupa finansijama, marketinku pomo, podru u

stvaranju i uspostavljanju veza sa poslovnim mreama i individualnu tehniku pomo koja se

fokusira na poslovno savjetovanje, trening i mentorstvo.
AIDOS je uspjeno implementirao inkubatore na Bliskom istoku i Junoj Aziji. Njihovi
rezultati su sljedei:
-

U Jordanu, AIDOS je u partnerstvu sa Noor al Hussein Foundation, osnovao inkubator

za razvoj enskog posla WBDI. Taj inkubator je fokusiran na pruanje podrke
razvoju novih preduzea u vlasnitvu ena i osnaivanju tehnike i menaderske
sposobnosti ena. Ciljne grupe su bile ene sa niskim prihodima, te starosti izmeu 20
i 50 godina. Od 2002. do 2012. godine WBDI je doprinjeo uspostavljanju 114 novih
enskih preduzea, sa 745 zaposlenih ena.

U Nepalu, AIDOS je u partnerstvu sa Federacijom poslovne i profesionalne ene

osnovao Business Service Center (BSC), a ciljna grupa su bile ugroene i siromane
ene u dobi izmeu 18 i 50 godina, koje ve imaju posao ili razmiljaju o pokretanju
novog posla. Kao rezultat ove inicijative su osposobljavanje 153 ene za ciljane
sektore (rukotvorine, prerada i usluge hrane), a BSC je radio i sa drugim lokalnim
organizacijama na pruanju obuke i podrke.

U Siriji, AIDOS je osnovao poslovni objekt za seoske ene, izmeu 20 i 50 godina i u

okviru tog programa kreirano je 117 novih poslova, a 215 ena je prolo obuku za
razliite poslove iz podruja obrade i krojenja tekstila i svile, obrade prehrambenih
proizvoda, itd.

NA Zapadnoj obali i Gazi AIDOS implementira projekte vezane za uoene slabosti u

pogledu savjetodavne podrke i pristupu finansijskom sektoru. Projekat je fokusiran na
start up preduzea koja se bave poljoprivrednom proizvodnjem, stoarstvo, zanatom i
proizvodnjom hrane. Ciljna populacija su bile ene koje imaju osnovno obrazovanje i
bile su snano motivirane za uenje i poboljanje svoje situacije. U programu je
uestvovalo 1250 ena, 470 ena je prisustvovalo osnovnim obukama, 360 u
specijalizovanim obukama, a 323 ene su dobile start up kredit. Rezultat ovog projekta
je poboljana socio-ekonomska situacija ena, poveana prosjena primanja i
uravnoteenje odnosa izmeu ena i njihovih mueva.

KORPORATIVNO PREDUZETNITVO

Trend porasta broja malih preduzea i prelazak velikog broja zaposlenih u preduzetnike
vode dovodi do zaotravanja konkurencije u svim industrijskim granama. Istovremeno,
velike tehnoloke promjene dovele su do toga da velika klasino organizirana preduzea
postaju neprikladna za brzo i fleksibilno djelovanje na trine promjene, te
implementiranju inovacija u poslovnu praksu. Na taj nain, sa vremena preduzea

suoena su s brzim promjenama, porastom konkurencije te sve

veom globalizacijom trita na kojima posluju.
Poto

se

pravila

trinog

natjecanja

neprestano

mijenjaju

konkurentske prednosti preduzea ubrzano zastarijevaju, preduzea

moraju redefinirati svoja trita, restrukturirati proizvodne procese i
prilagoavati svoje poslovne modele. Veina uspjenih preduzea
rjeenje je pronala u kontinuiranom procesu inoviranja, u kojima
ljudi, ulaui svoja znanja i vjetine, razvijaju nove proizvode i
usluge. U stvari, sprovode se preduzetnike aktivnosti unutar
preduzea, poznatije pod nazivom korporativno preduzetnitvo.
U velikim preduzeima menaderi i zaposlenici sve vie dobivaju prilike iskazati svoj
preduzetniki potencijal i unutar granica svojih preduzea. Korporativno preduzetnitvo
vezano je uz funkcioniranje velikih preduzea. Unutar velikih kompanija razdijeljene su
funkcije upravljanja, vlasnitva i snoenja rizika. Nosioci preduzetnikih aktivnosti ovdje
su menaderi sa preduzetnikim sklonostima.
Kao prednosti korporativnog preduzetnitva moe se navesti sljedee:

Intrapoduzetnike aktivnosti unutar korporacije poveavaju mogunosti stvaranja i

zadravanja dodane vrijednosti iznad one koju korporacija trenutno postie, i

Stvaranje dodane vrijednosti postie se novim proizvodima i uslugama, zatim,

unaprjeenjem ve postojeeg proizvoda ili usluge, te unaprjeenjem poslovnih
procesa.

Teorijske odrednice korporativnog preduzetnitva

Korporativno preduzetnitvo se kao pojam, pojavilo prije otprilike

tridesetak godina kao odgovor na nastale promjene u poslovnom
okruenju pri emu kljuni aspekti bili
sklonost riziku.

inovativnost, proaktivnost i

Pojam predstavlja takoer

kreiranje, razvoj i

implementaciju novih ideja pri emu inovacije mogu predstavljati nove

proizvode i usluge, administrativne procedure, te proizvodne procese.
U

skladu

sa

prethodno

navedenim,

korporativno

preduzetnitvo

predstavlja dakle proces stvaranja novih poslovnih poduhvata unutar

postojeih preduzea kako bi se unaprijedili poslovni rezultati, te ojaao
konkurentski poloaj poduzea. Ono predstavlja skup formalnih i
neformalnih

aktivnosti

usmjerenih

stvaranju

novih

poslovnih

poduhvata u ve postojeim preduzeima u obliku novih proizvoda,

usluga, inovacija procesa, te stvaranja novih trita. 32
Korporativno

preduzetnitvo

predstavlja

takoer

samoobnovu

preduzea to se odnosi na redefiniranje kljunih ideja i postulata na

kojima je preduzee osnovano pri emu dolazi do stratekih i
organizacijskih promjena unutar preduzea.33
Odnosno, stvaranjem novih poslovnih mogunosti unutar postojeeg
preduzea, te pomou inovacije procesa, pri emu se pruaju nova
rjeenja starih problema, dolazi do transformacije, tj. pomlaivanja
organizacije poduzea.34
Korporativno preduzetnitvo se moe jasnije razumijeti ukoliko se promatra u sklopu osam
aspekata kroz koje se manifestira. Navedeni aspekti korporativnog poduzetnitva su sljedei:35
32 Zahra, S.A., Predictors and financial outcomes of corporate entrepreneurship: an exploratory study, Journal
of business venturing, Vol. 6, No. 4, 1991, pp 262.
33 Zahra, S.A.., Predictors and financial outcomes of corporate entrepreneurship: an exploratory study, Journal
of business venturing Vol. 6, No. 4, 1991, pp. 260.
34 Jennings, D.F., Lumpkin, J.R., Functioning modeling corporate entrepreneurship: an empirical integrative
analysis, Journal of management Vol.15, No. 3, 1989, pp. 488.
35 Antoncic, B., Hisrich, R.D.,Clarifying the intrapreneurship concept, Journal of small business and enterprise
development, Vol. 10, No. 1, 2003, pp. 16

a) Novi pothvati (new ventures) - Stvaranje novih poslovnih poduhvata predstavlja stvaranje
novih poslova unutar postojeeg preduzea, pri emu novi poslovni poduhvati mogu dovesti
do formiranja autonomnih ili poluautonomnih odjela koji se mogu nalaziti unutar postojee
organizacije preduzea ili izvan nje, u obliku novoosnovanog preduzea (spin out).
b) Nova poslovanja (new businesses) - Ulazak u nove poslove predstavlja preoblikovanje ve
postojeih proizvoda ili usluga, te razvijanje novih trita iskljuivo od ve postojee
organizacijske strukture bez kreiranja novih organizacijskih entiteta.
c) Inovativnost proizvoda i usluga - Aspekti vezani uz inovativnost proizvoda i usluga odnose
se na razvoj novih i unaprjeenje postojeih proizvoda i usluga.
d) Inovativnost procesa - Inovativnost procesa razlikuje se od inovativnosti preko razvoja
novih proizvodnih metoda i procedura.
e) Samoobnova (self-renewal) - Predstavlja aspekt koji se odnosi na redefiniranje kljunih
ideja, postulata na kojima je preduzee osnovano to dovodi do stratekih i organizacijskih
promjene kroz preformuliranje strategije, reorganizaciju, te kroz sistematske promjene koje
dovode do poveanja fleksibilnosti i adaptabilnosti poduzea.
f) Sklonost riziku (risk taking) - Sklonost riziku predstavlja mogunost neuspjeha i gubitka
uloenih resursa vezanih uz brze i hrabre odluke ulaska u nove poslovne prilike.
g) Proaktivnost - Aspekt proaktivnosti odnosi se na spremnost i orijentaciju strateke razine
menadmenta za poduzimanjem inicijativa kako bi preduzee bilo trini predvodnik u
kljunim podrujima poslovanja kao to su predstavljanje novih proizvoda ili usluga te novih
proizvodnih tehnologija i administrativnih tehnika. Drugaije reeno, proaktivnost

predstavlja odgovor na uoene poslovne prilike na tritu.

h) Agresivnost naspram konkurenciji (competitive aggressiveness) - Agresivnost
naspram
konkurenciji odnosi se na sklonost preduzea za natjecanjem, za
konkuriranjem sa svojim konkurentima, pri emu menadment nastoji
zauzeti

vodeu

ulogu

na

tritu

dominantan

stav

naspram

konkurentima.
Iz prethodno navedenih aspekata moe se zakljuiti da aktivnosti mogu
biti interno i eksterno orijentisane. Interno, razvoj novih neovisnih

odjela u sklopu preduzea, s ciljem unapreenja proizvoda, usluga i

proizvodnih procesa i eksterno, razvojem zajednikih ulaganja.
INTRAPREDUZETNIK prednosti i slabosti
Na osnovu svega prethodno iznesenog o korporativnom preduzetnitvu, ono se ini dosta
sigurnije u odnosu na tradicionalno preduzetnitvo jer se na neki nain rizik i neuspjeh
"kolektiviziraju" i oslanjaju na sredstva organizacije. S druge strane, ono je po nekim
svojim aspektima mnogo sloenije, jer se u tom kolektivnom procesu razvija
intrapreduzetnik, zaposlenik u preduzeu, ali ne i poslodavac.
Razvijanje poduzetnicke zamisli u velikom preduzeu, koje ima brojne resurse, koje je ve
ukljueno u mreu preduzea, razumije se da ima niz prednosti:36
- bitna je prednost u trgovini, jer se i nova zamisao pojavljuje pod priznatom markom,
iskoritava se imid preduzea, odnosno distribucijska mrea, koju je preduzee vec razvilo
za ostale proizvode.
- preduzee ima odredeno tehnoloko znanje, ljude koji poznaju tehnologiju, ponekad ima
vlastitu tehnologiju, potrebnu opremu.
- u preduzeu su ljudi koje preduzetnik poznaje, u koje bez problema moe imati povjerenje rije je o vec izgradenim odnosima, poznavanju, dok je u maloj tvrtci to tek u nastajanju.
- preduzee je znaajnija zajednica s uobiajenim odnosima - u njemu moemo koristiti sve
prikupljene informacije, nema problema poslovnih tajni.
- u preduzeu bez potekoca moemo koristiti resurse za probni pogon, koristimo proizvodne
kapacitete u vrijeme kad nisu iskoriteni i oslanjamo se samo na varijabilne trokove.
- preduzee ima laki pristup financijskim sredstvima, jer vec postoji, ima odredeni bonitet,
jamstva. Ako nema novca, moe novoj jedinici osigurati leasing i druge financijske usluge.
Korporativno preduzetnitvo s aspekta preduzetnika ima i odreene
slabosti, a tu je prije svega dilema da li je korporacija pravi partner, u
smislu da pone djelovati birokratski. Dalje, intrapreduzetnik u realizaciji
svoje ideje ovisi prvenstveno o podrci organizacije preduzea. Na taj
nain, njegova ideja mora imati dvostruku rezonancu:37
36 ovo, P., Odrivo poduzetnitvo, Zadar, 2007, str. 25-26.
37 Bahtijarevi-iber, F.,Intrapoduzetnitvo, Slobodno poduzetnitvo, asopis za promicanje poduzetnitva i
trinog gospodarstva, br. 11, 1994, str. 132.

u potrebama i senzibilitetu preduzea i

u potrebama i senzibilitetu trita.

Intrapoduzetnik je dakle osoba koja preuzima veliki osobni rizik u smislu proputenog
vremena i plate u nastojanjima da prebrodi zapreke postavljene u samoj organizaciji. Osobni
rizik je potreban ukoliko se eli postii uspjeh iz razloga kako bi se povealo uvjerenje i
nagon za realizaciju vizije u djelo. Bez preuzetog osobnog rizika i postojeih zapreka u
organizaciji, intrapoduzetnici bi se mogli nai u situaciji realiziranja sve veeg broja ideja koji
imaju vrlo male izglede u doprinoenju novih vrijednosti preduzeu. Iz navedenog razloga
sistem rizika i prepreka slui kako bi se unaprijedio koncept unutarnjeg nagona i elje za
uspjehom unutar samog intrapoduzetnika, te kako bi se postigla realizacija uglavnom
fokusiranih inovacija. Intrapoduzetnicima se savjetuje da budu odvani, da znaju odmjeriti
rizike te da budu tedljivi, fleksibilni i kreativni na svojem putu. Njihov zadatak je sastaviti
tim dobrovoljaca entuzijasta, sagraditi mreu sponzora i traiti savjete prije negoli izvore
finansiranja.38

Iz prethodno navedenog

vidljivo je kako intrapreduzetnici posjeduju

karakteristike i preduzetnika i menadera. Menaderi u preduzeima su

zadueni za efikasnu iskoritenost svih resursa koji se nalaze pod
njihovom kontrolom, dok su preduzetnici zaokupljeni sa onim ta moe
biti, vizionari su koji prepoznaju budua kretanja i trine prilike, te
razvijaju inovacije.U tom smislu, potrebno je nai ravnoteu izmeu
karakteristika menadera i preduzetnika.
Meutim, intrapreduzetnici su osobe koje su po svojim obiljejima blii tradicionalnom
poimanju preduzetnika nego to su menaderima, no ujedno imaju i odreena zajednika
obiljeja koja ih spajaju. Intrapreduzetnici zahtijevaju odreeni stepen autonomije, ali
ujedno ele i pristup resursima preduzea. Isto tako, intrapoduzetnici cijene sigurnost te
reagiraju na korporativne nagrade, uvaavanje i prepoznavanje od strane svojih kolega, no
pritom su kritiki nastrojeni prema mnogim procesima i sistemima unutar preduzea.
Meutim, zadravaju optimistian pogleda na budunost iz razloga to su samouvjereni u
38 Burns, P., Corporate entrepreneurship: building an entrepreneurial organisation, Palgrave MacMillan, 2005,
pp. 135

vezi svojih svojih sposobnosti zaobilaenja i prevladavanja prepreka postavljenih unutar

preduzea u obliku pravila, procedura i birokratije. Bitno je takoer napomenuti kako su
intrapoduzetnici politiki mnogo sposobniji od tipinih preduzetnika, dok se od tipinih
menadera razlikuju svojom upornou i voljom da uine sve to je potrebno kako bi
ispunili svoje ciljeve.

39

SEOSKO PREDUZETNITVO
Poticanje i osnaivanje preduzetnitva jedan je od najvanijih naina rjeavanja privrednih
problema seoskih zajednica. Ruralno preduzetnitvo vano je sredstvo razvoja, a
preduzetnitvo moe uvelike pomoi ruralnim podrujima u odgovoru na privredni pad kojem
su izloeni mnogi dijelovi Evrope.
U dananje vrijeme razvoj sela vie je nego ikada vezan za preduzetnitvo.
U mnogim zemljama se smatra da razvoj seoskog preduzetenitva
doprinosi razvojnom procesu u selima, a samim tim utjee na ukupni
ekonomski razvoj zemlje. Poticanje preduzetnitva na selu doprinosi
poveanju zaposlenosti to u konanici vodi poboljanju prihoda na
seoskim imanjima - preduzetnitvo je pokreta za poboljanje kvalitete
ivljenja pojedincima, porodicama i zajednici, kao i za odravanje zdrave
privrede i okruenja.
Prihvaanje preduzetnitva kao sredinje razvojne snage samo po sebi ne
moe dovesti do razvoja sela i napretka seoskih preduzea. Ono to je uz
to potrebno jest okruenje koje bi omoguilo preduzetnitvo u seoskim
podrucjima, a postojanje takvog okruenja zavisi o politici koja potie
seosko preduzetnitvo.
Evropa je odavno prepoznala ulogu preduzetnitva u pokretanju privrednog rasta i
diverzifikacije. Promocija preduzetnitva meu poljoprivrednicima irom Evrope kako
onima s malim tako i onima s veim posjedima, iz ravniarskih ili planinskih podruja, te
promocija, glavni su prioriteti politike ruralnog razvoja koja ima za cilj oslobaanje
39 Morris, M.H., Kuratko, D.F., Covin, J.G., Corporate entrepreneurship and innovation, 2nd ed., Thompson,
2008, pp. 13.

potencijala ruralnog poduzetnitva. Zajednika poljoprivredna politika nakon 2013. godine

podrava inovacije, prijenos znanja i osnaivanje kapaciteta, razvoj poljoprivrednih
gazdinstava i preduzetnitva, te drutveni i institucionalni razvoj koji u poticanju privrednog
rasta i stvaranju novih radnih mjesta potie proizvodnju vezanu uz lokalne resurse.
Ruralna podruja Europe suoavaju se proteklih nekoliko desetljea s ozbiljnim privrednim i
demografskim izazovima. Slabljenje relativne vanosti poljoprivrede, te potreba za
diverzificiranijom ruralnom privredom doveli su do pojave novih djelatnosti i novog ruralnog
preduzetnitva. Panja zajednike poljoprivredne politike na razini EU-a se usmjeruje na tri
podruja, s naglaskom na vezu politike ruralnog razvoja i ruralnog preduzetnitva:
Sektore ruralnog poduzetnitva u nastajanju;
Drutvene aspekte ruralnog poduzetnitva;
Pokretae ruralnog poduzetnitva kako prevladati prepreke.
U postizanju navedenih stratekih ciljeva, ruralna podruja morat e dati izniman doprinos s
obzirom na to da pokrivaju vie od 90 posto podruja, te da u njima ivi vie od 56 posto
stanovnitva Evropske unije. No, preduzetnici u ruralnim podrujima suoeni su s posebnim
izazovima kakvi se ne susreu u gradskom okruenju. Njihovi uzroci lee u (ne)pristupanosti
ruralnih podruja, malim i rijetko naseljenim seoskim zajednicama, njihovom drutvenom i
gospodarskom sastavu te prirodi unutarnjih i vanjskih poveznica. Dodatne prepreke ruralnim
preduzetnicima predstavljaju mala lokalna trita i ogranien pristup temeljnim uslugama,
primjerice financijskim, informacijskim ili savjetodavnim. Ostali problemi odnose se na
nedostatak

odgovarajuih

poslovnih

prostora,

nedovoljno

razvijenu

prometnu

komunikacijsku infrastrukturu te skromne mogunosti umreavanja i saradnje.40

Preduzea i preduzetnitvo pokretai su privrednog rasta u ruralnim podrujima Evrope. S
obzirom na izazove s kojima su suoeni tradicionalni ruralni sektori, uspjeh ruralnog
gospodarstva u budunosti neraskidivo je vezan uz sposobnost ruralnih poduzetnika da uvedu
inovacije i prepoznaju nove poslovne prilike koje e otvoriti nova radna mjesta i donijeti
prihode u ruralnim podrujima.

40 http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/com/2003/com2003_0027en01.pdf

to se tie dinamike ruralnog preduzetnitva, kada se razmatra pogodno okruenje za

unaprjeenje preduzetnitva i stvaranje novih radnih mjesta, uglavnom se raspravlja o
prednostima i nedostacima koje preduzetnik moe oekivati. U ruralnim podrujima mora se
odgovoriti i na neke posebne izazove. Prilikom planiranja stratekih ciljeva mnogih preduzea
smjetena u ruralnim podrujima, osim o lokaciji, mora se voditi rauna i o povezivanju s
lokalnom zajednicom, te integracijom u nju. Pokretanje preduzea u ruralnim podrujima nije
tek stvaranje dodane vrijednosti ili ostvarivanje osobnih ambicija. Ono je neraskidivo
povezano s dinamikom odreenog prostora. Vanost privrednih aktivnosti ne moe se mjeriti
samo brojem stvorenih radnih mjesta: to je samo djeli cjeline iji komplementarni aspekti
zajedniki doprinose odrivom razvoju.41
Na porast broja uslunih preduzea u seoskim podrujima utjeu dva faktora: poveana
potranja u mjestima blizu gradskih sredita nakon priljeva novog stanovnitva (fenomen
poznat kao rurbanizacija); te potrebe starosjedilaca ruralnih podruja za postojeim
uslugama. Osim toga, u ruralnim podrujima ire se i turistiki, te kulturni sektor; stanovnike
urbanih podruja privlae otvoreni prostori, priroda i mir ruralnih podruja jer im nude
mogunost za razmiljanje, rekreaciju, duhovnost ili ponovno povezivanje s prirodom. U
posljednje vrijeme raste zanimanje za agroturizam provoenje godinjeg odmora na
poljoprivrednim gazdinstvima.

Prepreke razvoja seoskog preduzetnitva

U vrijeme kada se Evropa pokuava izvui iz privredne i finansijske krize, teko je za sve
preduzetnike. No, preduzetnici u ruralnim podrujima suoeni su s dodatnim preprekama u
smislu trokova veih od onih s kojima se susreu preduzetnici u urbanim podrujima.
Pokretanje i irenje preduzea velik je izazov na bilo kojem mjestu i u bilo kojem okruenju
jer postoje mnoge prepreke koje ometaju ak i najpredanije i najmarljivije preduzetnike. Da
bismo mogli poticati preduzetnitvo i podrati nova poslovna ulaganja, moramo doznati vie o
tim preprekama i nainima kako ih svladati.

41 http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/com/2003/com2003_0027en01.pdf

Uspjeno poticanje i osnaivanje preduzetnitva na nekom podruju ili u nekoj zajednici ne

ovise iskljuivo o vrijednim pojedincima, nego o puno irem drutveno-privrednom kontekstu
u kojem se ostvaruju poslovni poduhvati. Taj iri kontekst se naziva preduzetnika klima
tanije, sklop faktora koji ohrabruju inovaciju, potiu preuzimanje rizika i potiu nastanak i
razvoj novih preduzea.
Stvaranje povoljne preduzetnike klime ne sastoji samo od osiguravanja svih potrebnih
elemenata. Bitno je da oni djeluju na odgovarajui nain. Razumijevanje izazova i prepreka
povezanih s navedenim aspektima pojma preduzetnika klima iznimno je vano u ruralnim
podrujima, u kojima je preduzetniki duh pod utjecajem kombinacije privrednih uslova i
posebnih osobina ruralnog preduzetnitva.
Godine 2008. zavren je istraivaki projekt Razvoj preduzetnikih vjetina meu
poljoprivrednicim, proveden u sklopu 6. okvirnog programa Evropske unije. Projekt je uveo
vanu razliku izmeu:42
1. Izvanjske poduzetnike klime drutvenog i poslovnog okruenja u kojem
poljoprivrednici djeluju, ukljuujui i utjecaj promjena u smislu globalizacije trita,
evropskih i nacionalnih politika, potranje potroaa, lanaca opskrbe, okolia, klime i
energije; te
2. Unutarnje poduzetnike klime tanije sposobnosti, vjetina i osposobljenosti
poljoprivrednika. Ona se dalje dijeli na dvije grupe:

Poslovne vjetine potrebne da bi poljoprivredno gospodarstvo uspjeno poslovalo

sektorsko znanje i upravljake sposobnosti; i

Vjetine potrebne za uvoenje inovacija i snalaenje u izmijenjenim okolnostima

vjetine prepoznavanja prilika, strategijske i vjetine umreavanja.

Razvoj izvanjske preduzetnike klime malo je kompliciraniji zbog sloenih problema koje
je esto teko ili nemogue rijeiti na lokalnoj razini. Kao kljune potrebe mogli bi se izdvojiti
bolji pristup finansijama kojima se upravlja na lokalnoj razini i promjena naina razmiljanja i
ponaanja finansijera od izbjegavanja rizika i iskoritavanje lokalnog znanja u svim fazama
oblikovanja, provedbe i ocjenjivanja rezultata politika, zatim prilagodba brzine odobravanja

42 http://www.esofarmers.org

sredstava, te razvijanje bolje komunikacije meu nacionalnim, regionalnim i lokalnim

sudionicima da bi se odgovorilo na potrebe preduzetnika.
to se tie unutarnje preduzetnike klime fokus je na boljoj informiranosti, ukljuujui vei
broj broura, letaka, internetskih stranica, savjetodavnih i informacijskih usluga koje e
pravodobno prenijeti informacije, zatim

stvaranje preduzetnike mree radi pruanja

meusobne podrke i dijeljenja informacija o dobroj praksi, te pruanje tehnike podrke

preduzetnicima, posebno usmjerene na upravljanje rastom i irenjem njihovih preduzea.
Prikaz nekih zemalja
Anketom provedenom 2010. godine meu nacionalnim mreama za ruralni razvoj iz etiriju
zemalja lanica vedske, Nizozemske, Estonije i Maarske prikupljeni su podaci o
brojnim mehanizmima podrke ruralnim preduzetnicima, ukljuujui one koje jesu i one koje
nisupod okriljem Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
-

Primjeri nekih od najinovativnijih pristupa razvoju I potpori unutarnje preduzetnike

klime ukljuuju nizozemski LEADER-ov sistem pomou kojeg je stvoren Regionalni
institute za preduzetnitvo, koji prua tehnike savjete iz raznih podruja vanih za
postojea i nova preduzea; te drugi nizozemski projekt, Hoogeland MKB, koji se
orijentirao na pruanje razliitih oblika pomoi poduzetnicima, poput podrke
umreavanju i razvijanju tjenjih veza s lokalnim vlastima, te konkretne potpore
preduzetnicima koji pokreu mala preduzea u seoskim sredinama.

vedski nacionalni program osmiljen je tako da potie preduzetnitvo meu mladima.

Regionalno savjetodavno tijelo Youth Business Advisors potie mlade na razvoj
poslovnih ideja, pisanje poslovnih planova te pokretanje, voenje i zatvaranje
preoduzea tokom jedne kolske godine. To im omoguava razumijevanje i
svladavanje vjetina potrebnih za voenje posla bez preuzimanja financijskog rizika.
vedska Federacija dobrovoljnih organizacija za obrazovanje odraslih takoer
organizira niz radionica i teajeva za lokalne seoske razvojne grupe i njihove ruralne
zajednice radi poticanja preduzetnitva. 43

43 www.enrd.ec.europa.eu, Evropska mrea za ruralni razvoj, Revija ruralnog razvoja:

Ruralno poduzetnitvo, 2012, str. 22.

Sredstva za pomo i razvoj ire izvanjske preduzetnike klime u nekim je zemljama

lanicama usmjerena na bolji pristup finansijama kojim se upravlja na lokalnoj razini.
U vedskoj tako postoji regionalna organizacija za finansiranje preduzea, Almi, koja
osigurava sredstva iskljuivo malim preduzeima, te za pokretanje posla, ime
dopunjuje tradicionalni bankarski sektor. Estonska zaklada za ruralni razvoj daje
zajmove i jamstva poduzeima u ruralnim podrujima, a u Maarskoj je razvijen
Maarski program mikrokreditiranja koji osigurava pristup kreditima za nabavu
strojeva, opreme i novih usluga. 44

U vedskoj je, uz pomo lokalne akcijske grupe, razvijena shema ekovi za mlade
koja mladim poduzetnicima jami brz i jednostavan pristup temeljnom kapitalu
potrebnom za ispitivanje novih preduzetnikih ideja. Projekt Integrated Settlement,
koji u maarskoj regiji Eszak-Alfoldi Regio sufinancira Europski regionalni razvojni
fond, usmjeren je na razvoj lokalne infrastrukture, turistikih proizvoda i atrakcija,
usluga prijevoza u zajednici, osnovnog I srednjeg obrazovanja te primarne zdravstvene
zatite. Iako se za dodjelu sredstava Evropskog regionalnog fonda za ruralni razvoj
mogu prijaviti samo naselja s vie od 5 000 stanovnika, preduzetnici iz susjednih
ruralnih podruja mogu imati veliku korist od bolje gradske infrastructure i drutvenogospodarskih uvjeta. Takoer, postoji i potpora Evropskoga regionalnog fonda za
ruralni razvoj za ulaganja u ruralna naselja s manje od 5.000 stanovnika. 45

Drutveni aspekti ruralnog preduzetnitva u Italiji46

Nakon Drugog svjetskog rata Italijaje bila uglavnom ruralna zemljai veina stanovnitva
bavila se poljoprivrednim djelatnostima. U ono vrijeme drutvena uloga poljoprivrede
bila je proizvodnja dovoljnih koliina hrane. Modernizacijom uz pomo mehanizacije i
iroke primjene umjetnih gnojiva produktivnost poljoprivrede poveana je iznad razine
zadovoljenja osnovnih ivotnih potreba. No, modernizacija je izmijenila drutvenu sliku
sektora. Rubna podruja poela su se naputati. Migracija u gradove dovela je do

44 www.enrd.ec.europa.eu, Evropska mrea za ruralni razvoj, Revija ruralnog razvoja:

Ruralno poduzetnitvo, 2012, str. 22.
45 www.enrd.ec.europa.eu, Evropska mrea za ruralni razvoj, Revija ruralnog razvoja:
Ruralno poduzetnitvo, 2012, str. 22.
46 www.inea.it/public/it/progetti_attivita.php?action=3&id=1422

depopulacije ruralnih podruja, to je izmijenilo odnos ljudi prema selu. Seoska podruja
poela su se doivljavati kao divljina i nestalo je zanimanja za poljoprivrednu djelatnost.
Meutim, 70 ih godina panja je ponovo usmjerena na sekundarne uinke
poljoprivrednih praksi, pa se sve vie ljudi poelo zanimati za viestruke koristi od
poljoprivrede. Te koristi od poljoprivrede ukljuivale su i drutvenu dimenziju, te pitanje
ouvanja okolia. Drutvenu dimenziju poljoprivrede predstavlja njezina sposobnost za
ukljuivanje ireg kruga stanovnika i doprinos drutvenom povezivanju koritenjem
lokalnih resursa te njena sposobnost reagiranja na posebne potrebe odreenih grupa
posebice osoba s tjelesnim i/ili mentalnim invaliditetom, djece, starijih osoba, socijalno
iskljuenih osoba, socijalno iskljuene ene ili mladi itd. Drugim rijeima, drutveno
angairana poljoprivreda je inovativni nain oivljavanja potencijala tradicionalne
poljoprivrede s ciljem ukljuivanja svih, bez obzira na dob, spol ili sposobnosti.
Vremenom se pojaava interes za inicijative vezane uz socijalnu poljoprivredu koje
pokree privatni sektor (komercijalna poljoprivredna gospodarstva) u saradnji s tijelima
javne uprave, veinom na lokalnoj razini (primjerice u zdravstvenim, obrazovnim ili
pravnim institucijama). Iako ne postoje slubeni podaci o socijalnoj poljoprivredi u Italiji,
procjenjuje se kako je vie od 1 000 poljoprivrednih gospodarstava ukljueno u tu vrstu
djelatnosti, od ega njih oko 250 iz Toskane.
Najvanija lekcija koju moemo nauiti iz talijanskog iskustva socijalne poljoprivrede je
tad a je socijalna poljoprivreda osnaila je ulogu poljoprivrede u razvoju ruralnih
podruja. Budui da je pomanjkanje usluga jedan od razloga depopulacije ruralnih
podruja, takva poljoprivreda moe poveati atraktivnost tih podruja. Moe otvoriti nove
mogunosti za diverzifikaciju, i tako poveati prihode poljoprivrednih gospodarstava, te
istodobno ponuditi vane usluge za osobe iz marginaliziranih skupina ili drutveno
iskljuene osobe.
-

Finansiranje poslovnih poduhvata u Hrvatskoj47

47 Ivandi, N., Menadment i turizam na seoskim gospodarstvima, Institut za turizam,

Zagreb, 2007, str. 17 19.

U Hrvatskoj je razvijeno niz programa koji osiguravaju dio finansiranja investicija u

pokretanje poslovnog poduhvata u seoskom turizmu, i to u rasponu od onih koji
omoguavaju investicije u izgradnju do onih koji idu prema tome da kroz razliite vrste
tehnike pomoi prue preduzetnicima mogunost doobrazovanja, pripreme projektne
dokumentacije, udruivanja ili pak ureivanja zajednikih sadraja na razini destinacije.
Neki od najvanijih nacionalnih programa poticaja za razvoj seoskog preduzetnitva su:
-

program kreditiranja seoskog turizma pod nazivom Razvoj turizma na selu

pokrenuto od strane Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka s ciljem poticanja
razvoja seoskog turizma na ruralnim podrujima. Ministarstvo subvencionira kamatnu
stopu korisniku kredita sukladno proraunskim sredstvima predvienim za tekuu
godinu, a u provedbi programa moe sudjelovati Hrvatska agencija za malo
gospodarstvo (HAMAG) izdavanjem jamstava kao sredstva osiguranja povrata
kredita,

Program Poticaj za uspjeh u okviru programa Ministarstva mora, turizma, prometa i

razvitka ima za cilj poticanje malog i srednjeg preduzetnitva u turizmu kroz
subvencioniranje kamata na kreditna sredstva banaka, a mogu se, takoer, pokrenuti
razliiti oblici malog porodinog preduzetnitva vezanih uz turizam na ruralnim
podrujima. Programom je predviena mogunost kreditiranja ulaganja u manje
objekta za smjetaj (hoteli, pansioni, aparthoteli s restoranom i kamp) te ulaganja u
obnovu starih (postojeih) kua sagraenih u skladu sa izvornom, tradicijskom i
ambijentalnom arhitekturom,

Hrvatska banka za obnovu i razvoj razvila je program kreditiranja razvitka malog i

srednjeg preduzetnitva u svrhu moderniziranja i proirenja poslovanja te poveanja
broja novih radnih mjesta.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG) razvila je niz jamstvenih

programa ovisno o podrujima razvoja male privrede, tako su, primjerice, posebno
razvijeni programi jamstava za poljoprivredu, podruja posebnog dravnog interesa,
rast i razvoj, nove poduzetnike. Cilj programa Poljoprivreda je poticanje razvoja
preduzetnitva

poljoprivredi,

te

poveanje

proizvodnje

SPECIFINOSTI SEOSKOG PREDUZETNITVA

produktivnosti

poljoprivredne

Privredni ciljevi preduzetnika i drutveni ciljevi seoskog razvoja U ruralnom okruenju

gospodarski ciljevi jednog preduzetnika i drutveni ciljevi razvoja jae su povezani nego u
gradskim podruljima. Seosko preduzetnitvo karakteriu proirene porodine veze i na taj
nain se javlja mogunost razvoja porodinog preduzetnitva u koje se mogu ukljuiti lanovi
porodice, te se stvara mogunost timskog rada.
Osim toga, seosko preduzetnitvo ima jo neke specifinosti koje se ogledaju u obavljanju
nepoljoprivrednih resursa, odnosno bavljenje starim zanatima, ugostiteljstvom, koritenje
drugih reszrsa osim zemlje, itd. Preduzetnicke kombinacije navedenih resursa su: turizam,
sportski i rekreacijski objekti, strucno i tehnicko usavravanje, maloprodaja i prodaja na
veliko, zanatstvo, pruanje usluga (konzalting), dodana vrijednost (mesni i mlijecni proizvodi)
i mogucnost rada izvan poljoprivrednog posjeda. U ovoj knjizi panja e biti usmjerena na
seoski turizam.
Seoski turizam

Ekonomski razvoj mnogih zemalja od poetka XX vijeka karakterie smanjenje udjela

primarnih djelatnosti kao to su poljoprivreda, rudarstvo, umarstvo, uz tendenciju rasta
tercijarnog sektora. Dominantan ekonomski sektor postaju uslune djelatnosti. Moglo bi se
rei da je razvoj uslunih djelatnosti vaniji za male zemlje, ako poemo od injenice da male
zemlje u pravilu ne raspolau sa dovoljnom koliinom prirodnih resursa i kapitala za razvoj
primarnog i sekundarnog sektora. U tom smislu, turizam predstavlja glavnu pokretaku snagu
ekonomskog razvoja mnogih zemalja.
Da bi se zadrala pozicija na globalnom turistikom tritu potrebno je praenje trendova
turistikog razvoja. Turistiki trendovi pokazuju promjenu u ponaanju turista. Savremeni
turista postaje znatieljniji i aktivniji, vie mu nisu prioriteti odmoriti se, i posjetiti
odreenu turistiku destinaciju. Od 80-ih godina zapaa se jaanje interesa za selektivne
oblike turizma, posebno za ekoturizam s porastom svijesti o potrebi zatite okolia. UNWTO
(Svjetska turistika organizacija) navodi pet megatrendova:

Ekoturizam- seoski turizam,

kulturni turizam,

tematski turizam,

avanturistiki turizam i

krstarenja.48

Seoski ili ruralni turizam je oblik turizma vezan za posebna interesovanja kao to su
interesovanja za kulturu, sport, ribolov, umjetnost, i sl. Za ovakvim oblicima turizma postoji
odgovarajua potranja sa tendencijom stalnog rasta. Seoski turizam se razvijao i mijenjao od
svojih poetaka do danas. 50-ih godina bio je samo jedan oblik turizma, infrastrukturno slabo
razvijen, a danas se zbog svoje uloge u revitalizaciji ruralnih podruja izdvaja kao zaseban
oblik turizma. Zbog svog karaktera i valorizacije prirodnih obiljeja, seoski turizam
predstavlja vanu kariku u lancu odrivog razvitka turizma.
Savremeni trendovi u svijetu tee ka aktivnom boravku u prirodi i potranjom za ouvanom i
netaknutom prirodom, te zdravom hranom. Interes za ovakav vid turizma vrlo je prisutan u
svim urbanim sredinama visoko industrijaliziranih zemalja Evrope. Dananji turista sve vie
tei boravku u prirodi u kojoj su mogui razni doivljaji koji stvaraju privid vraanja svojim
korijenima.
Postoje dva koncepta: agroturizam i ruralni turizam. Agroturizam je oblik boravka u prirodi
koji prua stjecanje znanja o obavljanju poslova u seoskim domainstvima po stoljetnim
obiajima i tradiciji. Omoguava povratak u prolost i doivljaje stila ivota ljudi iz ruralnih
podruja poput upoznavanje autohtonih obiaja, stjecanje znanja o obavljanju poslova u
seoskim domainstvima, jahanje konja, i sl. Ruralni turizam ili ruralni smjetaj omoguava
smjetaj turistima u zajednikoj kui na seoskim domainstvima u oputenoj atmosferi u
sauvanom prirodnom okruenju.
Dananji seoski turizam u zapadnoj Evropi ne znai samo ponudu smjetajnih kapaciteta u
seoskim kuama ili farmama. Seoski turizam podrazumijeva obimnu infrastrukturu sa
razliitim ponudama za smjetaj, opskrbu jelom, zatim razni zabavni sadraji, izleti,
iznajmljivanje sportske opreme , itd. Navedimo primjere Italije, Francuske i Irske gdje je
razvoj seoskog turizma dosta ubrzan. Italija je vodea zemlja u razvoju seoskog turizma.
48 http://world.tourism.org, 08.08.2006.

Potranja za ovim turistikim proizvodom je toliko visoka da je seoski turizam za mnoge

talijanske stanovnike sela postao temeljna djelatnost koja dravi osigurava godinji poreski
prihod od 350 milijuna US$ (UNWTO).49
Bosna i Hercegovina
Seoski turizam u Bosni i Hercegovini nalazi se u poetnoj fazi i rano ga je predstavljati kao
razvijen turistiki proizvod. Bosna i Hercegovina je turistika destinacija ije prirodne ljepote
predstavljaju vanu turistiku vrijednost. Razvoj seoskog turizma je jedan od znaajnih
faktora razvoja i revitalizacije sela u ovom kantonu. Uloga turizma kao pokretaa u
revitalizaciji ruralnog prostora dokazana je u brojnim evropskim zemljama. Zahvaljujui
razvoju turizma na selima mogu se uspostaviti dugoroni ciljevi ureenja i razvoja sela ovoga
kantona koji bi doveli do uravnoteenja regionalnog razvoja. Uspostavljanje jednog razvojnog
koncepta omoguilo bi da turizam postane vaan faktor strukturnih promjena u ruralnoj
ekonomiji, te respektabilan pokreta ekonomskih tokova u brdsko-planinskim podrujima.
Osnovno obiljeje razvoja ovakvog oblika turizma u Bosni i Hercegovini je revitalizacija sela
koja podrazumijeva:

stvaranje drutveno-ekonomskih uslova za ubrzani razvoj sela,

podizanje motivacije seoskog stanovnitva za ureenjem seoskog podruja,

poboljanje standarda i kvalitete ivota na sela,

ouvanje tradicionalne narodne arhitekture, osobitog naina ivota, rada i obiaja na

selu,

zadravanje mlade populacije na selu i

razvijanje svijesti o ekolokoj zatiti prirode.

49 Seoski turizam i gostoprimstvo u seoskim domainstvima, praktini prirunik, GTZ i

Turistika zajednica HN/-HNK, Mostar, 2006, str. 7.

Kao posebno atraktivna podruja za razvoj seoskog turizma su podruja koja, osim nedirnute
prirode, nude i neto novo. Tu se misli na izgradnju ekolokih elemenata - Razvoj ekosela sa
razliitim formama zdravog ivota, kao to su zdrava hrana, pjeaenja i druge.
Ono to seoska turistika ponuda nudi jest oputanje u izvornom, seoskom okruenju, kontakt
s prirodom i ivotinjama (to je svojevrsna atrakcija), dodir s ivuom tradicijom i obiajima
domaih ljudi, upoznavanje naih narodnih obiaja, te druenje s domainima.
Najvaniji zadaci u razvoju seoskog turizma su: ulaganja u infrastrukturu, efikasna
organizacija seoskog turizma i koritenje svih instrumenata marketinga. Ulaganja u
infrastrukturu podrazumijeva ulaganja u putnu mreu, PTT, i sve drugo to bi omoguilo
razvoj ovakvog oblika turizma, naravno uz snanu marketinku podrku. Tu mislimo na
internet marketing kao idealan instrument promocije seoskog turizma, kao i kooperativni
marketing voen od strane lokalne turistike organizacije. Vana je takoe i edukacija seoskih
domainstava za bavljenje ovom aktivnou. Potrebna je i struna obrada pozitivnih iskustava
u bavljenju turizmom na selu iz drugih zemalja od strane turistikih organizacija radi
ekonomske opravdanosti bavljenja ovom djelatnou.
Seoski turizam je uglavnom aktivnost privatnog sektora i malih preduzea, ali ovaj sektor bi
imao i najvie koristi. Meutim, potrebne su investicije i na drugim nivoima kako bi se
obezbijedio kvalitetan razvoj ovog oblika turizma. Privatni sektor nee rado ulagati u seoski
turizam ako nema podrke lokalne uprave u smislu razvoja infrastrukture kao to je npr.
izgradnja puteva do odreenih turistikih destinacija.

KARAKTERISTIKE MALOG I SREDNJEG PREDUZETNITVA U TURIZMU

Mala i srednja preduzea osnova su gotovo svih razvijenih ekonomija, s obzirom da je u tim
preduzeima, u pravilu, najvei dio zaposlenih u zemlji. Mala i srednja preduzea nastaju kao
rezultat pojedinane poslovne inicijative, koja esto za posljedicu ima i inovacije koje su u
modernim ekonomijama osnova privrednog rasta i napretka, pa se u tim privredama poslovno
okruenje razvija u skladu s potrebama malog i srednjeg preduzetnitva. Pri donoenju mjera
privredne politike, s velikom panjom se razmatra kako e te mjere utjecati na male i srednje
preduzetnike, s obzirom na to da su mala i srednja preduzea znatno osjetljivija na promjene u
privrednom okruenju od velikih preduzea.

irokim spektrom usluga u turistikoj privredi, ukljuujui prijevoz, smjetaj i atrakcije

dominiraju MSP. Iako se izgradnje velikih objekata esto smatra simbolima uspjenog razvoja
turizma, turizam je zapravo zasnovan na brojnim aktivnostima koji su mikro i srednje
veliine. U ekonomskom, drutvenom i politikom kontekstu u zemljama EU dominiraju
MSP i teko je zamisliti neku turistiku posjetu u ovim zemljama koja nema kontakt sa MSP.
Turizam obuhvata veliki obim proizvoda, kao i razliitih interesnih faktora, kako privatnih
tako i javnih, ije su podruja kompetencije decentralizirana na regionalnom nivou. Turistika
industrija ima veliko znaenje, s obzirom da je posljednjih godina zabiljeen vei porast
zaposlenosti nego u drugim sektorima, a to se posebno odnosi na mlade ljude.
Presudan faktor u poveanju konkurentnosti preduzea u turizmu je preduzetnitvo koje
obuhvata elemente kao to su kreativnost, inovacije, menaderske sposobnosti, preuzimanje
rizika i sl. Osnovu predzetnitva ine inovacije.50
Inae, prema veini studija, smatra se da je inovaciona sposobnost u korelaciji sa veliinom
preduzea, iako mala i srednja preduzea mogu biti vrlo prilagodljiva na neke externe pritiske.
Mala i srednja preduzea se, u ostvarivanju inovativnosti, suoavaju sa problemima kao to su
ogranieni tehniki, finansijski i ljudski resursi. Postoje i drugi faktori koji utjeu na
inovativnost kao to je kvalifikovanost radne snage, koja je u turizmu niska. Pored toga,
barijere razvoja inovacija u malim i srednjim preduzeima mogu biti: visoki trokovi
inovacija i ekonomski rizik, limitirano znanje menadera, nedovoljno poznavanje potreba
potroaa, duga administrativna procedura, restriktivna pravna regulativa i sl.51
Iz navedenog se moe konstatovati da je koritenje externih informacija u malim i srednjim
preduzeima u turizmu niska. Naime, velika preduzea imaju kadar koji ima sposobnost
koritenja eksternih znanja i mogunost razvoja inovacija.

50 Hjalager, A., A Rewiev of Innovation Researchin Tourism, Tourism Management, 31, pp. 112.
51 Tiwari, R., Buse, S., Barriers to Innovation in SMEs: Can the Internalizationof R&D
Mitigate Their Effects? (Working Paper No. 50), Hamburg University of Technology, 2007,
pp. 8-9.

Ve je reeno da u turistikoj industriji dominiraju mala i srednja preduzea. Turistiki

proizvod ukljuuje usluge iz nekoliko segmenata: transport, smjetaj, ugostiteljske usluge,
dok za pruanje turistikih usluga vanu ulogu imaju i kulturne institucije, zabavne i sl.
Opstanak preduzea u turizmu esto zavisi od spremnosti i mogunosti preduzea da inoviraju
svoje proizvode i poslovne procese.
Na slici broj 3. prikazan je model menadmenta malih preduzea koji zapoinje inovacijom, a
zavrava profitom:

Slika 3: Model preduzetnitva i procesa menadmenta malog preduzea u turizmu, izvor:

Buhalis, D., Costa, C., Innovation in tourism industry, Tourism Management 32, pp. 121.
Implementacija neke inovacije, kao i line karakteristike preduzetnika imaju vanu ulogu u
uspjehu preduzea, a glavna prijetnja uspjehu moe biti nesposobnost preduzetnika u
delegiranju zadataka i funkcija. Proces menadmenta zapoinje sa tzv.preduzetnikim

dogaajem na kojeg utjeu mnoge varijable to je vidljivo na slici 1. Na mali biznis znaajni
su istraivanje trita, razvoj novih proizvodnih usluga i sl.
S obzirom da je uvoenje inovacija za MSP tee u poreenju sa velikim preduzeima, zbog
njihove izolacije, nedostatka resursa ili neadekvatnog umreavanja, jedna od mogunosti za
poveanje inovativnosti je proces povezivanja. Poto je turizam fragmentirana i raznovrsna
industrija, sa mnogim vezama meu sektorima, pristupanje nekim od ovih veza moe da se
pokae kao korisno za MSP. Formiranje partnerstava, da bi se razvila saradnja, moe imati
win-win (svi dobijaju) ishode za MSP i destinacije u kreiranju poslovnih mrea, to agencije
javnog sektora podstiu. Kultura business-to-business mrea i javno-privatnih partnerstava,
moe pomoi u irenju informacija i kreiranju poslovne politike. To moe da pomogne kod
razvoja novih proizvoda i drugih inovacija, gde inter-organizaciona saradnja moe dovesti do
formiranja lanca ponude.52
Takoer, veoma znaajna je i uloga vlade pojedinih zemalja, koji kreiranjem odreene
strategije i politike, mogu da utjeu na poveanje inovacija u malim i srednjim preduzeima u
turizmu. Kreatori turistike politike treba da podstaknu obrazovanje menadera u tim
preduzeima te ih ohrabrivati na uvoenje vie tehnologije, na istraivanje o ponaanju i
potrebama kupaca, to e u konanici dovesti do toga da turistika preduzea razvijaju svoje
inovacije. Znai, inovacioni sistem u turizmu je baziran na strategijskom pristupu i orijentaciji
na kupca, uzimajui u obzir tehnoloke mogunosti.

52 Page,S.J., Connell,J.,Tourism, a modern synhesis, South-Western Cengage Learning, 2009,

pp. 302.