Professional Documents
Culture Documents
Rak Dojke
Rak Dojke
Rak Dojke
Uvod
Rak dojke je najei zloudni tumor u ena u svijetu i cjelini, koji nastaje
kad normalne ljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te ponu
nekontrolirano rasti, umnoavati se i unitavati okolno zdravo tkivo. Broj
oboljelih ena raste s dobi i u Hrvatskoj je vodei uzrok smrti zbog raka.
Prema podatcima Registra za rak Hrvatske (Hrvatski zavod za javno
zdravstvo), godinje u Hrvatskoj od raka dojke obolijeva oko 2300 ena.
Rak dojke je i najei uzrok smrti od raka ena u Hrvatskoj, godinje
umire preko 800 ena. Oekuje se daljnji trend porasta broja oboljelih u
Hrvatskoj. Od raka dojke najee obolijevaju ene iznad 50. godine ivota,
ali mogu i ene mlae dobi. Zemlje koje su rano poele s organiziranim
programima ranog otkrivanja (palpacija i mamografija) ve imaju prisutan
pad smrtnosti. U Hrvatskoj je 18. listopada 2006. poela provedba
nacionalnog programa prevencije raka dojke, u kojem su sve ene u dobi
50 do 69 godina bile pozvane na preventivni mamografski pregled. Cilj
programa je smanjiti smrtnost od raka dojke za najmanje 25 %. Od raka
dojke mogu oboljeti i mukarci, ali je rak dojke stotinu puta ei kod ena,
nego u mukaraca.
Od ukupnog broja pregleda dojki u 2011. godini zabiljeeno je 10,6 % onih
s patolokim nalazom to je poveanje u odnosu na prethodnu godinu
(5,4 %).
Dojka se sastoji od ljezdanog i potpornog tkiva. ljezdano tkivo ine
mlijene lijezde i mlijeni kanali, a potporno ine masno i vezivno tkivo.
Najvei broj karcinoma dojke javlja se u gornjem vanjskom kvadrantu i
izdancima ljezdanog tkiva usmjerenim prema aksili (pazunoj jami).
Zloudni tumori dojke najee su epitelnog porijekla. Mogu nastati iz
epitela kanalia (90 %) ili epitela renjia (10 %), a oba se dijele na one koji
nisu probili bazalnu membranu (neinfiltrirajui in situ) i na one koji su se
probili (infiltrirajui).
Pria bolesnika
USPJELA SAM POBIJEDITI RAK DOJKE
Zorica Kosti je kozmetiarka. Ima 39 godina, mua i dvoje dece.
Imala je sasvim normalan ivot. Ali, imala je i jednu od najpodmuklijih
bolesti rak dojke. IMALA. Znai pobedila! Danas se smeje i uiva u
ivotu. Ali, nije bilo tako od poetka...
Moj suprug je prvi primetio da neto nije u redu. Napipao je neku ploicu u
dojci i odmah smo otili lekaru. Reeno mi je da nije nita i da e da se
prati. Meutim, posle osam meseci na ultrazvuku je utvreno da je kvrica
promenila strukturu i da se znatno poveala. Hitno su me poslali na pregled
kod onkologa i posle mamografije su mi rekli da obavezno moram na
operaciju. To je bilo pre dve godine. Operisana sam i histopatoloki nalaz je
pokazao da je u pitanju maligni tumor. Odstranili su mi celu dojku i odmah
mi je ugraen implant, to je vrlo vano za jednu enu. Imala sam sreu i
sa mojim lekarom, profesorom Ganiem, koji me je operisao i vodio kroz
oporavak. Najvaniji je taj odnos sa lekarom, vano je da dobijete savete
kako da se posle svega ponaate.
Ne mogu ni da zamislim koliko ti je bilo teko. Kako je tvoja porodica
reagovala?
To je za mene, za moju porodicu i nae prijatelje bilo jako teko saznanje.
Uasno sam se oseala... Znala sam da se od toga umire i da mi predstoji
teak period. Deca su tada imala est i sedam godina i stalno sam
razmiljala ta e biti sa njima ako mene ne bude... Ipak, bili su premali da
bih im neto objanjavala u tom momentu. Meutim, posle operacije samo
sam razmiljala da li moram na zraenje i hemioterapiju jer znam
posledice. Konzilijum je odluio da moram da primim etiri serije
hemioterapije bez zraenja. Tako je i bilo. Posle dvadeset dana krenula
sam na prvu i oseala sam se uasno. Opala mi je kosa ve posle prve
Zakljuak
Prema svemu navedenom moemo zakljuiti da je rak dojke izuzetno
opasna bolest ako se ne otkrije na vrijeme I ako se na vrijeme ne
pone sa lijeenjem.
Svaka ena treba bar jednom u 6 mjeseci otii na pregled ili sama
sebe pregledati medotama koje su dostupne.
U svakom sluaju, ak I ako doe do ove opake bolesti, ne treba
nikada odustati I ne treba dopustiti da vas pobijedi. Jer vi ste jai od
nje. Vjerujte u sebe.