2 Svojstva Drva Kao Materijala PDF

SVOJSTVA DRVA KAO MATERIJALA
Prirodno podrijetlo drva i utjecaj na svojstva
Prof.dr.sc. Adriana Bjelanovi, dipl.ing.gra.

Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci
Vrste drva u graditeljstvu

tehni
tehnika svojstva, trajnost i primjena
Rijeka, ak.god. 2013./2014.

1
Prednosti primjene drva u graditeljstvu
- FIZIKA
- mala zapreminska masa (gustoa)

- relativno velika vrstoa paralelno s vlakancima
- raznovrsne mogunosti oblikovanja (zakrivljenost, ugradivost u
razliite konstruktivne sustave)
- laka obradivost i estetski dojam
(svojstva zbog prirodnog podrijetla nano / mikro / makro

(anatomska graa anizotropnost i nehomogenost /
stanina graa i vlaknasta struktura) razina ustroja i grae
gustoa, poroznost, sadraj vlage, sorpcija, dimenzijske /
volumne promjene)
- KEMIJSKA (svojstva zbog prirodnog podrijetla molekularna razina

ustroja / kemijski sastav drva i sastav drvne tvari,
Nedostaci primjene drva u graditeljstvu
aciditet, alkalitet)
- ovisnost kvalitete i ujednaenosti kvalitete o prirodnim resursima
- MEHANIKA
(stanite, uvjeti rasta) i okruenju (promjene sadraja vlage)

- potreba za zatitom od atmosferilija, poara i biotikih uzronika
- TERMIKA (toplinsko rastezanje, koeficijent vodljivosti topline,
(vrstoa, elastinost, tvrdoa)
propadanja (graevinsko-fizika zatita, konstruktivna zatita,

povrinska obrada, kemijski zatitni tretman)
specifina toplina, koeficijent difuzije topline)
- ELEKTRINA
- osjetljivost kvalitete o uvjetima suenja i skladitenja (dimenzijske

promjene i deformiranje)
- cijena (proizvodi od drva i na osnovi drva)
(vodljivost / otpor, faktor energije, dielektrina konstanta)
- AKUSTINA (vodljivost zvuka, rezonancija, apsorpcija)

3
- ESTETSKA (boja, sjaj, miris, finoa, tekstura)
SADRAJ
PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA SVOJSTVA
Ustroj i graa drva utjecaj na fizika i kemijska svojstava
Molekularna, nano / mikro / makro razina i razina stabla
VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA SVOJSTVA
SVOJSTVA DRVA
PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ

NA SVOJSTVA DRVA KAO MATERIJALA
Botanike vrste, tehnika svojstva vana za primjenu
Fizika i kemijska svojstva
MEHANIKA SVOJSTVA
Toplinska i ostala svojstva (elektrina, akustina, estetska)
PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA

SVOJSTVA

SVOJSTVA UVOD
Uporaba drva za gradnju ili oblaganje proelja zahtjevan

oblik primjene drva / visoki estetski, toplinski i drugi fiziki i
tehniki zahtjevi tijekom dugog razdoblja uporabe.
Dokazi kvalitetne i izuzetno trajne drvne gradnje

(norveke crkve iz XII. st. / nae hrastove korablje, )
DRVO MATERIJAL PRIRODNOG PODRIJETLA
Kemijske i fizikalne promjene kojima je izloeno drvo za vanjsku

uporabu smanjuju njegovu estetsku vrijednost i postojanost.
Potencijalni problemi gradnje drvom posljedica prirodnog podrijetla

drva kao konstrukcijskog materijala
Poznavanje ovih nedostataka preduvjet pronalaenja naina

njihove kontrole i prevencije
Poetak sustavnog istraivanja grae i svojstava drva Laboratorij

za umske proizvode, SAD, 1910.
Prouavanje utjecaja greaka (biotiki i abiotiki uzronici- fiziki i

mehaniki) na neka od svojstava drva preduvjet poboljanja
uporabne kvalitete i trajnosti inenjerskih konstrukcija.
Propadanje je vezano uz ivotnu ulogu drva u stablu.
Evidentni primjeri propadanja drvenih

graevina nakon kratkog razdoblja uporabe.
dimenzijska nestabilnost, (ne)trajnost, estetska nepostojanost.

SVOJSTVA UVOD

SVOJSTVA
Drvo je materijal iz prirode, ali nije prirodan graevni materijal.
Rast i anatomska graa drva
Sintagma suprotna promociji drva kao prirodnog materijala (npr. kamen)

utemeljena na znanju o svojstvima DRVA / DRVETA U PRIRODI:
Shematski prikaz stabla i

strujanja hranjivih tvari
DRVO IVOG STABLA
MOKRO osnovna funkcija je provoenje vode do kronje i

natrag, omoguujui izmjenu tvari u fotosintezi.
Godinji ciklus uzdunog i

poprenog rasta drveta
KORA prirodna zatita od biorazaraa (gljivice, insekti),

solarnog zraenja i suenja
Fizioloki procesi intenzivni u

proljee
Prirast debljine debla
SVRHA strunuti nakon ispunjavanja prirodnih / ivotnih zadaa
odreuje se na prsnoj visini

i iznosi cca 1 cm / m duljine
DRVO KAO GRAEVINSKI MATERIJAL

Nain i stanje pri primjeni SUHO DRVO BEZ KORE
Imperativ primjene zadravanje nosivih svojstava, produljena

9
trajnost i estetska postojanost
cca 1,3 m
od tla
etinjae (deblo do vrha stabla)

imaju vei postotak iskoritenja
drvne mase u odnosu na listae (izraeno deblo i kronja).

SVOJSTVA
10

SVOJSTVA
Odnos izmeu visine / debljine stabla i godina starosti
Uzduni i popreni rast
Posljedica strujanja hranjivih tvari
korijen crpi vodu, ugljik i

hranjive soli koje putuju
prema kronji
proces fotosinteze u liu i

asimilacija
11
ugljina kiselina, kisik iz

zraka i suneva energija
stvaraju hranjive sastojke
bjelanevine i ugljikohidrati
putuju deblom prema korijenju i usput hrane kronju i deblo.
12
Drvo sekundarni, odrvenjeni dio drveta / ivog stabla.
Stablo tri osnovna dijela razliitih fiziolokih i mehanikih zadaa:

SVOJSTVA
Lie, korijen i odrvenjeni dio (trupac / deblo i granje)
BIOLOKA
zadaa
MEHANIKA
LIE
Provodi fotosintezu uzima ugljini dioksid (CO 2)

iz atmosfere i vodu i upija svjetlosnu energiju
(klorofil / sastojak lia)
Fotosinteza sloeni kemijski proces tijekom

kojeg lie otputa kisik
LIE
prijem svjetla i
CO2, emisija kisika
otpor vjetru
GRANJE
transport tekuina
potpora (sebi i
kronji)
od nisko-energetskih anorganskih tvari (CO2, H2O) nastaju

jednostavni organski spojevi (ugljikohidrati / heksoza)
od heksoze nastaju sloeniji ugljikohidrati (npr. celuloza)

kojima se gradi drvo debla.
DEBLO
transport tekuina
potpora i
usmjeravanje
rasta
KORIJENJE
prijem vode
hranjivih tvari
sidrenje i
temeljenje
13

SVOJSTVA
Deblo stabla
Tri osnovne funkcije: transportna, mehanika i skladina (i rast)
Transportna funkcija
kretanje vode i otopljenih hranjivih tvari iz korijena u lie
suprotan smjer kretanje asimilata (proizvodi fotosinteze i

ugljikohidrati) koji postaju gradbene tvari kronje, debla i korijenja.
Potpora sebi i kronji (optereenja od vlastite teine)
Prihvat optereenja od vjetra i snijega (sloene mehanike

zadae).
visinom kronje (izloenost suncu / izdizanje iznad

konkurentskog raslinja).
14
Popreni presjek karakteristini nazivi
Pohrana prekomjernih ugljikohidrata rezervne tvari koje drvo

15
jaaju / drvo zbog njih osruje, raste i deblja se.
Provodna i mehanika funkcija su u suprotnosti:
povrinom kronje / lia

SVOJSTVA
Skladina funkcija i funkcija rasta

SVOJSTVA
Mehanika funkcija
Djelotvornost procesa fotosinteze raste s:
Za transport tekuine cjevice stanica (lumen) trebaju biti to ire i

to tanjih stijenki za mehaniku funkciju vrijedi obrnuto.
Drvo reagira stvarajui razliita tkiva tijekom jedne godine rasta
Rano drvo rjee drvo ranog dijela goda (nastaje u proljee i

ljeto, doba provoenja vode), tankostijene stanice velikih otvora
(strujanje sokova i tvari)
Kasno drvo gue drvo (jesen i zima) kad sr jaa za novi

godinji prirast / usporeni rast (provodno tkivo s manjim otvorima,
deblje stijenke)
Rastu zrakasto od srca prema periferiji trupca i osiguravaju porast
svojstva vrstoe i dimenzijske stabilnosti u radijalnom smjeru u17
odnosu na tangencijalni (tangentno na obrub goda).
16

SVOJSTVA
Optereenja i opa obiljeja grae ivoga stabla
Mehanika funkcija korijena vie ili manje kruto hvatite.
Mehanike funkcije debla povrina (zajedno s kronjom) prihvata

optereenja vjetrom (deblo je uspravni nosa ili ralanjeni stup)
Vjetar ima razliiti smjer deblo mora razviti simetrian,

priblino kruti popreni presjek.
Vjetar savija deblo vlana naprezanja na privjetrini / tlana na

zavjetrini
Deblo potpora
sebi i kronji
(vlastita teina)
Rezultantna
naprezanja
relativno mala u sri debla
Drvni ili srni traci omoguavaju boni transport vode i tvari u srevini
Popreni presjek
(tangencijalni i
radijalni smjer) i
raspored ranog i
kasnog drva u godu
18

SVOJSTVA

SVOJSTVA
Funkcije osnovnih dijelova stabla
Ponaanje drva pri optereenju vjetrom:
Drvo ranije poputa na tlanoj strani (zavjetrina), ali se ne

uruava jer je iskoritenost materijala ravnomjerna
podruja razliitih vrstoa su ravnomjerno rasporeena
tlano deformiranje vee je od vlanog deformiranja, ali je

podruje tlanih deformiranja ire od vlanog podruja.
Drvo razvija i tzv. naprezanja rasta koja su vlana u vanjskim zonama:
kompenziraju tlana naprezanja u zavjetrini zbog savijanja drva
Rezultat: drvo ne puca.
19
20

SVOJSTVA

SVOJSTVA
Vana svojstva drva koja su posljedica prirodnog podrijetla
anizotropnost (razliita svojstva po smjerovima) i nehomogenost.
ANIZOTROPNOST
Optereenja stabla vjetrom vee je od optereenja vlastitom masom.
Stablo zato razvija uzduno orijentirane elemente grae na svim

razinama (molekularna), anatomska (makro-razina) i strukturna graa.
Drvo je stanino ustrojen materijal
uzdune cjevaste stanice relativno tankih staninih stijenki koje se

savijaju i uruavaju ve pri relativno malim tlanim naprezanjima
vlana vrstoa na razini stanice puno vea od tlane vrstoe.
u staninoj stijenci prevladavaju lanci celuloze koja je uzduno

ulanana i spakirana u tijesno povezane snopie.

SVOJSTVA
Sredinja lamela ligninom bogati sloj

koji stanice lijepi jednu o drugu).
Kohezijska vrstoa lignina je slaba
21
Duno orijentirane elemente grae bono (lateralno ili popreno)

povezuje tzv. sredinja lamela
vrstoa drva na vlak okomito na vlakanca

nekoliko puta manja od vlane vrstoe
paralelno s vlakancima
vrstoa drva je najvea u

uzdunom smjeru
vrstoa je manja u
radijalnom smjeru (od srike prema kori)
vrstoa je najmanja u tangentnom smjeru

(u smjeru tangente na godove stabla).
22

SVOJSTVA
NEHOMOGENOST DRVA
Neujednaenost svojstava posljedica

razliitih ivotnih funkcija stabla
Piljenje trupca treba osigurati sirovinu

odgovarajue kvalitete (graevni
proizvod).
Ustroj i graa drva
23
Vlaknasta
struktura i
posljedice
djelovanja
sile u smjeru
i okomito
Shematski prikaz strukturnih ravnina na vlakna
ustroja drva (Wimmer, 2002.)
24

SVOJSTVA

SVOJSTVA
MOLEKULARNA
RAZINA
KEMIJSKI
SASTAV DRVA
Sloeni prirodni
polimer: sastoji se
od priblino 50 %
ugljika (C), 44 %
kisika (O), oko 6
% vodika (H), 0,1
% duika (N), te
oko 0,2% - 0,3%
mineralnih tvari
(pepeo).
Sastav drvne tvari
MOLEKULARNA RAZINA
Kemijski sastav drva i sastav drvne tvari
NANO RAZINA
MIKRO RAZINA
Razina stanice / stanine stijenke
Mikroskopska graa
Razina stanija / tkiva
MAKRO RAZINA
Anatomska graa i makro-obiljeja
RAZINA STABLA
Razina poprenog presjeka
25

SVOJSTVA
26

SVOJSTVA
Kemijski sastav ovisi o vrsti drva, dijelu stabla, uvjetima rasta itd.
Celuloza
Sastav drvne tvari makromolekularni sastav staninih stijenki:
Gradbeni materijal svih vrsta drva / duno usmjerena hijerarhija

fibrilarnih struktura koje povezuju hemiceluloza, lignin i pektin
Osnovni sastojci:
Lignin
Celuloza, hemiceluloza i lignin
Celuloza
Pore
Dodatne (akscesorne) tvari manje

zastupljene, ali vane prema znaaju
ekstrakti npr. tanini (trijeslovine) u

listaa, fenoli, terpeni, eterina ulja i
vosak u etinjaa,
Drvno
vlakno
Drvni trak
Visoko-polimerizirani polisaharid sastavljen od lanaca

jednostavnog eera -D glukoze
dvije molekule glukoze ine celobiozu koja je ulanana u linearne

makromolekule celuloze duine lanaca izmeu 300 i 3000 jedinica.
Hijerarhija povezivanja lanaca celuloze u staninoj stijenci
anorganske tvari mineralne inkrustacije i pepeo
27

SVOJSTVA
Mikro-fibrili se snopasto ustrojavaju u makro-fibrile

Prodor vode u mikro-upljine izmeu fibrila i u para-kristalna podruja
elementarnih fibrila iri / razmie pojedine snopove celuloze
Ravna
vlakanca
vlakanca
Drvo je ilavo i duktilnog

karaktera, a na lomnoj povrini
uoavaju se iupani mikro i makro-fibrili,
te snopii i pruge drvne tvari.
28
Celulozni fibrili
stanine stijenke
Hemiceluloze i lignin
osnovni razlog zbog kojeg drvo uglavnom bubri u irinu, a vrlo

malo u duljinu.
Struktura drva slina strukturi

Spiralno uvijena
armiranog betona:
Elementarni fibrili se povezuju u mikro-fibrile

SVOJSTVA
Mikro-fibrili tvore najdeblji dio staninih stijenki

snopii (promjera 20 do 30 nm) slijepljeni slino vlaknima u
kompozitu (npr. stakloplastini materijal)
Povezuju se u tijesno ustrojene kristalne odjeljke ili u djelomino

razdijeljene, para-kristalne odjeljke elementarnih fibrila.
Pojedini lanci celuloze su tijesno priljubljeni (poredani jedan do
drugog) i povezani molekulama vode (tzv. vodikovi mostovi)
29
vezivo lancima celuloze i ispuna molekularnih i nanostrukturnih

upljina.
Hemiceluloza popreno vezivo celuloze u stanici
amorfna (neureena), upija manje vode nego celuloza i ima

manju vrstou od celuloze
zajedno s celulozom omoguava prijenos vlanih sila i drvu daje

elastinost.
Lignin gel (smee boje) koji meusobno lijepi stanice
prostorna makromolekula razliitih sastava i struktura
amorfna je ispuna drvne tvari i nije elastian.
ima vanu funkciju pri osravanju stanice inkrustira se u meumolekularne prostore (ispunjava ih i lijepi) i omoguava prihvat 30
tlanih optereenja.

SVOJSTVA
NANOSTRUKTURNA RAZINA
Stanica osnovni element grae drva

SVOJSTVA
Shematski prikaz razliitih modela ustroja stanine stijenke:
Mrtva stanica: stijenka i upljina (lumen) ispunjena vodom ili

zrakom
iva stanica: stijenka (membrana) i sadrina (protoplast)
M - sredinja lamela, P- primarna stijenka, S - sekundarna stijenka s

tri podsloja
ive mlade
stanice su
tankostijene
strujanje
hranjivih tvari
Sredinja
lamela
povezuje
stanice

SVOJSTVA
upljina (lumen)
stanina stijenka (kompozitne grae)
plastini sloj koji povezuje

primarne stijenke stanica
bogata je ligninom i hemicelulozom
ispunjava meustanine upljine i vee

ih, ali ima znatno manju vrstou od stanine stijenke.
Lomna povrina (vlani test)

traheide ranog drva smreke na
kriitu stanica.
Primarni i S1 podsloj spojeni su u
jednu ovojnicu, S2 podlsoj pokazuje
radijalne aglomeracije fibrila.
Sredinja lamela ima amorfne, krte
karakteristike loma
33
Lomna povrina (vlani test)

traheide kasnog drva smreke na
kriitu stanica.
Znatno deblje stijenke i ui lumen
pokazuju dominantnu mehaniku
funkciju osrenoga kasnog dijela
goda
35
mikrofibrili podsloja S2 su poredani

gotovo paralelno sa staninom osi.
Posljedice malog kuta uvijanja S2 mikrofibrila:
Ravna
vlakanca
Spiralno uvijena
vlakanca
kutovi uvijanja mikrofibrila u podslojevima S1 i S3 su razliiti i

esto imaju veliki otklon od osi stanice.
podsloj S2 je najdeblji (90% mase stanice),
lamele su slojevi mikrofibrila, uvijeni

pod razliitim kutom (prirodni lamilarni kompozit).
prvi (S1) i trei (S2) podsloj su jako tanki
lamele celuloznih fibrila u ligninskoj

matrici ili ispuni, meusobno umreene
i slijepljene hemicelulozom.

SVOJSTVA
Stanina stijenka ima tri podsloja: S1, S2 i S3
Sredinja lamela povezuje dvije stanice
32
velika osna vlana vrstoa drva
razlike u bubrenju i skupljanju izmeu uzdunog i poprenog

smjera:
veliko popreno skupljanje / bubrenje
male promjene dimenzija u uzdunom smjeru < 0,5%

promjene sadraja vlage
34

SVOJSTVA
Vlana naprezanja okomito na vlakanca
Novi model s radijalnim

aglomeracijama mikrofibrila u
S2 podsloju (Zimmermann i
Sell, 1997).

SVOJSTVA
Graa stanice drva (traheide etinjaa / libriformska vlakna listaa):
36
Klasini model s
koncentrino uvijenim
lamelama (Wagenfhr
prema Lieseu, 1999)
Stvaranje i odebljanje 3-slojne

sekundarne stijenke: proces
31
lignifikacije / odrvenjavanja je sporiji
od jaanja sekundarne stijenke)

SVOJSTVA
MIKROSTRUKTURNA RAZINA
Drvo se sastoji od mnotva stanica specijaliziranih za razliite

osnovne funkcije.

SVOJSTVA
Veina duguljastih, vitkih stanica je orijentirana je u smjeru osi debla
Stanice srnih ili drvnih trakova su uske, uspravne pruge

parenhimskog stanija koje je okomito na os debla (stabla) / smjer
vlakana
Usmjerene su zrakasto od sri prema kori

(zato se i zovu srni trakovi) i slue za
horizontalni transport i pohranu organskih
tvari iz ive kore u srevinu.
Pore
Celuloza
Drvno
vlakno
Drvni trak
mali otvori s propusnim membranama razliitih oblika i veliina
slino ventilima, predstavljaju parove otvora na stijenkama

susjednih stanica i omoguavaju okomito i vodoravno kretanje
vode u drvetu.
Veina jaica se zatvara

nakon osravanja (pogotovo
nakon suenja):
membrane jaica se
povlae na rubove otvora.
drvo se tako titi od

neeljenog
prolaza vode i irenja bioloke zaraze kroz otvore u jaicama.
37

SVOJSTVA
Usmjerene su u pravcu vlakanaca / ice drva (osi debla)
Lignin
Stanice su meusobno povezane jaicama:
38

SVOJSTVA
Osnovne skupine drvnog stanija i njihove glavne funkcije
Popreni presjek traheide kasnog drva smreke
Mali isjeak ruba stanine stijenke pokazuje gusto spakirane

mikrofibrile i mjestimine strukturne upljine
(SEM mikrografija, 27.000 x. Turkulin, Sell, 2003)
39

SVOJSTVA

SVOJSTVA
ETINJAE imaju jednostavniju i ravnomjerniju mikroskopsku grau

(manje elemenata i pravilnijeg rasporeda) od listaa.
Drvo etinjaa ima

samo dva tipa stanica:
40
Mikroskopski prikaz rasporeda

provodnog (traheide) i spreminog
(parenhim) tkiva etinjaa
Traheide ranog drva etinjaa
Traheide provodno
/ gradivno tkivo)
Parenhimske
stanice spremino
tkivo (aksijalni,
radijalni i
tangencijalni
parenhim).
Elementi grae
etinjaa (ari)
41
Provodnici vode
dugake tankostijene stanice

irokih otvora.
Traheide kasnog drva etinjaa
mehanika funkcija (gradbena)
dugake vlaknaste stanice

debelih stijenki.
42

SVOJSTVA
Mikroskopski izgled
uoljiva granica goda.
kasno drvo ima uske

podebljane traheide,
rano drvo tvore iroke

tankostijene stijenke.
ograene jaice su uglavnom

smjetene u radijalnim stijenkama.
Smjer
vlakanaca
LISTAE su evolucijski mlae od etinjaa i razvile su veu

raznovrsnost ue specijaliziranog stanija.
Veliko isparavanje vode (liem) zahtijeva i dodatne provodnike vode
Traheje (sudovi) za promet vode su ire
Mehaniki vana
libriformska vlakanca
su ua i debljih stijenki.
Traheje dugake
3 4 mm zamjenjuju
dio traheida (u
poprenom presjeku se
uoavaju kao pore).
Radijalni presjek

SVOJSTVA
vidljivi drvni trak s jednostavnim jaicama

koje ga povezuju s traheidama
(strujanje hranjivih uzoraka iz drvnog traka).
Tangencijalni presjek
43
vidljive traheide ranog drva s ograenim jaicama.
PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA SVOJSTVA
Elementi grae
listaa (breza)
MAKROSTRUKTURA ANATOMSKA RAZINA

SVOJSTVA
Anatomske ravnine drva i presjeci makro-razine ustroja
Osnovne
strukturne
ravnine drva i
anatomska
obiljeja
teksture
popreni ili eoni presjek (rez okomito na os trupca),

radijalni presjek (rez du osi trupca i paralelan sa srnim tracima)
tangentni presjek (rez du osi trupca, okomit na srne trakove /
paralelan s tangentom na godove)
Makroskopska obiljeja godovi, srni ili drvni trakovi, smolni kanali
Anatomska obiljeja
Rezovi u tri osnovne

ravnine makro-razine
45

SVOJSTVA
MAKRO RAZINA I MAKROSKOPSKA OBILJEJA
Godovi ili godinje zone prirasta
44
Najvanija obiljeja anizotropnosti drva na makrostrukturnoj razini

i posljedica zimskoga prekida rasta.
U klimatskim zonama sa zimskim vegetacijskim zastojem

(umjerene i hladne zone) javlja se zamjetan prstenasti godinji
prirast u proljee iskazuje se kao godinji prsten.
Godovi omoguuju dendrokronoloko odreivanje starosti stabla i

uvid u klimatske ili pedoloke uvjete rasta.
46

SVOJSTVA
Anatomske ravnine i anatomska

graa etinjaa i listaa
etinjae imaju jasne granice goda tamnije, smee zone

kasnog drva i mnogo svjetlije zone ranog drva.
Shematski prikaz anatomskih ravnina drva i

karakteristina makro-anatomska obiljeja
(prema Grosseru 1977):
Listae se dijele na tri skupine u ovisnosti o rasporedu pora, o 47

emu ovise i estetska svojstva teksture i vidljivost granice goda.
Legenda: RD = rano drvo; KD = kasno drvo, P = pore, ST = srni (drvni)

48
traci, GG = granica goda
Izgled godova na poprenom presjeku ovisi o anatomskom ustroju:

SVOJSTVA

SVOJSTVA
Izgled godova u poprenom presjeku ovisi o anatomskom ustroju:
etinjae jasne i vidljive granice goda, tamnije (smee) zone

kasnog drva i svjetlije zone ranog drva.
Listae ovisno o rasporedu pora se dijele u tri skupine razlitih

estetskih svojstava, teksture i vidljivosti granice goda.
Godovi se razlikuju se prema:
stupnju markantnosti razlike u grai i boji ranog i kasnog drva,
pravilnosti toka granine linije (pokazatelj klimatskih uvjeta u

prolosti) i irini (*mm/10-1cm i vie),
nainu nizanja pravi i lani godovi (lani godovi se prekidaju
boji
periferni mladi godovi su svjetliji (bijel)
unutranji godovi su stariji i tamniji (sr).
49

SVOJSTVA
50

SVOJSTVA
Srni ili drvni traci drugo bitno makroskopsko obiljeje drva
Stvara ih svako drvo, ali se meu vrstama jako razlikuju naini njihova
ustroja, irina i visina.
Obiljeja
poroznosti
na
godovima
listaa
Neki se pojavljuju kao 1 mm iroke crtice na tangentnom presjeku,

jer zrakasto rastu od srike prema obodu debla.
Samo neke vrste drva imaju velike, okom uoljive trakove

(hrastovina, bukovina), koji bitno utjeu na estetsku kvalitetu drva
Traci hrastovine su iroki i visoki, u radijalnom presjeku izgledaju

kao neprave, iroke i sjajne are.
Prema njemakoj terminologiji ove zone su

svjetlije i sjajnije (njem. pigl).
argonski naziv za daske iste radijalne

teksture (hr. blistae).
Prikaz za parket radijalne (blistave) teksture
Funkcija provodna (od kore prema srevini) i mehanika
Provodnici tekuine s otopljenim gradbenim i pohranjenim tvarima
Mehanika uvruju tkivo u radijalnom smjeru.
51

SVOJSTVA
52

SVOJSTVA
Smola vano makroskopsko obiljeje za etinjae.
Makroskopski vidljive
strukturne razlike porozne
grae goda na poprenom
presjeku (a) na radijalnom
presjeku bagremovine (b)
Smolni kanali najee se vide na poprenom presjeku, ali tkivo

moe stvarati i vee depove u kojima se nakuplja smola iz
okolnog stanija (smolenice / smolni depovi).
Smola je tehniki problem za lijepljenje i povrinsku obradu, a

smolenice se smatraju tehnikom grekom, ali je smola je vana
za prirodnu trajnost drva jer djeluje odbojno na insekte i gljive.
Neke vrste drva imaju mnogo smole i due smolne kanale

(borovina, arievina) dok jelovina, uope ne sadri smole.
RAZINA USTROJA STABLA
Obiljeja poprenog presjeka
Nehomogenost grae stabla vidi se i na razini ustroja stabla.
Piljenjem trupca treba osigurati odgovarajuu kvalitetu sirovine

za pojedine gradbene sortimente.
Popreni presjek
arievog (lijevo) i
smrekovog (desno)
debla
Jasne razlike kasnog i ranog drva, te vidljivi smolni kanali na

poprenom
presjeku borovine
53
54

SVOJSTVA
PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I

UTJECAJ NA SVOJSTVA
Kora
Kambij uski sloj stanica izmeu sri i kore koje rastom stvaraju nove
stanice drva na unutranjoj strani i nove stanice kore na
vanjskoj strani / okom nije uoljiv
po vanjskom obodu vanjska (mrtva) i unutarnja (iva) kora.
Bjeljika manje ili vie uoljiva po unutranjem obodu, svijetle je boje
Kambij
Drvo srevina
glavnina presjeka, s manje

ili vie uoljivim godovima,
tracima i drugim stanijem
(npr. uzduni parenhim,
smolni kanali itd).
Bjeljika provodnik
slabe trajnosti
Srika srce
uski sredinji krug u

poprenom presjeku
Popreni presjek trupca
Mrtva kora
iva kora
Proizvodi piljenja
Zdrava srevina
Srce juvenilno drvo slabijih svojstava od srevine

55

SVOJSTVA
56

SVOJSTVA
Bjeljika je iv i mokar prsten pod korom, svjetlije je boje od srevine
Puna je hranjivih tvari (pektina, kroba, ulja) i zato najpodlonija

truljenju u uvjetima uporabe.
Srevina nije iva, u njoj stanice odumiru, odrvenjuju promjenom

tvari i taloenjem gradbenih polimera celuloze, hemiceluloze i lignina
Drugaije je boje, fiziko mehanikih svojstava i trajnosti od bjeljike
Stanice bjeljike su provodnici (ive stanice tankih stijenki) vode i

otopljenih tvari iz korijena u kronju (iz kronje se u srevinu
vraaju kroz meki dio kore / najprije se hrani kambij, a preko
drvnih trakova i ostali ivi dijelovi drva i kore).
Jaice su otvorene
Bitna svojstva za primjenu u gradnji
Nedostatci porozna je, ima manju gustou i slabija mehanika

svojstava od zrele srevine.
Prednosti u odreenim okolnostima permeabilna je (upija vlagu)

i bolje se impregnira od zrele srevine (povoljno za one proizvode
57
koji e se tlano impregnirati biocidnim zatitnim sredstvima).

SVOJSTVA
Promjene tehnikih svojstava drva su neznatne
Promjene estetskih svojstava su izrazite.
tamnija je zbog nataloenih sporednih tvari (tanini i smole).
suhlja je, tea, tvra i trajnija od bjeljike i tee se impregnira.
Osravanje je proces prijelaza bjeljike u sr
Dijelovi drva gube fizioloku, a poveavaju mehaniku funkciju
Odrvenjena srevina ima samo mehaniku funkciju i izuzetno je

vana za mehaniku stabla / graevnih proizvoda
Osobine bitne za trajnost odumiru ivih stanice, a tkivo se zatvara

da se zatiti od prodora bioloke zaraze
Jaice se zatvaraju i osravaju, a u velikim porama listaa nastaju

58
tzv. ile (opne) koje prekidaju propusnost.

SVOJSTVA
Obojena sr ili tzv. crveno srce (razvijaju je neke vrste drva

jasenovina, bukovina) je posljedica bakterijske zaraze
Svako odstupanje od svojstava normalne zdrave srevine

problem za projektanta i tehnologa drvnih graevnih proizvoda:
Drvo srike i sredinje zone trupca (tzv. JUVENILNO DRVO)
Drvo (do priblino 20. goda) nepovoljnijih svojstava od zrele

srevine kraa vlakanca, tanje stijenke i manje gustoa.
Juvenilno drvo jae bubri u duinu od zreloga drva, koje uzduno

samo minimalno mijenja dimenzije s promjenom sadraja vlage.
Grede ispiljene s uklopljenom srikom (rez sa srcem) esto

iskazuju velike pukotine i deformiranja izvijanja ili sukanja.
Stvarna fizikalna i mehanika svojstva drva iz bjeljike ili iz

srike, kao i svojstva bolesnog ili reakcijskog drva, bitno su
drugaija od standardne sirovine.
Ove specifinosti treba dobro poznavati i izbjegavati svugdje gdje

se to moe utjecati na nosivost ili trajnost drvene konstrukcije.
59
Svojstva koja se rastom smanjuju ili poveavaju
60
10
Utjecaj kvrga na slom CJELOVITO DRVO

SVOJSTVA
Kvrge
Sadre slabo juvenilno drvo,
uzrokuje nagib vlakanaca
Proizvodi piljenje utjecaj reza/presjeka na kvalitetu proizvoda
Presjek sa srcem
Vrlo visoka
dimenzijska
nestabilnost i rizik
pojave pukotina
Presjek s
prerezanim srcem
Visoka dimenzijska
pojave pukotina
Presjek
izvan srca
Nagib vlakanaca
Umjerena
dimenzijska
pojave pukotina
Smanjenje vrstoe izrazito na rubovima

Okomito poloena vlakna izrazito smanjena vrstoa
61
62

SVOJSTVA
Stablo razvija i tzv. reakcijsko drvo odgovor na optereenja vjetrom
(na gornjim / donjim zonama grana i drvu koje raste na velikim kosinama:
ima razliita fizika i mehanika svojstva od zrele srevine manju

vrstou i veu dimenzijsku nestabilnost po duini (ne i popreno).
VRSTE DRVA U GRADITELJSTVU

tehni
tehnika svojstva, trajnost i primjena
Reakcijsko drvo je tlano drvo u etinjaa / vlano drvo u listaa

Tenzijsko / vlano reakcijsko drvo
ne vidi se prostim okom, ima vie celuloze

(upavo i valovito drvo)
Tlano / kompresijsko reakcijsko drvo
Vlano
tamnije je i gue od zdravog

tkiva sri (promijenjena
stanina struktura).
krtije i krhkije zbog

smanjene vlane vrstoe
drvo
Reakcijsko drvo
etinjaa
Tlano
drvo
Reakcijsko drvo
listaa
64
VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA

SVOJSTVA

SVOJSTVA
Vrste drva nazivaju se latinskim i komercijalnim nazivima.
etinjae i listae:
Latinske nazive definirao je Carl fon Linn (1735.), vedski botaniar,

(svakoj vrsti drva doznai se ime roda i ime vrste).
etinjae (smreka i jela, bor i ari):
Ime roda se u osnovi pie velikim slovom, a iza latinskog imena koje se
pie kurzivom (italic) esto se navede ime autora koji je tu vrstu drva
otkrio, opisao ili kategorizirao (npr. smrekovina: Picea abies Karst.
(Karsten), ili bukovina: Fagus sylvatica L. (L = Linn).
Ako se pod jednim imenom roda podrazumijeva vie vrlo srodnih vrsta,
onda se zbirnom nazivu dodaje oznaka spec. ili sp. species (npr. za
topolu naziv: Populus sp. podrazumijeva nekoliko vrsta drva istoga roda).
U praksi se najee upotrebljavaju komercijalni ili narodni nazivi.
Internacionalna nomenklatura i kratice za vrste drva norma HRN

EN 13556: Oblo i piljeno drvo nomenklatura europskih
komercijalnih vrsta drva.
Tropske vrste drva najee imaju internacionalno uvrijeene nazive.
65
Najvie su zastupljene u alpskom i skandinavskom podruju,
Jeftinije su, manje mase i dimenzijski stabilnije od drva listaa.
Promjeri debla su manji, a trajnost slabija od drva tvrdih listaa.
Trajne tvrde listae (hrast, kesten ili bagrem):
Izvrstan materijal za gradnju, (osim za nosive elemente velikih

dimenzija LL nosae gdje im je hendikep vlastita masa)
Neopravdano su zanemarene u primjeni za gradnju kua, za

proelja i/ili stolarske proizvode (prozori i vrata).
66
11

SVOJSTVA
Oznaka
Crnogorino drvo
Smreka
Picea abies Karst.
jela, smreka, bor
Jela
Abies alba Mill.
= 450 550 kg/m3
Bor
BB
Douglasie
DG
TVRDI:
Ari
hrast, jasen,
W estern Hemlock
HEM
bagrem, grab,
Yellow Cedar
Pinus sylvestris L.
Pseudotsuga
menziesii Franco
Larix decidua Mill.
Tsuga heterophylla
Sarg.
Chamaecyparis
nootkatensis Spach.
Pseudotsuga
menziesii Franco
Oko 4500 vrsta drva s gustoama = 100 1200 kg/m3
ETINJAE:

SVOJSTVA
LISTAE:
bukva
Kratica
Duglazija
DGA
Southern Pine
PIR
= 690 kg/m3
MEKI:
joha, lipa,
1)
67
Botaniki naziv
Pinus palustris
Normalna gustoa u kg /m
Ostali nazivi
Bijela jela,
plemenita jela
Oregon pine,
Douglas fir
Ameriki juni
bor
N 1)
Podrijetlo
Europa
470
Europa
470
Europa
520
Europa
540
Europa
Sjeverna
Amerika
Zapadna obala
sjev. Amerike
Sjeverna
Amerika
Jugoistok i
sjever Amerike
590
470
500
540
560
3
68
topola, jasika
Oznaka
Kratica
Smreka
Botaniki naziv
Ostali nazivi
Crnogorino drvo
Picea abies Karst.
Jela
Abies alba Mill.
Bor
BB
Podrijetlo
? N1)
Europa
470
Bijela jela, plemenita jela

SVOJSTVA
Oznaka
Bjelogorino drvo
Hrast
Bukva
Teak
Greenheart
Azobe (Bongossi)
470
Pinus sylvestris L.
520
1)
Ari
Larix decidua Mill.
Southern Pine
PIR
Pinus palustris
Kratica
HK
B
TEK
GRE
AZO
Botaniki naziv
Quercus robur
Fagus sylvatica
Tectona grandis
Ocotea rodiei
Lophira alata
Ostali nazivi
Bijeli hrast
Crvena bukva
1)
Podrijetlo
Europa
Europa
Jugoist. Azija
Juna Amerika
Afrika
670
690
690
1000
1060
Normalna gustoa u kg /m3
590
Ameriki juni bor
Jugoistok i sjever Amerike
560
70

SVOJSTVA
Oznaka
Kratica
Botaniki naziv
Bjelogorino drvo
Hrast
HK
Quercus robur
Bijeli hrast
Bukva
Crvena bukva
Fagus sylvatica
Ostali nazivi
Podrijetlo
Europa
Smrekovina: Picea abies Karst.
Makroskopska obiljeja teksture:
Svijetla srevina, bjeljika i srevina podjednako bjelkaste

do ukaste, malo crvenkaste, djelovanjem svjetla potamni
u utosmeu boju
670
PP: razluivi godovi, kasno drvo crvenkasto smee, rano

drvo svijetlo, postupni prijelaz ranog
u kasno drvo, vrlo fini malobrojni
smolni kanali (bitno razlikovno
obiljeje od jelovine)
690
T: izraena tekstura, zone kasnog

drva tvore jasne pruge (flader)
R: prugasta tekstura
1)
72
12

SVOJSTVA

SVOJSTVA
Smrekovina: Picea abies Karst.
Jelovina: Abies alba Mill.
Tehnika obiljeja:
Gustoa oko 450 kg/m 3, dobra vrstoa i obradivost
Dimenzijska stabilnost: dobra
Suenje: dobro, teko se impregnira (i sr i bjeljika)
Svijetla srevina, bjeljika i srevina podjednako bjelkaste

do ukaste (slino smrekovini, ali sivlje), djelovanjem
svjetla potamni u utosmeu boju
Prirodna trajnost: slaba (razred 4) potrebna zatita
Postojanost na vanjske uvjete: slaba (potrebna

povrinska obrada)
Dobro se lijepi i povrinski obrauje
Primjena:
PP: razluivi godovi, kasno drvo crvenkasto smee,

rano drvo svijetlo, postupni prijelaz iz
ranog u kasno drvo, nema smolnih
kanala ni smole (bitno razlikovno
obiljeje od smrekovine)
Gradnja (konstrukcijsko drvo, LL drvo, proelja, pomoni graevni materijal)
T: izraena tekstura, zone kasnog drva

tvore jasne pruge (flader)
Graevni proizvodi (prozori i vrata, brodski pod i lamperija, proelja, balkoni,

terase i stubita itd)
Industrijsko drvo: za celulozu, papir i iverice
Posebna primjena: za muzike instrumente (tzv rezonantna smrekovina).
73
74

SVOJSTVA

SVOJSTVA
Jelovina: Abies alba Mill.
Borovina: Pinus sylvestris L.
Tehnika obiljeja:
Tehniki se ne razlikuje od smrekovine
Gustoa oko 450 kg/m 3, dobra vrstoa i obradivost
Obligatorna srevina, svijetla bjeljika, utocrvena

srevina, djelovanjem svjetla potamni u smeecrvenu
boju
Suenje: dobro, teko se impregnira (i sr i bjeljika)
Prirodna trajnost: slaba (razred 4) potrebna zatita
Postojanost na vanjske uvjete: slaba (potrebna

povrinska obrada)
PP: razluivi godovi, kasno drvo crvenkasto smee,

rano drvo svijetlo, postupni do nagli prijelaz iz ranog u
kasno drvo, jasno razluivi smolni kanali (vei nego u
smrekovine i arievine), visok sadraj smole
Primjena ista kao i smrekovina:
T: dekorativno, izraena tekstura (flader), smolni kanali

tvore fine
smekaste linije
Gradnja, graevni proizvodi, Industrijsko drvo
Posebna primjena: za muzike instrumente (orguljske cijevi) i kemijske

sudove
75
76

SVOJSTVA

SVOJSTVA
Tehnika obiljeja:
Primjena:
Gustoa oko 520 kg/m 3, vrlo dobra vrstoa i

obradivost
Gradnja: odlino konstrukcijsko drvo
Graevni proizvodi: prozori i vrata, brodski pod i

lamperija, balkon, terase i stubita
Industrijsko drvo: za furnire i LVL
Posebna primjena: brodogradnja (jarboli i pragovi)
Suenje: dobro, teko se impregnira (sr), bjeljika

se odlino sui i impregnira)
Prirodna trajnost: srevina slaba do srednja

(razred 3 4), bjeljika nije trajna (razred 0) i vrlo
je sklona plavilu, zatita bjeljike je obavezna
Postojanost na vanjske uvjete: srevina dobra,

bjeljika slaba
Dobro se lijepi i povrinski obrauje nakon

uklanjanja smole
77
78
13

SVOJSTVA

SVOJSTVA
Arievina: Larix decidua Mill.
Tehnika obiljeja:
Izraena crvenosmea srevina, uska bjeljika, uta do

crvenkastosmea, djelovanjem svjetla potamni
Gustoa oko 570 kg/m 3, vrlo dobra vrstoa,

elastinost i obradivost
PP: izrazito razluivi godovi, kasno drvo crvenkasto

smee, rano drvo svijetlo, nagli
prijelaz iz ranog u kasno drvo,
malobrojni smolni kanali, visok sadraj
smole
Dimenzijska stabilnost: srednje dobra, mjestimice

slaba
Suenje: dobro, teko se impregnira, visok sadraj

smole
Prirodna trajnost: srevina slaba do srednja

(razred 3 4), bjeljika nije trajna (razred 0)
zatita bjeljike je obavezna
Postojanost na vanjske uvjete: dobra
Dobro se lijepi i povrinski obrauje nakon suenja i

uklanjanja smole
T: vrlo izraena tekstura, zone

kasnog drva tvore jasne pruge (flader)
R: izraena, dekorativna
tekstura
79
80

SVOJSTVA

SVOJSTVA
Bukovina: Fagus sylvatica L.
Primjena:
Gradnja: odlino konstrukcijsko drvo u uvjetima

posebnih zahtjeva nosivosti (unutra i vani),
mostovi, tornjevi
Graevni proizvodi: prozori i vrata, brodski pod i

lamperija, balkon, terase i stubita
Bjeljika i srevina podjednako su crvenkaste do

crvenosmee, djelovanjem svjetla bjeljika potamni u
uto-smeu boju i tvori nepravilnu sr oblakastog ili
zvjezdastog kolorita (tzv. crveno
srce), fina i gusta graa
Industrijsko drvo: namjetaj
Posebna primjena: oblone ploe, vodotornjevi,

silosi, brodogradnja, kemijski sudovi
PP: razluivi godovi, kasno drvo

smee, sitne pore su vrlo fine (vidljive
lupom), veliki i jasno vidljivi trakovi
T: slabo izraen flader, veliki drvni

traci su jasno vidljivi (fine smee linije)
R: slabo izraena, veliki traci vidljivi

kao tamne pruge i polja (blistaa)
81
82

SVOJSTVA

SVOJSTVA
Tehnika obiljeja:
Primjena:
Gustoa oko 750 kg/m 3, vrlo dobra vrstoa, izvrsna

obradivost, esto se primjenjuje za kuhano / pareno
drvo (svojstva se mijenjaju)
Gradnja: ne, vrlo rijetko zbog male trajnosti i samo za

unutranju primjenu / za vanjsku primjenu zahtijeva
tlanu impregnaciju
Dimenzijska stabilnost: slaba do srednje dobra, parena

bukovina srednje je stabilna
Graevni proizvodi: samo za unutranju primjenu

(parket, stubita)
Suenje: sklona pucanju i izvijanju, crvena sr teko se

impregnira, a zdrava sr odlino
Prirodna trajnost: vrlo slaba (razred 5), parena neto

bolja, za vanjsku primjenu obavezna je tlana
impregnacija
Industrijsko drvo: tlano impregnirana bukovina za

eljeznike pragove, proizvodnja furnira i LVL-a, furniri
za namjetaj, proizvodnja ploa vlaknatica i iverica,
celuloza, papir
Postojanost na vanjske uvjete: slaba (zbog velike vodoupojnosti potrebna

je zatita i povrinska obrada)
Posebna primjena: dijelovi strojeva i alata, kune

potreptine, igrake
Odlino se lijepi i povrinski obrauje nakon suenja, problematina je za

primjenu u vlanim i mokrim uvjetima
83
84
14

SVOJSTVA

SVOJSTVA
Hrastovina: Quercus robur L. (lunjak),
Tehnika obiljeja:
Gustoa oko 690 kg/m 3, izvrsna vrstoa i

obradivost
Suenje: dobra, sr se teko impregnira, bjeljika lako
Prirodna trajnost: dobra do vrlo dobra (razred 2)
Postojanost na vanjske uvjete: vrlo dobra. Tanini

mokrog drva sa eljezom daju tamne kolorite i mrlje
Dobro se lijepi i povrinski obrauje (oteana

povrinska obrada za vanjske uvjete)
Quercus petraea Liebl. (kitnjak)
Lunjak i kitnjak makroskopski se ne

razlikuju / kitnjak je neto ivlje teksture.
Tamna srevina, tamnosmea dok je

mokra, suenjem svijetli, djelovanjem
svjetla potamni u medeno-smee,
bjeljika je uska, bjelkasta ili ukasta.
PP: razluivi godovi (prstenasto porozno

drvo), kasno i rano drvo iste su boje,
iroke traheje ranog drva, veliki srni trakovi vidljivi okom.
T: iva tekstura (flader), traheje ranog drva ine iroke
porozne pruge
R: prugasta tekstura (uoljive porozne pruge ranog drva),

veliki srni traci svijetle sjajne pruge ili mrlje (blistaa)
85
86

SVOJSTVA

SVOJSTVA

Primjena: najvrjednija komercijala vrsta drva
Gradnja: izvrsno konstrukcijsko drvo za zgrade i

mostove
Graevni proizvodi: ekskluzivni prozori i vrata,

masivni i vrtni namjetaj i oprema, unutranja
primjena (parket, stubita)
Industrijsko drvo: za eljeznike pragove, proizvodnja

furnira i LVL-a, furniri za namjetaj
Posebna primjena: dijelovi strojeva i alata,

brodogradnja i autoindustrija, bave
Jasenovina: Fraxinus excelsior L.
Svijetla sevina, bjeljika i srevina podjednako bjeljkaste

do ukaste, ponekad malo ruiaste, djelovanjem
svjetla potamni u utu boju. Sklona je razvijanju neprave
sri (smee srce, tzv kern).
PP: razluivi godovi (prstenasto porozno

drvo), kasno i rano drvo iste su boje,
traheje ranog drva su iroke i uoljive
okom, traheje kasnog drva i srni traci
uoljivi su samo lupom.
T: iva tekstura (flader), traheje ranog

drva ine iroke porozne pruge
R: prugasta tekstura, jako uoljive

porozne pruge ranog drva, veliki
srni traci uoljivi su okom
87

SVOJSTVA
88

SVOJSTVA
Tehnika obiljeja:
Primjena: visoko vrijedna komercijalna vrsta drva
Gustoa oko 680 kg/m 3, vrlo dobra vrstoa i

obradivost, visoka elastinost
Gradnja: ne, eventualno za unutranju primjenu.
Graevni proizvodi: iskljuivo za unutranju primjenu

parketi, stubita, vrata
Dimenzijska stabilnost: srednja
Suenje: sklona pucanju i izvijanju, smea sr teko

se impregnira, a zdrava sr dobro
Namjetaj: masivni, unutranje ureenje, savijeni

proizvodi, galanterija
Prirodna trajnost: vrlo slaba (razred 5), nije za

vanjsku primjenu
Postojanost na vanjske uvjete: vrlo slaba zbog velike

vodoupojnosti
Posebna primjena: proizvodnja sportske opreme

(skije, sportski podovi i parteri, gimnastike sprave),
dijelovi alata, ljestve, avio-industrija i autoindustrija
Odlino se lijepi i povrinski obrauje (osim

bajcanja), problematina je za primjenu u vlanim i
mokrim uvjetima
89
90
15

SVOJSTVA

SVOJSTVA
Bagremovina: Robinia pseudoaccacia L.
Tamna sevina, mokra je tamnosmea,

zelenkasto-smea kad je suha, tamni na
svjetlu do zlatno-smee boje, bjeljika je
bjelkasta ili zelenkasta.
Tehnika obiljeja: najvia tehnika svojstva,

izvrsna trajnost i kalorijska vrijednost,
male koliine i dimenzije sortimenata u RH
Gustoa oko 770 kg/m 3, izvrsna vrstoa, tvrdoa i

elastinost, zbog velike je tvrdoe teko obradiva
(ak i sitna spajala zahtijevaju predbuenje rupa)
Dimenzijska stabilnost: srednja do slaba
Suenje: teko, sklona je pucanju i izvijanju

(zadrava stabilnost nakon suenja), smea sr
impregnira se jako teko, bjeljika vrlo lako
Prirodna trajnost: vrlo dobra do izvrsna (razred 1-2)
Postojanost na vanjske uvjete: izvrsna, tanini mokrog drva sa eljezom

daju tamni kolorit i mrlje, primjenjiva je u dodiru s tlom
PP: izrazito razluivi godovi (prstenasto

porozno drvo), kasno i rano drvo iste
boje, traheje ranog drva su iroke i
okom, traheje kasnog drva i
uoljivi su samo lupom.
uska,
su
uoljive
srni traci
T: iva tekstura (flader), traheje ranog

ine iroke porozne pruge
drva
R: prugasta tekstura, jako uoljive

porozne pruge ranog drva, srni traci slabo su uoljivi kao
svijetle sjajne pruge (blistaa)
91

SVOJSTVA
Primjena: drvo najviih tehnikih svojstava
Gradnja: prvorazredno konstrukcijsko drvo

(niskogradnja, potpore u rudnicima, piloti), proelja,
vanjske konstrukcije.
Graevni proizvodi: parketi
Namjetaj: masivni, unutranje ureenje, tokareni

proizvodi, vrtni namjetaj
Industrijska primjena: za eljeznike pragove
Posebna primjena: dijelovi strojeva i alata,

brodogradnja i autoindustrija, bave

SVOJSTVA
Ostale vrste drva imaju manji komercijalni i tehniki znaaj za

gradnju u RH
Kestenovina (Castanea sativa Mill.)

Izvrsno graevno drvo, graom slino jasenovini, a usporedivo s
hrastovinom zbog trajnosti, mehanikih svojstava i obradivosti.
Sadri puno tanina (u mokrom stanju oboji metalna spajala i svoje
tkivo neuglednim mrljama) koji ne utjeu na prirodnu trajnost
kestenovine, ak ni i u kontaktu sa tlom.
93

SVOJSTVA
Duglazijevina (Pseudothuga menziesii Franco)

Uvozna etinjaa slina arievini, ali s manje smole, manje
kvrga i finije teksture. Trajnost, obradivost i ostala tehnoloka
svojstva slina su borovini ili arievini. Rabi se za ekskluzivna
proelja, prozore i vrata.
92
Drva tvrdih listaa i visokovrijedne vrste za unutranje ureenje

(parket, dekoracija, namjetaj).
Zbog male prirodne trajnosti (slino bukovini) ne primjenjuju se

vani, a zbog manjih koliina i dimenzija proizvoda (u usporedbi
s bukovinom), nemaju iru komercijalnu primjenu za tlano
impregnirane proizvode (npr. za eljeznike pragove i izloene /
95
vanjske elemente i konstrukcije).
Izuzetne je vrstoe i elastinosti (nekad najbolje konstrukcijsko

drvo za krovita), izvrsne je trajnosti (slino hrastu i bagremu).
Dobro se obrauje, dobro lijepi i povrinski obrauje, vrlo je

postojana na vanjske uvjete i erodira vrlo sporo.
Malo se primjenjuje u RH jer je stablo u umi podlono okruljivosti

94
(piljenjem izostaju proizvodi veih duina i presjeka).

SVOJSTVA
Egzotine vrste drva
TEAK (Tectona grandis), IPE-LAPACHO (Tabebuia spp.), IROKO

(Militia excelsa Welw.), BANGKIRAI (Shorea spp.)
Brijestovina (Ulmus glabra), trenjevina (Prunus avium) ili

javorovina (Acer pseudoplatanus)
Uvoze se za ekskluzivne primjene u vanjskim uvjetima.
Izuzetno trajne vrste drva (primjenjuju se za elemente u

kontaktu sa tlom i izloene elemente bez kemijske zatite)
Materijali velike vrstoe i tvrdoe
Primjenjuju se za vanjske podove (terase, obloge bazena,

stubita) i izloene elemente.
Visoka cijena egzotinih vrsta drva u RH ne opravdava njihovu
primjenu za proizvode velikih dimenzija.
96
16

SVOJSTVA
Tikovina: TEAK, Tectona grandis
Ponekad se upotrebljava za izradu graevne stolarije (prozori,

vrata, kapci i grilje) i vrlo esto u brodogradnji.
Ima vrlo visok sadraj ulja (do 2,5%) to je ini izuzetno

otpornom na vanjske uvjete, ali moe biti problem pri lijepljenju i
povrinskoj obradi
Vrsta drva izuzetno visoke dimenzijske stabilnosti (bubri i utee
SVOJSTVA DRVA VA
VANA ZA
PRIMJENU U GRADITELJSTVU
se skoro dvostruko manje od domaih etinjaa).
97
98

- FIZIKA
(svojstva zbog prirodnog podrijetla nano / mikro / makro

(anatomska graa anizotropnost i nehomogenost /
stanina graa i vlaknasta struktura) razina ustroja i grae
gustoa, poroznost,
sadraj vlage, sorpcija, dimenzijske / volumne promjene)
DRVO KAO MATERIJAL SVOJSTVA
PROMJENJIVOST SVOJSTAVA DRVA
Posljedica rasta, stanita, irine godova, grae,

sadraja vode u higroskopskom podruju, ...
Vrijednosti koje se odnose na svojstva drva

razlikuju se nekad ak i unutar iste botanike vrste
- KEMIJSKA (svojstva zbog prirodnog podrijetla molekularna razina

ustroja / kemijski sastav drva i sastav drvne tvari,
aciditet, alkalitet)
- MEHANIKA
(vrstoa, elastinost, tvrdoa)
- TERMIKA (toplinsko rastezanje, koeficijent vodljivosti topline,

specifina toplina, koeficijent difuzije topline)
- ELEKTRINA
(vodljivost / otpor, faktor energije, dielektrina konstanta)
- AKUSTINA (vodljivost, apsorpcija, emisija i frekvencija zvuka)

- ESTETSKA (boja, sjaj, miris, finoa, tekstura)
99
pouzdano razvrstavanje drva stoga je iznimno

vano za njegovu primjenu u graditeljstvu
Znaajna svojstva za primjenu drva u graditeljstvu:
ANIZOTROPNOST
HIGROSKOPNOST sadraj vlage utjee na mehanika svojstva
OBILJEJA RASTA
REOLOKA SVOJSTVA povezanost sadraja vlage i trajanja

optereenja (utjecaj na mehanika svojstva / vrstoa i krutost)
Pored razliitih pokazatelja pojedinih svojstava, pri primjene drva

kao konstrukcijskog materijala treba znati da:
drvo je anizotropan graevinski materijal nema ista svojstva u

razliitim pravcima
100
graevinska praksa razlikuje pravce koji su paralelni s

vlaknima ili su okomiti na vlakna (podaci za odreivanje
vrstoa pri razvrstavanju u razrede vrstoe iz njih se
izvode vrijednosti vrstoa pod kutom na vlakna)
Naini i postupci uvaavanja svojstava drva i

utjecaja okoline pri proraunu i ugradnji drva
Razliiti
pokazatelji
Primjenom karakteristinih vrijednosti fk (vrstoe) i

koeficijentom sigurnosti M za materijal
Anizotropija
Razlikovanjem svojstava u skladu s djelovanjem

optereenja paralelno s vlakancima ili okomito na njih
(po potrebi i pod kutom u odnosu na vlakna)
Higroskopnost
drvo je higroskopian materijal koji prima ili daje vlagu okoliu, a

promjena sadraja vlage drva izaziva promjenu svojstava
Proraunom deformiranja izazvanih bubrenjem ili

skupljanjem primjenjujui konstruktivne mjere
Sadraj vlage
trajanje optereenja izravno utjee na nosivost i deformiranje

drvenih elemenata
Faktor izmjene (svojstva vrstoe u GSN), k mod i

faktorom deformiranja (svojstva krutosti u GSU), kdef
Trajanje
optereenja
Faktorom izmjene, k mod (GSN) / faktorom deformiranja

kdef i proraunskom nazovi-stalnom kombinacijom (GSU)
uporaba drva kao konstrukcijskog materijala izravno ovisi i o

osobinama vezanim uz njegov rast (npr. irina godova,
razgranatost i nagib vlakanaca)
Svojstva rasta
drveta (stabla)
Pri razvrstavanju drva
101
102
17
DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA
ANIZOTROPIJA
SADRAJ VLAGE DRVA I SORPCIJA
BUBRENJE I SKUPLJANJE
GUSTOA DRVA / ZAPREMINSKA MASA
SPECIFINA VOLUMNA MASA (DRVNE TVARI) / POROZNOST

E in [N /m m ]
FIZIKA SVOJSTVA DRVA
ANIZOTROPIJA DRVA
Razliita svojstva vrstoe i krutosti u odnosu na pravac vlakana
Posljedica grae drva
11000
10000
9000
8000
7000
6000
5000
4000
3000
2000
1000
0
11000 370
11000
EE

11 000
3
3
11000
sin
sin3cos
co s3
370
370
10
20
30
40
50
60
70
80
90
in []
103
104
SADRAJ VLAGE DRVA I SORPCIJA
Drvo je kapilarni, porozni materijal i ima veliku specifinu povrinu.
Sadraj vlage drva utjee na:

Fizika, mehanika i tehnoloka svojstva drva
Udio pora u volumenu drva prosjeno iznosi 50 60 %, ovisno o

gustoi i anatomskom ustroju drva.
Poveanje sadraja vlage smanjuje vrstoe i module krutosti

Poveava se puzanje drva (za trajanje optereenja t > 0)
Stanine upljine (lumeni) upijaju vlagu iz okolnog zraka koja se

kapilarnim procesima transportira po unutranjosti.
Trajnost i djelotvornost zatitnih sredstava
Ovo vrijedi i za tekua zatitna sredstva, materijale za povrinsku

obradu ili ljepila.
Sadraj vode drva iznad 20% omoguava razvoj biolokih

tetnika razaraa drva (npr. gljiva trulenica).
Upijanje vlage potiu kemijske veze (afinitet) drvnih polimera

prema vodi u drvu se razvijaju velike sile sorpcije i adhezije.
Sadraj vlage (vode) udio vlage (vode) u ukupnoj masi drva (%)
kvocijent mase vode sadrane u uzorku ispitivanja i mase

apsolutno suhog uzorka (osuen u suionici).
u
105
mu m0
100 [%]
m0
sadraj vode (%)
mu
masa vlanog drva (prije suenja)
m0
masa apsolutno suhog drva (u = 0 %)
Zrano ili suho drvo: 17 % 20 % sadraja vlage
Suenje drva proces izdvajanja vlage / vode iz posjeenog drva.
Prirodno suenje na otvorenom prostoru:
Sadraj vlage ovisi o:

godinjem dobu i tlu ivo drvo (stablo),
vremenu sjee, nainu uskladitenja i o vlanosti prostora pri

ugradnji drvo kao materijal za primjenu (mrtva tvar).
Suenjem uzorak gubi vlagu i nakon nekoliko uzastopnih kontrola

pokazuje jednaku teinu
Sadraj vlage u drvu ivog stabla od 50% do 100%.
Sadraj vlage u drvu svjee posjeenog stabla raste.
Odreuje se ljeti za grau piljenu zimi (pravilno uskladitenu)
Obla otkorena graa se sui na

otvorenom i bez kontakta s tlom.
Apsolutno suho ili standardno suho drvo.
Piljena graa se slae u natkrite

naslage vitla s intenzivnim
kruenjem zraka.
Sadraj vode u bjeljici sirovog drva etinjaa od 120% do 150%.
Sadraj vlage svjee posjeenog drva:
Umjetna suenja razliiti reimi:

Suenje u peima (tzv. kiln drying) parom, LPG plinom, solarno)
Suenje toplim zrakom
etinjae: cca 40 % 200 %

listae: 35 % 130 %
106
107
Ostali naini suenja kemijski, mikrovalno, ...
108
18
Voda u drvu slobodna (kapilarna) i vezana voda:
Slobodna (kapilarna):
Vezana voda:
Higroskopska nakon isparavanja higroskopske vode, stanice

se skupljaju promjena dimenzija drva i volumena / upijanjem
vlage iz zraka poveava se volumen bubrenje
Kemijski vezana voda ne isparava i oslobaa se tek pri

temperaturama viim od 180 C.
Nastaje zbog molekularnih privlanih sila, u podruju sadraja

vlage drva od 0% do 5%, pri relativnoj vlanost zraka do 20%.
Vodikovi mostovi veu molekule vode na slobodne hidroksilne

(-OH) grupe u amorfnim podrujima celuloze i hemi-celuloze / na
unutranjoj povrini drvne tvari se stvara mono-molekularni sloj.
Voda ne prodire u kristalna podruja celuloze / nema bubrenja.
Polimolekularna adsorpcija (BETA adsorpcija)
Nastaje zbog privlanih molekularnih sila na unutranju povrinu

drva u podruju sadraja vlage od 5% do 20%, pri relativnoj
vlanost zraka od 20 % do 90 %).
Voda se taloi na povrinama drva (zbog elektrinih privlanih

sila), stvara vie-molekularni sloj i prodire u para-kristalna podruja
110
celuloze.
Naini vezanja vode u drvu:
Fizikalna ili kemijska adsorpcija
Polimolekularna adsorpcija (BETA adsorpcija)
Kapilarna kondenzacija
109
Kapilarna kondenzacija
Nastaje pri sadraju vlage drva iznad 20%, pri relativnoj vlanosti
zraka od 90 % do 100 %.
Voda umreava celulozu i hemicelulozu.
Razlika izmeu tlakova vode na povrinama koje su udubljene ili

izvijene (vei) i nad ravnim povrinama (manji) izaziva podtlak u
kapilarama i kondenzaciju vode u lumenima
nemogue se ostvariti sorpciju pri kojoj bi stanine stijenke

bile potpuno zasiene, a lumeni prazni (bez tekue vode).
ispunjava lumen (stanine upljine) i prva isparava suenjem
Fizikalna ili kemijska adsorpcija
METODE ODREIVANJA / MJERENJA SADRAJA VODE:
Pouzdane su i precizne ne ovise o kalibraciji
Zahtjevne su, dugotrajne i ne mogu se ponoviti na istim uzorcima.
Termiko suenje (gravimetrijska metoda) i suenje iznad

absorbenata ili u vakuumu (eksikatoru).
Ekstrakcijski postupci voda se izdvaja u ureajima s otapalima

koja se ne mijeaju s vodom.
Primjenjuje se za vrste drva s velikim sadrajem ekstraktivnih,

posebice uljastih tvari.
Udio vode u drvu se odreuje:
Izravne metode metode izdvajanja vode (mijenja se sadraj

vlage)
izravnim vaganjem gubitka mase uzorka (gravimetrijski), ili
volumetrijski, nakon kondenzacije izdvojene vodene pare.
Posredne metode zasnovane na mjerenju neke veliine koja 111

ovisi o sadraju vlage drva (nema promjene sadraja vlage drva)
GRAVIMETRIJSKA METODA
Najpreciznija izravna metoda, jeftina, pouzdana i lako provediva.
Potrebna oprema i postupak odreivanje stalne mase drva:
Vaga i suionica s preciznim termostatom.
Uzorak se vae (mu ) i zatim sui na 103 C 2 C dok ne postigne

stalnu masu.
112
IZRAVNE METODE (IZDVAJANJA VODE)
Izdvajanje vode pri niim temperaturama: u vakuumskoj suilici

ili u polju infracrvenoga ili visokofrekventnoga zraenja.
Nedostaci gravimetrijske metode odreene neminovne greke:
Pri temperaturi od 103 C zapoinje termika razgradnja drva, pa

se prava konstantna masa nikad ne postigne
Za vrste drva s lako hlapivim ekstraktivnim tvarima ije je vrelite

nie od 103 C (eterina ulja, terpeni, smole, masti) gubitak mase
tih sastojaka pribraja se masi izdvojene vode, a greka moe
iznositi od 5% - 10% sadraja vode.
Uzorci se zatim hlade u eksikatoru (da se tijekom hlaenja sprijei

ponovno upijanje vode iz okoline) i ponovno vau (m0).
u
sadraj vode (%)
mu
masa vlanog drva (prije suenja)
m0
masa apsolutno suhog drva (u = 0 %)
mu m0
100 [%]
m0
113
114
19
POSREDNE ILI NEIZRAVNE METODE
VLAGOMJER
Nema promjene sadraja vode drva i mjerenja se mogu ponavljati.
Ureaj iji je rezultat mjerenja najvei / srednji sadraj vlage / vode (%)
Odgovarajui ureaj mjeri neku veliinu koja ovisi o sadraju vode:
Elektrootporni najvei sadraj vlage je rezultat mjerenja otpora

prolazu istosmjerne struje (u omima)
tlak vodene pare iznad uzorka,
elektrina vodljivost / elektrini otpor (elektrootporna metoda)
refleksija, apsorpcije ili transmisije elektromagnetskog

(infracrvenog ili mikrovalnog) zraenja (elektrokapacitivne
metode),
iljak kao nastavak: oitanje

dubinske (do 2 cm) vlage
Membrana kao nastavak:

oitanje povrinske vlage
slabljenje signala elementarnih estica (brzih neutrona, betaestica).
Elektrokapacitivni srednji
sadraj vlage je rezultat mjerenja
dielektrina konstanta
Osnovni nedostatci metode:
115
Ureaj zahtijeva kalibraciju
Vrste drva mogu imati razliitu reakciju na mjerenu veliinu
116
ELEKTROOTPORNA METODA
Primjenjiva za najvei broj vlagomjera za drvo.
U drvo se zabijaju iljaste elektrode na tono odreenom razmaku i

mjere se elektrina svojstva polja meu njima.
Nepreciznost rezultata mjerenja elektrootpornom metodom pri

temperaturi od 20 C :
Odstupanje u podruje do 22% sadraja vlage drva do 1,5 %
Odstupanje u podruje iznad 22 % sadraja vlage drva do 2,5%.
Elektrini otpor prolazu istosmjerene struje opada s poveanjem

sadraja vode drva.
Pri sadraju vode < 6 % elektrini otpor se mjeri u gigaomima

(mjerenje je gotovo nemogue).
Nedostatci metode relativna nepreciznost rezultata:
Iznad toke zasienosti vlakanaca (voda ispunjava i lumen) vrlo

mala preciznost / otpor ne ovisi samo o sadraju vode stijenke.
Vrsta drva i temperature izrazit utjecaj na rezultat mjerenja

(veina vlagomjera ima mogunost korekcije rezultata)
Anatomski smjer i tvrdoe drva, promjeri i smjera zabijanja

elektroda manje vani utjecaji na rezultat mjerenja.
Za vei gradijent vlanosti (npr. vlanost u unutranjosti elementa >

vlanosti pri povrini) mjerni rezultat je pokazatelj najmanjeg otpora
(u zoni najvee vlanosti)
srednja vrijednost sadraja vode nije realna vrijednost.
117
ELEKTROKAPACITIVNA METODA DIELEKTRINA
Primjenjuju se ureaji koji mjere razlike relativnih dielektrinih

konstanti izmeu apsolutno suhog drva (r = 2...3) i vode (r = 81).
Metoda je nerazorna
Promjene sadraja vlage drva i dimenzijska nestabilnost drva
Promjene sadraja vlage drvo su uzrok dimenzijskih promjena

(dimenzijska stabilnost ima vanu tehnoloku ulogu).
Ravnoteni sadraj vlage osigurava tzv. dimenzijsku stabilnost

sadraj vlage drva pri obradi jednak sadraju vlage drva u uvjetima
uporabe (pri ravnotenoj vlanosti zraka, RVZ)
ureaj se stavlja na povrinu i mjeri u polju oko 50 mm u

dubinu drva).
Suho drvo upija vlagu iz vlanog okruenja (sorpcija)
Mjerenje je pouzdano ve od 0% sadraja vode, a neprecizno

iznad 25 % sadraja vode.
Rezultat je jako ovisan o gustoi drva
118
Stalan sadraj vode i stvarno stabilne

dimenzije ne postoje
drvo se uvijek prilagoava stalno
promjenjivim klimatskim uvjetima
(temperaturi i relativnoj vlanosti
zraka).
za svaku vrstu drva treba postojati empirijski izraena krivulja

korelacije.
119
120
20
Sorpcija vode
Equilibrium Moisture content (EMC) ili ravnoteni sadraj vlage (RVZ)
Sadrajem vode drvo se nastoji prilagoditi uvjetima okolia i postii

ravnoteni sadraj vode (RVZ)
Vlano okruenje / Suho drvo drvo prima / upija vlagu
HIGROSKOPNA RAVNOTEA ravnotea izmeu tlaka vodene pare

u zraku odreene temperature i tlaka vode u stijenki stanice drva.
Sorpcija je proces u kojem drvo isparava (gubi vodu) / upija vodu samo
do stanja ravnotee tlaka vodene pare okoline i tlaka u kapilarama.
Suho okruenje / Vlano drvo drvo gubi vlagu
Drvo gubi vodu (absorpcija / desorpcija) ili je preuzima (adsorpcija)

ovisno o razlici izmeu tlaka vodene para okruenja (nad povrinom
drva) i tlaka u kapilarama.
Drvo pri RVZ nema primanja

/ gubitka vlage drva
Tlak vodene pare okruenja koji je nii od tlaka u kapilarama

izaziva isparavanje drvo gubi vodu (sui se)
Tlak vodene pare okruenja koji je vii od tlaka u kapilarama

izaziva upijanje drvo upija vodu (vlai se) iz zraka
121

TOKA ZASIENOSTI VLAKANACA (TZV) TOKA SATURACIJE
Sadraj vlage pri kojem su samo stanine stijenke zasiene vodom
(ukupni kapilarni sustav u staninim stijenkama, u mikroupljinama
i interfibrilarnim prostorima)
U lumenima stanice (upljine) nema slobodne vode

Rezultat nastavka vlaenje iznad TVZ
TVZ opada s porastom gustoe drva / obrnuta proporcionalnost:
Veina domaih komercijalnih vrsta etinjaa od 28% do 32%
Listae imaju neto vie vrijednosti (npr. bukovina 32%).
Veina prorauna (dimenzijskih promjena) smije se provesti s

prosjenom srednjom vrijednosti od 30%.
ivo drvo stabla ima najvei sadraj vode kad su stijenke potpuno
zasiene svi lumeni zapunjeni tekuinom (nema zaostajanja zraka).
HIGROSKOPNO PODRUJE
Priblino do 30% vlanosti
Podruje sadraja vlage drva u kojem nema saturacije vlakana (ne

prelazi se TVZ)
Voda u staninim stijenkama je vezana na polisaharidne
(celulozne i hemicelulozne) komplekse.
Prodor vode u stanine stijenke izaziva dimenzijske promjene drva:
Bubrenje ili skupljanje posljedice nakupljanja / upijanja vode ili

gubitka vode / isparavanja.
Sadraj vlage drva u higroskopskom podruju bitno utjee na sva

fizikalna i mehanika svojstva drva (i na trajnost).
124
Ravnotea vlage zraka

odreene temperature i
vlage drva
123
Dijagram prema kojem

se ovisno o uvjetima
uporabe odreuje
vlanost drva pri kojoj se
uspostavlja
higroskopska ravnotea
voda se nakuplja kao slobodna voda u lumenima

nema znaajnije promjene fizikih i mehanikih svojstava.
Toka zasienosti vlakanaca ovisi o vrsti drva:
125
100%
ivo stablo
SADRAJ VLAGE DRVA
Vlaga drva pri RVZ
Mokro drvo
Slobodna
voda
Djelomino
prosueno
drvo
Prosueno
drvo
30%
Vezana voda
Zasienost vlakana
12%
Izdvojena
slobodna
voda
21
BUBRENJE I SKUPLJANJE (UTEZANJE)
Sposobnost drva da pri promjeni sadraja vlage (od 0% do TZV) u

odreenim granicama mijenja volumen
Bubrenje poveanje dimenzija uslijed upijanja vode / adsorpcije
Skupljanje ili utezanje smanjenje dimenzija zbog gubitka vode /

desorpcije
Upijanje vode pri sadraju vlage drva ispod toke zasienosti

vlakanaca izaziva taloenje i nakupljanje molekula vode u
interfibrilarnim i intermicelarnim prostorima
Stanine stijenke se ire irenje je izrazito u irinu
Proces traje do TVZ stijenke, a nakon toga daljnje nakupljanje

vode u lumenima naelno ne izaziva dodatno bubrenje.
Volumno bubrenje:
Zbroj bubrenja
u sva tri smjera:
10
postotno bubrenje drva po 1 % promjene relativne vlanosti zraka

(u podruju vlanosti koje je vano za praktinu primjenu drva od
= 35 % do = 85 % rel. vlanosti zraka).:
lF l T
100 [%]
l0 ( F T )
dimenzije drva pri sadraju vlage

u0,u1 i u2
u jednom anatomskom smjeru
promjena dimenzija pri poveanju sadraja vode s

vrijednosti u1 na vrijednost u2, (l2 l1 ),
l l
proraunato u odnosu na stanje potpune
2 1 100[%]
lw
upojenosti (u0 > uTZV) (lW = lmax):
Diferencijalno bubrenje:
postotno bubrenje drva po 1 % promjene sadraja vode u drvu (u

tehniki prihvatljivom higroskopnom podruju vlanosti koje je
vano za praktinu primjenu drva od = 35 % do = 85 % rel.
vlanosti zraka):
q
lF lT
100 [% / %]
l0 (uF u T )
Indeksi F (vlano) i T (suho) oznake

stanja unutar granica klimatskih uvjeta
za vlanu (20 C i 80% < < 90%) i
suhu klimu (20 C i 30% < < 40%).
lF, lT
dimenzije drva za ravnoteni sadraj vlage u vlanoj / suhoj klimi
l0
dimenzije apsolutno suhog drva
128
za daske treba raunati s maksimalnim vrijednostima t i r,
za grede treba sa srednjim vrijednostima (t+ r)/2.
ravnoteni sadraj vode u

drvu u vlanoj / suhoj klimi
Smanjena debljina stijenke stanice

Smanjenje dimenzija poprenog
presjeka drvenog elementa
130
Preporuke za odreivanje promjena dimenzija:
uF, u T
Gubitak vlage drva u podruju < 30%
129
Vrijednosti koeficijenata skupljanja /

bubrenja pri promjeni sadraja vlage
Linearnost za higroskopsko podruje
Promjene dimenzija su u uzdunom smjeru malene, ali ih za vee

raspone treba uzeti u obzir:
promjena vlanosti od 10% na rasponu od 20,0 m zahtijeva
apsolutni pomak od 2,0 cm na pokretnom leaju.
E etinjae
B listae
l longitudinalo
R radijalno
Primjer odreivanja promjena dimenzija za hrastove daske (parket):
t 2,33 l
100 [%]
t 1,66 r
V t l
(100 t ) (100 r ) (100 l )
l2 l1
100 [%]
l0
Linearno skupljanje:
127
Koeficijent bubrenja:
promjena dimenzija pri poveanju sadraja vode s vrijednosti u1

na vrijednost u2, (l2 l1), proraunato u odnosu na apsolutno
suho stanje (u0 = 0%) (l0 ):
l0,l1,l2
u jednom anatomskom smjeru
Pojava koja se dogaa samo u higroskopskom podruju /

povezana je s koliinom higroskopske vode.
Linearno bubrenje:
za koeficijent bubrenja u poprenom smjeru od 0,25 % i upijanje

vode od 5%, dimenzije se poveavaju za 1,25% (u prostoriji irine
6 m, poveanje dimenzija iznosi 7,5 cm).
131
T tangencijalno
Srednje vrijednosti koeficijenta

skupljanja / bubrenja za promjenu
vlanosti od 1%:
132
22

Linearno bubrenje, koeficijenti bubrenja i diferencijalna bubrenja
nekih komercijalnih vrsta drva koje se primjenjuje u graditeljstvu:
Anizotropnost i higroskopnost drva
Deformiranje zbog suenja razliito deformiranje skupljanjem drvnih

proizvoda pri promjeni sadraja vode ovisi o anatomskim smjerovima
Najvee je deformiranje u
poprenom presjeku.
Tangenci
jaln
skupljanje o
Ra
sk dija
up ln
lja o
nje
Longitudinalno
skupljanje
133
TANGENCIJALNO : RADIJALNO : LONGITUDINALNO = 2 : 1 : 0,0015
Nepovoljan utjecaj deformiranja izazvanih

suenjem treba umanjiti konstruktivnim
mjerama posljedice sprijeenog
deformiranja jest nastanak pukotina.
Greke prouzroene razliitim skupljanjem u tri glavna smjera i

nepravilnim skladitenjem grae.
Suenje (pogotovo nepravilno) izaziva

nejednoliku raspodjelu vlage.
Poprena
zakrivljenost (cup)
Najprije se sue vanjski slojevi, a

zbog razliitog skupljanja u radijalnom smjeru (drvni trakovi)
pojavljuju se pukotine.
Savijanje (uzduna
zakrivljenost, bow)
Vitoperenje (warp)
Pojava raspuklina najmanja je

u uvjetima umjetnog suenja.
Izboavanje
(spring)
Opasne su u spojevima
poetne se pukotine
poveavaju prijenosom sila.
136
SADRAJ VLAGE DRVA PRI UGRADNJI
Sadraj vlage drva pri ugradnji podruje primjene / uvjeti okruenja:
Sadraj vlage drva u uvjetima primjene ( C, relativna vlanost zraka /

okruenja) vaan za dimenzijsku i mehaniku stabilnost proizvoda
Orijentacijske vrijednosti za srednjoeuropska kontinentalna podruja:
Drvne proizvode treba suenjem i obradom pripremiti na prosjeni

sadraj vlage oekivan za uvjete ugradnje / uporabe.
Posljedica ugradnje drva sa sadrajem vlage > sadraja vlage pri

dostizanju higroskopske ravnotee isparavanje i raspucavanje.
Raspon vrijednosti sadraja vlage drva u podruju primjene
Konstrukcijsko drvo izmeu 12% i 18%.
Proizvodi za prozore od 12 % do 15%.
Zidne obloge od 10% do 12% (klasino grijanje prostora), od 8%

do 10% (centralno grijanje prostora).
Drvne ploe i materijali za unutranje ureenje od 5% do 8%.137
138
23
Sadraj vlage drva pri ugradnji podruje primjene / uvjeti okruenja:
Povezanost sadraja vlage drva i uvjeta okruenja ( C, relativna

vlanost zraka / okruenja)
Osnova za razvrstavanja elemenata / dijelova drvenih

konstrukcija u razrede uporabe
Zatvoreni grijani prostor

Zatvoreni negrijani prostor
Natkriveni, otvoreni prostor
Elementi izloeni utjecajima okruenja
Ravnoteni sadraj
vlage drva [%]
9%3%
12 % 3 %
15 % 3 %
18 % 6 %
139
140
141
142
Posljedice sorpcije i sadraja vlage u drvu:

BUBRENJE I UTEZANJE promjene
dimenzija
VITOPERENJE, UVIJANJE I
KORITANJE promjene oblika
PUKOTINE I NAPREZANJA U
SPOJEVIMA
RIZIK RAZVOJA BIOLOKE
RAZGRADNJE
PROMJENA MEHANIKIH
SVOJSTAVA
143
Npr. promjena vlanosti s 12% na 20% izaziva

znaajno smanjenje vrstoe na savijanje:
68 N/mm
92 N/mm
= 0,7391
24
Gustoa drva
Gustoa drva
Fiziko svojstvo drva najvaniji pokazatelj mehanikih svojstva

drva, ali i tehnolokih svojstava (pri obradi drva)
Definira se kao masa jedinice volumena poroznog tijela, u kg/m 3.
S porastom gustoe rastu:
Moe varirati unutar jedne botanike vrste jer ovisi i o stanitu,

ali se definira na uzorcima iste botanike vrste i jednakog
sadraja vlage.
u
gustoa drva pri sadraju vlage, u
m kg
u u 3
Vu m
mu
masa uzorka pri sadraju vlage, u
vrstoe i moduli krutosti drva (mehanika svojstva)

kalorijska vrijednost drva
poveava se tvrdoa i otpornost na troenje (habanje)
akustika i elektrika svojstva
S porastom gustoe se smanjuju termika svojstva (naroito

toplinsko-izolacijska svojstva)
Gustoa utjee na razdoblje postizanja ravnotenog sadraja vode:

s porastom gustoe se smanjuje upojnost vode, a rastu
vrijednosti bubrenja i skupljanja
145
mN kg
VN m3
Vu
volumen uzorka pri sadraju vlage, u
indeks koji oznaava normalnu gustou (za zrano

suho drvo, tj. uporabne uvjete), mase i volumena
odreenog na 20 C i 65% relativne vlanosti zraka,
odnosno, pri sadraju vlage drva od 12%
Na gustou utjeu sljedei faktori:
UTJECAJ STANITA
Botanika vrsta drva
bonitet stanita, mjesto u umi i eventualne razlike u grai drva
Stanite
uvjeti tla i klime za vrijeme rasta
Uvjeti rasta
vea varijacija gustoe za siromano tlo, veu nadmorsku visinu,

dublju i duu zasjenu stabla i due zime
irina i broj godova, udio smole
postotak uea ranog i kasnog drva
146
UTJECAJ UEA RANOG I KASNOG DRVA
koliina infiltrata u drvu
odnos gustoa kasnog i ranog drva: 1,5 x 4 x .
poloaj drva u deblu
ukupna gustoa ovisi o udjelu ranog drva (gustoe 250 350

kg/m3) i kasnog drva (gustoe 850 1000 kg/m3) u godu
UTJECAJ BOTANIKE VRSTE DRVA

uzrok je volumen pora koji je razliit jer ovisi o anatomskom ustroju
UTJECAJ KOLIINE INFILTRATA U DRVU

infiltrati nisu sastavni dio stanine stijenke drva
kg/m3
cca 100
je prirodna donja granica gustoe drva za koju tkivo
ispunjava mehaniku funkciju i odnosi se na udjel pora od 94%.
147
148
UTJECAJ IRINE I BROJA GODOVA, UDIO SMOLE

udio smole poveava masu (kao i impregnacija kemijska zatita)
Gustoa listaa je najvea u sredinjoj zoni sri (starija stabla

razvijaju senilno (prezrelo) drvo gustoa ne raste s prirastom)
tee je drvo uih godova, kao i drvo sri od drva bijeli

u etinjaa gustoa opada sa irinom goda
irina kasnog drva je priblino konstantna, a irina goda raste s
udjelom ranoga drva
Postupci odreivanja gustoe
Jednostavni, nerazorni postupci koji omoguavaju kontrolu i

razvrstavanje drvne sirovine u industrijskim procesima.
Standardno odreivanje gustoe drva
za prstenasto porozne listaa je obrnuto:

to je god iri, to je udio ranoga drva prosjeno manji, a
poveava se broj libriformskih vlakanaca s mehanikom
funkcijom.
za hrastovinu, jasenovinu, bagremovinu, kestenovinu s
prirastom irine goda raste i gustoa
Za difuzno porozne listae (bukva, breza) nema pravilnosti utjecaja
149
irine goda na gustou
UTJECAJ POLOAJA DRVA U DEBLU

Gustoa etinjaa raste kontinuirano od srike prema obodu debla.
Prema normi HRN ISO 3131 (svrha ispitivanje mehan.svojstava)
Zamjenski postupak odreivanja gustoe:

prolazom uzoraka kroz slabo polje gama-zraenja (postupak pri
kontinuiranim proizvodnim procesima drvnih ploa.
Porast gustoe je obrnuto proporcionalan jakosti prolaza
150
elektromagnetskih valova
25
Standardno odreivanje gustoe drva prema normi HRN ISO 3131
Veliina uzoraka mjerenja gustoe ovisi o veliini uzoraka daljnjih

mehanikih ispitivanja.
Pregled gustoa (zapreminska masa) drva razliitih botanikih vrsta i

sadraja vlage (prema Campredonu)
Pravilni kockasti / kvadrini uzorci drva na kojima se masa

odreuje vaganjem (tonost 0,01 g), a volumen sterometrikim
mjerenjem dimenzija uzorka (pomino mjerilo tonosti 0,01
mm).
Volumen uzoraka nepravilnog oblika moe se odrediti i
volumetrijskim metodama (uranjanjem u tekuinu (npr. iva)
koja je poznate i stalne gustoe, ne vlai drvo i ne prodire u u
njegovu strukturu) u kojima se mjeri istisnua uzorka.
151
152
Vrijednosti gustoe i odgovarajuih fizikih svojstava graevnih vrsta drva
Specifina volumna masa
Masa drvne tvari u teoretski zamiljenoj jedinici volumena bez

upljina i pora (ne ovisi o faktorima bitnim za gustou, npr.
botanikoj vrsti).
Specifina volumna masa drva samo o veliini volumnih masa

glavnih sastavnih dijelova drvne tvari, celuloze i lignina:
Specifina volumna masa apsolutno suhog drva:
celuloza
1,57 kg/m3
lignin
1,47 kg/m3
Specifina volumna masa drva (drvne tvari) iznosi 1,5 kg/m 3.
G
Vp 1 S * 100

153
Vp volumen pora
Gs masa apsolutno suhog drva
specifina volumna masa
154
MEHANIKA SVOJSTVA DRVA
DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA
VRSTOE
Mehanika svojstva
MODULI KRUTOSTI
Ponaanje nekog tijela pod djelovanjem mehanikih sila kojima se

mijenjaju dimenzije i oblik tijela, te nain na koji se odupire njihovu
djelovanju tvori skup tzv. mehanikih svojstava
Mehanika svojstva su promjenjiva u uzdunom i poprenom smjeru i

povezana s vrstom i smjerom naprezanja / deformiranja.
Presudan utjecaj na mehanika svojstva imaju FIZIKA SVOJSTVA

(gustoa i sadraj vlage drva) i PRAVILNOST GRAE
Glavne osobine drva koje nepovoljno utjeu na mehanika svojstva:
Sm jer
vlakanaca
Velika vrstoa i velika krutost paralelno s vlakancima
Nehomogenost i anizotropnost
Promjenjivost i ovisnost svojstava o prirodnom podrijetlu drva
Slaba svojstva okomito na vlakanca
vrsti drva, stanitu i dobu sjee, nainu rasta i grekama rasta,

gustoi, irini godova, sadraju vode (higroskopsko podruje)
156
26
UTJECAJ GREAKA RASTA NA MEHANIKA SVOJSTVA
Kvrgavost
Mjesta otklona nagiba vlakanaca od smjera pruanja

vlakanaca i oslabljenje presjeka (prekid vlakanaca) su
posebno nepovoljna za vrstou osnog vlaka
Norme ograniavaju kvrgavost za

razliite kvalitetne razrede vrstoe
(osnovni kriterij vizualnog razvrstavanja
i pomoni kriterij strojnog razvrstavanja)
Sadre slabo juvenilno drvo,

uzrokuje nagib vlakanaca
Nagib vlakanaca
Usukanost
smanjuje mehanika
svojstva (posebno
vrstoe osnog vlaka /
UTJECAJ SADRAJA
VLAGE
U higroskopskom
podruju se vrstoe
smanjuju s porastom
sadraja vode.
vrstoa osnog tlaka se

smanji se za cca 3 4
puta s prirastom
sadraja vlage s 5% na
30%)
Smanjenje vrstoe izrazito na rubovima

Okomito poloena vlakna izrazito smanjena vrstoa
157
UTJECAJ KVRGA NA SLOM
Kvrge
158

Ovisnost vrstoe na savijanje i vrstoe osnog
tlaka o sadraju vlage drva
Ovisnost vrstoe na tlak okomito
na vlakanca o sadraju vlage drva
Ovisnost vrstoe drva odreene za 15%-tni

159
sadraj vlage u higroskopskom podruju
160
Ovisnost osnih vrstoa

(paralelno s vlakancima) i
modula elastinosti iskazanih u
% odgovarajuih vrijednosti za
apsolutno suho drvo o sadraju
vlage drva
UTJECAJ SADRAJA VLAGE i GUSTOE

Ovisnost vlanih i tlanih vrstoa
o gustoi
U usporedbi s ostalim
vrstoama, promjena sadraja
vlage najmanje utjee na
vrstou osnog vlaka
Utjecaj sadraja vlage na ovisnost

161
162
27
UTJECAJ TEMPERATURE NA MEHANIKA SVOJSTVA DRVA
UTJECAJ BIOLOKOG NAPADA NA MEHANIKA SVOJSTVA
Povienje temperature
Modrenje drva
Smanjuju se vrstoe i moduli krutosti, a poveavaju se puzanje

(pod optereenjem i u vremenu, potpomognuto sadrajem vlage)
i deformiranje
Isuivanje drva moe na mjestu greaka drva (kvrge, usukanost i

otklon vlaknaca) izazvati dodatno raspucavanje.
Smrzavanje
Umjetno suenje
Ako se provodi naglo, moe izazvati raspucavanje
Ako se provedi postupno i u posebnom reimu, temperatura

nema znaajnijeg utjecaja na mehanika svojstva.
Trulenje
Rastu vrstoe i moduli krutosti, ali i krtost (sklonost trenutnom

lomu).
Prouzroeno napadom gljivica, ali bez razaranja (uglavnom samo

estetske promjene) neznatno smanjenje mehanikih svojstava.
Posljedica napada gljiva s razaranjem celuloze koja je nosilac
dobrih tehnikih svojstava tehniki neupotrebljivo drvo.
Insekti
Napad neznatno smanjuju mehanika svojstva, ali je bitna vrsta

zaraze, kao i vrijeme kroz koje joj je drvo izloeno
UTJECAJ SREDSTAVA ZA ZATITU NA MEHANIKA SVOJSTVA
Antiseptici i antipiri
163
Lo izbor biocida i sredstava za protupoarnu zatitu ima

nepovoljan utjecaj na kemijska i mehanika svojstva drva.
UTJECAJ ANIZOTROPIJE I MIKRO- / MAKRO- GRAE DRVA
Drvo je graevinski materijal velikog potencijala
Mehanika svojstva iznimna su (vea otpornost) u smjeru

vlakana / slaba su okomito na vlakna (posljedica rasta i grae)
Razlike svojstva na mikro- i makro- razinu su posljedica injenice

da vrstou elemenata smanjuju strukturne prepreke u toku sila i
anizotropnost drva.
Usporedbe vlanih vrstoa na mikro-razini i makro-razini
Tehnikim procesom homogenizacije drva nastoji se ujednaiti

mehanika svojstva drva novi drvni materijali / proizvodi
Uzduni smjer (L), radijalni smjer (R) i tangencijalni smjer (T)
Celulozna vlakanca
8000 N/mm2
isti mali uzorci (bez greaka i pravilne grae
100 N/mm2
Graevni elementi prirodne veliine
10 N/mm2.
Prednosti ploastih proizvoda u odnosu na dune proizvode

nosiva svojstva u oba smjera i umanjenje uinka slabijih
mehanikih svojstava okomito na vlakanca
Pri primjeni drva treba uvijek nastojati iskoristiti prirodne prednosti

njegove strukture: visoki mehaniki
potencijal prirodne strukture drva je
bolje iskoriten pri naprezanju u
smjeru vlakanaca
Vlani mehaniki potencijal
raznih strukturnih razina drva
165
166
LABORATORIJSKA ISPITIVANJA MEHANIKIH SVOJSTAVA
Razorna ispitivanja mehanikih svojstava vrstoe
Postupci / metode ispitivanja i broj i dimenzije uzoraka su propisani

normama.
Uzorci za odreivanje svojstva vrstoe
Predmet normiranja: sadraj vlage, temperatura okolia, brzina

izvoenja probe, istoa uzoraka (bez greaka).
Ispituju se: vrstoe, moduli elastinosti i Poissonov koeficijent.
Usporedne vrijednosti vrstoa malih i istih uzoraka i elemenata
164
167
u punoj veliini (full-scale specimens) norma HRN EN 408
mali / isti uzorci (probe clear wood specimens)
168
28
Mali uzorci za ispitivanje tlane vrstoe, vrstoe na savijanje i

vlane vrstoe
Na vrstou utjeu:
normirane dimenzije uzoraka
prisutnost anatomskih nepravilnosti (kvrga, otklona ice)
smjer i tip optereenja (osni / okomiti tlak ili vlak, posmik,

savijanje, torzija posmik zbog torzijskog momenta)
nagib sile prema vlaknima
vrsta i gustoa drva, sadraj vode
dimenzije i istoa uzoraka
brzina nanoenja optereenja pri ispitivanju i konfiguracija

ispitivanja (statiko / dinamiko / udarno / cikliko)
169
Mali uzorci ispitivanja rezultati

ispitivanja odraavaju samo vrstou
vlakana drva
170
DIJAGRAM ZA VLANE I TLANE ISTE UZORKE
Ocjena konstrukcijskih /
mehanikih svojstava
Provjere otpornosti
presjeka zasnovane
su na linearnosti
ako su i karakteristine
vrijednosti svojstava
odreene u skladu s
pretpostavkom o
linearnosti prije
sloma.
vrstoe ispitane na drvenim elementima

su znaajno manje (prirodne greke drva)
Ispitivanje pri razvrstavanju drva realno

optereivanje uzoraka proizvodnje (elementi)
Konstrukcijsko drvo
Vlana vrstoa < tlane vrstoe
Nelinearnost
(elastoplastina) se
moe primijeniti za
presjeke tlanih
172
elemenata
Vlani slom cijepanje, krtost /

lom je trenutan i glasan
Tlani slom gnjeenje, duktilnost /
lom je polagan i tih
Dijagram naprezanje relativna deformacija za iste / male uzorke:

radni dijagram / definira mehaniko ponaanje uzoraka
Elastino podruje prevladavajue linearni odnos / Hooke-ov zakon

elastinosti
Deformiranja prouzroena vanjskim silama nestaju po prestanku

djelovanja tih sila.
Krto / elastino ponaanje u vlanoj zoni malo deformiranje i

istezanje pri lomu izmeu 0,06% i 0,17%
Duktilno / plastino ponaanje u tlanoj zoni deformiranje nije

proporcionalno naprezanju.
ft,P,0 f t,0
za vlane uzorke
fc,P,0 (0,6 0,8) f c,0
za tlane uzorke
Gruba usporedba vlane i tlane vrstoe istih uzoraka 2:1
Moduli krutosti:
Izvan elastinog podruja (iznad granice proporcionalnosti) krto i

duktilno ponaanje:
Granice proporcionalnosti i granica loma za vlane i tlane male

uzorke:
modul elastinosti (E) za vlano istezanje
modul smicanja (G) posmino deformiranje.
Hooke-ov zakon (elastinog) ponaanja materijala:

normalno naprezanje
173
relativna deformacija / istezanje

posmino naprezanje
posmina relativna deformacija
G
174
29

(a)
(b)
(c)
Uzorak se najbolje odupire osnim vlanim silama, slabije osnim

tlanim silama, a znatno slabije silama koje su okomite na vlakna.
Optereenje osnim vlanim silama:
raspodjela optereenja po svim cjevicama nije jednolika (slom

nastupa u razliito vrijeme i na razliitom mjestu)
zbog slabe meusobne povezanosti slomljene cjevice

izdvajaju se iz svenja:
NERAVAN LOM tipian za ispitivanje drva na osni vlak
Vlana otpornost iznimna osjetljivost na raspukline i greke rasta:

kvrgavost i nepravilnost grae (usukanost vlakana i promjene
nagiba).
Idealizirani uzorak drva izloen vlanim (a) i tlanim (b) naprezanjima

175
paralelno s vlaknima te tlanim naprezanjima okomito na vlakna (c)
Razorna ispitivanja mehanikih svojstava vrstoe
Otpornost vlanog elementa jednaka je vrstoi najslabijeg vlakanca
Ispitivanje vlane vrstoe paralelno s vlakancima

Vlak paralelno s vlakancima, = 0, ft,0,k
Krti lom
Trenutni slom
vrstoa krtog materijala funkcija veliine volumena elementa

izloenog jednolikom naprezanju.
Istezanje 1,8 do 2
Lom na mjestu kvrge uz lokalni nagib vlakana, sila loma uzorka: 254,43 kN
177
Odnos vlanih vrstoa

okomito na vlakanca i
paralelno s vlakancima:
Dijagram
ispitivanja uzorka
borovine na vlak (i tlak)
paralelno s vlaknima i vlak
okomito na vlakna
Za praktine potrebe granica

proporcionalnosti pri ispitivanju
na osni vlak iznosi
cca 50% lomne sile.
Vlana vrstoa velikih uzoraka

opada cca 2 4 puta.
Vlak paralelno s
vlakancima, = 0, ft,0,k
ft,90,k ft,0,k / 30
Vlak pod kutom na vlakanca, ft,,k
Vlak okomito na vlakanca, = 90, ft,90,k
Vlak okomito na
vlakanca, = 90, ft,90,k
Krti lom
Ispitivanje
vlane
vrstoe
okomito
na
vlakanca
pad vlane vrstoe
Vlak okomito
Ispitivanje uzorka od cjelovitog (1) i lijepljenog lameliranog drva (2)
179
180
30
Ovisnost vlane vrstoe o

kutu sile u odnosu na
vlakanca
Ispitivanje tlaka paralelno s vlakancima (osni tlak)
Tlana vrstoa osno ispitivanog modela manja je

od osne vlane
vrstoe.
Nepovoljan utjecaj prirasta

kuta sile prema vlaknima
vei je za vlanu nego za
tlanu vrstou
Lom nastaje cijepanjem

(smjer pukotina okomit je
na smjer sile)
U podruju kuta sile od 45

90 treba poduzeti vrlo
otre mjere prevencije
Tlak paralelno s vlakancima, = 0, fc,0,k

Elastino podruje
Lokalno uruavanje (izvijanje) vlakanaca neposredno

182
uz kvrgu
181
Ispitivanje tlaka paralelno s vlakancima (osni tlak) s izvijanjem
cjevice optereene na izvijanje
otkazivanje nosivosti nije posljedica loma nego izvijanja

gubitka stabilnosti svenja
Tlak paralelno s vlakancima, = 0, fc,0,k
Duktilni lom
Dijagram
ispitivanja uzorka
borovine na tlak
paralelno i
okomito na vlakna
Granica
proporcionalnosti
Plastino podruje
Elastino podruje
Tlak paralelno s vlakancima s

izvijanjem, = 0, kc,i fc,0,k (kc,i 1)
za listae
cca 85% lomne
sile
184
Naprezanje pri slomu za borovinu su od 3,5 5,0 kN/cm2, a za

ostale etinjae (smreka, jela), od 4,0 4,5 kN/cm2.
Sabijanje nastaje ve u prvoj fazi ispitivanja i postupno se

poveava, pa se u podruju velikih deformacija (pojava gnjeenja
vlakanaca) teko odreuje granica proporcionalnosti.
Granica proporcionalnosti:
Ope obiljeje dijagrama ispitivanja za tlak okomito na vlakanca:
male vrstoe i velike relativne deformacije.
U poetnoj fazi drvo se ponaa elastino, a relativne

deformacije proporcionalne su optereenju.
Nakon toga se uoavaju velike relativne deformacije i pri

neznatnom poveanju optereenja, a u posljednjoj treini,
naglo rastu s porastom optereenja
za etinjae
cca 50% lomne sile.
183
Slom uzorka je posljedica je izvijanja vlakanaca (vlakanca kasnog

drva utiskuju se u vlakna ranog drva
Lokalno izvijanje vlakanaca
Duktilni lom
Plastino podruje
Za etinjae cca 35% sile loma
Za listae cca 70% sile loma.
vrstoa tlaka okomito na vlakna ovisi o dimenzijama povrine

dodira:
podruje sloma stijenki (posebno u zoni dodira), poveava

se sabijenost i otpor uzorka optereenju.
185
manja povrina vea

vrstoa.
Primjer ispitivanja I-grede na

okomiti tlak prijelazno podruje
iz hrpta u pojasnicu
186
31
Ispitivanje tlaka okomito na vlakanca
vlana i tlana vrstoa okomito na vlakanca znatno su manje

nego odgovarajue osne vrstoe vlaka i tlaka.
Ispitivanje tlaka okomito na vlakanca
vlana i tlana vrstoa okomito na vlakanca znatno su manje

nego odgovarajue osne vrstoe vlaka i tlaka.
Tlak okomito na vlakanca, = 90, fc,90,k
Optereenje paralelno s
godovima
Duktilni lom
Ploasti tlak
Optereenje po
cijeloj povrini
Optereenje okomito na
godove
Tokasti tlak (peatni)
Gnjeenje vlakanaca izrazito

je u zonama ranog drva
187
Tlak okomito na vlakanca, = 90, fc,90,k
Tlak pod kutom
Karakteristine toke dijagrama ovise o kutu djelovanja sile.
Znatan pad vrstoe za optereenje iznad 45.
188
Za kut sile 5 lom blizak izvijanju (kao i za osni tlak)
Za kut sile 45 slomu gnjeenjem vlakanaca (90) prethodi

posmini slom (v prouzroit e ga ista sila, ali u drugom
presjeku drva).
Za kut sile > 60 slom

nastaje uslijed gnjeenja
vlakanaca (90 ).
Ispitivanje
uzorka na
savijanje
vrstoa na savijanje, fm,k
Krti lom u vlanoj zoni
Trenutni slom
Nosivost tlane zone nije

u potpunosti dostignuta
Kvrge u vlanoj zoni i lokalni otklon

vlakana: vlakna izlaze iz uzorka
189
DRVO KAO MATERIJAL

MEHANIKA
SVOJSTVA
Izgled uzorka i
shema
optereenja za
ispitivanje
vrstoe na
savijanje
Savijani presjek
uzorka i raspodjela
normalnih
naprezanja
I stadij:
Ponaanje materijala: Hooke-ovo zakon i Navier-ova hipotezi.
Raspodjela normalnih naprezanja linearna (nia su od granice
proporcionalnosti, GP) i simetrina u odnosu na teite presjeka.
II. stadij:
Rubna normalna naprezanja su nia od GP (vlana GP > tlane)
Porast naprezanja izaziva plastino deformiranje u tlanoj zoni

koja se poveava prema N.O. dijagram raspodjele je krivocrtan,
a neutralna os se sputa prema vlanom rubu.
192
Raspodjela vlanih naprezanja jo uvijek linearna
32
Savijani presjek
uzorka i raspodjela
normalnih
naprezanja
III. stadij:
Lomu prethode znatnija plastina deformiranja, vlakanca se u

tlanoj zoni izboavaju se u snopovima, N.O. putuje prema
vlanom rubu, a vlana se naprezanja znatno poveavaju.
Do loma dolazi u vlanoj zoni neposredno nakon prijelaza granice

proporcionalnosti u zoni rubnih vlanih vlakanaca.
Neposredno pred lom rubna naprezanja vlaka su 2-3x > tlaka
Lomna vrstoa na savijanje za etinjae iznosi cca 7,0 kN/cm2,

a granica proporcionalnosti dostie cca 70% vrstoe pri slomu.
Idealizirani uzorak drva izloen posminim naprezanjima u smjeru 194

vlakanaca (a) i okomito na vlakanca (odrez) presijecanje vlakana (b)
193
Posmik paralelno s vlakancima

Posmik (obje komponente posmika)
okomito na vlakanca (rolling shear)
Rolling shear
Posmik okomito
na vlakanca
(prerez)
Vrste posminih naprezanja:

Idealizirani uzorak drva izloen posminim naprezanjima: paralelno s
195
vlakancima (a) i (obje komponente) okomito na vlakanca (rolling shear)
a) posmik paralelno s vlakancima (trenje),

b) posmik okomito na vlakanca (rolling shear),
c) posmik okomito na vlakanca (odrez)
Posmik pri
torziji (sukanje)
Ispitivanje uzorka na posmik

Posmik paralelno s
vlakancima (trenje)
Posmik pri savijanju (od poprene

sile, paralelno s vlakancima)
Posmina vrstoa ( = 0), fv,(0)k
Krti lom
Trenutni slom
Konfiguracija i rezultati
ispitivanja
196
Ispitivanje uzorka na posmik okomito na

vlakanca
Posmik okomito
na vlakanca (odrez)
Obje komponente posmika

okomito na vlakanca
(rolling shear)
Posmina vrstoa ( = 90), fv,(90)k = 2ft,90,k
Duktilni lom
Elastino podruje Plastino podruje
Lom po neutralnoj linije naprezanja uz

nasuprotno smicanje tlane i vlane zone
Rolling shear test krino uslojene drvne (daane) ploe
33
dijagram ispitivanja uzorka borovine za posmina naprezanja
Posmina vrstoa na odrez najvia je od svih posminih vrstoa:
ova vrsta naprezanja uglavnom nije zanimljiva za proraun

elemenata jer je prate velika deformiranja gnjeenjem na plohi
dodira prouzroenih tlakom okomito na vlakanca
Stvarna raspodjela naprezanja odstupa od proraunskog naprezanja

= F / (bL) za koje se pretpostavlja jednolika raspodjela.
slino je i za posmik pod kutom na vlakanca.
Posminu probu prati pojava momenata savijanja i sila cijepanja

kojima je uzrok (okomite su na povrinu smicanja).
Posmina vrstoa << vrstoe na savijanje (fv,k fm,k / 10)
Velika epruveta
Radijalna ravnina
Tangencijalna ravnina
Lomne vrstoe uzdunih smicanja u tangencijalnim i radijalnim

ravninama priblino su jednake:
201
202
Vrijednosti su od 0,60 0,70 kN/cm2.
Trajna vrstoa
Rezultati laboratorijskih ispitivanja mehanikih svojstava znatno ovise

o brzini provedbe ispitivanja
Brzina izvoenja ispitivanja
Proporcionalna je porastu mehanikih svojstava (vrstoe)
Obrnuto je proporcionalna porastu relativnih deformacija.
Pri brzini 30 N/mm2 / min utjecaj duljine trajanja ispitivanja nema

utjecaja na rezultate.

Dijagram trajne vrstoe drva na savijanje
Poseban utjecaj na deformacije imaju TRAJNA OPTEREENJA
200
Izgled uzoraka za ispitivanje posmine vrstoe paralelno s

vlakancima
Mala epruveta
Odstupanja su vea za nesimetrini uzorak.
Uzorci ispitivanja posmine vrstoe
Stvarna raspodjela i trajektorije posminih naprezanja po plohi

smicanja za simetrian i nesimetrian (ekscentrino optereen) uzorak
Uzorci jednakih dimenzija i svojstava koje dulje vrijeme optereuju

sile razliitog intenziteta nee istovremeno pretrpjeti lom!
TRAJNA VRSTOA najvee naprezanje pri kojem nema sloma

uzorka pod optereenjem stalnog intenziteta
203
Krivulja vrstoe drva na savijanje za uzorak optereen stalnim

djelovanjem jednolikog intenziteta
Asimptotski pad vrstoe u vremenu do granine vrijednosti

TRAJNE VRSTOE
204
34
Ovisnost f t (deformiranje vrijeme) za optereeni i rastereeni uzorak
(0-1)
Pri rastereenju nestaje vei dio

deformiranja, a ostatak se
priguuje do tzv. TRAJNOG
DEFORMIRANJA
205
Ukupno deformiranje: ELASTINO I PLASTINO
Deformiranja koja pripadaju TRAJNOJ

VRSTOI
KRIVULJA 1 poetna faza optereivanja s postupnim prirastom

deformiranja koje se s vremenom priguuju ili poveavaju
KRIVULJA 2 deformiranje raste s poveanjem optereenja do

sloma (lomno optereenje uzorka)
PUZANJE proces neprekidnog poveanja deformiranja u vremenu

pod djelovanjem stalnog optereenja
TEENJE faza puzanja s jednolikom brzinom prirasta deformiranja

207
u vremenu za uzorke optereene razliitim intenzitetima optereenja
Ovisnost f t za uzorke optereene razliitim intenzitetima optereenja
TRAJNA VRSTOA najvee naprezanje pri kojem ne dolazi do

sloma uzorka pod djelovanje optereenja stalnog intenziteta
Ako naprezanja od trajnog optereenjem jednolikog intenziteta ne

prelaze trajnu vrstou, deformiranje se u vremenu priguuje i
asimptotski pribliava vrijednosti koja pripada trajnoj vrstoi uzorka.
208
U obrnutom sluaju, porast deformiranja u vremenu izaziva slom.

Deformiranja koja pripadaju
TRAJNOJ VRSTOI
206
Deformiranja koja pripadaju

TRAJNOJ VRSTOI
Deformiranja koja pripadaju TRAJNOJ

VRSTOI
Poetno deformiranje (neposredno nakon nanoenja optereenja)

(1-2)
Poveanje deformiranja u
vremenu pri djelovanju trajnog
optereenja stalnog intenziteta
(2-3)
Primarno povratno deformiranje
u trenutku rastereenja
Zaostalo deformiranje tei
konanoj vrijednosti
Krivocrtni dio krivulje (I.)
Podruje u kojem su
deformiranja
prevladavajue
elastina i povratna
Izmjenina (ciklika) optereenja i umor materijala
Dugotrajna optereenja promjenjivog predznaka izazivaju slom pri

naprezanjima koja su manja od vrstoe statiki ispitanih uzoraka.
Granica vrstoe drva na izmjenina optereenja iznosi priblino

35% vrstoe statiki optereenih uzoraka.
Pojava izazvana UMOROM MATERIJALA.
Simetrino ciklika optereenja intenziteta do 35% vrstoe ne

izazivaju slom.
Drugi dio krivulje (II.)
Podruje plastinih deformiranja koje se mogu poveavati (2) ili

asimptotski pribliavati graninoj vrijednosti (1)
Umor materijala je znatan pri vrstoama cikliki optereenih

uzoraka > 65% vrstoe statiki optereenih uzoraka.
Trei dio (konkavni) krivulje (III.)
U podruju 35%-65% vrstoe statiki optereenih uzoraka vrstoa

uzoraka izloenih izmjenino promjenjivom optereenju je vea.
Podruje naglog poveanja deformiranja do sloma

209
210
35
Moduli krutosti
Drvo je ELASTIAN MATERIJAL
Parametri krutosti i vrstoe ovisni su o

smjeru promatranja, tj. makro-strukturnoj
(anatomskoj) grai
Uzduni smjer (longitudinalni, L)
Radijalni smjer (R)
Tangencijalni smjer (T)
UTJECAJ
ANIZOTROPIJE DRVA
NA KRUTOST
Broj modula krutosti

(moduli elastinosti, E i
moduli posmika, G) i
ostalih parametara
krutosti (Poisson-ovi
koeficijenti za vezu E G)
potrebnih za opisivanje
linearne veze naprezanja
() i relativnih deformacija
() opisane Hooke-ovim
zakonom ovisan je o broju
promatranih ravnina.
211
DRVO KAO
MATERIJAL
MEHANIKA
SVOJSTVA
Anizotropija drva 18 materijalnih konstanti /

3 geometrijska parametra
Ortotropija drva 9 materijalnih konstanti /
0 geometrijskih parametara
212
Na vrijednosti parametara krutosti najvie utjeu:
Rasponi vrijednosti i veze modula krutosti u tri anatomska smjera:
Relativne i
posmine
deformacije
botanike vrsta, graa, gustoa i sadraj vode.
EL = 3000 25000 N/mm2
longitudinalni smjer
ET = (1/23 - 1/40) * EL
tangencijalni smjer
ER = (1/6 - 1/23) * EL
radijalni smjer
y
x
z
EL (longitudinalni, x)
213
ET (tangencijalni, z)214
ER (radijalni, y)
Rasponi vrijednosti i veze modula posmika u tri anatomske ravnine:
Mala odstupanja od linearne veze (za uobiajena optereenja).
GLR = (1/15) EL
radijalna ravnina poprenog

presjeka, xy
GLT = (1/9 - 1/10) EL
tangencijalna ravnina
poprenog presjeka, xz
Drvo je elastian materijal plastina deformiranja u drvu su prisutne i

za manja optereenja, ali su iznimno malih vrijednosti.
GRT = (1/10) GRL
popreni presjek (okomit na uzduni

smjer rolling shear, yz)
RAVNINE SIMETRIJE uzduna, radijalna i tangencijalna ravnina
UZDUNA I POPRENA RAVNINA
Granice proporcionalnosti i elastinosti ne podudaraju se kao za

elik (razliiti radni dijagrami drva i elika).
6 parametara krutosti koji se odreuju ispitivanjem E,

6 modula krutosti (E, G)
Modul elastinosti okomito na vlakanca vei je u radijalnoj nego

tangencijalnoj ravnini (ER > ET ).
Modul posmika u ravnini poprenog presjeka (GRT ) znatno je

vei od modula u radijalnoj i tangencijalnoj ravnini koji su 216
priblino jednaki (GLT GLR).
y
x
z
215
36
Ilustrativne vrijednosti Poisson-ovih koeficijenata prema

Wangaardu:
LR = 0,372
LT = 0,467
TL = 0,025
TR = 0,245
RT = 0,435
RL = 0,040
Tone vrijednosti E i
LABORATORIJSKA
ISPITIVANJA normiranih
istih uzoraka.
217
DRVO KAO
MATERIJAL
MEHANIKA
SVOJSTVA
218
Ostala mehanika svojstva
ILAVOST sposobnost drva da bez sloma

pretrpi deformiranja od vanjskog optereenja
Usporedba mehanikih svojstva drva i drugih graevinskih materijala:
TVRDOA otpor kojeg drvo prua utiskivanju

drugog tijela u svoju masu.
Ovisi o botanikoj vrsti, gustoi i sadraju

vlage.
Tee drvo iste vrste je tvre; s porastom

vlage tvrdoa opada
Najvea je u poprenom presjeku:
219
OTPORNOST NA HABANJE
Sposobnost odupiranja postupnom skidanju slojeva pod utjecajem

mehanikih sila.
Mjeri se debljinom skinutog sloja (najslabiji otpor na habanje smreka)
Zakljuna razmatranja o mehanikim svojstvima drva:
Presudan utjecaj na mehanika svojstva (vrstoe i moduli

krutosti) imaju: kut sile na vlakanca (anizotropija), gustoa i
sadraj vlage.
Elastino ponaanje i krtost: dimenzioniranje elemenata zasniva

se na klasinoj teoriji otpornosti materijala
Provjere graninog stanja nosivosti razina naprezanja
Provjere graninog stanja uporabljivosti razina deformiranja

(progib, pomak, kut zaokreta, klizanje elemenata u podatljivim 221
prikljucima)
ilavost raste s poveanjem razlika izmeu

granice elastinosti i granice loma.
za etinjae: 3,0 kN/cm2
za tvrdo drvo: 7,0 kN/cm2
220
OSTALA SVOJSTVA DRVA
TERMIKA SVOJSTVA
rastezanje, koeficijent vodljivosti topline, specifina toplina,

koeficijent difuzije topline
ELEKTRINA SVOJSTVA
AKUSTINA SVOSTVA
ESTETSKA SVOJSTVA
vodljivost ili otpor, faktor energije, dielektrina konstanta

Vodljivost zvuka, rezonancija, apsorpcija
boja, sjaj, miris, finoa, tekstura
222
37
DRVO KAO MATERIJAL TERMIKA SVOJSTVA
Termika svojstva
Drvo je zbog porozne strukture slab vodi topline (npr. suho drvo),
sastoji od drvne tvari specifine strukture, zraka i vode toplinska
svojstva drva ovise o sljedeim fizikim svojstvima:
Gustoi:
vodljivost topline drva raste s gustoom jer u porama ima manje

zraka ija je vrijednost vrlo mala (0,026 W/m2K).
Smjer vlakanaca:
Drvo je dvostruko bolji izolator u smjeru okomitom na vlakanca

nego u smjeru vlakanaca.
U smjeru vlakanaca toplina se iri kroz stanine stijenke, a

poprijeko na vlakanca toplina mora prelaziti iz zone stanine
stijenke kroz zrak lumenima.
Temperatura:
za etinjae: = 0,13 0,14 W/m2K
S porastom temperature drvo vodi toplinu sve bolje.
za tvrde listae: = 0,17 0,19 W/m2K.
Utjecaj temperature je tim vei, to je vei udio pora (sa zrakom)

a manji udio drvne tvari.
Sadraju vode:
koeficijent vodljivosti topline za vodu: vode 0,58 W/m2K

(cca 20x vei od koeficijent vodljivosti topline za zrak)
sadraj vode pora nepovoljno utjee na izolacijska svojstva drva.

223
Toplinsko istezanje drva nema praktino znaenje za primjenu drva u

graditeljstvu jer je oko deset puta manje od bubrenja i skupljanja.
224
Pri viim temperaturama za koje bi toplinsko istezanje drva

moglo biti znaajno, smanjuju se sadraj vode i skupljanje koje
djeluju u smjeru suprotnom od smjera toplinskog istezanja.
Koeficijent termikog linearnog istezanja t:
Ovisi o botanikoj vrsti drva i smjeru promatranja (vlakanca)
niska vrijednost koeficijenta - nema temperaturnih dilatacija
Toplinska razgradnja drva zapoinje pri 105 C (isparavaju lako

hlapive tvari).
U podruju 160 C 210 C dolazi do pojave termike izmjene
svojstava, znaajnije toplinske razgradnje hemiceluloze i gubitka
drvne mase od oko 5 8 %, te smanjenja vrstoe vlaka i savijanja.
Zagrijano drvo (pri temperaturi t > 60 C) zato se ne smije

upotrebljavati za nosive elemente po metodologiji prorauna za
drvo izloeno uobiajenim temperaturama.
225
Iznad 275 C zapoinje vrhunac toplinske razgradnje drva.
Drvo se polako zagrijava i polagano rasprostire toplinu po svojoj

unutranjosti razlog je niski koeficijent vodljivosti drva zbog ega
ono ma dobra izolacijska svojstva
Koeficijent vodljivosti:
Veliina vodljivosti topline; materijalna konstanta koja izraava

koliinu topline u kJ potrebnu za zagrijavanje kocke volumena
1m3 za 1h, tako da razlika temperature zagrijavane / nasuprotne
povrine iznosi u tom vremenu iznosi 1C.
U smjeru vlakanaca
Okomito na vlakanca
t = (2 4) 10-6
radijalni smjer
t = (25 30) 10-6
tangencijalni smjer
t = (30 45) 10-6
Specifina toplina drva:
Koliina topline u kJ potrebna da se 1 kg tvari zagrije za 1 C)

visoka
suho drvo temperature 0 C c = 1,114 [kJ kg-1 C-1]
suho drvo vie temperature
c = 1,114 + 0,00486 t [kJ kg-1C-1]

226
Usporedba koeficijenata toplinske vodljivosti za razliite graevne

materijale:
drvo ima 400x vei otpor prolazu topline od elika, 10x od betona
i 5x od opeke
[Wm-1K-1]
Vodljivost je vea u smjeru vlakanaca, nego okomito na vlakanca

(razlika je posebno velika za poroznih drva).
Drvo ima bolja izolacijska svojstva u smjeru okomitom na

vlakanca u odnosu na smjer paralelno s vlakancima.
Koeficijent vodljivosti topline za etinjae, okomito na vlakanca

227
pri sadraju vlage od 15% = 0,523 kJ/m3/h/ C.
228
38
DRVO KAO MATERIJAL ELEKTRINA SVOJSTVA
Usporedba toplinskih parametara za razliite graevne materijale:
Elektrina svojstva
Primjenjuju se pri odreivanju sadraja vode i suenju drva

visokofrekventnom strujom (izrada lijepljenih lameliranih nosaa, npr.)
Suho drvo slab vodi elektrine struje (prua veliki otpor)
Podruje istosmjerne struje
Specifini elektrini otpor
elektrini otpor vodia jedinine duljine i povrine (odreuje

veliinu elektrinog otpora)
Najvaniji initelji elektrinih svojstava u podruju istosmjerne

struje:
vlanost drva, temperatura, vrsta drva i smjer vlakanaca.
229
Podruje izmjenine struje

Dielektrina konstanta
Bezdimenzionalna veliina koja pokazuje koliko je puta vei
kapacitet kondenzatora s drvom (dvije ploe napajane
izmjeninom strujom) u odnosu na kapacitet kondenzatora iste
veliine s vakuumom (mjera dielektrinosti)
Dielektrik neutralizira elektrini naboj ploa kondenzatora.
Koeficijent energije
Pokazatelj gubitka energije u dielektriku (mjera zagrijavanje
dielektrika) ili omjer izgubljene elektrine energije u odnosu na
totalnu elektrinu energiju priloenu ploama kondenzatora
Najvaniji initelji elektrinih svojstava u podruju izmjenine
struje: vrsta drva, gustoa, sadraj vlage, smjer pruanja vlakana
i frekvencija izmjenine struje.
231
elektrini otpor znatno opada s porastom temperature,
pri mjerenju sadraja vode drva elektrinim vlagomjerom zato je

potrebna kompenzacija oitanja s obzirom na temperaturu,
(uglavnom u razredima od po 5 C).
Elektrini otpor i elektrina vodljivost

Karakteristine veliine za elektrika svojstva drva su
R elektriki otpor
G elektrika vodljivost
svojstvo materijala da provodi elektricitet od mjesta
nastanka po cijelom volumenu tvari, inverzno je elektrinom
otporu, G = 1/R.
Utjecaj sadraja vlage na elektrini otpor / vodljivost
drvo je u suhom stanju dobar elektroizolator,
s porastom sadraja vode znatno se smanjuje elektrini otpor i
pri toki zasienosti vlakanaca asimptotski dostie vrijednost
vodljivosti vode,
u rasponu od 5% do 22 % logaritam elektrinog otpora gotovo
232
linearno ovisi o sadraju vode primjena pri izradi elektrootpornih vlagomjera za drvo.
Utjecaj smjera vlakanaca na elektrini otpor / vodljivost
Utjecaj vrste drva na elektrini otpor / vodljivost
Utjecaj vrste drva je velik: utjecaj teksture je djelomian, ali je

velik utjecaj gustoe i sadraja ekstraktivnih tvari drva,
Utjecaj temperature na elektrini otpor / vodljivost:
230
Razlog utjecaja je kretanja struje kroz sloj zraka okomito na

vlakanca ili kroz stanine stijenke paralelno s vlakancima.
elektrini otpor zato je dvostruko vei okomito na vlakanca

nego paralelno s njima.
razlike u radijalnom i tangentnom smjeru uglavnom su

zanemarive.
Inkrustacije minerala mogu znaajno utjecati na elektrinu

vodljivost,
Mjerenje sadraja vode elektrinim vlagomjerima oitanje zato

treba prilagoditi krivulji za pojedinu vrstu drva, ili krivuljama za
grupe vrsta drva srodnih elektrinih svojstava.
233
234
39
Dielektrina konstanta rel
Dielektrina svojstva jako ovise o vrsti drva i gustoi.
Mjera dielektrinih svojstava koja pokazuje koliko se
rel
puta poveava kapacitet kondenzatora pri uvoenju
vac
odreenog dielektrika u polje u odnosu na vakuum, tj.
koliko je puta dielektrina konstanta materijala vea od one u
vakuumu (vac = 1).
Dielektrina konstanta linearno raste s poveanjem gustoe drva,

pa je za kapacitivne vlagomjere vano da postoje kalibracijske
krivulje za svaku vrstu drva.
Dielektrina konstanta jako ovisi i o smjeru vlakanaca drva
Ponekad se umjesti dielektrine konstante primjenjuje dielektrini

kut gubitaka ili tan .
Dielektrina konstanta vode je 81, a apsolutno suhog drva 2 3..
Na dielektrinu konstatu utjee sadraj vode, vrsta i gustoa drva te

smjer vlakanaca.
Dielektrina konstanta raste s porastom sadraja vode drva do toke

zasienosti vlakanaca, a iznad nje je porast linearan.
Primjena svojsva: pri izradi elektrokapacitivnih vlagomjera za drvo.
Ova se pojava rabi kod izrade instrumenata za mjerenje otklona

vlakanaca drva mjerenjem dielektrinih svojstava.
235
vea je za 30% do 50% u smjeru vlakanaca nego poprijeko na

njega.
DRVO KAO MATERIJAL AKUSTINA SVOJSTVA
Primjena dielektrinih svojstava u drvnoj industriji:
za zagrijavanje drva u polju visokofrekventne struje (13,6 GHz),

pri emu se gubi energija u molekulama vode (zagrijavanjem
raste temperatura, a voda isparava iz drva).
za otvrdnjavanje ljepila (u LL nosaima npr.) jer u polju
visokofrekventne struje nastaje selektivno zagrijavanje
sljubnice ljepila ija je dielektrina konstanta vea od one u
okolnom suhom drvu.
sljubnica se brzo zagrije, voda iz disperzijskih ljepila (npr.

PVAC ljepila) se izdvaja i time ubrzava kemijsku reakciju
dvokomponentnih elektrovodljivih ljepila
236
Akustina svojstva
Zvuk nastaje mehanikim titranjem i valno se iri elastinim medijem.
medij moe biti zrak ili materijal / konstrukcija.
prema frekvencijama, zvuk se dijeli na infrazvuk (nije ujan, f 16

Hz), na ujni zvuk (16 Hz < f 20 Hz) i na ultrazvuk (f > 20 kHz).
Akustina svojstva vana su sa stajalita vodljivosti zvuka ili zvune

izolacije.
Vodljivost zvuka
vrijeme otvrdnjavanje ljepila time se skrauje s nekoliko

dana ili sati na svega par minuta.
Primjena u graditeljstvu:
projektiranje (koncertne dvorane, npr.)
nerazorna ispitivanja mehanikih i fizikih svojstava drvenih

elemenata
237
Brzina irenja zvuka
Ovisi o pravilnosti vlakanaca (uee kvrga, valovitost strukture i

nagib vlakanaca) i zdravlju grae
struktura etinjaa je pravilnija i zvuk se iri veom brzinom
zdravo drvo jasan, otar i kratak zvuk
trulo drvo mukli i kratki
uplje drvo odzvanja muklo i dugo.
Brzina zvuka opada s poveanjem sadraja vode drva.
Brzina irenja zvuka u drvu raste s duljinom vlakanaca, gustoom

drva i modulom elastinosti.
Zato najbolje zvunice violina daje rezonantna smrekovina, koja

ima uske godove, veliko uee kasnog drva, relativno veliku
gustou i jako dugaka vlakanca (do 5 mm).
239
Ostale primjene: izrada muzikih instrumenata od drva.238
Brzina zvuka ovisi o kutu prema vlakancima
U smjeru vlakanaca 3 do 4 puta je vea nego okomito na njih
u smjeru vlakanaca: od 4000 m/s do 6000 m/s
okomito na vlakanca: od 400 m/s do 200 m/s.
u tangentnom smjeru neto je manja nego u radijalnom smjeru
npr. zvunice violina izraene od drva potpuno ravne ice

radijalne teksture)
Zvuk se irenjem priguuje, zvuna energija pretvara u toplinsku.
Pojava se primjenjuje za nerazorno ispitivanje drva : za otkrivanje

greaka u drvu ili drvnim materijalima (nepotpuno slijepljena
sljubnica, pukotine u furnirskim ploama, napad gljiva ili insekata,
uee i veliina kvrga u drvu itd).
Mjeri se priguenje u prozvuenom drvu amplituda zvuka

usporeuje se s onom za normalno drvo.
240
40
Apsorpcija ili upijanje zvuka
Refleksija zvuka ili jeka javlja se u prostorima koji slabo upijaju

zvuk
dobra akustina svojstva drva razlog su njegove este

upotrebe kao materijala za oblaganje zidnih i podnih ploha).
Emisija zvuka
Emisija zvuka u ujnom i ultrazvunom podruju moe biti posljedica

mikroskopskih pukotina, unutranjeg trenja, tiskanja tekuina i
njihovog transporta kroz kapilare i drugih efekata.
Drvo pri optereenju emitira / odaje zvune signale: npr.

pucketanjem upozorava na nadolazei lom.
danas se primjenjuje u nerazornoj mjernoj tehnici analize emisije

241
zvuka mjerenje ultrazvunih signala pri optereenju drva.
Pojava pri kojoj materijal potaknut na titranje emitira frekvenciju

koja je u skladu s elastinim svojstvima tvari.
Mjerenje vlastite frekvencije sve vie se primjenjuje u kontroli

kvalitete drvenih proizvoda.
Drvu se nametnu uzduna titranja na savijanje ili na torziju, a

izmjerena vlastita frekvencija omoguuje odreivanje
parametra krutosti (npr. modul elastinosti).
tradicionalna primjena za potpore u rudnicima (upozorenje)
DRVO KAO MATERIJAL ESTETSKA SVOJSTVA
Estetska svojstva
Boja
Vlastita frekvencija zvuka
DRVO KAO MATERIJAL ESTETSKA SVOJSTVA
Svojstvo se procjenjuje na prosuenoj grai (8% 22% sadraja

vlage) i odnosi se samo na sr drva
Ovisi o vrsti drva, vrsti i gustoi anatomskih elemenata, vrsti i

kemijskom sastavu infiltrata, stanitu, klimi
Boja naeg drva od bjelkaste do tamnosmee
Indikator sljedeih obiljeja: vrsta drva i kvaliteta, zdravlje drva i

nain prerade.
Sjaj
Svojstvo drva da reflektira svjetlost
Ovisi o vrsti drva, grai, infiltratima i nainu obrade
242
243
Miris
Potie od infiltrata (drvna tvar nema mirisa), najmanji je na stanitu
Intenzit ovisi o nainu prerade: okoreno drvo, tesano ili piljeno (jai
pritisak intenzivniji miris).
Finoa
Ovisi o grai, pravilnosti i duljini vlakana (manja duljina i pravilniji
raspored jami veu finou) i nagibu vlakana.
Tekstura
Svojstvo koje se odnosi na izgled mehaniki obraenih povrina i
indikator je tehnikih svojstava.
Ovisi o anatomskoj grai, obliku debla i nainu obrade pravilnu
teksturu ima drvo pravilnog oblika debla, unutarnje grae i
rasporeda elemenata (karakteristino za etinjae, ne i za listae).
Razliita je u poprenom presjeku, radijalnom ili tangencijalnom
244
smjeru, te u spiralnom presjeku (bitna za izradu furnira ljutenjem).
41

2 Svojstva Drva Kao Materijala PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

2 Svojstva Drva Kao Materijala PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVOJSTVA DRVA KAO MATERIJALA

SVOJSTVA DRVA KAO MATERIJALA

Prirodno podrijetlo drva i utjecaj na svojstva

Prof.dr.sc. Adriana Bjelanovi, dipl.ing.gra.

Vrste drva u graditeljstvu

Rijeka, ak.god. 2013./2014.

SVOJSTVA DRVA KAO MATERIJALA

Prednosti primjene drva u graditeljstvu

- mala zapreminska masa (gustoa)

(svojstva zbog prirodnog podrijetla nano / mikro / makro

- KEMIJSKA (svojstva zbog prirodnog podrijetla molekularna razina

Nedostaci primjene drva u graditeljstvu

- ovisnost kvalitete i ujednaenosti kvalitete o prirodnim resursima

(stanite, uvjeti rasta) i okruenju (promjene sadraja vlage)

- TERMIKA (toplinsko rastezanje, koeficijent vodljivosti topline,

(vrstoa, elastinost, tvrdoa)

propadanja (graevinsko-fizika zatita, konstruktivna zatita,

specifina toplina, koeficijent difuzije topline)

- osjetljivost kvalitete o uvjetima suenja i skladitenja (dimenzijske

(vodljivost / otpor, faktor energije, dielektrina konstanta)

- AKUSTINA (vodljivost zvuka, rezonancija, apsorpcija)

- ESTETSKA (boja, sjaj, miris, finoa, tekstura)

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA SVOJSTVA

Ustroj i graa drva utjecaj na fizika i kemijska svojstava

Molekularna, nano / mikro / makro razina i razina stabla

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA SVOJSTVA

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ

Botanike vrste, tehnika svojstva vana za primjenu

Fizika i kemijska svojstva

Toplinska i ostala svojstva (elektrina, akustina, estetska)

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA

Uporaba drva za gradnju ili oblaganje proelja zahtjevan

Dokazi kvalitetne i izuzetno trajne drvne gradnje

DRVO MATERIJAL PRIRODNOG PODRIJETLA

Kemijske i fizikalne promjene kojima je izloeno drvo za vanjsku

Potencijalni problemi gradnje drvom posljedica prirodnog podrijetla

Poznavanje ovih nedostataka preduvjet pronalaenja naina

Poetak sustavnog istraivanja grae i svojstava drva Laboratorij

Prouavanje utjecaja greaka (biotiki i abiotiki uzronici- fiziki i

Propadanje je vezano uz ivotnu ulogu drva u stablu.

Evidentni primjeri propadanja drvenih

dimenzijska nestabilnost, (ne)trajnost, estetska nepostojanost.

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA

Drvo je materijal iz prirode, ali nije prirodan graevni materijal.

Rast i anatomska graa drva

Sintagma suprotna promociji drva kao prirodnog materijala (npr. kamen)

Shematski prikaz stabla i

DRVO IVOG STABLA

MOKRO osnovna funkcija je provoenje vode do kronje i

Godinji ciklus uzdunog i

KORA prirodna zatita od biorazaraa (gljivice, insekti),

Fizioloki procesi intenzivni u

Prirast debljine debla

SVRHA strunuti nakon ispunjavanja prirodnih / ivotnih zadaa

odreuje se na prsnoj visini

DRVO KAO GRAEVINSKI MATERIJAL

Imperativ primjene zadravanje nosivih svojstava, produljena

etinjae (deblo do vrha stabla)

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA

Odnos izmeu visine / debljine stabla i godina starosti