EKOLOKA SIGURNOST

Doc.dr. Bakir Alispahi

balispahic@fkn.unsa.ba

PRISTUP PROBLEMU
Neki analitiari ekoloku sigurnost nazivaju
ultimativnom sigurnou, drugi je promatraju kroz
prizmu politike i vojne sigurnosti smatrajui je
pitanjem drutvene dobrobiti.
Unutar rasprava o ekolokoj sigurnosti postoje
dvije kategorije pristupa

PRISTUP PROBLEMU
Nauni koji je prisutan prvenstveno u prirodnim naukama, nastao izvan
politike nudi listu ekolokih problema koji ve postoje i dovode u
pitanje budunost trenutne civilizacije
Politiki koji je produkt rada dravnih i meudravnih agencija i
mehanizama sastoji se u donoenju odluka i javnih politika koje
tretiraju ekoloke probleme.
Oba pristupa reflektiraju odreenu potrebu za politizacijom i
sekuritizacijom pitanja ekologije. Naglaavamo, da politiki pristup fokus
usmjerava u tri podruja:
-Podizanje svijesti javnosti i drave u odnosu na zakljue nauke u oblasti
ekoloke sigurnosti
-Prihvaanje politike odgovornosti djelovanja u oblasti ekoloke
sigurnosti
-Suradnja sa drugim dravama u oblastima ekoloke sigurnosti.

PRISTUP PROBLEMU
Oba pristupa su drutveni konstrukti i to:
Nauni pristup se bavi procjenom potrebe uvoenja sekuritizacije u neko
podruje ekologije
Politiki, sa druge strane, ima zadatak da amortizira eventualnu
drutvenu zabrinutost izazvanu sekuritizacijom odreenog pitanja, te
alociranjem materijalnih sredstava u odnosnu oblast.
Distinkcija ova dva pristupa je vrlo praktina. Primjera radi ako odreeni
naunik ili grupa naunika kae politiaru ili graanima da je ivotinjski
svijet u oceanima ugroen zbog pretjeranog ribolova, da ozonska rupa
izaziva rak koe i sl., prvi nemaju razloga da u to ne vjeruju. Meutim, za
dvije godine se pojavi izvjetaj koji negira prethodne navode, isti ovi
pojedinci nemaju izbora nego da prihvate navode strunjaka koji us
kreirali odnosi izvjetaj, bez obzira to je u suprotnosti sa prethodnim.
Ovakva situacija zahtjeva postojanje odvojenog pristupa istoj
problematici, koji nije u obvezi da promijeni svoje djelovanje u odnosu
na zakljuke koji negiraju odreenu praksu.

GLOBALNA PERSPEKTIVA
Ako prethodno promatramo globalno moe se
dati tani matematiki podatci koliki je obim
radnji da bi se zadovoljile potrebe u navedenim
sferama.
Meutim, lokalna perspektiva nam pokazuje da
te potrebe nisu ravnomjerno raspodijeljene, tako
imamo dijelove svijeta koji stvaraju vei pritisak
na ekologiju u navedenim oblastima (Indija, Kina,
Afrika gotovo cijeli kontinent)
5

GLOBALNA PERSPEKTIVA
Poet emo sa injenicama koje otkrivaju morbidne
indikatore u cijelom ovjeanstvu. Promatramo dva
podruja gdje se oni javljaju. Prvo koje J. K. Galbraith
(1992) naziva kultura zadovoljstva, konkretno mislei
na dio bogatog svijeta potroake demokracije.
Drugo, jeste godinji izvjetaj UNDP a, gdje su
identificirani glavni problemi koji optereuju veinu
svjetske populacije: siromatvo, veliki jaz izmeu bogatih
i siromanih (openito i unutar drava), nedostatak
hrane, sanitarnih usluga, pitke vode, zdravstvene brige i
obrazovanja.
6

GLOBALNA PERSPEKTIVA
Da ne bude zabune koristimo izvjetaj iz 1998.
godine, jer su ovdje prvi put identificirani
naznaeni problemi. Carolina Thomas (1999:
244) navodi da je, prema procjenama krajem 20.
stoljea, bilo potrebno 9 milijardi dolara za
zadovoljenje potreba za pitkom vodom i
sanitacijom, 13 milijardi za osnovne ivotne
namjernice i zdravstvene potreptine (lijekovi za
bolesti koje nisu smrtne ve 60 godina u
7
razvijenim bogatim dravama).

GLOBALNA PERSPEKTIVA

Lista ide i dalje, no za nae potrebe navedeni

podaci su sasvim dovoljni. Thomas- ova dalje
navodi da je u istom periodu: za sladoled u
Europi potroeno 11 milijardi dolara, u SAD 8
milijardi na kozmetike proizvode, dok su
globalna izdvajanja za nabavku i razvoj oruja bila
780 milijardi dolara. Iz ovog se da zakljuiti da
jedni ive ivot iz snova a drugi su oajni.
8

GLOBALNA PERSPEKTIVA
Ono to bi trebalo biti svakomu dokaz da suvremeni
svjetski poredak ne funkcionira i da je meunarodno
drutvo bolesno jeste stanje u kojem se nalaze djeca
irom svijeta. Podaci, koje moemo nai u izvjetajima
Human Rights Watch, govore da svako tree dijete,
promatrano globalno, je pothranjeno; da oko 100 miliona
djece ivi ili radi na ulici; da se djeca koriste kao vojnici u
vie od 20 drava; da je prisutnost djeje prostitucije
identificirana u svim dravama, u nekim manje ali
prisutna; da oko 30 hiljada djece umire svaki dan od
posljedica izljeivih bolesti; da je zlostavljanje djece
globalna pojava; da su djeje i maloljetnike bande u
9
porastu itd.

GLOBALNA PERSPEKTIVA
Ovo je samo jedan od pokazatelja da trenutni svjetski
poredak ne funkcionira. Kao posebne argumente
moemo koristiti ono to Fond za zatitu divljai naziva
klimatski kaos (Harri, J. 2005), globalni nestanak ribe,
izumiranje vrsta itd., dodatno se kao argument mogu
uvesti: rodne razlike, optereenost dugom nerazvijenih
drava, stalni rast svjetske populacije, povean pritisak na
resurse i drutva i sl. Istraivanje John Vidal a (2003)
pokazuje da je 940 miliona ljudi ivjelo u ne uvjetnim
prilikama. Takoer, predvia, da e, ako se nastavi
sadanji trend rasta populacije, svaka trea osoba ivjeti
u ovakvim prilikama.
10

GLOBALNA PERSPEKTIVA
Potroaka demokracija od kraja 19. stoljea
potroaka demokracija se proirila i promovirala
konzumaciju, iskoritavanje resursa, globalizaciju i
industrijsku kulturu. Moderna demokracija se
proirila do nivoa koji Stari Grci, tvorci
demokracija, ne bi mogli ni zamisliti (Held, D.
1993). Na demokraciju se gleda kao na jedini
legitimni nain organiziranja i uspostave vlasti.

11

GLOBALNA PERSPEKTIVA
Meutim, i ovdje postoji tamna strana. Najrazvijenije
demokracije se povezuju sa onim to Galbraith naziva
kultura zadovoljstva i sa voenjem rauna samo o
dobrobiti bogate manjine, to je postalo osnova za
dobivanje izbora, napredak ekonomije i implementiranje
vanjske i obrambene politike. Potroaka demokracija
postoji samo za sebe a na tetu drugih.
EVIDENTNO JE DA LOKALNA PERSPEKTIVA DOMINIRA,
BEZ OBZIRA NA IMPERATIV GLOBALNOG DJELOVANJA.

12

LOKALNA PERSPEKTIVA
Ukupan broj drava = isti broj sigurnosnih politika
Svaka drava za sebe odreuje prioritete u oblasti
ekoloke sigurnosti, postoje neke slinosti,
meutim, vie je razlika.
Lokalna perspektiva u velikoj mjeri zanemaruje
globalne trendove ekolokih promjena zarad
postizanja partikularnih interesa drava iz kojih
predstavnici lokalne perspektive dolaze.

13

SEKTORI EKOLOKE SIGURNOSTI

UNITENJE EKOSISTEMA
PORAST POPULACIJE
PROBLEMI U PROIZVODNJI HRANE
EKONOMSKI PROBLEMI
DRUTVENI SUKOBI
ZADOVOLJENJE ENERGETSKIH POTREBA

14

UNITENJE EKOSISTEMA
Ne postoji samostalan ekosistem, niti je mogue
parcijalno analizirati ovu problematiku.
Unitavanje (zagaivanje) ekosistema
podrazumijeva kontaminiranje kako fizike tako i
bioloke komponente zemlje i atmosfere u obimu
koji onemoguava odvijanje normalnih ekolokih
procesa i opstanak ivota.
Vrste zagaivanja ekosistema:
Zagaivanje zraka
Zagaivanje tla
Zagaivanje vodotoka i mora
15

ZAGAIVANJE ZRAKA
Zagaivanje zraka je mogue promatrati na dva
naina:
Zagaivanje koje nastaje u zatvorenim
prostorijama
Zagaivanje vanjskog svijeta
Ova podjela je svrsishodna da bi se lake moglo
objasniti kakav utjecaj zagaivanje zraka ima na
zdravlje ljudi.
16

ZAGAIVANJE ZRAKA
U prvom sluaju podaci WHO pokazuju da blizu 3
milijarde ljudi u svijetu danas za grijanje svojih
domova i kuhanje hrane koriste otvoreni plamen
ili neke jednostavne pei. U odnosnim procesima
kao gorivo koristi se biomasa i to drvo, ivotinjski
izmet, otpadci i ugalj. Blizu 4 miliona ljudi
godinje umire od zagaenog zraka kao
posljedice koritenja ovakvog goriva u njihovim
domovima (preuranjene smrti)
17

ZAGAIVANJE ZRAKA
Vie od 50% smrti meu djecom ispod 5 godina
su prouzrokovane respiratornim zastojima
izazvanim zagaenim zrakom u zatvorenom
prostoru.
Ovakvo stanje je posebno ozbiljno u siromanim
dravama gdje se vrsta goriva koriste ako glavni
izvor zagrijavanja umjetnog ivotnog prostora.

18

ZAGAENJE ZRAKA
Neadekvatno gorivo i primitivna tehnologija
koji se koriste u domovima za grijanje i
kuhanje proizvode visok nivo zagaenosti
vjetakog stanita pa ak i do razine koja je
smrtna po ljude. U slabo ozraenim
prostorima zagaenje moe biti i do 100 puta
vee od podnoljivog. Kao rizina grupa
ovdje se javljaju ene i mala djeca.
19

ZAGAENJE ZRAKA
U svijetu svake godine umre 4.3 miliona ljudi
od posljedica zagaenosti zraka u
prostorijama u kojima ive.
Prema statistikim pokazateljima:

12% od upale plua

34% od modanog udara
26% od sranih oboljenja
22% od poremeaja respiratornog sistema i
6% raka plua
20

ZAGAENJE ZRAKA
Uz ovo se moe vezati i injenica da oko 1.2
milijarde ljudi irom svijeta nema pristup
elektrinoj energiji, tako da moraju koristiti
alternativne izvore svijetla.

21

ZAGAENJE ZRAKA
Zagaivanje atmosfere predstavlja jedan od najznaajnijih
prijetnji zdravlju i opstanku ljudske rase. Ovaj oblik
zagaivanja orginira iz nekoliko vanih ljudskih aktivnosti:
Industrija emisija otrovnih gasova
Transport emisija otrovnih gasova
Urbanizacija odnos prostora i populacije
Generiranje energije
Otpad menadment otpadom

NEKE OD TETNIH
MATERIJA
Otrovne estice
Ozon
Azot dioksid
Sulfat dioksid

22

ZAGAENJE ZRAKA
Sve navedene spada u esencijalne ljudske aktivnosti
potrebne za odravanje civilizacije. Vano je naglasiti da
postoje inicijative u navedenim oblastima da ih se uskladi
sa prirodom i balansom u ekosistemu. Naunici snano
naglaavaju potrebu uvoenja novih tehnologija i
stavljanje van upotrebe starih bez obzira na potrebe koje
se zadovoljavaju ovim tehnologijama. Dodatno, smatraju
da se ljudski rod jednostavno treba navii da ivi bez
odreenih dobara, ija proizvodnja dugorono ima
razarajue posljedice po ekologiju i ljudski rod.
23

ZAGAENJE VODA
Voda predstavlja izvor ivota na naoj planeti,
gotovo da ne postoji vrsta da moe opstati bez
odreene koliine vode. Ovo je posebno istina za
ovjeka, koji u potpunosti ovisi od vode. Koliina
svjee vode je ograniena, a njena kvaliteta je
svakim danom sve slabija. Ouvanje kvalitete
vode je veoma bitno u sluaju vode za pie,
proizvodnje hrane, rekreacije. Kvaliteta vode
moe biti smanjena prisustvom infekcijskih
agensa, otrovnih kemikalija i radiolokih
24
elemenata.