NOVAC I FINANCIRANJE, predavanja

POVIJESNI RAZVOJ NOVCA

-

potrebu za novcem izazvala je pojava privatnog vlasnitva nad sredstvima za

proizvodnju i razvitak drutvene podjele rada, koji dovodi do toga da se pojedini
proizvoai zauvijek opredjeljuju za proizvodnju jednog ili nekolicine proizvoda,
stoga su upueni da na trite neprekidno iznose svoje proizvode i da istim putem
pribavljaju sve ono to im je potrebno za obnavljanje proizvodnje i za ivotno
izdravanje, dr. rijeima, poeo se proizvoditi viak pa je razmjena postala potrebna
(1. potrebni uvjet), a time i mogua (2. dovoljan uvjet)

NEMONETARNA EKONOMIJA
-naziv za gore navedeno povijesno razdoblje
-

ekonomije koje funkcioniraju bez uporabe novca

razvojem zajednice dolazi do povremene pojave vikova te se javlja aktivnost zamjene

takvih dobara

temelj ove ekonomije ini neposredna razmjena odnosno zamjena jednog dobra (R1)
za drugo dobro (R2) (vrijednost jednog dobra izraava se uporabnom vrijednou
drugog dobra i obratno R1-R2)

Predmonetarni oblici (tradicionalni, primitivni ili naturalni novac)

- Prirodnine (naturalije)
-

itarice, aj, duhan

koa, krzno, zubi...

- Artefakti ljudskom rukom izraeni predmeti (nakit, sjekire, noevi)

- Simbolini novac novac koji je uz uporabnu i materijalnu vrijednost imao i neke druge
praktine osobine (relativna standardiziranost, prepoznatljivost, postojanost, ogranienost)
-

stari naziv za novac pecunia (lat. pecus govedo)

uporaba prirodnina i artefakata u razmjeni

temeljna je karakteristika nemonetarne ekonomije

razmjena bez uporabe novca naziva se trampa ili barter

pri toj naturalnoj razmjeni (trampa) tj. R1-R2 javljale su se potekoe:

otean susret jednakih zahtjeva i elja ili double coincidence of wants

teko je bilo odrediti vrijednost robe jer su postojali mnogi odnosi (riba za ito, riba za
krzno, riba za medvjeu apu...)

veliki trokovi naturalne razmjene

pitanje ostatka vrijednosti prigodom razmjene

pojava specijalizacije u proizvodnji odreenih dobara kao rezultata podjele rada

pojava trgovine kao djelatnosti

- takav novac ne moe zadovoljiti nove potrebe te je postupno naturalna razmjena postala
konica razvoja gospodarstva
Nemonetarna ekonomija danas
-

nemonetarna ekonomija u istom obliku ne postoji

meutimrazliiti uzroci (ratovi, prirodne katastrofe i sl.) i nestabilnosti u

suvremenim gospodarskim sustavima mogu rezultirati poremeajima u novanim
sustavima novac biva potisnut djelomino ili u potpunosti

MONETARNA EKONOMIJA
- funkciju robnog novca preuzimaju plemeniti metali (zlato i srebro, nikal, bakar, njihove
legure*) kovinski novac
*legura ili slitina smjesa dvaju ili vie metala
- osobine kovina:

djeljivost mogu se dijeliti, a da im pritom ne pada vrijednost

postojanost vrijednosti zbog relativno male iskoritenosti

prenosivost kovine se lako prenose

trajnost zadravaju svoje osobine i izgled te su vrlo prikladne za ouvanje

vrijednosti

nezamjenjivost nije mogue proizvesti kemijskim putem

Pensatorski novac
-

lat. pensa vaga

novac u obliku pogaa, poluga, ipki i sl.

zbog nestandardiziranosti, vagao se pri svakoj novanoj transakciji

problem: u obzir se nije uzimala finoa kovine

2

Numeratorski novac
-

novac koji se broji

postupna standardizacija kovina stavljanje odreenih simbola na njih

simboli postaju garancija:

teine (mase) tog novca

finoe kovine/ slitine

simbol izdavatelja oznaava i jami njegovu vrijednost (ta oznaka postaje i nominalna
vrijednost (stvarna, koja ostaje na tritu -slavuj=1 kn)

prvi novac nastaje u 7.st.pr.Kr. u dravi Lidiji u Maloj Aziji; taj je novac izraivan od
elektruma prirodne slitine zlata i srebra

izraivan je runo (sve do 16.st.)

NOVAC
-

najei sinonimi moneta ili valuta

sredstvo izraavanja i uvanja vrijednosti, predstavlja robu univerzalne raspoloivosti

koja je zamjenjiva za bilo koju drugu robu

opi ekvivalent vrijednosti predstavnik (zamjenik) za sve robe, i za to ope

sredstvo razmjene moglo se kupiti tj. dobiti sva druga roba

ZAKONSKO UREENJE IZDAVANJA (EMISIJE) KOVINSKOG NOVCA

-

lat. ius cunendi pravo kovanja novca

regalno pravo, pravo errara izdavanje novca postaje pravo vladara (vladar kontrolira
proizvodnju, pokazuje mo)

prenosivo pravo pravo kovanja novca vladari prenose na drugoga

emisijska dobit (fran. seignorage) nefiskalni prihod temeljen na razlici izmeu trokova
izrade novca i njegove nominalne vrijednosti
1. Valuta ili vaenje
- lat. valore vrijediti
- sve ono to drava odlui da na njenom podruju vrijedi kao novac, odnosno u optjecaju
slui kao sredstvo razmjene i zakonsko sredstvo plaanja

- drava zakonskim propisima odreuje kovinu i/ili slitinu iz koje se kuje novac
2. Novana jedinica
- ime odreene valute
3. Valutno podruje
- podruje na kojem cirkulira novana jedinica
4. Kovnika stopa
- broj novanih jedinica koje se izrauju od odreene koliine plemenite kovine
- odreuje se za 1 kg ili 1 uncu (=28,35gr)
5. Finoa (istoa) kovine
- omjer izmeu plemenite i neplemenite kovine u slitini iz koje je izraen kovinski novac
- izraava se u :

tisunitim dijelovima (promilni nain)

24 dijela (standardni ili karatni nain) ee za Au

6. Teina novca
- bruto ukupna teina kovine (plemenita + neplemenita kovina od koje je novac izraen)
- neto teina plemenite kovine iz koje je novac izraen
7. Tolerancija (remedij)
- zakonom doputeno odstupanje od propisane teine novca, finoe novca, promjera novca ili
debljine ploice
- izraava se u: postotku, promilima i gramima
8. Prometna teina
- propisna teina koju kovinski novac mora imati da bi mogao biti u optjecaju
9. Novani paritet
- pokazuje koliko se plemenite kovine nalazi u novanoj jedinici jednog novanog sustava
prema novanoj jedinici drugog novanog sustava
10. Rub novca
- razliito ureenje ruba izmeu razliitih apoena* po obliku oboda
- izdignuem ruba kovinskog novca uz njegov obod osigurava se zatita prikaza na aversu i
reversu novca
*apoen oznaava nominalnu vrijednost i naziv novane jedinice u novanom sustavu (npr.
apoen od 5 kn); 1kuna avers (lice), slavuj revers (nalije)

VRSTE KOVINSKOG NOVCA

-

optjecajni kovinski novac

prigodni optjecajni kovinski novac

prigodni kovinski novac

kovinski novac koji se prodaje po trinoj cijeni kovine iz koje je izraen uveanoj za
dodatak (aio), novac kovan da pojedine kategorije ljudi

OPTJECAJNI KOVINSKI NOVAC

-

namijenjen novanoj cirkulaciji, obnaa transakcijsku funkciju

najzastupljeniji novani oblik kovinskog novca

apoenski niz jedinstveno rjeenje (broj nominalnih vrijednosti, umjetniko

rjeenje)

Hrvatska: apoenski niz od 9 kovanica (optjecajni kovinski novac)

PRIGODNI OPTJECAJNI KOVINSKI NOVAC

-

namijenjen novanoj cirkulaciji (primarno obnaa transakcijsku funkciju)

izdaje se prilikom nekog povoda ( sekundarno: numizmatika funkcija)

moe se razlikovati od optjecajnog kovinskog novca prvenstveno u izgledu aversa ili

reversa (motiva), dok ostali elementi (materijal izrade, kovnika stopa) identini
apoenima optjecajnog kovinskog novca

PRIGODNI KOVINSKI NOVAC

-

numizmatika funkcija

ne puta se u optjecaj (prodaje se po cijeni veoj od nominalne vrijednosti)

pakiran u posebnoj ambalai

nominalne vrijednosti ovog novca najee su razliite od nominalnih vrijednosti

ostalih novanih oblika apoenskog niza zemlje izdavatelja

Kako se dogodila transformacija od zlatnika i srebrnjaka do papirnatog novca?

-papirnati novac u povijesti ---> "potvrda o zamjenjivosti papira za zlato"
-dvije kategorije papirnatog novca:
5

a) konvertibilni papirnati novac ( novac koji je zamjenjiv kao kovinski novac)

novani surogat, zamjenici nova(?), fakultativni novac
=razliiti cirkulacijski papiri koji zamjenjuju novac i daju pravo imatelju na odreenu koliinu
kurentnog novca (materijalna vrijednost=nominalnoj vrijednosti tog novca) ili zlata
-zlatni standard- monetarni sustav u kojemu je novac u optjecaju papirni, a taj papirni novac
je slobodno zamjenjiv za unaprijed utvrene koliine zlata
Takav novac je bio praktian za plaenje jer:
1. pogodniji i laki za rukovanje
2. smanjen je rizik od krae ili gubitaka (sigurnost plaanja)
3. nema otuivanja monetarne materije(?)
4. takav novac se rado prihvaa za plaanja
b) papirnati novac s prisilnim teajem ( novac nezamjenjiv za punovrijedni (?) kovinski
novac)
- nije konvertibilan
-pravi je papirni novac
-djelomina pokrivenost papirnog novca kovinskim novcem
- kada se obustavi kovertibilnost novca u zlato ili srebro, ali se ono i dlaje zadri u opticaju
kao zakonsko prometno sredstvo i sredstvo plaanja, onda takav novac poprima sva obiljeja
papirnatog novca
-fiat novac (fiducijarni) - kojeg je drava proglasila zakonskim sredstvom plaanja iako
nema nikakvih pokria u zlatu ili drugim vrijednostima. Taj novac nema vlastite vrijednosti ili
su te vrijednosti neznatne, ali se prima s povjerenjem da e se s njime moi sluiti kao
prometnim sredstvom ili sredstvom plaanja. Sve valute u svijetu su danas fiat novac.
U suvremni papirnati novac ubrajamo:
1. optjecajni papirnati novac (zakonsko sredstvo plaanja)
2. prigodni optjecajni papirnati novac
3. prigodni papirni novac
4. ostale emisije papirnog novca (uzorci novanica, nulte serije novanica, novanice
istih nominalnih vrijednosti koje imaju detalj razliit u odnosu na novanice

namijenjene optjecaju, makulature-primjeri novanica izraeni sa stanovitom grekom

i sluajno puteni u opticaj)
Knjini novac
-depozitni, iralni ili skriptualni novac (onaj u banci)
-novani oblik u nematerijalnom obliku
-slobodni i na zahtjev (avista, po vienju), raspoloiva sredstva na raunima banaka i ostalih
financijskih ustanova
Funkcije novca
1. Transakcijska funkcija
-novac se javlja kao sredstvo razmjene, posredujui u razmjeni roba i usluga, olakavajui i
ubrzavajui njegovu razmjenu
- moe biti: izvan financijskog sustava (kovinski i papirni novac); u financijskom sustavu
(knjini novac)
-oportunitetni troak (nedostaje)
2. Kao opi ekvivalent
- u trenutku kada se vrijednost svih dobara moe iskazati u jednom dobru, tada to dobro
postaje opi ekvivalent (posrednik) te ono postaje novac (posredna razmjena)
3. Funkcija zalihe vrijednosti
- najlikvidniji oblik imovine (mogue ga je pretvoriti u bilo koji drugi oblik imovine uz
najmanje trokove - ______________)
-novac e funskciju zalihe vrijednosti uspjeno obnaati ukoliko postoji njegova stabilnost, ali
i povjerenje u njega ("standard povjerenja")
-tezavracija - zgrtanje blaga
4. Funkcija svjetskog novca
-nju u potpusnoti donaa jedino punovrijedni novac (novac realne i nominalne vrijednosti)
-danas tu funkciju donaaju tzv. referentne valute - valute konvertabilne u suvremenom smislu
konvertibilnosti (ameriki dolar, euri, vicarski franak)
5. Numizmatika i notafilacijska (skupljanje papirnatog novca)

-numizam-znanost koja se bavi prouavanjem starog i suvremenog (?) kovinskog novca kao
____ od povijesnog, kulturnog i umjetnikog znaenja
-gr. nota - novanica; philios-voljeti
Novani sustavi
-

temelj svakog novanog sustava novac

za funkcioniranje novca znaajna je pravna regulacija (ureuju se standardi vezani za

njihovo stvaranje, uporabu, ponitavanje njegova obiljeja, uloga emitenta i korisnika)

razliiti oblici zlouporabe od strane izdavatelja novca pratit pravo izdavatelja

novca

novani sustav se u veini sluajeva poklapa sa zemljopisnim podrujem pojedine

drave (valutno podruje)

nepoklapanje zemljinog i valutnog podruja moe biti u sluajevima:

a) koritenja valute nekog drugog valutnog podruja (tzv. Referentne valute)
b) zajednikog ureenja monetarne sfere (monetarne unije); uporaba jedne, dviju ili
vie valuta istovremeno

Promjene vrijednosti novca

-

vezane su za promjenu njegove kupovne snage (promjena vrijednosti novca u zemlji),

odnosno njegove intervalutarne vrijednosti (eksterna vrijednost cijena domaeg
novca izraena u stranom novcu)

ono moe padati ili rasti

uzorci promjena vrijednosti novca mogu biti:

1. formalni (namjerni)
2. neformalni (nenamjerni) promjena vrijednosti novca rezultat je objektivnih
okolnosti u gospodarstvu

INFLACIJA
-

relativno poveanje ukupne (agregatne) ponude novca u odnosu na ukupnu ponudu

roba i usluga

poveanje ope razine cijena i pad kupovne snage novca

mjerenje inflacije:

indeks potroakih cijena, indeks cijena na malo, indeks trokova ivota

razliiti naini mjerenja inflacije dat e i razliite veliine (postotka) inflacije

8

vrste inflacije:

najznaajniji kriteriji razlikovanja inflacije:

1. uzrok nastanka inflacije
2. intenzitet inflacije
3. vrijeme trajanja inflacije
4. porijeklo inflacije

a) prema UZROCIMA
1. inflacija potranje uzrokovana i poveanjem potrauje za robama i uslugama
2. trokovna inflacija uzrokovana je poveanjem trokova
b) prema INTENZITETU
1. niska ne prelaze 5% godinje
2. umjerena ne prelaze 15% godinje
3. hiperinflacija progresivne, prelaze 50% godinje
c) prema DUINI TRAJANJA
1. sekularne (latentne) najslabijeg intenziteta, ali najdue traju, imaju opi karakter
2. jednokratne traju krae razdoblje
3. kronine traju vie godina
d) prema PORIJEKLU
1. domae
2. inozemne (svjetske)
DEFLACIJA
-

stanje kod kojeg dolazi do poremeaja ravnotee ukupne ponude robe/usluga i ukupne
ponude novca u nekom monetarnom podruju, a za posljedicu ima pad ope razine
cijena

APRECIJACIJA NOVCA
-

devizno trite

stanje u monetarnom podruju (nacional./monetarnoj uniji) pri emu dolazi do

poremeaja kupovne snage novca (nacionalnog/internacionalnog) ili njegove
intervaljuarne vrijednosti

precijenjena vrijednost

poveanje vrijednosti domae valute u odnosu na postavljeni _______________

9

DEPRECIJACIJA
-

devizno trite

svako smanjenje vrijednosti novca bez obzira radi li se o smanjenju njegove kupovne
snage (unutranje v.) ili o promjeni njegove intervalutarne v. (vanjske v.)

smanjenje v.domae valute u odnosu na postavljeni denominator

DEVALVACIJA
-

monetarna mjera koju poduzimaju monetarne vlasti s ciljem smanjenja vrijednosti

novca u odnosu na standard (kovinsko vaenje), odnosno smanjenja intervalutarne
vrijednosti novca koje se temelji na zakonu

*VALUTNI DAMPING pojava kad je devalvacija izvrena u postotku veem od onoga

koji je potreban
REVALVACIJA NOVCA
-

monetarna mjera koju poduzimaju monetarne vlasti s ciljem poveanja vrijednosti

novca u odnosu na standa. (kovinsko vaenje), odnosno poveanje intervalutarne
vrijednosti novca koje se temelji na zakonu

Novac u Republici Hrvatskoj

-

uspostava novanog sustava 08.10.1911. (Dan neovisnosti)

priprema uvoenja nacionalnog novca

08.10. doneena odluka o raskidanju svih dravno pravnih odnosa od SFRJ

Temeljna financijska situacija NS HNB

Monetarno osamostaljenje privremena valuta > hrvatski dinar, uveden 23. 12. 1991.

30.08.1991. prijedlog da se hrvatski dinar zamijeni hrvatskom krunom, s

prijedlogom na 100 banica

29.07.1993. uvodi se kruna

30.05.1994. kuna
> uspostavljen monetarni suverenitet

Suverenitet
10

franc. souverain = neogranien, najvii, nezavisan

suverenitet = vrhovnitvo

-suverenost karakterizira: prostor (teritorij), grb, zastava, himna, novana jedinica,

fiskus (dr.blagajna), izvrna, zakonodavna te sudska vlast
-svojstvo drave kao subjekta meunarodnog prava na temelju kojeg ono ima vrhovnu
vlast na dravnom podruju koje je definirano u odnosu na druge drave
Monetarni suverenitet
-zakonsko pravo vladara/drave na kreiranje i definiranje vlastitog monetarnog
sustava, vlastitog novca (naziva novane jedinice te voenja samostalne monetarne politike)
-obuhvaa emisiju nacionalnog novca i postojanje sredinje banke sa svim
ingerencijama ove monetarne institucije
-dio ukupnog dravnog suvereniteta
-glavno obiljeje monetarnog suvereniteta:
* autonomno donoenje monetarnih propisa
* uspostavljanje nacionalne novane jedinice
* odreenje oblika novanica i kovanica kao platenog i prometnog sredstva
* ustroj monetarnih tijela koji e voditi monetarnu politiku
* povlaenje iz optjecaja pojedinih novanica i kovanog kovca
- suverenitet moe biti: ogranien, rascjepkan (fragmentiran) ili prenesen (delegiran)
te biti podijeljen izmeu vie podnacionalnih, nacionalnih ili nadnacionalnih subjekata
- moe biti dijelom prenosiv na institucije ispod i iznad dravne razine
- Kuzma Kovai- grafiko rjeenje kovanog novca
- kuna,lipa motivi iz flore i faune
- prigodni optjecajni- 25kn- Damir Matui
Cilj:
- mogunost stvaranja zajednikog europskog monetarnog identiteta uz istovremeno ouvanje
nacionalnog identiteta.
- ugroava li stvaranje zajednikog identiteta- u okviru monetarne politike EU- nacionalni
identitet?

11

Pojam identiteta:
- integracijski process stvaranja EU- potreba za stvaranjem zajednikog (europskog) identiteta
uz istovremeno ouvanje nacionalnog identiteta
- identitet je svojstvo nekog da, unato svojim promjenama i promjenama situaciju u kojima
sudjeluje, nalazei se u odnosu s drugima, ostaje jednak sebi.
- pokazatelj bogatstva i vrijednosti nekog drutva.
Nacionalni vs. zajedniki identitet:
- pomou vlastitog identiteta drave lanice se pokuavaju odvojiti od drugih lanica istiui
ono to ih ini drugaijima od drugih , dok istovremeno zajednikim identitetom oznaavaju
pripadnost zajednici i time utjeu na izgradnju identiteta EU jaajui vrijednosti koje ih
povezuju
Zajedniki europski identitet:
- EU- Stare i nove lanice
Postizanje funkcionalnog jedinstva:
- izgradnja identiteta EU izmeu ostalog , odnosi se na stvaranje simbola europske integracije
- koji je prvi znaajan korak u prevladavanju razlika?
Simboli EU:
-Zastava- 12 zvjezdica (ralzliite teorije o broju zvjezdica)
- Himna- Oda radosti od Beethovena
- Moto- Ujedninjeni u raznolikosti
- Dan Europe- (9.5)
-EURO
Novac kao element identiteta
- znak pripadnosti unutar zajednice
- sredstvo koje povezuje cjelinu
- simbol hijerarhijskog poretka
- izraz suvereniteta ili legitimiteta
- obiljeja novca: oblik, teina, debljina, promjer, rub, boja, material izrade, jezik, pismo
- prepoznatljivost novca- vizualni znak
- multidimenzionalni karakter novca
12

DIMENZIJE NOVCA
a) EKONOMSKA- monetarna politika
b) DRUTVENA- funkcija formiranja i jaanja vrijednosti drava
c) PRAVNA- zakonsko sredstvo plaanja
d) KULTURNA- simboliki karakter/ potvrda pripadnosti zajednici
EURO- SIMBOL EUROPSKOG IDENTITETA
- uveden 1.1. 2002
- euroizacija- izgradnja europskog identiteta tj. process identifikacije sa zajednicom
Euro:
- zajednika valuta na teritoriju Eurozone- monetarno jedinstvo
- nadnacionalna valuta
- najprepoznatljiviji simbol EU
- 28 zemalja EU ( Hrvatska najmlaa), Danska, vedska i Velika Britanija su odbile
ulazak u Eurozonu
KRITERIJI KONVERGENCIJE (Maastricht)- kriteriji koje se moraju zadovoljiti kako bi
uli u Eurozonu (dobili euro)
1. stopa inflacije moe biti najvia do 1,5% vea od stope inflacije triju zemalja sa najniom
stopom inflacije
2. javni dug moe iznositi najvie 60% BDP ( ovaj kriterij RH zadovoljila)
3. proraunski deficit do 3% BDP
4. prosjene nominalne kamatne stope ne smiju biti vee za vie od 2% od kamatnih stopa
triju zemalja sa najniom stopom inflacije
EURO KOVANICE
- pristupanje EU- prijenos dijela monetarnog suvereniteta na nadnacionalne institucije
- elastinost monetarne politike Europske sredinje banke (ESB) u segment kovinskog novca
-

mogunost

nacionalnog

kreiranja

aversa

optjecajnog

kovinskog.

Omoguava

prepoznatljivost i ouvanje vlastitog identiteta drava lanica

REVERS (nalije)- zajednika strana
AVERS (lice) nacionalna strana

13

EURO NOVANICE
Izmiljeni mostovi i vrata koji ne postoje u Europi. To oznaava povezanost, ulazak u novu
dimenziju. Da ne ispadne da se daje prednost nekoj dravi u odnosu na druge. Svaka je
dizajnirana po drugoj europskoj epohi npr.gotika, modern doba, itd.

14