Malo mi je dosadno, pa sam si u glavi sloio nakakvu usporedbu...

koja je tako dobra da je moram

podijeliti

Kralj- bor.
Kraljica- breza.
Oboje ine izvnu vlast u kraljevstvima naeg bushcraft podruja.
Stari, vremenom istroeni kralj, i njegova bodljikava zelena kruna.

I plaha, ali izdrljiva ljepotica...kraljica ume. Kraljevske bijele puti i duge valovite kose.

Pa, zaponimo vjenu borbu. Prvo i osnovno, pitanje je hrane i vode.

Bor pie prua tijekom cijele godine, kraljevstvo mu nikada ne slabi (zimzelen). Njegove bodlje su
krcate taninima i c vitaminom. Samo ih treba skuhati u vodi.

Hrana? Kod bora su jestive sjemenke, ovisi o sorti naravno, ali nae podneblje je krcato eeria s
pinjolama. Kalorine sjemenke. Razdoblje sazrijevanja oko ljeta.

Borov korijen, kao i kod ostale crnogorice, je savren za izradu konopa. Ustvari, ni nemora se
plesti, sam po sebi je kao paga i nakon to se izvadi iz zemlje, odham se moe vezati.

Pitanje vatre je uvijek zanimljivo. Miris borove ume je specifian ba sbog smole koju izluuje.
Smola, suha ili mokra, se zapali s najmanjom iskricom. Smola se lako skida i prenosi. Dugo i arko
gori. No, vatru treba odravati. Nakon to se dobije i najmanji plamen, njega treba hraniti. Bor
esto sam odbacuje grane. I te grane ostaju dugo suhe, unato vremenskim neprilikama, pogotovo
ako padnu tono ispod kronje. Jedno od najsuih mjesta gdje je kiilo je ispod jele, bora ili cedra.
Guste iglice su kao kiobran. I takve ume su toplije od bjelogorinih. Dakle, uvijek se nae suhih
opalih grana kao glavno gorivo za vatru, k tome jo kalorino zbog smole. Ako niste upoznati s
terminom kindling, znajte da se on odnosi na one vrlo krhke i tanke krajeve granica koje se jako
lako zapale. vorovi bora tj, dijelovi grane koji ulazi u deblo najbolje gori. Ali tu su i eeri. eeri
se lako zapale jer imaju mnogo smole. A i drvenasti su. Prilikom vlanog vremena (itaj kie),
eer se zatvori i ako se smoi, iznutra ostaje suh kao barut.

S pojmom fatwood ste upoznati. Drvo natopljeno smolom. Meni najdrai nain paljenja vatre.
Super stvar za napraviti je prirodni firestell, bolje rei firestick. Uzme se fatwood komad, oblikuje
kao tapi, stavi lanyard rupa i zavee...Lako se nosi ukolo, bilo oko drke noa ili oko vrata. Mirie
predivno, ne ostavlja mrlje, a poto je krcat smole, pali i za najhladnijeg vremena i najvee kie.
Moe se zapaliti kao firestick (izrezana perca) ili kao mayastick (sastrugane mrvice).
Drvo bora je mekano i pogodno za bushcraft. Ustvari moda ne, jer su vremena drugaija i borova
je manje, sporo rastu ali bre se rue. Drvo je lagano, vodootporno (manje od ostale crnogorice, i
manje to je junije smjeten), i predivno. Godovi su pravilno paralelno rasporeeni -> cijepa se i s
najmanjom sjekiricom (bivi krevet mi je od borovine, da ne mislite da sam ruio). Vrlo nalik jeli.
Kako raste na mjestima udara vjetra i mjesta gdje dosta snijega napada (ne kod nas, ali
skandinavija npr), mora biti elastino.

Od borove smole se radilo, i jo uvijek radi, superljepilo antikog svijeta. Smola se zagrije i rastopi
te se pomijea ugljenovom prainom. Njime su se lijepili vrhovi kojekakvih strijela, koapalja...
drke noeva, krpali brodovi i impregniralo drvo.
Suhom destilacijom se proivodi katran (gledajte Ray Mears- Sweden) kojim su Nordi impregnirali
skije i poznate vikinke brodove. Iskljuivo se destilirao samo iskopani korijen koji je ekstra krcat
smolom, taninima i terpentinom. O terpentinu jako malo znam i njegovu uporabu, ali od bora se
dobiva.

Od ostalih uporaba...kojih ba nema na ekranu ili koje sam smislio u zadnjih par minuta tu je
izolacija od tla. Vanjska kora je kao spuva, noktom se moe ugrebati u nju (kao mulac sam pisal
imena s palcem), tako da se lako moe skupiti, pogotovo sa starijih borova kojima je jako debela, i
podmetnuti u nudi. To naravno, samo u krajnjim sluajevima, ipak runo izgleda kad se straga (ne
do golog drva, ali srednji slojevi kore su crvene boje). Mislim da bi se ak dala napraviti dobra
drka za no. Materijal te kore je kao pluto, to u jednom probati sam. Orginalan sam danas!

Eh da...od sakupljane smole se moe svata napraviti. Ljepilo, to smo rekli, guma za vakanje
(pomijeana s medom- ima okus meda, ne smole). Antiseptikog je djelovanja tako da se namae
na ranu pa ju bre zacijeli i valjda sprijei infekciju.
Smola se moe pomijeati s nekim drugim tvarima i tako se dobiije raznolika uporaba. Ako se
pomijea sa kotanom prainom, dobije se kao neki prirodni epoksi, u smislu tvrdoe; ako se
pomijea sa vlaknima jute ili trava dobije se solidan ep za krpat rupe u barkama ili
bavama...Mata je na vama gospodo.
Na redu je kraljica breza. Vitko tijelo, tanke grane, lijepa bijela put...ali kao ena s poloajem,
breza je prevrtljiva, tvrdoglava i ne poputa... nije "straight forward" kao bor i stoga joj se ispod
kore krije vijugavo drvo. Lijepo, ali svojeglavo. Vlakna se penju spiralno, nepravilno, pogotovo u
korijenu. Voli biti zapaena pa esto raste navrh breuljaka gdje baca sjenu na okolnu travu.

Idemo dalje, na redu je ie i pie. Breza je bunar vode, samo treba znati kada je pun. Tokom
proljea, svaka vea breza je krcata biljnim sokom, prepunim elektrolita, eera i vitamina C. Pravi
umski aj, spas za teke noge i umorna lea. Noem se, ili nekim drugim alatom, napravi mala
rupa iz koje odmah poinje tei sok. Ali za razliku od bora ije rane zacijele, breza e umrijeti od
infekcija ako se rana ne zatvori. Ljudi su tradicionalno napravili drveni ep i nabili ga u rupu (nabili
je moda pregruba rije), zahvalivi brezi i ouvavi ju za sljedei puta. Tokom hladnih zima taj se
sok zna i zalediti. Kraljica ima hladno srce, pa joj hladnoa odgovara, dok se bor dii na buri i
suncu. Ah, ene.

Breza je krta, ne hvali se i ne baca hranu pred svjetinu. tedi i uva se. Jestivi su svjetii i
one...erm...ne znam hrvatski termin. Catkin na engleskom. Evo slika pa odgovorite. Neznam kako
se priprema ali uo sam da se mogu jesti.

uo sam da se od unutarnje kore breze pravi prah (birch bark powder; valjda ju samelju, ne znam
tono) od kojega se moe napraviti aj i ima nevjerojatna medicinska svojstva (o kojima ete sami
morati saznati). Saami narod (Laapland, Swe, Nwg, Fn) koriste taj prah za bojanje urezotina u
kotanim ornamentima, drkama noeeva i futrolama istih (schrimshaw graviranje).

To je to to se hrane i vode tie. Nije bog zna to, ali tko zna kad i kako s rijeima i rukama,
kraljica ga nagradi.

Vatra. Breza. Vatra u eni, gnjev koji stara kraljica oslobodi, nevjerojatan je. Kao i kod svake ene.
Kada plane, treba je se kloniti. Osim ako znate ukrotiti tu vatru. Stara i vanjska kora se lako
rukama skine ili noem odree. To je zato jer se vlakna brezine kore, za razliku od gotovo svoh
ostalih drvea, ire horizontalno du trupca, dok kod ostalih, vrbe, cedra itd vlakna putuju od
korijena prema kronji, vertikalno. Najrasprostranjeniji prirodni firestarter u bushcraftu. Gori po
mokrom i suhom, toplom i najhladnijem vremenu. Lako se nosi i ima vadnu bushcraft ulogu. Od
kore se mogu raditi amci, kutije, posude, korice za alat, tanjuri. Koristili su ih kao papir. Skinutu
koru je potrebno nastrugati ako je sluaj o firesteelu ili jednostavno zapaliti ako imamo izvor
otvorene vatre.

Od kore se izrauju mnogi predmenti, kao to sam ve rekao. Moe se napraviti baklja, cipele,
ruksak (Sibirska plemena), to god smislite to e kora za vas uiniti. Ja osobno nemam nikakavog
iskustva s korom osim paljenja tako da nemam to dodati.

Kora je Indijancima bila krov nad glavom. Nosili su duge plahte kojima su ogrtali svoje atore.
tapove bi ostavili, koru bi uzeli. Mi naalost imamo pretoplu klimu stoga je kora kod nas jako
tanka a i stabala su jako malena.

Mnogo sam puta uo o sapulu lia breze. Uzmete grajeve granica s listovima, stavite u najlon,
napunite vodom i mijeajte dok se ne stvore mjehurii. Onda se jedan kraj vreice odree i imate
pinu sa sapunom umjesto vode. Super, to moram probati. Miris eterinih ulja, ne one kemije koju
mi koristimo.
Za razliku od kralja koji je uvijek u svojem ratnom oklopu punom bora, istroenom u bitkama
protiv zime, vjetra, sunca i krte zemlje, i najstarija breza se za jesenske balove oblai u najljepe
veeranje haljine obloene zlatom srebrom i plavetnilom neba, te se ponovo pretvara u ljepoticu.

Bor vs Breza
Hrana- Definitivno bor, pinjole su delikatesa.
Pie- Rei u bor, samo zato jer je zimzelen pa tokom cijele godine ima iglica spremnih za ajeve,
breza samo u kratkom roku prua pie. Inae bi odabrao brezu.
Vatra- Rei u breza, iako mislim da su podjednaki. Fatwood i smola su jednako vrijedni i zapaljivi,
a opet lako dostupni.
Upotrebljivost- Bor ima smolu, breza ima koru. Smola za ljepilo, kora za predmete. Tko jo koristi
ljepilo u umi? Dakle breza i njezina kora.
Drvo- Podjednako koristno, mada mi je brezino drvo ljepe i ima prednost u tvrdoi, dok je bor
pogodniji za poslove oko vode jer je lagan.