INTERNACIONALNI UNIVERZITET U NOVOM PAZARU

DEPARTMAN ZA RAUNARSKE NAUKE

MOGUNOST ZLOUPOTREBE
MULTIMEDIJALNIH SADRAJA
(seminarski rad)

Student:

Mentor:

Ervin Pepi

Prof. Dr amil Suki

Br.Index-a(4-191/12)

Novi Pazar
Decembar, 2015. godine

Sadraj
Hipertest-hipermedija. ............................................................................................................... 4
Interaktivnost ............................................................................................................................. 5
Multimedija u poslovanju .......................................................................................................... 5
Alati softver ............................................................................................................................ 5
ta raunar prua djetetu? .......................................................................................................... 7
ta je uopte zloupotreba interneta ............................................................................................ 8
Uticaji dugorono trovanje ..................................................................................................... 8
Ko se krije u et sobi? ................................................................................................................ 9
Koristi od Interneta? ................................................................................................................ 10
Literatura .................................................................................................................................. 21

Slika 1 Drite djecu bezbjedno na internetu .............................................................................. 9

Slika 2 Proxy dialog box .......................................................................................................... 16
Slika 3 Otvaranje stranice pomou proxy servera ................................................................... 17
Slika 4 Instalacija Tor-a ........................................................................................................... 18
Slika 5 provjera IP adrese ........................................................................................................ 19

2|strana

Uvodna rije
Kroz ovaj rad pokuau da na najbolji mogui nain pojasnim i pribliim osnovne
pojmove o multimediji, osnovne definicije, skraenice itd. Takoer u pokuati da objasnim
od kada je zapravo poela sama upotreba multimedije odnosno od nekoliko istorijskih
podataka radi upoznavanja sa materijom. Kroz nekoliko naslova i podnaslova proi emo kroz
nain upotrebe multimedijalnih sadraja kao i zloupotrebu istih. U kratkim crtama proi emo
kroz nekoliko zanimljivih oblasti i naina zloupotrebe interneta ali i sadraja koji postoji na
internetu, nadam se da e ovaj rad utoliko pomoi razumijevanju ispravnog i humanog
korienja svega oko nas pa takoer i interneta i sadraja koji su na istom.

3|strana

Televizija nekad i sad

Razvojem informacionih i drugih tehnologija, televizija kao odavno poznat u ovo
vrijeme postaje prevazien medij. Stoga se ona svakim danom sve vie prilagoava potrebama
drutva i pojedinca i vremenom kojim raspolaemo. U tom smjeru ide i hardverska podrka
IPTV, DTT, VoIP i slinih tehnika primo-predaje (TV) signala.
Lak nain povezivanja i instalacija programa koji su potrebni kao podrka za sprovoenje
digitalne televizije uzima sve vei mah i na naim prostorima. Suvremeni svjetski turizam vie
se ne moe zamisliti bez primjene najnovijih informatikih i telekomunikacionih rjeenja meu
kojima je IPTV i mogunosti koje uz nju idu preuzela primat.
Gostima modernih hotela irom sveta IP TV omoguava razne vrste zabavnog sadraja,
interaktivne komunikacije preko TV, jednostavnost u korienju i ostale inovacije koje klasina
televizija ne podrava, a koje imaju izuzetne mogunosti u hotelijerstvu. IP TV rjeenje
omoguava hotelima da znatno unaprijede uslugu i gostima omogue servise kao to su IP
televizija, Video on Demand, Internet na TVu, Music on Line, VoIP, interaktivnu
komunikaciju sa gostom i druge. T3 moe da vam ponudi rjeenja koja e vam omoguiti da
svoju uslugu dovedete na najvii nivo i da investicija sama sebe isplati u najkraem roku [1].

Definicije i opi pojmovi

Pojam multimedija (multimedia) dolazi od latinskih rijei mutlus (mnogi) i
medium(medijum).
Multimedija predstavlja integraciju razliitih medijskih elemenata koji su u osnovi samostalni
sadraji. Multimedija je informacija predstavljena ili memorisana u kombinaciji teksta, grafike,
zvuka, animacije, videa, objedinjenih pomou raunara.
Takoe, multimedija nije samo veza raunarskog podravanja medijuma poput teksta, slike,
zvuka, animacije, videa, koji se mogu interaktivno koristiti.
Danas multimedija treba da obezbedi sledee multimodalitete:

multitasking rad vie procesora istovremeno,

paralelnost mogunost paralelnog prikazivanja i izvravanja, i
interaktivnost mogunost interakcije

Multimedija kao interdisciplinarna nauna oblast zahtjeva poznavanje i drugih oblasti. Pored
neophodnih hardverskih i softverskih znanja potrebno je poznavati komunikacije, dizajn,
marketing, didaktiku u psihologiju [2].
Multimedija su aplikacije i dokumenti poboljani dodavanjem zvuka, animacije ili videa, u
najirem smislu programska podrka koja korisnicima omoguuje pristup ovim medijima.
Interaktivna multimedija korisnicima omoguena kontrola nad aplikacijom ako je dodata
sturktura hiperveza hipermedija [3].

Hipertest-hipermedija.
Hipertekst je tekst prikazan na raunaru, koji sadri linkove odnosno veze ka drugim
tekst dokumentima.
Dok hipermediija nastaje kada se u hipertekstu dodaju slike, animcije, zvuk, video itd. [2].
4|strana

Interaktivnost
Interaktivnost vrsta dijaloga korisnika i aplikacije. Hipermedija kao svoju bitnu
komponentu ukljuuje interaktivnost i od korisnika zahtijeva aktivnost:

Hipermedijske teme su povezane tako da korisnik u potrazi za informacijom prelazi sa

predmeta na drugi povezani predmet.

Mreni hipermedijski sistemi

Poetak hipermedije je pristup ne umreenoj hipermediji: jedan korisnik u interakciji s
jednom aplikacijom. Razvoj raunarskih mrea istovremeno pregledavanje aplikacije od
strane vie korisnika unutar kompanija, kola, kua
Posebno znaajno korienje interneta tj. WWW-a Kao globalnog mrenog hipermedijskog
sistema [2].

Primjena multimedije
Pogodna u svim podrujima gdje je potreban pristup elektronskim informacijama.
ovjek je u stanju zapamtiti oko 20% podataka ako ih je samo uo, 40% ako ih je vidio
i uo , a 75% ako ih je vidio, uo i aktivno koristio.

Multimedija u poslovanju
Poslovne multimedijske aplikacije, marketing, prezentacije, reklame, simulacije,
katalozi, obuka zaposlenika, video konferencije , on-line prodaja.
Na javnim mjestima: Hoteli, autobuske i eleznike stanice, trgovaki centri, muzeji i slino
gdje god su potrebne informacije.
Kod kue: PC raunari, internet.
U obrazovanju: Obrazovne ustanove izuzetno pogodna mjesta za primjenu hipermedije.
Najmlai uzrast vana grafika, animacija i zvuk koji vrlo esto zamjenjuje ili nadopunjuje
tekst, npr(kod uenja, itanja).
Odrasli slike, fotografije, upotpunjene tekstom i video zapisi.
Oblik koritenja multimedije u edukaciji: ukljuivanje studenata u proces izrade multimedijske
aplikacije, obrazovanje na daljinu.

Alati softver

Sistemski softver Microsoft Windows ili MacOS X,

Obrada teksta i OCR programi,
Alati za crtanje, slikanje i obradu grafike,
5|strana

3D modeliranje,
Obrada zvuka,
Obrada animacija i video signala,
Konverzija izmeu razliitih formata video i zvunog signala.
Multimedijski autorski alati.

Osnovni elementi multimedije

Svaka oblast koju izuavamo ima svoje elemente koji je ine. Tako i multimedija ima svoje
inioce koji kada se integriu daju nam multimediju, a to su:

Grafika,
Tekst,
Zvuk,
Animacija,
Video.

6|strana

Mogunosti zloupotrebe multimedijalnih sadraja

Svaki novi doprinos u nauci, bilo koja oblast da je upitanju dobrodola je, i na stav
prema svemu treba biti da sve to je napravljeno, napravljeno je s ciljem da nam olaka ivot,
da nam pomogne u svakodnevnim poslovima, da sve svoje obaveze zavrimo na to laki nain.
Ovakvo miljenje i stav ima veina naunika, izumitelja, profesora, nastavnika, zdravih i
pametnih osoba. Meutim...... ta se deava kada sve ono to su ljudi proizveli da bi nam
olakalo ivot, isto ljudi ali ipak nemoralni to zloupotrijebe i od tog trenutka umjesto da nam
ivot bude laki, korisniji koristei elektronske ureaje, internet, multimedijalne sadraje on
nam postaje prava briga, nesanica itd....zbog ega? Zato to uvijek ima osoba koje e sve to
je mogue zloupotrijebiti i time sebi omoguiti zaradu ili nekakvu neznatnu korist, a nama kao
korisnicima ili rtvama nanijeti veliku tetu. U samom poetku raunarstva, grafike,
multimedije, WWW-a, vrlo malo je bilo zloupotrebe, meutim danas moemo uti ne brojano
sluajeva kako je neko zloupotrijebio nae podatke, slike, iliti bilo kakvu drugu informaciju
ili lini podatak.

Zloupotreba interneta
ta raunar prua djetetu?
U poetnom stadijumu teko je razgraniiti raunar i Internet kao dva odvojena
fenomena, a kasniji doivljaj uslovljen je njihovom individualnom upotrebom. Stvarna elja
za raunarom kod dijeteta je zasnovana iskljuivo na njegovoj radoznalosti i mati, pa na tim
poljima roditelji treba i da reaguju u skladu sa interesovanjima dijeteta ne bi li njegovu matu
usmjerili ka brojnim kreativnim mogunostima Interneta i raunara. Meutim, ukoliko kod
dijeteta ne postoji ova vrsta interesovanja, ne treba mu je ni nametati; vrijemena za savlaivanje
i obuku bie na pretek u starijem uzrastu. Kupovinom raunara dijetetu obezbjeujemo skupu
igraku, beskonaan broj nasilnih igara i mogunost komuniciranja sa nepostojeim
svetovima, a pravilnim usmjeravanjem njegove mate ka irokim mogunostima koje nudi
Internet obezbjeujemo mu kreativne alate za hobi i mainu za sticanje znanja iz gomile
enciklopedija i velikog broja korisnih multimedija. Prema steenim navikama dijetetu Internet
postaje ili koristan ili opasan medij.
Od zloupotrebe podataka na internetu niko nije siguran, meutim krenuemo prvo od
djece.
Osnovni problem jeste u tome to roditelji danas nemaju jasnu predstavu o Internetu i
mogunostima njegove zloupotrebe, pa nemaju ni svijest o tome da izvjestan broj djece u
uzrastu do 16 godina distribuira materijal nedozvoljenog sadraja, zbog ega i sami spadaju u
grupu prekrilaca, a da to i ne znaju.
Skrivene zamke interneta vrebaju djecu, dok su roditelji bezbrini
Stav nekih roditelja prema ovom fenomenu ast izuzecima svodi se uglavnom na sljedeu
formulaciju: neka se djeca ue da rade sa kompjuterima, trebae im. Bolje i da se igraju
ovdje, nego da lutaju po ulicama.
Moe se rei da je nastupio posljednji trenutak da se zapitamo gdje je zaista bezbjednost
djece vea, uz internet ili na ulici?

7|strana

Tokom 2006. godine samo je u Srbiji na ovaj nain stradalo 30 maliana, dok se u svijetu
policije velikih gradova neprestano mue sa desetinama zloupotreba Interneta mjeseno [4].

ta je uopte zloupotreba interneta

Nepostojanje jasne definicije online-nasilja sprjeava zakon da reaguje na ovaj
problem.
Iskoriavanje Interneta s namjerom prisiljavanja i ucjene svakako da podlijee definiciji
nasilja ili zlostavljanja. U ovu vrstu zloupotrebe mogu da se ubroje i WEB-sadraji sa
neadekvatnim informacijama, i distribucijom zakonski nedozvoljenog materijala (u blaoj
varijanti spadaju muzika i film, dok tea podrazumijeva pornografiju, pedofiliju i komunikaciju
sa ciljem iskoriavanja, maltretiranja i zlostavljanja. Sajtovi sa tetnom tematikom poput
samoubistava, anoreksije, otmica, abortusa, nacizama, droge, itd. ima na desetine hiljada u
svijetu [4].
Uzmimo obzir injenicu da su sajtovi sa preporukama raznih vrsta dijeta i vjebanja ali i sa
drugim korisnim savjetima, takoer veoma opasni, utoliko vie, to ne privlae veliku
panju, ali svojim nekredibilnim tekstovima u mnogome utiu na maloljetnike, to dovodi do
posljedica koje se kreu u rasponu od fizikih povrjeda do bolesti, pa ak i smrti.

Uticaji dugorono trovanje

Pravo na slobodu miljenja i govora omoguuje postojanje WEB portala sa
nekorektnim sadrajima.
WEB-portali sa nelegalnim sadrajima funkcioniu ilegalno (ali javno) i nude razliite oblike
mentalnog zlostavljanja (sektaki, nacistiki, pornografski i slini sadraji). Roditeljima ne
preostaje nita drugo osim da se postepeno navikavaju na postojanje takvih sadraja, budui da
zakonske norme nemaju nikakvog uticaja u spreavanju ove vrste zloupotrebe, zbog prava na
slobodu miljenja i govora. U svim pomenutim sluajevima, ni jedan posjetilac nije prisiljen
na korienje ilegalnih sadraja, ve se sam odluuje na to, ime se automatski skida
odgovornost sa autora ovakvih WEB-portala.
Postavlja se pitanje kako je multimedija sredstvo da se djeca privuku na zloupotrebu? Pa evo
ovako: Sticanje djetetovog povjerenja, pozivima na uee u raznim kvizovima i igrama jedan
je od naina neprimjetnog vrbovanja.

8|strana

Slika 1 Drite djecu bezbjedno na internetu

Kanali komunikacije i uticaji na odreenu ciljnu grupu izvode se pasivnom metodom putem
WEB-portala sa nelegalnim sadrajima (na tzv. domaem Internetu nai ete sajtove sa
raznolikim zabavnim sadrajima za iroku populaciju, uz dodatak glasanja za erotsku sliku
i porno galerije djevojaka), dok se aktivna metoda odnosi na slanje e-mail poruka (posljednjih
godinu dana uestale su, na primjer, e-mail poruke sa linim obraanjem i pozivom da
pogledate slike navodne drugarice sa mora ili izlaska), Chat-servise i mobilnu telefoniju. Kad
su deca u pitanju, naini pristupa najee podrazumijevaju razliite oblike lanog
predstavljanja i utjehe virtuelnog drugara vrnjaka. Nakon sticanja meusobnog povjerenja,
naredna faza je slanje fotografija, upuivanje na WEB-portale i zakazivanje linih kontakata.
U ovoj posljednjoj fazi dijete se prisiljava, putem ucjene ili prostom primjenom sile, na eljenu
aktivnost (ovo se ne mora odnositi samo na blud, ve i na druge vrste nasilnog iskoriavanja,
kao to su krade, prevare I tome slino). Vrlo je zabrinjavajuo podatak po kome je u 2006.
godini na Internetu sa podruja Srbije i Hrvatske uklonjeno na desetine video materijala u reiji
dece od 12-16 godina. Deca u kolama danas i sama postaju zlostavljai i ucjenjivai (tzv.
vrnjako nasilje preko Interneta I mobilnih ureaja), dok odgovorna lica nisu sigurna ta mogu
da uine da bi se to sprijeilo [4].

Ko se krije u et sobi?
et servisi su idealan alat zlonamjernika direktna komunikacija koji oni omoguavaju
odaje mnoge tajne i navodi naivnu djecu na aktivnosti koje im inae ne bi padale na um.
Putem et sobe pedofili mogu da saznaju sve o svojoj potencijalnoj rtvi: kuda se kree, ta
voli, kakav joj je raspored asova u koli, u kakvim je odnosima sa roditeljima, bracom i
sestrama, i slino. Pedofili cak i ne moraju aktivno da se ukljue u razgovor: oni mogu sasvim

9|strana

neometano i skriveno da prate razgovor medu decom i da na taj nain prikupe za sebe
neophodne informacije.
Neka istraivanja u Americi pokazuju da 19% dece koja se slue Internetom biva izloeno
raznim vrstama seksualnih poruka. Riziku su najvie izloena deca od 12 do 17 godina koja
koriste Chat-room i, naravno, ona koja pritom razgovaraju sa strancima [4].

Koristi od Interneta?
U mlaem uzrastu Internet je za dijete potpuno beskoristan, s obzirom na to da ono nije
u stanju da pojmi njegov pravi smisao I funkciju. Veem broju dece ovaj medij je cak i dosadan,
a nain komuniciranja na njemu - bezlian. U sluajevima kada dijete samo pronae nekakav
- njemu dostupan - smisao Interneta, ono ga svakako nee korisno upotrijebiti, a najee e to
biti samo besmisleno muljanje po sajtovima. Ono to bi na Internetu moglo da privue dijete
u mlaem uzrastu jesu prevashodno aktivne igrice, koje su u veini sluajeva nasilne i
predviene za gubljenje vrijemena. Sve dok dijete ne bude u stanju da racionalnim putem
pronae istinski smisao Interneta, ovaj medij nikako ne bi trebalo da mu se namee silom. Faza
uenja rada na raunaru opredijelie ga za Internet, te e ono ubrzo postati svjesno elje za
njegovom kreativnom upotrebom. Na samom poetku dijete treba usmjeriti na sadraje koji bi
mu mogli biti interesantni: najbolje na one koji su u vezi sa hobijem i kolom. S obzirom na to
da dijete u poetku i nije svjesno mnogobrojnih mogunosti Interneta, nee ni imati priliku, a
ni potrebu da istrauje u drugim pravcima, od kojih neki mogu biti izrazito opasni [4].

Internet i socijalne mree - upotreba i zloupotreba

Socijalne mree na internetu danas predstavljaju sadraje koji su veoma popularni meu
korisnicma interneta, a naroito meu mladima. Osim to predstavljau neku vrstu trenda, to
doprinosi njihovoj popularnosti, one donose i nove mogunosti u komunikaciji, kao i olakano
sklapanje kontakata, kao i upotrebu i razmenu razliitih sadraja, to ih ini primamljivim.
Internet je svakako napravio revoluciju (u mnogim aspektima), a socijalne mree su napravile
svoju revoluciju u okviru interneta. Kada se govori o socijalnim mreama, prva asocijacija je
vezana za Fejsbuk (Facebook), najpopularniju i najbrojniju virtualnu zajednicu tog tipa na
svijetu. Popularnost Fejsbuka i njegov uticaj na drutvo je veliki i o tome su uraena (i radie
se) brojna istraivanja i studije, kao i n socioloke analize. Socijalne mree, a pre svega
popularni Fejs, predstavljaju novi model ponaanja i uticaja na internetu, ali i u drutvu, a
uticaj na mlade je najvei.
Jedno istraivanje koje je prole godine uraeno u Velikoj Britaniji, pokazalo je da meu
najvee poroke dananjice spadaju kafa, okolada i Fejsbuk. Naravno, Fejsbuk je mnogo
kompleksniji porok od prethodna dva.
Danas socijalne mree, kao i korienje interneta i mobilnih telefona predstavlja standard i
neto bez ega se ne moe, naroito meu mlaom populacijom. Koliko se ozbiljno razmilja
o internetu govori i podatak da je Finska Vlada donijela odluku po kojoj je internet u Finskoj
postao zakonom zagarantvoan, to znai da e svaki graanin te zemlje, u dogledno vrijeme,
imati univerzalni, zakonom zatieni pristup internetu, jer se smatra da je on neophodan za
normalan ivot.
Socijalne mree pruaju razne mogunosti, a za mnoge predstavljaju i dobru zabavu. Nesporno
je da od njih ima dosta koristi. Mnogi su na Fejsbuku pronali stare prijatelje s kojima su
izgubili kontakt, upoznali nove prijatelje, pa i budue brane saputnike. Ovih dana smo
10 | s t r a n a

svjedoci proslava godinjica mature, od kojih su mnoge organizovane upravo preko ove
socijalne mree. injenica je da Fejsbuk ima i razne aplikacije, grupe i stranice preko kojih se
korisnici mogu informisati i saznati neke zanimljive, ali i bitne stvari.
Meutim, pored svih tih pozitivnih strana Fejsbuka, bitno je pomenuti i one negativne. Kako
na internetu, tako i na Fejsbuku postoje razne mogunosti za zloupotrebu, a mladi su
najugroenija ciljna grupa. Kao primjer moe da poslui jedan dogaaj iz nae sredine koji se
desio prije nekoliko mjeseci, kada je sedmo-lana kriminala grupa uhapena zbog otmice
osamnaestogodinjeg mladia iz Beograda, a izvrenje tog krivinog dijela pripremila je preko
Fejsbuka.
I ranije je bilo raznih zloupotreba preko Fejsbuka kod nas, pa zato iz beogradske policije
upozoravaju korisnike, a posebno mlade, da paze s kim komuniciraju i stupaju u kontakt. Ako
ve korisnici koriste Fejsbuk i druge socijalne mree i u tu svrhu, onda treba da budu
promiljeni i oprezni, kao i da se osiguraju to je bolje mogue. Tako u SAD postoje i savjetnici
za internet upoznavanje.
Posebnu panju treba posvetiti maloljetnicima, iako se, upravo, iz primjera ovog
osamnaestogodinjaka, moe vidjeti kako i punoljetni mogu biti zloupotrijebljeni. To znai da
je edukacija posebno bitna, ba kao i uloga roditelja, koji moraju biti aktivno ukljueni u
saznanja vezana za internet i socijalne mree i da razgovaraju sa svojom decom o tome. To to
su njihova deca u svojoj sobi za kompjuterom, a ne na ulici, ne znai da su bezbjednija. Ipak,
internet, socijalne mree i Fejsbuk imaju mnogo pozitivnih strana, a edukativno-informativna
strana je posebno bitna i ini nam ivot lakim, ali i zabavnijim.
Fejsbuk, po najnovijim podacima, ima oko 400 miliona korisnika i sada je jedan od
najposjeenijih sajtova u svijetu. Prema studiji, koju je uradio AdriaTalk, Srbija je lider u
regionu sa preko 2 miliona korisnika Fejsbuka [5].

Kriminal na internetu
Visokotehnoloki kriminal obuhvata skup krivinih djela gdje se kao objekat izvrenja
i kao sredstvo za izvrenje krivinog ijela javljaju raunari, raunarske mree, raunarski
podaci, kao i njihovi produkti u materijalnom i elektronskom obliku.
Ova definicija ukljuuje veliki broj zloupotreba informacionih tehnologija, kao i oblast
zloupotreba u radio-difuznim tehnologijama. Tako se razlikuju krivina djela gdje su raunari
pojavljuju kao sredstvo izvrenja (Computer Related Crime) i kao objekat izvrenja (Computer
Crime), kao i krivina djela u ijem se nainu izvrenja pojavljuju elementi nezakonitog
korienja Interneta.
Broj i vrste krivinih djela iz oblasti visokotehnolokog kriminala, kao i ekonomsku tetu koja
nastaje izvrenjem ovih krivinih djela, veoma je teko procijeniti. Meutim, broj izvrenja
krivinih djela i ekonomska teta koja je do sada registrovana iz godine u godinu u stalnom je
porastu. Naini izvrenja krivinih dela, zbog same prirode suvremenih informacionih
tehnologija, veoma su raznoliki i sve sofisticiraniji [6].

11 | s t r a n a

Koliko su sigurne video konferencije, online uenja, dijeljenje sadraja?

Velike poslovne korporacije mnogo svojih poslova, obaveza, sastanaka i svih drugih
poslova vezanih za poslovanje obavljaju putem interneta odnsno putem video konferencija.
Poznato nam je da Skype aplikacija za video et i video konferencije je besplatna, i jedna od
najboljih na tritu. Takoer je poznato da Skype uz starije operativne sisteme ne dolazi
automatski instaliran ve je potrebno preuzeti instalacioni fajl na internetu i instalirati istu.
Nakon instalacije jednostavnim Microsoft nalogom se ulogujemo i imamo na raspolaganju
skype alat. Meutim, ukoliko smo samo fizika lica esto mnogo ne brinemo o privatnosti, ali
kada su u pitanju ozbiljne poslovne konferencije tu je ve potrebna velika zatita, iako nam
skype garantuje privatnost, od skora je uveden i skype online aplikacija, dovoljne je posjetiti
skype oniline sajt i nakon toga se ulogovati i moemo komunicirati putem veb aplikacije,
naravno na https protokolu.
Ali koliko na internetu moemo nai tema na kojima je neko hakovan prilikom video poziva
na skajpu, udni problemi, odjednom se pojavljuje na stotine zahtjeva, neko nepoznat nam se
mijea u na razgovor, ali sreom kada vidi da od naih podataka nema mnogo brzo napusti.
Ali da li mislite da se to hakovanje nije desilo i na poslovnim konferencijama na kojima se
iznose podaci od krucijalnog znaaja? Jeste itekako. Koliko samo kompanija se alilo da su
video konferencije nesigurne i zbog tog razloga odustale od istih, preli na drugi alat odnsno
Lync, koji je svoju arhitekturu kasnije bazirao na skajpu, koji je takoer nekoliko puta hakovanzloupotrijebljen?
Treba u osnovi znati da je skoro pa nemogue na internetu ostati anoniman, ostati siguran od
napada, od bilo kakvih pijunskih programa, ako ove informacije uzmemo u obzir naravno da
emo obratiti panju na podatke koje aljemo ili primamo putem interneta. Pitanje koje se
postavlja jeste emu to?
Nekada je to isto da se dokae da nema 100% sigurnog i pouzdanog alata, da sve ima
nedostatke, a nekada su u pitanju vii interesi, novci itd. Koliko puta smo uli vijest da su
testovi u srednjim kolama pokradeni, hakovan sajt vlade, ministarstva obrazovanja,
biblioteke? Zaista saznali smo mnogo takvih informacija, i uvijek je u igri kraa informacija,
podataka, vrijednih ili ne. Sama pomisao da je neko drugi osim nas imao pristup naim
podacima jeziva je zar ne?

12 | s t r a n a

Zatita instant alata

Kada bolje pogledamo zatitu instant et alata nai emo da su svi oni maksimalno
enkriptovani, da koriste sve posljednje tehnike zatite i stepene enkripcije. Ukoliko pogledamo
tabelu 1. vidjeemo da su svi instant alati zadovoljili najvee kriterijume zatite.

Tabela 1 Uporedni prikaz sigurnosti najpoznatijih et alata [7].

13 | s t r a n a

Pitanja koja su postavljena tokom ovog istraivanja su:

Pitanja

Odgovor

Does your service use encryption for

message delivery, meaning when your
users send and receive messages?

Yes. Skype's tight security model is

integrally linked to its underlying
peer-to-peer (P2P) architecture. As a
result, Skype's traffic cannot be
intercepted and decoded while in
transit. In short, Skype provides
transport-layer security to ensure
that message content traveling over
Skype cannot be tapped or
intercepted.

Is encryption turned on or off by default?

Skype's encryption is always on and

cannot be turned off.

Does your service support the OTR (Off

the Record) standard? If it uses non-OTR
encryption, what kind?

No. Skype employs strong end-toend encryption using 256-bit AES,

which is then authenticated by PKI
cryptography, to guarantee
authenticity, secrecy, and integrity of
communication over Skype.

Does your service keep server-based logs

of connection information, such as when
a particular user signs on or off and from
what IP address? If so, what information
is stored?

Where servers are used to facilitate

the offering of a product such as
SkypeOut, only username, version,
and IP address are stored.

Does your service keep server-based logs

of the content of communications,
meaning what a particular user sent and
received?

No. Skype does not record any

content from communications.

If any connection or content logs are

stored, how long is each type kept?

Connection logs are kept for only a

short time.

Have you ever received a subpoena, court

order or other law enforcement request
asking you to turn over information
about a user's IM account?

Yes. We co-operate with law

enforcement agencies as much as is
legally and technically possible.

14 | s t r a n a

If so, how many law enforcement

requests have you received?

That is confidential information.

Have you ever received a subpoena, court

order or other law enforcement request
asking you to perform a live interception
or wiretap, meaning the contents of your
users' communications would be instantly
forwarded to law enforcement?

We have not received any

subpoenas or court orders asking us
to perform a live interception or
wiretap of Skype-to-Skype
communications. In any event,
because of Skype's peer-to-peer
architecture and encryption
techniques, Skype would not be able
to comply with such a request.

Da li je mogue biti anoniman na internetu

Ukrakto nemogue je biti anoniman na internetu.
ALI KAKO?
Odgovor je jednostavan, vi niste vlasnici kompanije koja vam prua usluge korienja
interneta, te vlasnici ili nadlena lica tih kompanija lako mogu doi do podataka ta ste sve
oblilazili po internetu.
Moda, eto, nee ba vidjeti koju ste tano stranicu posjeivali, ali e imati uvid u to da ste
recimo posetili neki web proxy ili neki potencijalno sumnjivi raunar (ako ba krene da burgija
vae posjete).
Po tim nekim zakonitostima, podatak o tome ta radite na netu moe provajderima da zatrai
samo policija preko suda drave u kojoj se nalaziteali opet to je zakonitost za koju mi obini
smrtnici znamo, postoje i zakonitosti koje ne znamo a koje se uveliko deavaju. ovjek koji je
bio dio takvog aparata koji je pratio sve to se deava u online vodama, nije vie mogao da trpi
to krenje prava na privatnost te je izaao u javnost sa istinom i dokazima, ta je sve radila
amerika agencija NSA pod izgovorom obrane od terorizma.
O nekim metodama praenja i pijunae jo uvijek i ne znamo dovoljno, poput pijunae na
osnovu zvuka koji isputaju nai raunari, irenja malvera u offline modu putem direktne
meusobne komunikacije WiFi adaptera samih raunara, toplote koju ire raunari i slino.
Prvo sam mislio da ovdje piem detaljnije o upotrebi WebProxy servisa, TOR mree i slino,
ali neu, o njima u vam samo ukratko rei ta su i emu slue kao mjere neke preventvie.

15 | s t r a n a

Mjere preventive
Proxy server je u sutini server koji se nalazi na nekoj udaljenoj lokaciji (ili kod vas u
firmi) i slui kao posrednik izmeu vas i interneta. U firmama se proxy serveri najee koriste
kao filteri internet sadraja, odnosno, da se izrazim jezikom normalnog korisnika Ne daju vam
da idete na Facebook, dok ste u firmi a slui za keiranje stranica koje se se najee obilaze,
te vi umesto da skidate sadraj sa neke udaljene stranice na svoj raunar, skidate ga sa tog
proksi servera. Web Proxy, ukratko, je stranica na webu, koja je hostovana na nekom
udaljenom serveru, gde vi komunicirate sa samim WebProxy serverom, a on dalje komunicira
sa serverom koji obilazite. Dakle ukratko, elite da odete na fejsbuk (ovo je naravno
najtraenije), a da to niko ne zna.otii ete na recimo na webproxy
server www.hidemyass.com i na na toj stranici ete ukucati www.facebook.com. Na vaoj
mrei e network administrator vidjeti da ste otili na stranicu hidemyass.com ali ne i da ste
posjetili facebook.com.

Slika 2 Proxy dialog box

Primijetiete da url nije facebook.com ve neto drugo. Va network administrator e vidjeti

da ste posjetili web proxy, facebook e vidjeti da mu dolazi jedna posjeta sa IP adrese proxy
servera, a ne sa vae IP adresea dakle niko od njih (sem samog proxy servera) nee znati da ste
vi posjetilac to se vidi na sljedeoj slici.
16 | s t r a n a

Slika 3 Otvaranje stranice pomou proxy servera

Ne koristi se WEB proxy samo za posjete opasnim sajtovima. Recimo, ja sam imao
sluaj da je jedna koleginica morala pristupiti jednoj web stranici koja je dozvoljavala pun
pristup samo korisnicima iz USA. Takoe se alila da i ljudi koji su dobri sa raunarima nisu
mogli da imaju pun pristup sajtudok je ona dok je bila u USA sasvim normalno koristila sajt.
ta sam uradio? Na guglu potraio pojam Web Proxy USA i naao web proxy
www.uswebproxy.com, te preko njega imao pun pristup sajtu. To je to.
Ta stranica je vidjela da joj posjeta dolazi iz USA a ne iz Srbije te joj omoguila pun pristup.
Dosjetljivo?

Tor sigurnija varijanta

Predstavlja modifikovani Firefox browser, apsolutno besplatan za upotrebu koji kroz
zatienu mreu servera i volontera komunicira na internetu , skrivajui veinu vaih podataka
ako ne i sve. Samim tim TOR je sem obinim normalinim korisnicima zanimljiv i vladinim
slubama, novinarima, borcima za slobodu, ali naalost i kriminalcima, teroristima i
pedofilima.
Tor viestruko ifruje vae podatke i upite koje aljete kroz mreu kao i vau IP adresu, te sajt
koji obilazite ili va provajder nee znati takorei nita o vama, ni IP adresu, ni koje ste upite
pokrenuli.

17 | s t r a n a

Slika 4 Instalacija Tor-a

U sluaju posjete fejsbuku sa vaeg raunara uz pomo TOR-a, va mreni administrator nee
moi vidjeti ni da ste posjetili neki webproxy ni facebook, a sam facebook e vidjeti da se neko
ulogovao kao viali iz neke random zemlje (poput Poljske, Holandije itd.). Konkretno u
odnosu na ist pristup preko web proxy servera, TOR je sigurnija varijanta jer recimo, ako se
va network administrator domogne kompletne web adrese koju ste posjetili (u ovom sluaju
http://6.hidemyass.com/ip-1/encoded/czovL3d3dy5mYWNlYm9vay5jb20v) a velika je ansa
da e moi da vidi kompletnu adresu, vidjee da ste ili na facebook putem hidemyass.com
proxy-ja, dok e u sluaju TOR-a vidjeti samo da ste iskomunicirali sa nekom bez veze IP
adresom negdje. Takoer, web proxy e vam servirati u najveem broju sluajeva neke
iritirajue reklame dok posjeujete sajtove kroz njih (jer oni ive od tih reklama, nema
besplatan nita!).
Da bi koristili TOR sve to je potrebno jeste da skinete TOR Browser Budle, raspakujete i
pokrenete, dakle moete ga imati i na vaem USB fleu i ubadati po potrebi te koristiti.
Dakle, ako bi network administrator, va internet provajder ili ko-zna-ko eljeo da totalno
ogranii pristup stranici facebook.com, trebao bi da uvede spisak dozvoljenih sajtova i IP
adresa.a sve ostale za zabrani. Voleo bih inae, da sam sada u Kini pa da provjerim totalno
kako bi ova pria oko posjeti facebook stranici kroz TOR radila (u Kini je zabranjen pristup
facebook-u uz pomo takozvanog Great Firewall Of China).
Testirao sam TOR i na ivo meso, tako to sam napravio neku bez veze stranicu Tor Check
na ovom blogu, objavio je ali tako da je je niko ne vidi i nema linka ka njoj pa joj pristupio
kroz TOR. Potom sam putem Google Analitics-a i Real Time visits izvjetaja provjerio ko je
trenutno na toj stranicii izvetaj je rekao da je posjeta iz Nemake. Potom sam putem servisa
18 | s t r a n a

https://www.whatismyip.com/ provjerio koja je moja IP adresa i gdje se nalazim izvjetaj je

rekao da sam u Hamburgu. Dakle, sve je regulare to se skrivanja tie.
Bilo bi dobro i da sam podigao svoj ruter u kui pa provjerio ta je moj ruter zabiljeio kao
posjetu, ali to nekom drugom prilikom.

Slika 5 provjera IP adrese

Naveo sam vam dvije mogue varijante kako se sakriti, TOR i Web Proxy servise ali i dalje
napominjem pitanje je da li su i one bezbedne jer vlade velikih drava poput USA, Izraela ili
Rusije posjeduju tehnologije za praenje u koje ulau milijarde dolara sredstava i pitanje je ta
znaju, emu pristupaju i sa kojom lakoom (pitajte Edvarda Snoudena za detalje. Po
Snoudenovim rijeima recimo, Google pretragu, Gmail, Facebook, Yahoo i ostale servise su
hakerisali totalno oputeno i itali sa koje je IP adrese ta pretraivano. Po njihovim rijeima,
uspjeno su deifrovali ifrovane sadraje isporuene putem SSL-a, dakle pun uvid u vae
mailove, et ili stranice koje koriste HTTPS protokol.
Sem TOR-a i web proxy-ja postoje jo neke metode skrivanja, poput korienja plaenih ili
privatnih VPN servera, raznih add-inova za browsere i slinih metoda.
Preporuka je i da, ako koristite Web Proxy servise ne idete na bitne lokacije, poput recimo
vaeg e-bankinga i slino. Nikad ne znate ko stoji iza kojeg web proxy servisa. TOR jeste malo
bezbedniji ali je pitanje koliko. Sada trenutno vlada miljenje da je TOR bezbjedan i elim da
vjerujem u to.
Ne paranoiem, ali takvo je stanje. Naravno, ako se ne bavite nikakvim nelegalnim, ne traite
recepte za pravljenje dinamita, ne posjeujete pedofilske sajtove ili ne pokuavate da
ishakeriete recimo FBI server radnjama ne vidim razlog zato bi ste se brinuli ili zato bi ste
se uopte i skrivali od bilo koga. A opet, postavlja se pitanje, ako se ne bavite nelegalnim
radnjama, zato bi vas uope neko i pratio? Nisam pametan [8].

19 | s t r a n a

Zakljuak
Vidjeli smo da je multimedija zaista jedna opirna oblast, koju je nemogue obuhvatiti
jednim radom, ili istraivanjem. Cilj mi je bio ukratko objasniti osnovne pojmove u
multimediji, upoznati Vas sa nekoliko definicija, saznanja, poimanja.
Takoer elja mi je bila naglasiti da roditelji ija su djeca redovno na raunaru odnosno
internetu obrate panju, edukuju sebe po pitanju interneta. Jer su djeca najee rtve napada,
zlostavljanja itd.
Nakon toga vidjeli smo da je danas privatnost na internetu praktino naruena, i nama obinim
smrtnicima i ljudima koji ive odnosno rade na internetu. Vidjeli smo koliko su konferencijskih
alata uspjeli oboriti, ali i odgovor kreatora veb alata i konferencijskih alata kada je u pitanju
zatita.
I na kraju saznali smo koje danas mjere preventive ili zatite postoje, ali i to naravno uzmite sa
rezervom. Jer logino je ako ja neto napravim da mi je osnovni cilj da imam uvid u svoju bazu
itd. pa zato zapitajte se prije nego uradite bilo ta .
I kao saetak izloenog moemo rei, da u zavisnosti od vaih namjera na internetu morate
toliko biti paljivi.

20 | s t r a n a

Literatura

[1] Tehnologije
Treeg
Milenijuma,
[Na
mrei].
Available:
http://www.t3.rs/index.php/usluge-2/telekomunikacije-i-it-2/multimedijalni-sistemi-2.
[Poslednji pristup 30 November 2015].
[2] RADNA SKRIPTA MultimedijalnihSistema.
[3] A. Stamenovi, Osonvi Informatike, Beograd, 2011.
[4] A. Arsenin, Zloupotreba Interneta, Novi Sad: InfoLogistika.
[5] Verat Net, [Na mrei]. Available: http://www.verat.net/sr/novosti/2010-06-21/internetfacebook-i-sociajlne-mreze-upotreba-i-zloupotreba/. [Poslednji pristup 30 11 2015].
[6] S. V. Srbije, http://www.mup.gov.rs/cms_lat/saveti.nsf/saveti-sajber-kriminal.h, [Na
mrei]. Available: http://www.mup.gov.rs/cms_lat/saveti.nsf/saveti-sajber-kriminal.h.
[Poslednji pristup 30 11 2015].
[7] [Na mrei]. Available: http://www.cnet.com/news/how-safe-is-instant-messaging-asecurity-and-privacy-survey/. [Poslednji pristup 30 11 2015].
[8] Milo, Kompjutera, [Na mrei]. Available: http://kompjuteras.com/kako-bitianoniman-na-mrezi/. [Poslednji pristup 1 12 2015].

21 | s t r a n a