Professional Documents
Culture Documents
Luj Saliven (Louis Sullivan) : Seminarski Rad
Luj Saliven (Louis Sullivan) : Seminarski Rad
Filozofskifakultet
OdeljenjeIstorijaumetnosti
SEMINARSKIRAD
izpredmeta
rhitekturodrenesnsedopostmodernizm
Tema:
LujSaliven
(LouisSullivan)
Profesor:Student:
drAleksandarKadijeviMarinaCrnomarkoviIU13/94
Beograd,2015.godine
Sl.1LujSalivenoko1895g.
http://www.chicagohistory.org/sullivan150/about/invitation.php
[28.12.2015]
UVOD
LouisSullivan:MastersOfWorldArchitectureSeries,AlbertBushBrown,NewYork196010
IKAKAKOLA
LouisSullivan:MastersOfWorldArchitectureSeries,AlbertBushBrown,NewYork1960913
http://www.architecturalreview.com/rethink/reputations/louissullivan18561924/8651076.fullarticle
[27.12.2015]
5
http://www.britannica.com/event/Chicagofireof1871
[27.12.2015]
6
IstorijamodernearhitektureI,MiloR.Perovi,Beograd1997353
3
4
za zgrade iji su nosei konstruktivni elementi bili protivpoarni elini okviri obloeni
opekom, i upravo zbog toga je bilo mogue ostaviti velike otvore za prozore. Takoe ih je
karakterisaloodsustvoornamentike.7
Sl. 2 Stakleni prozorski panel firme Adler i Saliven Fotografija izarhive TheRichard Nickel Committeeand
Archive
ADLERISALIVEN
1880g. Saliven poinje da radi kod Adlera, a 1883g. sa samo 26 godina postaje punopravan
partner firme. Izmeu 1880 i 1895g. imali su preko 180 porudbina, od toga su oko jedne
treine privatne stambene zgrade, netomanjiprocentasu radiliprojektezafabrikeiskladita
i skoro isto toliko poslovnih zgrada, zatim su procentualno sledili razliiti auditorijuma
(pozoritaidvoranerazliitihvrsta),aostalosubilipojedinaniprojektihotela,kola,stanica,
crkava, grobnica, biblioteka, klubova. U doba najveeg uspeha Adler iSaliven,zapoljavnali
su preko 50 crtaa (meu kojima je bio i Rajt, koji je 1888.93. bio desna ruka vodeeg
tandema) 1889g. prostorije firme su se preselila iz zgrade Borden Blok (Borden Block) na
7
IstorijamodernearhitektureI,MiloR.Perovi,Beograd1997371372
poslednji sprat tornja zgrade Auditorijuma. U poetku podela rada je bila takva da se Adler
bavio tehnikom i administrativnom stranom posla, a Saliven "umetnikom" ali ipak je
Saliven kasnije ovladao svim oblastima. Na projektima poslovnih zgrada i auditorijuma
ispoljen je spoj projektnih inovacijaitehnolokihmogunosti,narezidencijamaigrobnicama
sloboda izraza, dok su fabrike reavane utilitaristiki(mnogomanjaslobodauizboruoblika).
Projekatsuosmiljaliuzimajuiuobzirfunkcionalnesvrhe,injenicedabiizgradilioblik.8
Zbog finansijke krize Adler se 1895g. povlai iz firme, i otvara biro u zgradi Auditorijuma,
gde je Saliven radio, ali imali su malo kontakta, iako ih je Frank Lojd Rajt pokuavao
pomiriti. Firmi Adler i Saliven je poraskidupartnerstvaodatopriznanjekrozbrojnelanke
iSalienpostajeestatemarazgovorauoblastiarhitekture.9
ZGRADAAUDITORIUMA188689g.
Kako e arhitekte kasnije objasniti zgrada je dizajnirana nasuprot Metropoliten Operi u Nju
Jorku (Metropolitan Opera House of 18811883g. ). Dok je publika Metropolitena bilo
visoko drutvo, sa ikakom operom namera je bila otvoriti vrata svima, tako proirujui
publikuiuistovremeobrazujuiih.10
Iako je u Auditorijum ulagano privatno i lokalno ideja je bila da ima status nacionalnog
spomenika, kao i velike evropske opere. Moda je najdirektniji arhitektonski i ideoloki
presedan Auditorijumu, jedna od tada najinventivnijih evropskih opera Festspilhaus
IstorijamodernearhitektureI,MiloR.Perovi,Beograd1997370371
IstorijamodernearhitektureI,MiloR.Perovi,Beograd1997377
10
Chicago'sAuditoriumBuilding,JosephM.Siry,JournaloftheSocietyofArchitecturalHistorians,Vol.57,
No.2,UniversityofCaliforniaPress,1998128
11
Chicago'sAuditoriumBuilding,JosephM.Siry,JournaloftheSocietyofArchitecturalHistorians,Vol.57,
No.2,UniversityofCaliforniaPress,1998133
9
Sl.3PogledsabalkonakapozorniciAuditorijuma
Dizajn pokazuje Adlerov interes za rimska i grka pozorita, kao funkcionalne modele za
modernapozorita.Teatarjebiopravougaonikdubok36x54metaraodpoetkapozornicedo
zadnjeg dela foajea. Napravljen je maksimalan broj uskih prolaza (za izlazak u sluaju
Chicago'sAuditoriumBuilding,JosephM.Siry,JournaloftheSocietyofArchitecturalHistorians,Vol.57,
No.2,UniversityofCaliforniaPress,1998134
13
IstorijamodernearhitektureI,MiloR.Perovi,Beograd1997
12
POSLOVNEZGRADE
Chicago'sAuditoriumBuilding,JosephM.Siry,JournaloftheSocietyofArchitecturalHistorians,Vol.57,
No.2,UniversityofCaliforniaPress,1998142147
15
Chicago'sAuditoriumBuilding,JosephM.Siry,JournaloftheSocietyofArchitecturalHistorians,Vol.57,
No.2,UniversityofCaliforniaPress,1998149
14
IstorijamodernearhitektureI,MiloR.Perovi,Beograd1997374375
TheSetbackSkyscraperCityof1891:AnUnknownEssaybyLouisH.Sullivan,JournaloftheSocietyof
ArchitecturalHistorians,Vol.29,No.2,UniversityofCaliforniaPress186
16
17
Sl.4FraternitiTempl1891g.
Kada se uzmu u obzir zgrade Vejnrajt, Garanti i Bejard (Bayard Building) uoavamo da je
konstrukcija vidljvanafasadi,dokfasadagubinoseufunkcijuipostajetesktilnapregrada
po Gotfridu Zemperu (Gottfried Semper). Saliven svojim diktumom oblik sledi funkciju
elidaukaedaarhitektonskielementimogudautiuiupuujujedninadruge.18
SAMOSTALNIRAD
IstorijamodernearhitektureI,MiloR.Perovi,Beograd1997376
je protraio svoju zaradu i problema sa alkoholom ga naputa ena sa kojom je bio deset
godina. 1924g. pie knjigu "Sistemarhitektonske ornamentikeuskladusafilozofijomljudske
moi" koja sadri 20 slubenih crtea sa komentarima, koji razjanjavaju Salivenov koncept
"funkcije" funkcije kao univerzalne sile prisutne u svim stvarima koja svoj izraz trai u
obliku. U periodu 1895 1924g. Saliven je dobio ukupno 56 narudbina od 1907. radi samo
izvan ikaga. Veim delom, to su poslovne zgrade (od 30 poruenih izgraeno je oko 15) u
tradiciji Adler i Saliven, zatim banke ivile[samodve izvedeneoddevet:Babson(Babson
1907 g.) i Bredli (Bradly 1909g.) ]. Ovde se moe prepoznati Prerijska kola arhitekture.
Poslovne zgrade iz poslednje faze karijeresedeleudvegrupe.Uprvoj izmeu18971903g.
Saliven postepeno naputa ukraavanje celokupne fasade i lokalizuje dekoraciju, ali
primenjuje figuralnu plastiku ponegde. U drugoj faziizmeu19061920g.radiosambanaka
u provincijskim gradovima Amerike koje i danas stoje, a odlikuje ih veliki sredinji prostor.
Salivenihnazivakutijomzanakitzbograskonihornamenata.19
Sl.5LujSalivenporedsvogdizajnaNationalFarmers'Bank,model,oko.1905g.R&BArhive,TheArt
InstituteofChicago
19
IstorijamodernearhitektureI,MiloR.Perovi,Beograd1997378379
Knjigu"Autobiografijajedneideje" jenapisaosa65godinautreemlicu,isamojednood15
poglavlja ("retrospektiva") bavi se zlatnim dobom ikake arhitekture (i "zlom sreom" na
svetskoj izlobi u ikagu 1893. godine). Vie od polovineknjigeposvetiojesvomdetinjstvu
do 15 godine, kada se upisao na Odsek za arhitekturu na tehnolokom institutu drave
Masausets. Naglo prekida svoju ivotnu priu u trenutku kada postaje partner Adlera i kada
mu se otvorila mogunost velike karijere. U posrednom smislu, cela knjiga je posveena
arhitekturi to je Salivenova filozofija arhitekture prema kojoj se sav njen razvoj odvija u
skladomsa"fundamentalnomenergijomumetnika",gdejeoblikzgradeizrazoveenergije.20
Postoje 5 glavnih aspekata Salivenove ideje. Prvo proces stvaranja arhitekture mora biti
prirodan i intuitivan. Drugo arhitektura moradaizrastaiizraavaokolinuizkojenastajeida
joj se adaptira. Tree arhitektura mora da izraavasvojufunkciju.etvrtodobraarhitektura
mora biti verna strukturi i nameni, i kao peto mora da trai izraz u ornamentubaziranomna
prirodnom rastu. Ovih petzahtevaineSalivenovupolemikuostilu,kojasesmatranjegovim
socijalnimmanifestom.21
2006g. u Istorijskom muzeju ikaga organizovao je estonedeljni program povodom
obeleevanja 150 godina od roenja LujSalivena.Vrhunacjebiointernacionalnisimpozijum
LujSalivenu150toj,odranumuzeju.22
IstorijamodernearhitektureI,MiloR.Perovi,Beograd1997379380
LouisSullivan:MastersOfWorldArchitectureSeries,AlbertBushBrown,NewYork196020
22
http://www.chicagohistory.org/sullivan150/about/invitation.php
[28.12.2015]
20
21
BIBLIOGRAFIJA
IstorijamodernearhitektureI,MiloR.Perovi,Beograd1997
LouisSullivan:MastersOfWorldArchitectureSeries,AlbertBushBrown,NewYork
1960
TheSetbackSkyscraperCityof1891:AnUnknownEssaybyLouisH.Sullivan,
JournaloftheSocietyofArchitecturalHistorians,Vol.29,No.2,Universityof
CaliforniaPress
Chicago'sAuditoriumBuilding,JosephM.Siry,JournaloftheSocietyof
ArchitecturalHistorians,Vol.57,No.2,UniversityofCaliforniaPress,1998
http://www.chicagohistory.org/sullivan150/site/
[28.12.2015]
http://www.britannica.com/event/Chicagofireof1871
[27.12.2015]
http://www.chicagohistory.org/sullivan150/about/invitation.php
[28.12.2015]