SEMINARSKI RAD

PREDMET: Meunarodno privatno pravo

Tema: Odreivanje mjerodavnog prava za brane odnose sa
elementom inostranosti

Beograd, 2014. godina

SADRAJ
SADRAJ
UVOD

1
2

1. Brak s inostranim elementom

1.1. Mjerodavno pravo u pogledu forme braka
1.2. Mjerodavno pravo u pogledu materijalnih uvjeta
2. Dejstvo braka s inostranim elementom
3. Razvod braka s inostranim elementom
4. Nevanost braka s inostranim elementom

3
4
6
8
9
11

ZAKLJUAK
LITERATURA

12
13

UVOD
Jednu od najzanimiljivijih, u praksi jednu od najuestalijih i najvanijih oblasti, ini
odreivanje mjerodavnog prava za brane odnose, to iz razloga same prirode braka kao
ustanove koja je pod posebnom zatitom drave te injenice da drutveni i javni interes koji se
vezuje za njega nalae da odnosi koji iz njega proizlaze ne budu preputeni slobodnoj volji
njegovih uesnika.
U prvom djelu rada su date uvodne napomene o braku s elementom inostranosti kao i
ostvarivanju teinih kontakata prilikom odreivanja mjerodavnog prava, te problema koji se
mogu pojaviti u vezi s tim.
Prvi dio prvog dijela rada odnosi se na mjerodavno pravo u pogledu forme braka, gdje
je predstavljen univerzalni standard legis loci celebrationis, ( odnosno pravo mjesta
sveanosti ) tj. primjena prava drave na ijoj teritoriji se brak zakljuuje. U ovom dijelu dat
je poseban osvrt i na brakove koji se zakljuuju u diplomatskim, konzularnim ili diplomatsko
konzularnim predstavnitvima. U ovom djelu dat je osvrt i na nain ureenja ovog pitanja u
ZMPP Srbije i BiH.
Drugi dio prvog dijela rada odnosi se na materijalne pretpostavki za zakljuivanje
braka, gdje su objanjena dva naina vezivanja koja se primjenjuju u uporednom pravu pri
izboru mjerodavnog prava i to; vezivanje za mjesto zakljuenja braka i vezivanje za
personalno pravo ( lini status ) buduih branih partnera. Takoer i u ovom djelu dat je
uporedni prikaz ureenja ovog pitanja u ZMPP Srbije i BiH.
Drugi dio rada odnosi se na dejstva braka s inostranim elementom, te su na tom mjestu
navedena koliziona rjeenja koja se primjenjuju u pogledu ovog pitanja u uporednom pravu te
u BiH i Srbiji.
Trei dio rada odnosi se na razvod braka s inostranim elementom gdje je dat poseban
osvrt na priznavanje stranih brakorazvodnih odluka, dok je u etvrtom dijelu prikazana
nevanost braka s inostranim elementom.

1. Brak s inostranim elementom

Brak je ustanova koja je pod posebnom zatitom drave: drutveni i javni interes koji
se vezuje za njega nalae da odnosi koji proizlaze iz njega ne budu preputeni slobodnoj volji
njegovih uesnika.1 Stoga i ne udni injenica da problem izbora mjerodavnog prava na
podruju branih odnosa s inostranim elementom zauzima posebno mjesto u doktrini i praksi
meunarodnog privatnog prava. Zakljuivanje braka je regulirano odreenim propisima koji
su usko vezani za moral, obiaje, religiju i fundamentalne pravne principe jedne drave, tako
da se nacionalna zakonodavstva u ovoj materiji razlikuju daleko vie nego u bilo kojoj drugoj
oblasti privatnopravnih odnosa. Tako npr. u veini drava braka se smatra zajednica ivota
jedne ene i jednog mukarca, te se postojanje ranijeg braka tretira kao brana smetnja,
meutim postoji odreeni broj drava ( preteno islamske drave ), gdje se poznaje i priznaje
brak kao zajednica jednog mukarca i vie ena. Kada se ima u vidu samo odreenje braka
kao zajednice ivota jedne ene i jednog mukarca u novije vrijeme se u ovom kontekstu
govori o tome da li je razliitost spolova neophodan preduslov za zakljuenje braka ? U Srbiji
kao i u susjednim zemljama brak je zajednica ivota mukarca i ene, ali u prilinom broju
zemalja ovakav se uslov ne postavlja i omogueno je sklapanje istospolnih brakova. 2 Razlike
izmeu pojedinih zakonodavstava javljaju se i u duevnoj bolesti kao moguoj smetnji za
zakljuenje punovanog braka, zatim pitanje uzrasta neophodnog za zakljuenje braka, stepen
pobonog krvnog srodstva kao brana smetnja i slino.
Posljedica svega navedenog jeste to to se moe dogoditi da je brak valjano zakljuen
u jednoj zemlji, a da ne bude priznat u drugoj. U takvom sluaju govorimo o matrimonium
claudicans, odnosno epajui brak.3 Takoer, brakorazvodna presuda ili odluka o
nevanosti braka izreena u jednoj zemlji moe ostati bez dejstva u drugoj zemlji to stranke
dovodi u jednu jako nezgodnu situaciju, iz koje mogu proistei neprijatne posljedice. Tipian
primjer bio bi medijski popraen kraj brane veze izmeu filmske glumice Ingrid Bergman i
italijanskog filmskog redatelja Roberta Rosselinija, kojim je italijanski sud izrekao odluku o
nitavnosti braka, a koja se temeljila upravo na okolnosti da razvod njenog prvog braka nije
bio priznat u vedskoj, njenoj domovini.
Haka konvencija o zakljuenju braka iz 1902. godine s ciljem da se koliziona pravila
u ovoj materiji izjednae u evropskim zemljama, je jedan bezuspjean pokuaj da se
koloziona pravila u ovoj materiji izjednae, jer je konvenciji samo pristupilo nekoliko drava,
od kojih su neke brzo otkazale lanstvo.
Kada govorimo o ostvarivanju teinog kontakta kod branih odnosa postoje dva
problema. S obzirom da se radi o osobnom statusu dvije osobe, princip primjene personalnog
prava esto otvara problem istovremene ( kumulativne ) primjene dva zakonodavstva ili
namee potrebu fiksiranja vremenskog momenta u kojem personalni zakoni tih osoba
koincidiraju. Rije je npr. o posljednjem zajednikom dravljanstvu ili posljednjem
zajednikom domicilu kao teinih kontakata. Zatim, pored ovoga namee se upotreba
specijaliziranih kolizionih normi, koje su bazirane na razliitim faktorima lokalizacije.
Naime, ve povrnom uporednopravnom analizom kolizionih normi, koje se odnose
na brak, uoavamo dvije distinkcije opeg znaaja. Prvo, razlikuje se pitanje formalne od
pitanja materijalne validnosti braka, i drugo, kada je u pitanju materijalna valjanost, postoje
dva osnovna naina vezivanja:
vezivanje posredstvom mjesta sklapanja braka ( primjena legis loci )
vezivanje posredstvom osoba ( primjena leges personales )
1

Varadi, T, Borda, B., Kneevi, G. i Pavi, V. (2012. ) Meunarodno privatno pravo, Pravni fakultet
Univerziteta u Beogradu, Beograd, str. 289.
2
Ibid.
3
Muminovi, E. ( 2007. ) Meunarodno privatno pravo, Sarajevo, str. 144.

1.1. Mjerodavno pravo u pogledu forme braka

Forma braka predstavlja jedan od vanijih elemenata putem kojih se nastoji osigurati
kako dostojanstvo tako i pravna sigurnost. Kod problema mjerodavnog prava za formu braka
s inostranim obiljejima, postoje dva vida:
1. koje pravo primijeniti u pogledu forme braka koji se zakljuuje pred domaim organima, a
postoji strani element u subjektu
2. po kojem pravu treba procijeniti da li je brak zakljuen u inostranstvu formalno valjan
Kod prvog problema postoji univerzalni standard primjena legis loci celebrationis,
( odnosno pravo mjesta sveanosti ) primjena prava drave na ijoj teritoriji se brak
zakljuuje. Ovo rjeenje je opredijeljeno funkcijom koju forma braka treba da ispuni, a ona
se sastoji, kako to je reeno, u pravnoj sigurnosti. 4 Tako se pravna sigurnost obezbjeuje
najee ueem ovlatenog dravnog organa, dok u nekim zemljama to moe biti i vjerski
organ. Nain postupanja ovlatenog organa, imajui u vidu kako samu ceremoniju tako i
radnje koje prethode i slijede nakon zakljuenja braka, propisan je pravom drave kojoj
pripada taj organ. Nadleni organ pri zakljuivanju braka postupa po pravu svoje drave, bez
obzira na to da li se pred njim nalaze vjerenici koju su domai ili strani dravljani. Dakle,
forma braka je tijesno povezana sa ustrojstvom nadlenog organa koji obavlja svoje funckije,
uz najrjee izuzetke, na teritoriji drave koja ga je ustrojila. 5 Ti izuzetci se odnose na
situacije gdje domai organi imaju ovlatenje da zakljuuju brakove na stranoj teritoriji, kao
to i strani organi mogu imati identina ovlatenja na domaoj teritoriji eksteritorijalni
brakovi. Ovdje je rije o tzv. diplomatsko konzularnim brakovima. Ovakvi brakovi se
zakljuuju pri vojnim jedinicama koje djeluju na stranoj teritoriji, kao i o brakovima koje
zakljuuje zapovjednik broda na otvorenom moru. Tako se kod brakova koji se zakljuuju u
diplomatskim, konzularnim ili diplomatsko konzularnim predstavnitvima domae drave u
inostranstvu nee primjenjivati gore navedeno pravilo lex loci celebrationis, ve e se
ceremonija zakljuivanja u takvim sluajevima odvijati prema zakonodavstvu drave
imenovanja, dakle drave ije je predstavnitvo u pitanju.
Kada se radi o brakovima koji se zakljuuju u diplomatskim, konzularnim ili
diplomatsko konzularnim predstavnitvima domae drave u inostranstvu, moraju biti
ispunjeni sljedei uslovi:
1. Organi o kojima je rije moraju imati ovlatenje od vlastite drave da mogu zakljuivati
brakove.
2. Drava prijema mora dati suglasnost tim organima, jer se na taj nain zadire u njen
teritorijalni suverenitet. Dakle, potrebno je da se ta drava ne protivi tome da strana
predstavnitva na njenoj teritoriji obavljaju aktivnost koja ne spada u redovnu nadlenost
tih organa.6
3. Budui suprunici, u pravilu, treba da su dravljani zemlje o ijem se prebivalitu radi,
ukoliko nije drugaije ugovoreno na bilateralnoj ili multilateralnoj osnovi. Tako se u lanu
102. ZMPP Srbije i BIH navodi da vjerenica i vjerenik treba da budu srpski odnosno
dravljani BIH. Nikakav drugi uslov u pogledu njih nije potreban, tj. to mogu da budu i
lica koja imaju prebivalite u Srbiji, odnosno BIH.

Varadi, T, Borda, B., Kneevi, G. i Pavi, V., op.cit., str. 296.

Ibid.
6
Ibid., str. 301.
5

Ovi uvjeti najee se reguliu bilateralnim konzularnim konvencijama izmeu drave

prijema i drave imenovanja, ili pak Bekom konvencijom o konzularnim odnosima, ukoliko
su dotine zemlje njene lanice. to se tie brakova ije bi zakljuivanje uslijedilo na brodu
koji plovi otvorenim morem, rije je vie o angloamerikom romantinom folkloru, pa je u
zemljama tog pravnog kruga opeprihvaena mjerodavnost prava drave iju zastavu brod
vije ( lex bonderae ).7 U sluaju braka zakljuenog pred vojnim zapovjednicima u pogledu
forme braka obavezuje nacionalni zakon nupturijenata odnosno zakon zelje ija je vojna
formacija u pitanu. Primjena legis loci celebrationis, ( odnosno prava mjesta sveanosti )
predviena je kako ZMPP Srbije tako i Bosne i Hercegovine, odnosno preuzetim Zakonom iz
SFRJ. Ono bezrezervno vai za zakljuenje braka na teritoriji ove dvije drave i pred njenim
organima. Tako se u lanu 33. navedenog Zakona, odnosno punim nazivom Zakona o
rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima, navodi
Za formu braka mjerodavno je pravo mjesta u kome se brak zakljuuje.8
to se tie mjerodavnog prava za priznanje brakova koji su zakljueni u inostranstvu, odnosno
problema poznatog kao priznavanje inostranih brakova, mjerodavno pravo se odreuje na
osnovu maksime brak punovaan u mjestu zakljuenja, punovaan je svuda. 9 Odnosno
koliziono rjeenje treba da bude formulisano tako da nametne primjenu prava koje je bilo
mjerodavno za samo zakljuenje braka u inostranstvu. I u ovom sluaju primjenjivat e se
iroko prihvaeno pravilo lex loci celebrationis, te ono vai kao osnovno pravilo i za
priznavanje brakova zakljuenih u inostranstvu. Iz navedenog proizlazi da za obje situacije
vai ista koliziona norma, samo je razliita uloga domaeg organa. Tako u domaim
brakovima nadleni organ uestvuje u postupku zakljuivanja brakova i pri tome postupa na
nain kako je odreeno domaim pravom, dok se u sluaju inostranih brakova nadleni
organ treba izjasniti o pravnom odnosu koji je nastao u inostranstvu i da na osnovu prava koje
je mjerodavno po domaoj kolizionoj normi prizna brak za punovaan ili da odbije da ga
prizna, sa svim posljedicama koje iz takve situacije proizlaze.10

1.2. Mjerodavno pravo u pogledu materijalnih uvjeta

7

Borda, B. ( 2000. ) Meunarodno porodino pravo, Novi Sad, str. 55.

Zakona o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima (Sl. list SFRJ, br.
43/82 i 72/82 - 1645, Sl.list R BiH 2/92-5,13/94-189 )
9
Varadi, T, Borda, B., Kneevi, G. i Pavi, V., op.cit., str. 297.
10
Ibid.
8

Kod materijalnih pretpostavki za zakljuivanje braka u uporednom pravu postoje dva

naina vezivanja tj. dva izbora mjerodavnog prava11:

vezivanje za mjesto zakljuenja braka

vezivanje za personalno pravo ( lini status ) buduih branih partnera

Osnovu za prvi nain vezivanja pronalazimo u tzv. statutarnoj doktrini, koja je

smatrala da pravilo lex loci actus upravlja ne samo oblikom pravnog posla ve i njegovom
materijalnom sadrinom. Pravo mjesta zakljuenja braka kao mjerodavno pravo za
materijalne uslove zakljuenja braka predstavlja jednostavno koliziono rjenje, ija je dobra
strana u tome da nadleni organ primjenjuje domae pravo koje najbolje poznaje. 12 Pored
navedenog ovo pravilo eleminie i problem kvalifikacije izmeu materijalnih i formalnih
uslova za zakljuenje brak, to osigurava pravnu sigurnost i predvidljivost mjerodavnog
prava. Iz ega proizlazi da brak koji je valjano zakljuen u jednom mjestu valja svuda. Na
ovom stanovitu i danas stoji ameriko pravo, koje takoer ne pravi razliku izmeu formalne i
materijalne validnosti braka, tako se primjena legis loci celebrationis na materijalne
pretpostavke za sklapanje braka u amerikom pravu, kad je u pitanju priznanje brakova
zakljuenih u inostranstvu, ograniava jedino javnim poretkom, kada su u pitanju poligamni
ili incestuozni brakovi. Glavna zamjerka koja se stavlja na raun ovog kolizionog rjeenja
jeste da ono irom otvara vrata izigravanju zakona i tako omoguuje zakljuivanje brakova
protivno uslovima koje propisuju personalna prava buduih branih partnera.13
Zbog navedenog drugi pristup je prihvaen znatno ire, meutim i tu se javljaju brojne
dileme izmeu razliitih zakonodavstava kao npr. da li dati prednost dravljanstvu ili
domicilu, zatim kako treba posmatrati sluajeve kada su budui brani partneri razliitog
dravljanstva ili domicila, a njihova prava postavljaju razliite materijalne uslove za
punovano sklapanje braka. Tu se meunarodno privatno pravo suoava sa dilemom da li
personalna prava treba primijeniti kumulativno ili pak za svakog budueg branog partnera
treba cijeniti uslove samo po osnovu drave njegove pripadnosti. 14 Kada se ima u vidu
pomenuti problem kumulativne primjene personalnog prava buduih suprunika, moemo
govoriti o dva vida kumulacije i to obinoj i distributivnoj kumulaciji.
Kod obine kumulacije i vjerenik i vjerenica trebaju ispuniti uslove propisane u pogledu oba
mjerodavno prava.
Npr. Vjerenik makedonskog dravljanstva i vjerenica amerikog dravljanstva sa domicilom u
dravi Oregon ele da zakljue brak. Ona ima 30 godina, te ispunjava sve uslove koji u
pogledu uzrasta postavlja kako pravo Makedonije tako i pravo Oregona, meutim mladoenja
ima 18 godina i ispunjava uslov koji se u pogledu uzrasta odreuje pravom Makedonije
meutim prema pravu Oregona njegov uzrast predstavlja smetnju.
Tako ako bismo primijenili obinu kumulaciju brak se u konkretnom sluaju ne bi
mogao zakljuiti, meutim ukoliko bismo primijenili tzv. distributivnu kumulaciju prema
kojoj .. svaki od buduih branih partnera treba da ispuni samo uslove koji su propisani u
pravu sopstvenog dravljanstva, a ne i one koje propisuje pravo dravljanstvo drugog.15

11

Muminovi, E., op.cit., str. 149.

Varadi, T, Borda, B., Kneevi, G. i Pavi, V., op.cit., str. 290.
13
Ibid.
14
Ibid.
15
Ibid.
12

U veini evropskih zemalja, sa izuzetkom Danske i Norveke, primjenjuje se distributivna

kumulacija, na kojem stanoviu stoji i ZMPP Srbije i BiH, tako se u lanu 32. navodi da je u
pogledu uslova za zakljuenje braka mjerodavno, za svako lice, pravo drave iji je ono
dravljanin u vrijeme stupanja u brak.16 Na ovom stanovitu stoje i najnovije kodifikacije
meunarodnog privatnog prava u Evropi i van nje. Smisao ovakvog dvostrukog vezivanja
bez sumnje je inspiriran zahtjevom da se sprijei nastanak matrimonium claudicans, odnosno
da se osigura priznavanje braka u obje drave iji su dravljani brani drugovi. 17 Osim toga
smatra se da prihvatanje distributivne kumulacije u dovoljnoj mjeri uvaava opravdani interes
drava da zadre legislativnu kontrolu nad pravnim statusom svojih dravljana, a istovremeno
se ne umnoavaju smetnje za sklapanje braka.
Meutim bitno je napomenuti da postoje brane smetnje kod kojih primjena
distributivne kumulacije nije mogua, u literaturi se ti sluajevi nazivaju tzv. dvostranim
branim smetnjama, koje spreavaju sklapanje braka bez obzira na to da li su sadrane u
jednom ili u drugom nacionalnom zakonu.18 Te brane smetnje, kao to su npr. krvno
srodstvo u odreenom stepenu djeluju istovremeno i prema nupturijentu u ijem su
nacionalnom zakonu propisane, ali i prema onom drugom. ZMPP Srbije i BiH nudi praktino
zakonodavno tehniko rjeenje predmetnog problema, tako se u lanu 32. stav 1. utvruje
da se uvjeti za sklapanje braka naelno prosuuju prema nacionalnom zakonu buduih
suprunika, ali odredba stava 2. izriito kae da brak pred naim organima nee biti zakljuen
i onda kad su uvjeti prema tim zakonima ispunjeni, ako postoje smetnje koje se odnose na
postojanje ranijeg braka, krvno srodstvo i nesposobnost za rasuivanje. Tom normom
neposredne primjene se eli efikasno preduprijediti eventualna povreda javnog poretka. 19
Ovdje se radi o tzv. prohibitivnoj funkciji javnog poretka, suprotno od koje je permisivna
funkcija javnog poretka koja dozvoljava zakljuenje braka pred domaim organom, ije
zakljuenje nije bilo mogue u nekoj stranoj zemlji zbog smetnje koje domae pravo ne
poznaje.
Od meunarodnih konvencija, Haka konvencija o zakljuivanju braka iz 1902.
godine predviala je mjerodavnost leges nationales nupturijenata i to u formi distributivne
kumulacije. Suprotan pristup ima Haka konvencija o zakljuivanju i priznavanju braka iz
1978. godine i ona ne utvruje ope koliziono pravilo za zakljuivanje braka, ve se oslanja
na kolizione norme drava ugovornica i usmjereno je na utvrivanje pretpostavki pod kojima
e organi zemlje ugovornice u kojoj je locus celebrationis, primjenjujui svoje kolizine norme
tako brak i zakljuiti.

2. Dejstvo braka s inostranim elementom

16

Zakona o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima (Sl. list SFRJ, br.
43/82 i 72/82 - 1645, Sl.list R BiH 2/92-5,13/94-189 )
17
Muminovi, E., op.cit., str. 150.
18
Ibid.
19
Ibid.

Ovo pitanje je interesantno iz vie razloga, a najvie zbog izraenih razlika u

uporednom pravu. U ovoj oblasti problem izbora odgovarajueg prava jako je kompliciran,
najprije injenicom da se po svojoj pravnoj naravi jasno razlikuju lina od imovinskih
dejstava braka. Problem adekvatnog izbora prava u ovoj oblasti je kompliciran prije svega
injenicom da se po svojoj pravnoj naravi jasno razlikuju lina od imovinskih dejstava braka,
iz ega proistie neizbjena specijalizacija kolizionih normi i upotreba razliitih teinih
kontakata u ovim dvjema oblastima.20 Na podruju linih dejstava nije mogua kumulativna
primjena vie prava, s jedne strane, a s druge strane, afirmacija principa ravnopravnosti
spolova iskljuila je ( u veini zakonodavstava ) upotrebu relativno jednostavnog naina
vezivanja za personalni zakon mua. Tako da se, u ovoj oblasti, personalni princip morao ili
napustiti ili na drugi nain uiniti podesnim. Kod personalnog principa nacionalna
zakonodavstva nastoje fiksirati taku vezivanja koja bi bila zajednika za oba suprunika, pa
tako mjerodavno pravo gubi obiljeje legis personalis i postaje lex familiae, familijarni ili
porodini statut. U evropskim zemljama se najee polazi od zajednikog dravljanstva
suprunika, gdje se relevantan moment ili ne spominje ili ne vezuje za moment raspravljanja.
Takoe, mogue je uzeti zajedniki lex nationalis u bilo kojem ranijem momentu za vrijeme
trajanja braka, kao ak i prije sklapanja braka. Ukoliko vezivanje pomou zajednikog
dravljanstva nije mogue, tada se ide na izbor mjerodavnog prava posredstvom zajednikog
prebivalita ( domicila ) ili zajednikog redovnog boravita.
ZMPP Srbije i BiH, kada je rije o dejstvima braka istim posveuje tri lana i to; lan
36. kojim se odreuje mjerodavno pravo za line i zakonske imovinske odnose, lan 37. za
ugovorne imovinske odnose branih partnera, te lan 38. za line i imovinske odnose branih
partnera po prestanku braka. Prva karakteristika ovako ureenog dejstva braka jeste da se u
pogledu dejstva braka ne propisuju posebne kolizione norme za lina i za imovinska dejstva
braka, to je dobro rjeenje, jer se time eliminie problem kvalifikacije 21 Pored navedenog ne
pravi se razlika ni izmeu dejstva braka za vrijeme trajanja braka i djestva koja nastaju po
prestanku braka. Prvo koliziono rjeenje za ukupnost dejstva braka je lex nationalis branih
partnera, ukoliko su oni dravljani razliitih drava mjerodavno je pravo drave u kojoj oni
imaju prebivalite, lex domicili. Ukoliko pak nemaju ni prebivalite u istoj dravi, primijenit
e se njihovo posljednje zajedniko prebivalite, te ukoliko nije mogue primijeniti ni ovo
pravilo kao posljednja mogunost primijenit e se lex fori.

3. Razvod braka s inostranim elementom

20
21

Muminovi, E., op.cit., str. 150.

Varadi, T, Borda, B., Kneevi, G. i Pavi, V., op.cit., str. 312.

 Odreivanje mjerodavnog prava u pogledu razvoda braka spada meu najvie diskutovana
pitanja meunarodnog privatnog prava,22 iji znaaj nije ni danas umanjen i nalazi se u
sreditu panje kako teoretiara tako i praktiara. Uslijed razliitog regulisanja problema
razvoda u raznim dravama i uz sve veu mobilnost stanovnitva, dolazi do novih
konfrontacija pored one osnovne izmeu samih stranaka. Pored sukoba izmeu stranaka u
sluaju razvoda braka s inostranim elementom moe doi i do sukoba izmeu zainteresiranih
drava koje tite svoje legitimne interese. Situacija postaje jo kompleksnija time to su
pored mobilnosti stanovnitva i migracionih kretanja, ija svrha nije stvaranje odreenih
uslova za razrjeenje braka, esta i vjetaka vezivanja za jednu dravu, iji je iskljuivi cilj
da se o zahtjevu za razrjeavanje braka sudi po pravilima koja odgovaraju interesima jedne ili
obje stranke.23Kroz historiju posebno je bio karakteristian sluaj Italije u kojoj do 1971.
godine razvod nije bio doputen, pa su brani partneri na razliite naine, raznim kolizionim
kombinacijama, pokuali doi do razvoda. Kolizione norme koje se odnose na razvod braka u
evropskom meunarodnom privatnom pravu se naelno baziraju na zajednikom
dravljanstvu branih drugova, a kada nemamo zajedniko dravljanstvo, koriste se ili take
vezivanja sa podruja opih dejstava braka ili se priklanjaju legi fori. Najnovije kodifikacije
izriito utvruju da se na uzroke i efekte razvoda braka mora primijeniti pravo koje je
mjerodavno i za lina dejstva braka. Drave common low sistema primjenjuju lex fori, bez
obzira na to da li su oba brana partnera strani dravljani ili je jedan domai ( ovo rjeenje je
usvojeno npr. u Rusiji, Kini, Finskoj...) Zahvaljujui doktrini lex fori in foro proprio, u
angloamerikim zemljama vlada opta saglasnost o tome da pitanje razvoda braka i
internacionalnim obiljejem ne stvara kolizione probleme, poto je lex fori uvijek
mjerodavan.24 Sama doktrina lex fori in foro proprio znai da ako se radi o privatnopravnim
odnosima koji su internacionalno obiljeeni, problem je samo u tome da se odredi nadleni
sud, a svaki sud ve ima pravo svoje drave koje uvijek treba da primjenjuje.
to se tie lex domicili kao rjeenja za razvod braka sa inostranim elementom ono je u
skladu sa shvatanjem da je poeljno da se statusna pitanja ureuju po pravu koje je
mjerodavno za status uopte, tj. po persolanom pravu branih partnera. 25 Meutim lex
nationalis ima prednost u odnosu na lex domicili, kako zbog vee stalnosti tako i zbog pravne
sigurnosti koja iz toga slijedi. Problem se javlja u sluaju kada brani partneri nemaju isto
dravljanstvo, u tom sluaju slijedi ili kumulativna primjena prava dvije drave ili alternativna
rjeenja koja ne bi oteavala razvod i ne bi ila na tetu mogueg razvoda. U sluaju da
brani partneri imaju razliito dravljanstvo supsidijarna rjeenja mogu biti veoma razliiti:
posljednje dravljanstvo, dravljanstvo mua, dravljanstvo tuioca, pravo dravljanstva onog
branog partnera koje je povoljnije za razvod, lex fori ukoliko je jedan od branih partnera
dravljanin drave suda, ili bez obzira na to, zajedniki domicil, zajedniko uobiajno
boravite, pravo drave sa kojom su brani partneri u najblioj vezi.26
ZMPP BiH je kod kolizionog reguliranja razvoda skloniji tradiciji: u nedostatku
zajednikog dravljanstva ( koje je primarna toka vezivanja ) on ostaje kod kumulacije
nacionalnih zakona suprunika i ovakvo rjeenje ipak garantira priznanje odluke o razvodu u
zemljama iji su dravljani bivi suprunici. Takoer ZMPP BiH sadri i pravila in favorem
divortii, koja odreuju mjerodavnost domaeg prava ( lex fori ) ukoliko je jedan od branih
drugova na dravljanin, pa i onda kada to nije sluaj ako je u vrijeme podnoenja tube jedan
od branih drugova imao u naoj zemlji prebivalite. Mogue je uoiti i odreen prodor, na
22

Varadi, T, Borda, B., Kneevi, G. i Pavi, V., op.cit., str. 305.

Varadi, T., ( 1971. ) Direktna i indirektna nadlenost u brakorazvodnim sporovima sa stranim elementom,
Zbornik radova, volumen 5., str. 105.
24
Muminovi, E., op.cit., str. 161.
25
Varadi, T, Borda, B., Kneevi, G. i Pavi, V., op.cit., str. 306.
26
Ibid., str. 307.
23

10

podruju kolizionog reguliranja razvoda, stranake autonomije volje kao i naela najtjenje
veze u obliku ope formule odnosno okvirne take vezivanja.
Tako se u lanu 35. stav 1. ZMPP BiH i Srbije propisuje ...za razvod braka
mjerodavno je pravo drave iji su dravljani oba brana druga u vrijeme podnoenja tube.27
Ovo rjeenje je u skladu sa principom da se na statusna i porodina pitanja primjenjuje pravo
dravljanstva koje se sobom nosi prednosti koje se ogledaju u pravnoj sigurnosti, stalnosti te
oteavanju izigravanju zakona. Stav 1. se odnosi na sluaj kada brani partneri imaju isto
dravljanstvo, dok se u sluaju razliitog dravljanstva branih partnera primjenjuje odredba
stava 2. istog lana gdje se propisuje da ako su brani drugovi dravljani razliitih drava u
vrijeme podnoenja tube, za razvod braka mjerodavna su kumulativna prava obje drave iji
su oni dravljani.28 Ukoliko se brak ne bi mogao razvesti po pravu odreenom u stavu 2.
primijenit e se odredbe stava 3. istog lana, gdje se navodi da je za razvod braka mjerodavno
pravo Srbije ukoliko je jedan od branih drugova imao u vrijeme podnoenja tube
prebivalita u Srbiji. Stavom 4. lana 35. propisano je da ako je jedan od branih drugova
srpski dravljanin koji nema prebivalite u Srbiji, a brak se ne bi mogao razvesti po pravu
odreenom u stavu 2. ovog lana, za razvod je mjerodavno pravo Srbije. Izraz ako se brak ne
bi mogao razvesti koji se spominje u stavu 3. i 4. je dosta neodreen, te isti moe imati ue i
ire znaenje, to moe stvoriti probleme prilikom tumaenja.
Kada se ima u vidu priznavanje stranih brakorazvodnih odluka vidljivo je da se iste
priznaju pod neto blaim uslovima od ostalih sudskih odluka. Tako, svako lice koje ima
interes moe da trai priznavanje ( razvedeni suprunici zajedno ili pojedinano, nasljednici,
lice koje ieli da sklopi brak sa jednim od razvedenih suprunika itd. ) 29 U pravilu dovoljno
je da predlaga podnese pravosnanu stranu sudsku odluku o razvodu braka da bi njeno
dejstvo bilo priznato u Srbiji. Ipak takav zahtjev e se odbiti ukoliko je brak ve razveden
pred domaim sudom ili stranim sudom. Sudska odluka o razvodu braka ima konstitutivno
djestvo, stoga je nakon priznavanja strane brakorazvodne odluke koja se tie domaeg
dravljanina potrebno izvriti upis promjena linog stanja u matinim knjigama vjenanih i
roenih. Zbog toga e za priznavanje ovakvih odluka biti mjesno nadlean sud u mjestu u
kome se vode matine knjige za domaeg dravljanina na koga se odluka odnosi.30

4.

Nevanost braka s inostranim elementom

Pored razvoda, jedan od naina prestanka braka je i ponitenje istog, kao i proglaenje
braka nepostojeim, sve uslijed nedostataka koji su u momentu njegovog zakljuivanja
27

Zakona o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima (Sl. list SFRJ, br.
43/82 i 72/82 - 1645, Sl.list R BiH 2/92-5,13/94-189 )
28
Zakona o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima (Sl. list SFRJ, br.
43/82 i 72/82 - 1645, Sl.list R BiH 2/92-5,13/94-189 )
29
Stanivukovi, M., undi, P., ( 2008. ) Meunarodno privatno pravo posebni dio, Univerzitet u Novom Sadu,
Pravni Fakultet Centar za izdavaku djelatnost, Novi Sad, str. 220.
30
Ibid.

11

postojali u pogledu materijalnih uslova odnosno branih smetnji, formalnih propusta ili
nedostataka kod samog zakljuivanja braka. U sluaju brakova sa inostranim elementom,
postavlja se pitanje prema kojem pravu treba ocijeniti da li je takvih nedostataka stvarno bilo,
ali takoer se moe pojaviti i problem kvalifikacije nedostataka kao formalnog ili
materijalnog, u kojem pogledu vrijedi ope pravilo o kvalifikaciji lege fori. Izmeu uslova
za zakljuenje braka i razloga za ponitaj braka ( nitavi ili ruljivi brakovi ) postoji veoma
jasna paralela.31 Iz toga proizlazi da e se brak ponititi upravo iz razloga to u vrijeme
njegovog zakljuenja nije bio ispunjen neki od razloga za punovanost, stoga bi bilo logino
da se mjerodavno pravo za ponitenje braka odreuje u osnovi na isti nain kao i pravo
mjerodavno za zakljuenje braka. Tako e se formalna punovanost braka cijeniti po lex loci
celebrationis ili po lex nationalis ako se prethodno pravilo shvata kao alternativno, dok e se
materijalna punovanost cijeniti po lex nationalis, lex domicilii ili lex fori u zavisnosti od toga
po kom pravu je brak bio zakljuen. Bitno je da je uzrok ponitaja postojao u vrijeme
zakljuenja braka i po pravu koje je bilo mjerodavno za njegovo zakljuenje.32
Samo odreivanje mjerodavnog prava za nevanost braka ima viestruku praktinu
vanost i to:

u uporednom pravu postoje znatne razlike u pogledu branih smetnji,

razlike u pogledu pravnih posljedica branih smetnji,
nije na isti nain regulirano ni pitanje momenta prestanka braka ponitenjem,
prisutne su razlike u pogledu rokova za pokretanje postupka i kruga osoba koje su
ovlatene takav postupak pokrenuti

ZMPP Srbije i BiH mjerodavno pravo za nevanost braka odreuje u lanu 34. gdje se
navodi za nevanost braka ( nepostojanje i nitavnost ) mjerodavno je bilo koje pravo po
kome je brak zakljuen u smislu lana 32. ovog zakona. 33 Dovoljno je da razlog za
ponitavanje postoji u nacionalnom zakonu jednog od branih drugova, ili postoji jedna od
apsolutnih branih smetnji predvienih naim porodinim zakonodavstvom. Za formu braka
relevantno je koliziono pravilo iz lana 33. ZMPP a, koje odreuje mjerodavnost legis loci
celebrationis, ali se ono u odredbi lana 34. ne spominje, pa dolazimo do zakljuka da je rije
o zakonodavnoj omaci koja se mora prevazii sistematskim tumaenjem.
U pogledu donoenja prava koje je mjerodavno, bitno je imati na umu jedno
ogranienje, a to pravo nee biti mjerodavno u:

pogledu rokova za pokretanje postupka ( tj. podnoenje tube )

u pogledu kruga ovlatenih osoba
u pogledu momenta od kojeg brak prestaje

ZAKLJUAK
Kod uslova za zakljuenje braka za svako lice je mjerodavno pravo drave iji je on
dravljanin u vrijeme sklapanja braka, a ukoliko postoje uslovi za zakljuenje braka po pravu
31

Varadi, T, Borda, B., Kneevi, G. i Pavi, V., op.cit., str. 302.

Ibid.
33
Zakona o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima (Sl. list SFRJ, br.
43/82 i 72/82 - 1645, Sl.list R BiH 2/92-5,13/94-189 )
32

12

drave iji je dravljanin lice koje eli zakljuiti brak pred nadlenim organom BiH, tada se
nee dozvoliti zakljuenje braka ukoliko postoje po pravu BiH smetnje koje se odnose na
postojanje ranijeg braka, srodstvo i nesposobnost rasuivanja, a za formu braka mjerodavno je
pravo mjesta u kome se brak zakljuuje.
Kada govorimo o nevanosti braka, u tom sluaju je mjerodavno bilo koje pravo po
kome je brak zakljuen, a kod razvoda braka je mjerodavno pravo drave iji su dravljani
oba brana druga u vrijeme podnoenja tube, a ako su brani drugovi dravljani razliitih
drava u vrijeme podnoenja tube za razvod braka, mjerodavna su kumulativna prava obje
drave iji su oni dravljani
Kada se brak ne moe razvesti po pravu druge drave, za razvod braka mjerodavno je
pravo BiH, ako je jedan od branih drugova u vrijeme podnoenja tube imao prebivalite u
BiH, a ako je jedan od branih drugova dravljanin BiH koji nema prebivalite u BiH, brak se
nebi mogao razvesti po pravu druge drave iji je dravljanin drugi suprunik, za razvod
braka je mjerodavno pravo BiH.

LITERATURA
1. Borda, B. ( 2000. ) Meunarodno porodino pravo, Novi Sad.
2. Muminovi, E. ( 2007. ) Meunarodno privatno pravo, Sarajevo.

13

3. Stanivukovi, M., undi, P., ( 2008. ) Meunarodno privatno pravo posebni dio,
Univerzitet u Novom Sadu, Pravni Fakultet Centar za izdavaku djelatnost, Novi Sad.
4. Varadi, T., ( 1971. ) Direktna i indirektna nadlenost u brakorazvodnim sporovima sa
stranim elementom, Zbornik radova, volumen 5.
5. Varadi, T, Borda, B., Kneevi, G. i Pavi, V. (2012. ) Meunarodno privatno pravo,
Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd.
6. Zakona o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima
(Sl. list SFRJ, br. 43/82 i 72/82 - 1645, Sl.list R BiH 2/92-5,13/94-189 )

14