II, DIO: MAKROEKONOMSKE TEORWJE I MODELI COsabito kontiverano pore u ekonomiji vezano je uz ededenje azine agregatnog outputs i razine cijena ‘Upravo je sustnska racks fzmeds makroekonomskihteorja Yezana wz odgovor na pian So odreduje rzinu cijen i agregati output Cifjer imalatenja odgovora ma to pitane pottetan je odrefenanalititki okvr. On bi trebao omogut asa, onzistentan i suetavan aan ramatranja brojih ekonomi i neekonomskih varijabli, éje simultane interkeije ‘dzedsju ponadane neke prvred, 1, agregatnog output i ravine ejena, Model apregaine ponude i agregatne potrinje (AS ~ AD snodelprodstaje inka anal okvt,U makrokonomskoj lira tse model najbeste Kors u tu sv, Repoei tome proalaze iz negove jostaymost i razumljivost.™ Stoga Ge w ovo) kai bt posveiena posebna pozornostupravo tom oki. 5, MODEL AGREGATNE PONUDE I AGREGATNE POTRAZNJE ‘Osobito midenjeu makroskonomsko aaliz pride se analiz agregatne ponudeipotraije, Taj analiza korisna jer omoguéaya ranunijevanje ponaiana neke peivede. Time je olatano praénje ufinka promjena koje se dogadaj w rived grimamo na tit rad, te robs i yea), a Koe su urronieinlinearih Mukti temelnih rmakroekonomskih vb i nestabilaot jes. Razumijevanje sgregate potainje i agresatne pamade (ajihovih determinant, utinaka promjena na rmakroskonorshu ravote, tj. ravnotelai reali BDP irazinu cijer, isl.) treba pomoci uy bolem sagledavanjy alkualnog poloraja gospodartva i prognairanju jegovog bude poloaja. To je stoga tose svaka promjena u fospodarstvu relekira na promjenu ponode Vili potaje. Nadal, temeljaekonomski problemi (kskvi s1 Primjerce gospodarski iki, nezaoslenost, inflaca, defect, i 1) posta jas, a samim time otvaraia 3¢ ‘moguenos njihovog kontolana,Suklado tome, camamjevanje navedenog ima iwzeta vainst za formliranje vwrednovanje makroekocomske polite Cifjem provodenjanavedenth alia, ossbito je kris ranlikovatiizmedu kratkoregnog i dugorotnog vremenskog, raadeblj, Vetina ckonomista smata da jekljut tog razlkovanjaponatanecijena U dugorofnom razdobhu iene su fldibilne i kao takve revgiyju na. promjene agrepatne potabnje i agregatne ponade cijem njlovog luravroteenja. Meduin,tijekom dosiato Kratkoro&nog.razdoblja vetina je cjenafisirna na odredene) rain, rigidna (ofpora) a promjene, Obzigom na tu cinjeicu,ckonomska politika produc ratte tink tjekom aalitih vremenskihhorizonaa, ao emu subjekt ekonomske poke trebaju vod aun, azika amet ponalanjaprivrede tjkom kratkoroéng i dugorotnog wremenskog rio ihstrrana je tabicom 5.1 objalinjenau nastavk, Vy malzoekonomsko iteratu postj nckolko radova koi dovode w pitane vldnost AS-AD model i njegown prinjenivost-u anazi utinaka makroekonomske politike na agepaii ouput i razinu cijena.Primjeice, D. Colander usvom ra “The Stores We Tell A Reconsideration of AS/AD Analysis" Goamal of Economic Perspectives, 1995, sr. 169188) kriizra sap item kozistentnost AS-AD model istic da je model zraten ‘na konivadiktornipretpostavkama, Krk pele Arka upafeih AS-AD modelu dan jew radu M, Skausens: "Boonomies on Tr: Good news: Textbook Macro Model Rejected (apse ibstvhaven.com/hinkrsiarkskouseectial ml) Unsto® kritkams, ASAD model jo je ick ‘ede makrokonomsh model umakrockonomskoj udbeneko erat 6 Tablica 5.1: Mebanizml uravnotednj u privredi Vremensko Mehanizam uravnotefenja raadobljc “Traitenoven ‘Taktemjnodavaih sredstava — tite roba P t B r y Tivor: Mankiw, GN. Panciplesof Macroscanomies, The Dgdon ress, Fort Wor, 198, st. 449, ~450, ‘Tijskom dugoroénog vemenskog rzdobio + kolitia outputs ovisi 0 proizvodnim moguénostims privede, koji pok powratno ovise @ rain raspoloivekoltine rad, kaptala i telmoogie, Obvirom nat énjnic, output isan (¥ ), ‘+ kamama stops (se prilagodava cillem uravntezenja pode ipotraznje 7a zajmodavnim sedstvima Pr bilo koe} danoj avin output, + razinacijena(P) se prilagodava ciljem uravnoteenja pone i porainje za noveen, Tiekom krathoroénog vremenskog radobja ‘+ ravine eiena je telationo rigidns na promjene uve gospodren (mote se ietia uo fans na reser} rani, B ‘+m bilo koju dans rezinu jena, Kamatna stopa () se prlagodava eile uravnoteden pone i potainje za novcem; ‘+ razina outputa (Y) takoder ovis potraaji za robom i usligama, koja je delomitno deteminirana ‘amainom stopom koja uravnotebyje tite novea. ‘Tem zadatak ovo pogaljninuit AS ~AD model. Ut sw koro je zaptetsaitrativanem agrepatne ponude i pore pojdiatno, Tako ce se agregasa poazaja iva v edu 51, 9 agepatna pon jeu 52, U oxedku 53 one dese doves wsvez, Cie tog djl analiza makrekonomske rvmteze | ‘avtrivaregeaeratra enh makrokomomskih problema. poplviu $ estat Ge medutin nerazjinjen natin izvodenjn funkeije apregate potrdne, Iavodenje fikeije agregatne potrainje ujdit Ge u 10, poglavu kage, a i2vodenju funkieagrepatne ponude ponovo &e bit posveéena pozornost u 11. poglvlu, Dok je agregaim ponuda vezans uz odluke proizvodaca © proizvodny i ‘jenams, aregaina je prada verana uz odukeo woden, 5.1. AGREGATNA POTRAZNJA /Agregatna potratnja je pojam Koji se obiéno korsti za objainenje odaosa koji posto, esters paribus, izmedu agregutaog potivanog outputs (mjerenog realnim BDP-om) i preseénerazneeijena(mjerene defltorom BDP- 2), Pri tome je agregama potrativara koliina outputs sama potraivanih Koliina utputa of strane kuéanstava, pooduzea,drtave | inozemsta (eto voz), Arezuma porta se inatava fake kao matematickin modelon. Obzrom da je vari svt iro Kompleks, wo se agregamapouadna afava furksjor vile varjabl, Kvanttatvoilazaa ovsost ied ‘greene poadnje ease vrjobe} scajih Gb (czas variabl) bio je pack prezetana laivujon. Kevula agreaate pode je grfcki pik cavinot odoos, rej) koje posi meds potratvane Loin reap BDP-1 i rai cj ue oxale nepromicnjene uj. Krvulja kare na ons Kalina outa hau fai ele mog kupva pr bil oj aca ena. Reval prepare pte, eters pars opal fink rine cen,al aap py, BP <9 1: ‘Vi8oj rain eon odgovara ita rainaagregetnepotreivane koliineoutpua, bmi ako vrij Medutim,agregatna potrazaja ne ovis isklutivo o razinicjena Naproi,ovisna je © mnostvu drug Gnenika hove promjene(ukjucyufpromjenerazine een) izazivajy, ceteris paribus, promjene ayregatne potrane. Te se promyjene mogureflektirat na promjenu nagibs vib podieie njezne rive. Ovsno 0 uljegjim Gibenicima ‘mogu se realikovali promjene: ‘+ prouzogene promjenama rane jena ~ te se promjene ispelavaju kao pomicanja dab krivulje agregatne psraraje; ‘+ prouzrogenedeugin odrednicama ravedenim v rastavka odjelt (inzev eazne jen) te romjene uzrokuju paalelnapomicanjahrvuljeaprezanepotrainjeudesno il lve; ‘© koje ijejaiunsgi krivuleagregaine potazne, a koje Ge bit iaavane u odjjiu 10. Korisnoje muti dase promjene agregainepotadne (Lao i agregane ponuds) odnose na pamjeve paves hive, dok ge promjene ponuderth ili patradivanh kolitina ednose na Koltine hoje possi Zele prods, edaosno potoiatZole pit. Te se promjene iepljaaju kao pomicunja dud krivulje agregatne potrainje (ii gregatne nude), a nazvaju se "pemjene potrazvani (ii ponuden)koligina” 1 mnostva utecanih Gimbeniks na krvulu agreguie potranje mogu se indvojt Sede biti kimbenici¢ variable: cazinacijena (), brut domaci roizvod (¥), Kamaina stopa(r, novéana masa (M), deta patna (@, procazunski pened -porezi (1), ans (Ts), devin tefa (),inozemnidohndak (Y) te ofekivanja (0) ‘toga fankeija agregatne potaznje(AD) mde bit iskazana na sede natin: AD=ADIP, ¥,5M,G,7, Te ¥i 0,0) Pritkom anaize ujecaje pomjena navedenh variabli na krivljuagregaine poraje (hao i kod sii analiza) potrebo je ati na umu da seta analiza provodi koiienjem pretposavke ceteris paris. To aati da se anaiira Luca} jedne variable na agrepain porazju, dak se sve oxalevarabledré na nepromiennojrazini. Pana ta propostavka nose biti doplisime navedena lai, mgieno jo jednom, ona se pookasamijev. Ij ‘apomenu na ur, oasiatku 6 biti yrednovan ues navedeih aczavsn vsrubl ma agra pot UCINCI PROMJENE RAZINE CIJENA NA AGREGATNU POTRAZNJU ‘Una pronjene azine comma pstatvana alton reaoop BDP-s mate raat obvi et tina, ‘tela rzioga inveznom odo izneda agreganepazvarekoliine output | rene cen. Pe nop it ‘ine bu rzmoten, erin je upomai ssa temajpi spstna a robe i sage koje wore ell BD. ie joo sheddinn ups ‘+ novae drug fnanelska moving ‘robe jusiuge u buducnost ‘robe jushuge proizvedenew inozemstu, ‘ju ears) moge plaiati kupoviny_munje Kolin roba i usluga koje sanjavajo reali BDP te sada veéu koltina novea ili druge financiske imovine. Nadalle, mogu planiati kupovinu voée Koliine roba Duduénost, a mane kolitneu sadanjost. Isto tako, mnogu plat kupovinu vete koitine rob inozemstwy, ‘manje w maténoj zemlji. Obirom da su svete odtuke uxjerovane razinom cijena, one wfetu na potrazivane holitine 6 ‘maja u vida nayedene sustinute za reba {usluge koje tore reali BDP,wobiéjen je ralikova tr winks kroz koje promjona caine jena inverza uede na ptrtivan kolicineealnog BDP-a | Utinuk reine kolitinenoves(utnak realnog bogststva); 2. Usinak kamatne ope; 3, Usinak vanjse trgovine(usinak realng deviznog tej). 1 nastavku Ge bi objadinjen eva pojedinatn usinak kroz koje promjena raine cena ute aa potrazivany koligin ealnog BDP.a. 1 Uliaak realne kolitine noves(utinak realnog bogastva). ‘Suitna je utinka reslne kolidine novca u uijecja promjena rain Koléine ovea na potativanekolitine realnog BDP- Koliinu novea (tv. pomnd novca u vem smisla) Gini uma gotovin {depozimoe nove ‘ajvgee stupa Hikvidnost.Kolitinanoves, koje izaenau pojmovima rba i uluga koe se ojimie moge kup, naziva se realninovac(eaina koifna novca li rea novtana mss). Otuda je realm koliéina nova ‘jer novenbazinina na kupovno} moti novea, Meise kao adn adeedene novane jedinice irazine sens, kako je prikazano u adjlku 43, Dok je nominalnaKoliina nea faa (kako se pretpstavia),njeuova real vrijednost se mijenja used promene azine cjena. Usinak realnekolisne nova impli sede odoos: to jena azine cen, atime veéavijednasteealaoe roves, oj va potrazivanakolkina agregeineg outputs (j,poazivanogrealiog BDP-2), 'V makzockenomsko} Literatur se usinak, koji je rezaltat smanjenja azine ejona zbog kojee se poirot ‘oxjcaju bog i spremnij sa otro jer i rate realnn bogatstvo, nazva Pigouow uSinak. Ucinak je ‘nazvan prema ekonomistiAnthurs Pigu (1877 1954) koji es eden, 2, Usinak kamatme stope Promjensrarineeijena uljde na kolitine nova Kee Had ele i mogu imal (. ma pot 2a noveer) it pasa, stoga ina aman top, So j¢razina cena nia, 0 Je poebno imatimanjenovea za kupovini ‘ste koline roi usuga. Za cio "neupaslenog” novea kucastvs mogu kup kamatnosne wrijednosne ppite ‘ilk mp, oor Steno rune hod bunke, Keo se pottaaja za zajodavnim sedstvimasmaajues& poruds ‘ast, Kanulze slope pada, A mane banat stope chrainju na povetano investrane, to pak povesava ‘greglniposrativan up, Nain, ri manjma Kaman stopama troSkastposudivanja su mani ka prinost ‘i sted Zato sa prvi investor! stimulranl ma invests} ‘Vita rina ena provocica syprane unk. Utinak Kamae slope poznat je w makroskononsko} fiir i pod nazivom Keynesov uBinak, Utinak je dbio nav prema jedaom of najesih ekonomista 20 stljta Johnu Maynardu Keynes (1885 ~ 1946) kojt mu je pido posebnu pozernst, 5, Uiinak vanjske trovine (udinak deviznog ta). ‘Kuéanstva mogu kupovati damacs il itemmu rob, Vaan timber w izkom izmea robe i usluga proizvedenihu domadojprivediiinozematvasunjhove relation cljene. ko rzzina eijenau domo pivredi pda, domatiproizvod: pasta, tris paribus, jf stoga avakivju odnosu na proizvode proizvedene 1 inozemstva, Ta stacia dovodi, ceteris paus, do rasta iavora i smanjenja uvoca, te porasta domaée potszivanog ouput Isto tako, smanjene razne cen u_domatoj privedi yout smanjenja domaée kamane stope, Domaci investor zbog toga poveavajy investlskeaktimast v inozemstvu, used Gega Ce devin eta deresat Depreijacjadomacevalute oznatavasmanjenje vijedrosti domaée value w odnosu na iozerama valu, 80 nati da je poteboo indvojii vile jediniea domace value 2a kupovinu jedne jeinice strane value ie domaée value odhosa na stanu valu vo rele} dopo te stimula dom nto iver ‘praizvodi su postal efi, ejenoyno Keakurenn, u odnosy ma inozerne preizvod), to toga oroli do povecana poradivinh kolitna outputs, Uzinku deviznog taj pda su posebaw pozomest ‘konomist Robert Mundell” iMareas Fleming, Ona se tj uta naziva i Mundell-Flemiagov wfinak. Navedene wtinke ne treba tretrat hao allerativne i meduschno iskitive eo hoje objatajavaju negaivan nag ‘ivulj agrepatne potrazne. Treb ima uvjekna mu da su gospodarstvima sa ti winks pojovjujy smultano i ‘a takvi mijenjaju potaZivanu Koliina outa. Medutim, to ne zi da im treba pridat jodcku tebiaw w ‘objanjeniu promjena poiraivanih kolitna outpta. U pojedinim vremenskim razdablima pojedini ée udinak L=60—Hw/P, ‘+ vst izaz za zapslene farkeljuproizvodnjcksko bi se dil jadnadhaagregane pone AS=Y=Q= 600 L3G" ‘Ako je w~ 10, jednadthaagregatnepanude glasi AS = Y ~ 600 —(1S0P". Uz w= 15, w =20,jadmadabe AS glase respektivno AS = 600 —@37.)P), AS = 600 —(600P).Povetanje aominalnihnadniea pomiteuljeva AS iz fog ‘shot, ‘Telnitke-tehnoloski progres, koji se refleti=y na promjenu granitnog proizvoda rada, dovodi do promjene Jena AS. Nova je jena AS: AS =Q = 800~2 (WP, Tebritko-tdnoletki progres Kojim se Gtava prozvodna funkeja pomie prema gore 24 100 mijenja ofsetak Jednadthe AS: AS =Q=700 ~ 1 5(w'>) 5.3. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEZA ‘Temilini je zadatak stvaranja modela apregaine ponude i powafnje odedenjeramntednog agregatpos outta i ‘azine jena te prognoziranje usimaka promjenatnakrockonomsich poititkin mjera i ckonomskih dogadaja na sgegatal output | raziny elena, To je imzcto vatan zadtak. Ostvaresu tog zadatka prthodi Kombinirare 9agregane ponude i pote. Naime, nti jedna hrivulja sama po seb ne gavoro raxmotednim razinama eine ii ‘oliinams ouputa. Makroekonomska ravnotefa se pojaije u siusejé hada je poiradivana kolitna reainog [RDP jdaska ponudenoj Kolin realaog BDP-a. Ta) se shu osaryje pri jedno i sano jednoj rain, jena (vigil! stu 5.6) Ta se raz cijena naziva ravnoene razina cjens, a Y rammoteiai ouput. Ukobivo je ‘maktoskonomskaravnole/auspostavlen usec krsula KAS 7 AD, au nekoj ttki kaa lei du DAS krivalie, ijt je 0 tv. dugerofnoj ravmotli, rave ri pune} zaposlenost. Medi, makroekonomsha se cavtela re osvaruje nudao pi punoj zaposlenosti. Ona se mo2e uspestaii ra edo nj) rani od pride, Kako je prikazano nasi S6. Makcockonomska raynteia je omatena sinbolom MR, Potebnn je napomenut da Ge ete 1 makcoekonomsko anni w haat Mi usmyjereno na woéku w kaj) je uspostavjenaravnotera. Teka je alin nalize ubiaen jer ejdnostavnje zune posta jedne Locke od ejelih kvl Prvredne fukmacie su rouzrogenepromjenama sinepune potranj i agregame pond Nepeevidive egzagene promjene Gmbenika Koji ujetu a agregaina otra ili pond nazivajy se fokovi ("ula Relhuje se Sok Polnje (promjere u gospodarstvu koje uztokuju promjene agrogame potminj) i toe pomude (pronjexs _ospodarss koje uolaju promjene agrezsne ponude), Pslediea su Sokova, So debt raziteno u nstvko, ‘toni od ravneténihrzina outputs i zapeslenoat. Sveha je stabilizaciske politike elimina ili bare reduicanje jiza od ramoteine razine wspostavljene ma radiat prtodnog BD? tj zateayanje ovtpula | ‘apoxerost ra perodnoj rz Jaz inmedu potencianog {aula ravnolsnog enpita se nazivt Okano ji Ju je nizvan prema ekoaomisty Arthur Okuma hei ga je dfiniio potetkom 1960-th godin. Jaz moze bit ‘nls ideflacisk, recess So de bit objainjeno w nastas ajige pomotu slike 566) 5.6), Za racunijevanje makroskonomske rvmoteke vatno j mati na mu da je ona povezana s frzam “u pesika Name, u raynoeano) tok je arevatna proizvoina, namijenjena prodji w danom vremenskom riabli, © presicku jedaka koltni koja se ramjerava kupit ma tina pei previsdavsjuo) runt efjena. Pt tome, individual wista mops bit van raynteze tikom tog vremenskog razdoblj, a da mikrockonomskatammotera ipak bude usposta jena, Razlog je tome sto sui realni BDP razina jena makrockononsk area Sika 5.6: Odredeje maktoskonomse rvnoteze Ska $6) Makrockonomska ravnolé2a Sika $68) Malroskonomsks Shika $s) Makroskonomss pj zapolenost ravnoteda prinezaposlenosti —_ravnoteta ema pune zaposlenost 0 Ako se ravnolsa pojavju ma razini pune zapostenosti, pri Y (situa prezetizna slikom 5.6, rie je 0 ranots2 pe pune} zapelenost (i tv. dugorotng} raynotei) Ute je stat rayntednirealni BOP jednak privodnom (potencislnom), 9 slopa nezaposlenot je jednaks pricing), Prvreda, wnatoé osiaciama, tendire Fanote2i pr puna) zaposlenest Ako se makrockonemska ravnoeza pojavliuje lijevo od ravine pune zaposlenost (situa prezentrana shikom 5.60) ipod pune zapoeonosi, naziva se reymolea pr nezapostenost. U oj e sitacij razina realnog BDP-2 (Ye) manja od potenialne racine an koju indicia Feivulia dugoroéne agregame ponude. (¥, > Ys), 8 stopa rnezaposleosti je veea od prtone, Posed je toge pojavarecesjshog jaza BDP-. Njegova je vlitina AY = Y Vo Pojavarocesiskog jzavidhiva jei'ma slic 5.7 koja gaickin pate stricamastanak | rezvitak gospodarskih cides, Slike 5.7 Fluktunejerestnog BDP-«(nastanak pospodarskog cis) apse Pei WAN ‘Ako se makrockonomska ravnotea pojauljuje u toeki desno (inal) od pune zaposlenost_(siuscis preentina slikom 5.60) i’ je 0 ramote iamad pune zapestenost. U to] je suse retni BDP izmad dugorotneagrepstne pomide, i. mad potenejlnog BDP-2 (¥ < Yolk & Sopa nezapostenosi je maj od prone. Posted je te Shuacie poiva inflacjkog jaca BDP.a. Njegova je veligina AY ~ Yo—Yp,a sto je grafiki takoder usr slikom 5.7. Ta situa u kaj Se eospodarsvo nazi (pommata i pod nazivom “prearijans ekonomi") moze Fagledxi na pvi popled Koomaverme, Kako je mogwde wsposiavit ravnoten iznad pune zaposlenosti ki puna _zaposlenest indicia na masa kapactetprivrede? Cie iznalaZena adgovora nto pane pote je praviti ‘ali ames ckonomskih i fitkin kapaciteta privede Pod fzithin se kapacitetom neke privrede porazumjova fick maksimum koji eka privzeda mode proivodt wz dane resrse. Na prinjer, ostvarene fiziékog kapscitlapreipostavla da Ge nck tvomica radii 24 saa, «radii ‘v7 dana udu ito maksimaln broj st koji su fizi8hisposobn! rei, Otuda se psoltns maksimals cezina ulpts odtiava samo uma krstoroinog wrsmenskog randblia i pol speijalaim uxjtina (apr, rime dee, ospjelirokovi ieporska, madcble pripremana ispa). OSgledno je stoga da su ekonomsk’ kzpactet’ neke rivrede w nommalnio uyjetima man cd njevinh Taek kapacitatn. Drug ejesima, ekonomi kapacttt se ‘odnose mi prizvodaju Koja je odkziva Gjekom dugoroéaog, vremenskog razdobla pod normals uvjtime {uvazavajul pri tome frike kapaetst i pecferensje Hudi 0 radnom vremenu, rain zaijevima, zakorsko} aregulativ, 1 soo). Stoga, razinu dugoroéne agregaine ponude odkeduja ekonomi kapacitl ‘apace gospodarstva, ne ick Primior 4, ‘Ako je AS = 600 ~ 150°, a AD = 300 + 135/P, anaiikim { grafikin putem ofedite makrockonomsku voted, OBgovor ‘Makrockonomika ravnoteda je uspostavlenn u to8ki u koje) je AS = AD, {j, 600 ~ 150 = 300 + 135°, [Rjelavanjem lendratnejednadabe 300P" ~ 135P ~ 150 = 0, mode se utvti da je makrockonomska ravnteta spostavijena pei P = 0.967 kuna i Y= 4396 mil, kuna Pojava ravnotedn situa pri razigitim uvjetima omogutava novo yrednovanje st aspekta nepodelinost i 1nesabinostehonomskih isha, w okviru tani neuspjcha.” ‘TRZISNI NEUSPJESI Povezano su sucjevima prezeiranin sliama $.6b) i $6), mogu se wt, unato® dotignatim ravnotednim situaijima, dva potencjana trina neuspcha:nepodljnst i nestabilnost chonomskog shod 1. Nepales chonomshag shod, Kao owe sak, val gros agrepame pone indiana ‘ach pe zaponcos a osu rani pozvei Eben, a psc red, chon kore, Nast 5, peroim raina supa je omatea simbolom Y,, Medina siti prezetans) sikon 5.6) ralroekomskarayoel se wpa ma fz mano o pune 2pslenot_ Ot se piv problem reapelemst Sklano toms, priveda nije xan so) ci, Neuen tattoo Koleksan :alrockromski problem, Stop = oblenaia nezapolenet pow orc ii Slit proslem je povezan s raynotsom razinom cijens. Ona mode bil uspostavljens 1 razini vig) od ‘jene rane, Nek je Sojen razins odredenasjecitem krvalje AD i KAS du DAS kivuje. Ako se cijene formiraju na temelj inferakeja ponude i potrazne natu, tad je mogude da revnteénarazina cena W sie prezentirana slkom Se) bude uspostavlens na azn zatno ined Pa Reza problem poznat je pod nazivom inflacj.Lzmeda inflacije i nezaposienost posto rah rou negatvna stern. Odos immed nezaposleosti i inflacije biti rzmotenu poglavly 12. [Nestabilaistekonomskog ishoda,lako prvreda mote funkcionrati na razini makrockonamske raotee, ta {oj suai ne osigurava dugoroéan optanak u takvom sanju, Prva edinamian oganizam koji je iloden ‘permaneatnim promjenama. Te promjene(inlero iekstero generrane)wzrokujupromjene Krivulje agrepaine potranje il agregane ponude. S promenama ti kivulj, mijenja sei makroekonomska ranted, So ¢e biti istraPeno unastavku ovogodelia Subladn potecijalnim ttnim neuspjesima, moguée je situcije prezeirane slikama 5b) i 5.6), gledano kroe ‘dugorotni veenski rok iu nafirem smisl, shat kao neodrive siuacje koje mogu opstati unutar krageg vremenskog raxdoblja. Naime, mnogi su ekonomsk teoretiari miljenja da priveda ne mote neogranieno dogo fankcionirati utakvim stanjims, Naime,u privedi posto terdeneja usmjeravanja njecinog funkcioniranja prema razini pune zapaslenot Schiller, B.R: Esentils of Economics, McGraw-Hill, New York, 1993, st. 225,227, 2 [Nenklsiai su ckonomis mitlenje ds su neuravnotedene sini privremene i kratkotrajne. To je stoge Bow vedi djeiju moni mehanizni priagodavanje (opr. eijene, karnatna spa, deviznl tea, nance) koji po automatizme vo bzo restauriau stuaeju pune zaposienost, Nasuprotnjns,ekstremni keynesjanei zastupaju rishene da privreds nema tendensju vraéaja iz velike depesjeu pun zapslenst, Nek su pak Keynestjnei rmis}ena da uprivred post endencja vraéanjanarazinu pune 2aposienost. Medi, ne sao da se tj proces clvija tiekom dugoroénog vemenskog razdobla, veb i ne post garancje da é© ponovo bi uspostvyjena tavnote2a na raz pane zaposlenos Zato se Keynesijanci zaluaa za defane intervencje paoeu koh se celokupat proces maze ubrzai i pravio usmjerval, Teme idjeneoklsinihekonomistaj keyensjanaca su bradeneu slisdeéem poglavli kage Promjene agregane porate ili kratkoroéne agregatne ponude proizvode luke realnog BDP-a i razine ‘jena. Dragim rjetima, wzotnic su gospodarskih cklus (vd sliku 57). U nastavk ovog polava bit ge razmotreni util promjena agregatneporazje i agregatne node na makroskonomsku raynotedu. Razamijevanjc ‘th uinaka zahijevarazumijevanje honcepta potential prozvodnje. POTENCIJALNA PROIZVODNJA prethodnom je dja ustanoulfeno da je privredauravnotdi pi puno)zaposlenost ada AD krvula siete KAS ‘svuj pei razinl pune zaposlenosti U to etki stvama agegatna proizvosajeaka potencjalno}proizvodnt Poteneijatna proizvedna (i potencijani outpat) prdstvla ona razina agregane proizvdnje koja. se ostarie i punojzaposlenoat proizvadnih imberika (inputs proizvedne), alt ma tain dt ne bade dovedena w ptanie 1jhova edtZivot, Rieti maksimalna proizvodnja (ili maksimaln} out, ptenijaina proievona ili prirodna razinaoutpua krist se kao sinonini, Medutim,pojam maksinalni output nate peoizvesti koafuzjaobzirom da jet “maksimalan” implica maksimalno fzitko iskorisenje resusa. A potensjalni output mci odtdive produktivne kapactte nekog. gospodarstva, Stoga ga so mode tetirati kao benchmark” razina Koncept potencijainog cuppa wvco jew ekenomiju A. Okun ws ranim 196tim godnama. Ot tad predtavlia jednog od ‘ajvaiih koncepta urazvjenom svijet, iako noki ekonomi! u nove srieme dovode w pitane pravnost i korsnost tg Koncept. ‘Ako jestvama proizvodnjs man od poteniale, jako je ostvaren ean BDP mani od pridnog realnog BOP. 44 tada je, Hao je ve mavedeno, prisutan cecesiki jaz (vit sllku 5.7). U suprmom, 1. kade je stam proizvodnj iad prirednerazine (1 tzad ekonomskog kapacitetapivrede), estan einai jaz (vj ska 57), Ofiglino, za odredenje veitine inflacijskog 1 rocesiskog jza bina je velgina poteijalne protzede [Nails nije razvijena metod, nti su ekonomistina na raspolaganu tk saith podaci kot bi omogul ‘matematiki precio izrazunavane vrijednost poteneiane proizvadje, cud se vlna penile proavodaje _rocenjujeprimenom rah metoda UCINCI PROMJENA AGREGATNE POTRAZNJE NA MAKROEKONOMSKU RAVNOTEZU — UCINCI FISKALNE POLITIKE [Neka_ se pretpostvi da dréava provedi ckspanzivn fiskalnu pliku poveéanjem dréarne potroiaje. To je Poveéaje prouzzailo poveéanje arepaine potrje, te suklaino tome pomicanje njzine krvule wes. Poxtavja se pitane,kakve ée pronjene na makroekosomsku ravnoteu, na aziny ejena i ealni BDP, prouzrott to poveéanje dizamepotroine, j-auregane potradne, ‘Utne’ tin promjenaprventveno su ovisnio naibu kivulje agregatne ponu, Zo vremenskom horizon untar Jojeg se provodi analiza utinaka. U naslavi Ge biti objalnjena Geisha. Prva tr sluaja su povezana sa specifignim magibima krvalje agregatne ponude, a prikavana su slikom $8, Ceti sluta)objatjava utinke 8promjene agregaine potrnje na makrockonomsku rayne tjskom wremena,«, ebjaSnjava kako se proces romjenactvijaod Katkorosndg ka éugorodnom wremenskor cardobiy Prestavka je da privrod inicilno finkcionta ne razint malovekonomske ranolede MR, Cj su Koordinate ‘dhedoneravroteZnan oékom (VP) vat sla pazanasikom 58 Sika 58: Uiine pramjene aeregame potaaje na makrockonamsku avon Sika 583); Potpuno clatignn AS rival Slik $8): Elstiéas AS vali $8): Pespuno nea keivala slut dostatno krathoredno vremensko raxdble 1 pevo esha (uta iastrian slikom 8.83) kil arersineponude porno citina na promfjenerizine cljena, horizontal je sos realnog BDP-a, Smaia se da ta} poof} ngregane ponude veroestajno opisje ponudene kolitinerealnog BDP-a nutar dovoljnokrakog vrmenskog rudobla. Rij je, viedo, o situ elke nezaposinoati proizodais Cimbenika, G0 Keynesovam dijely krvulle agregatne ponude. Prtpostavjeno omicane kevalje aregatne pore udesno, prouoceno porasom drésvne porosi, sa pozicie ADg na AD), prourotlo je povetanje ravotednog reatnog BDP-a Yo na Yu katkoroéaom vremenskom tezlobli. Privteda tiekon tog raedablja dotivljava ckonomski oporavak Poduzstaprodju vets Koltine proiaveda po ism ejenama, rade due, zapotjavaj vite radnik, Mose odrabav na veto iskorsenje postojeihkapactta,Potebno je uot da je nova maktockonomska revnctea, MR;, uspostavJjena tn vo} ravi arematne proizvadne, al sto} rain Cljen (Py) Easdlnoskevule greene pot ebnjene lle pie a veliiny pos reals BDP- Iso tko, pomicane Srvulje agreganepotadae ulljvo, used rsiktvnefskale politike (j smanjenj dréaye omesnje), So nije grafickilusrano, ali se moze misaono predod rouzocit e smanjenjeravnoeznog realngg [BDP- uz nepromijenems razinu jena udastatn Krakorotnom yresenskor azdoblju. 2. aluajshrathorocno stemenshow radolie drgom je stuaja (loa itustriransikom 5b) krivuls agregatn ponude clstién na promjene rarne eens, sma poctvan main, Takav pola) krvulle prods inteomolijnnu posi, eskava aggatnn ponuda “ kratkononem vemensom redo a anzei od ratkoroéno a dagoronom vremenskor ridabls). Nek ‘se preipostavi da je sto do poyetanja drZavne pire i sulado tome poveéana aregatne porane, ime se niezinafrivuljn pomakla sa pozicje AD, na AD, Poreéane agregate potrazje wii prtsak 1 na poveéanje ravnoleZnog realtor BDP-a ina razina ijn, a St je vdhivo na grfickom prikiza, Nova se makroskonomska ravnolea uspostavila u loki MR, ti na vigoj rain’ relnog BOP-a (¥;) i raine cijena (P). Koji ée utinak ‘promjene bt ve, rast realnog BDP-ailirast azine elena (inflatori nak, ovis elatitnestikrivule agrevatne pomude. It promjena agresatne potrazne pridniet ee, ces paribus, veto protenirazine ejena od promjene ‘alo BDP:a to je rival seregatne pore neelasinij,Slitno tome, w elastniakrvulasgresatne pore, sa promyena agreaine pote prouzttit e manu premyjenasazine cena, a weGx eomyjens realnog BOP-a Suproma G& se siuacia osigrati ako se prmposavi smanjenje dréavne porolnje { sukladno tore smanjenie agregume potrinje (misaono se ta situaciia moze zamisii). To é smanjenje prowmoit:pomicanje kriulie agreguie potrdne uijovo. Makroekonomska Ge se raynotedauspostaviliu nove) toek, Gna nizaj rani realnox BDP-a i nizojeznicijna, Tine smanjenjeagregate perwnje mode pronmoéit rece i ckidku nezapeslenes, ako je ravnteza inl bis uspostaina pr petodo) raza. w emensto U treo} situs (saga) Hustriran sikom S.8e) Krivulja agezstne ponuie je plpuno neelsticna ax promjene jen, i, okomia je aos realaog BDP-a, Name, ret je o situs pune zapstenestiproizvodnih cimbeaka © asicnom dieu kil agreyatne pone. Preipostaljeno pomicanje krivulje agregatne potaznje wesen, sled ckspanzivne fekalne polite, spodielje AD, na AD, neGe prowl povecaje realnog BDP-2 (2hog pune _aposlenostprizvodnihmbenika). Mesut, makroskonomska ge se ravnotea ipak uspostavi u dugo oe UM,, ie su koordinte (Ys, P). Pousbno je uot da Je razna elena P, > Ps. Nominalno pledan, viednose BBDP-a je veéa. Medutin, rain gleno,njegova je vjednostoxtal ist,ieko Je dot do pestukwaiaya velcina unutar jeg. Nominal povetanye je posi inflatornog nadimanja 9, porsta eens), Kol eit porat rain jena ovis oasis rival agregatne prac Soe rela apregsnepotaaje eli (okont to Ge sta promjems agregaine pote (njeema hrf wena) vie weet na pmo ravine ea, nego Sto bi ucala da je areata prada manjeeatisna, Vedi taker obmut stats tine promjene agregatne porn ‘Ako poveéanie agregatnepotrainje, koje je prouzroéano poveéanjem dayne pototae (it smanjnjem poreza), nije vedio povetanjurealnog BDP-, njegov ekonomski ‘hod je reprecrtiran tv. adinkom istiskivanja. 13) uSinak mode bil potpun ii nepotpun. O pornem utinku govori se kadapovelanje dame poroije nije uopée rezuliralo povecanjem realnos BDP-a (sla) ilustriranslikom 5.80), Povelanje dr¥ayne potroje jeu poipunest ompenzrano smanjenjen investiija (eventualna i chugin kemponentiagregaine potralaje hoje su exeive na kamamu stone, rezin jena ili evita). Taj ée usin bit detaljnoobjajonu 8, popu Nepotpun utinak isiskivana se pojaviuje u shuaja kad poveéane drénve potanje reutiraporssom realoae [BP (lata istrran sikom $80), ar manjn} ior of prsthosnoe eva. TH mebanizna dovode do xsinea isskivane atrazine cjena, ast kama ste ast devimog tea (ili hove kembinacie), Navedeniprimjer ilies uBinak isskivanja prouzoten promjenama rarinecijena. Obzrom sje output poratz, pojavio se {jlomige alipikatvn’utinak. BDP je poraiao za iznos vel od promjene dréavne proj. Kvantifkaeit bina bit be posveéenapozornost 7. poslvtu kaj sink isskvanja se ne poevui samo slogan ihusriranom slikom $83), ushtsju kad je poveéane drdame Potroinje eau potpunim multiplikativnim u8inkom, tj. poveéanjem realnog BDP-. ai shuts) implicira Konstariny razinu cijena, konsanine kamatne sope i devin ta. Ta 6 utinak bi detalno obinen, kako je niveden, 7. posi 88Smanjenieagegstnepotndnje i pomicanjenezine kvl leva, wld estivnefskalne polis, reali 6e supronia wtiakom, ao nije grafidi susrano. Ako jesmanjenje agrogame potrdnje prouzodeno smanjenjem, r2avne poosnie (ii povetajem aulonomil porera), ajewov Ge ekanomsklishod bi rprecetzan uélakom *utishivanja Taj una takodee moze biti potpan il nepoipun, Objanjnja, ali sa invernim venkors, sued bin istishivanja te se tga nese izvoat ‘Navedene slike usvizju Ginjnion a eKotimiran poeta aregate potas ur dan sgrega pou svim slnsjvima (ize w Keynesovom diel sysepaine onde) reba rasttin piiskom ma eens, inflam. Kentmuiao pvetanje arte cljen kj itcalno prouoteno poweéarem agregate pote jo ‘malo pod mizvom inflajapotrdaje. Kolko & bil povelaje rane eiena ovis o ere poeta agrgate ptaine io lasinost rival hrakoroéne apessie pone. Iso poveane pregame pac ‘ez ¥ecim porto azine cea sto je krvajahrkoroene erezatne pone nechsticj. Na tem e Exjenice mogu se karat i save makrockonomskoj poli. ‘Malzoekonomska polithe koja patoipovefti ealni BDP izapeslenos dilyjus na povodane areyame pone note peluéit zvanredne rezaite tom pogled s neztnim ujecsjem na generac inlacie pole, ako rived funkcionira u Keynesovor dielu agregatoe ponale. Naine, ko privteda fucionra na ono} raini realhog BDP-t koja je postignuts vz malo iskoristenje kapaciteta, a pri tome posoji mains nezapstenost proizvodnih cinbentka, poveéanje agregane potrzaje mjerana makrockodomske polite, prouzodit ce povetanje realnog BDP.a i zaposlenosi, bez prsaka na povecanje rzine cena. Mediin, makzockonomska politika smjerena povetamju agreane potrnje, u uvjetina poipuno neelstiéne agregatne ponuie, node doprinie ppoveéanu reainog BDP-, ali f prouzott poveéanje rain cijena. Drug jess, generrté infatori proces, U podria elastgne hrivlje kratkorne asrepune ponds, povedanje agregaie potezaje mjerama -makrckonomske politke ce reaulirat i porastom realnog BDP-2 i porasam inflaije, U tom shuaju sujet mnakrookononske politike morju dao ivagati ob utink te oat So win amit Prtbodni siutajei bjainjavali su utnke fiskaie pole i promjene agrogsine potaje px spectitam nagibu AS krivle it totno specifivianom vremenskom razoblu). Meduin, nisu objasili ako se razija prom jena ‘grezaine potrnje na makroekonomsku ravnotez, uid promjena instumentlnihfkalh varia, tjekor vremena. Uta sv posttite sika 5. ‘eka se ponovo pretpostavi dlovanje ekspanzivoe fsalne politike, tj, poveéanje aerepune pra i skin tome ponicanje njezine hive su pozicje ADs na AD), Takva promjena agegatne pstanje prowl je | ‘ronyjens makreekonomske ravnotede; nova se ravnotea uspesavls WL tEkl MR prt wo) razin Yr Y5) 4 ‘Soja cijena (P)). Yee je napameouto kak pivreda ne mote noogranigeno digo esta w san ind dagocneagegsne pond ‘azine pane zapesleos fu tok Mi, Dra tenet relogapridosos nei pvo, pad huporne moc utara, jug, rat reas wove rad podusts. Kran pesos, se sade mags ont na sleet natn, Rast razine jena, uz zadrtavane plaGa na konstario) razni,smanuyje Kupovex mot plata, gj kupovn moe ‘kugansava,U ig situ (nceaposenost< prod nezaposlenost) pregovaracka moe racika Je povecans te on \WSe pitsak (preko sindkats) na povecanje syojib plac. Poduzeta pak, cjem zadrZavana svoe zapslenost ‘output ns Zejeno} zi’ te prozvodaost rada, wdovoljavsu tim zalijevima. Sita uéinak ima i porast cjena Sirovin. I vase siovin osjesju pa svoje kupovoe moci s rastom een, Da bi pabolisl svojv stacy, poveéaeaju iene §rastom ejena inputs, rivala lrathoroine agregate pone potinje se pica’ prema gor, = pozicje KAS, ma KAS,. Time se uspostatia niz sekwenci nove makrockonomske raynoeze. Sve 86 one ‘spostaljuianad pane zaposlenesti U svakoj tok tog process cklickog prilagotavanja, ren) BDP opata, & rast rind ejena, Cjene inputa 6 eventvalno nastavitl asl sve dk krivula kratkordén agregame pone ne Aostigne poziiju KAS, Gj. sve dok nova krivulja agregaine potraaje AD, ne prsjeée krivulj Krahorogne 86 sagregatne ponude KAS, ns tain pune zaposenost. Kad to bude postgnuio, wspostaviena je mikroekenomska ‘anoteia pri puna aposlenos, MR, Nova je rivotena totka, MR, odkedena razinom realnog BDP-2 of Yo ‘Y)sizinom cijena od P,, Dakle, realise BDP ato na potsins poze, ana ejen je povecaas inijlne rine () na azina Pillar rast cen) ‘Sika $9: Dagoroin wine! promjene agregane pote (dinamika process) ‘Slik 5.9): Povesanje arepate potraaje Slik 5.98: Smanjenje agregane pote ‘Tickom opianog procesa pilgodavanja, vedo cijne inputa sw povesale rokove pout, koja, 2 rae troskovia, nude manje kobizine robs i usluga na produ pi bilo koojraznicijena.” Po zaweethu tog proces, paduzséa proizvade ste kolicng, ali uz vete cjene ves taskove, Sligan se proces prlegodavanj (sumo sa suprotim uincima) mote wot u sluju opadana agregste poten ‘Slik § 96) prikaraje tj slat ‘Kasgni sa ckonomisti pretpastavijai da se navedei proces prilagadavanja kroz cijene, kuo samo>korigajuc ‘mchanizam, oda tlaiyno brz (obigno tijekom jedne goin). Medutim, Keynes i moder keynesjanei satay 4a je, amedu oslo, zbog nating na koji se radni ugovori dopovaraju i sklayju izmedu sindikata rdaika i ~zaimodavac, poeespilapodavarja-matno usporn, te je stoga poo drama incervencija. Nae, wgowo sklayau 21 rete due od gone dana. Tijekom ugovorerog razdobla(obitno ti godine v Ameri, fiksinne su narinalne nadie. Tako ugovoripredviaju nj Kore obziom na promione oskova Zivta tjekom ‘ugovorenog razdebla, ni sindkai, anit zamodsv obigno ne pibcgavaju mijejanjy nominab nadia tom rualblj (zuzev uals visokeinflacije). Razlog je tome Sto, s fede strane, poduzeta oéckeju da Ge wuyjetina ‘sta ciena i nominani pla bt pisiliena poveél iene svojh proizwods, 2 So ée prouroit opadanje obima proche i suledao tome pad profit. $ druge sane, sindkai ofskaju da bi porstcjenaproizvoda, prouasen porasio nominelnih nadnica unr ugovarog razdobj, rezuliao takoder epodanjem obi prodae, ali i ‘Spultmyjom radnika. OSckivanja sv toga sligns u sludaju eveauslngg kovigienjanadhiea u praveu nyihovog povetanja. Stogn obino nit poduzeé, anit sindkai ne Zele prewatrizik Koigraja nominalaih radnica 5 ‘romjenama toSkovaZveta, Rigidnos nominanihnadnicaiejena dugih input se ispoljava kao nfleksittnost iw 7