Professional Documents
Culture Documents
Dion Fortune - Kosmička Doktrina
Dion Fortune - Kosmička Doktrina
KO&MIKL\ DOKTQINA
Prevela: Sneana Nci
KOSMIKA DOKTRINA
8f1DQAJ
PREDGOVOI?
UVOD . .
.
...
.
.
.
..
.
11
Izdava: lP ESOTHER[A
Silvija Kranjevia 18, Beograd
Izdavaki savet: Maja Markovi, Maja Mandi i
Vladimir Madi
Glavni i odgovorni urednik: Vladimir Madi
..
IS
.
.
.
.
3S
42
60
YU ISBN 8681585-04-5
Tira: 1000
Beograd 1990.
28. ZAKONPOLARlTETA .
. .
. ,
104
108
111
114
119
PRfl )COVOr.2
----.
--- .. ------
120
121
124
128
KOSMlKA D OKTRINA
PREDGOVOR
za pomo).
3. Selile se vica: "Nila snaga
glava." Razmiljajie o
napisanom. Jo u se usudili da kaem
medilirajie.
4. Kosmika doktrina" zahteva koncentraciju, razumevanje,
"
KOSMlKA DOKTRINA
sukob bio vrlo ivopisan. Kao tl kakvom horor rilmu, suparnice su
juriale astrnlom, zatiene magijskoIll odorom i naoruane
simbolima, magijskim rekvizitima i oru.jcI11, prcLv,ualc su se II
dinovskc make i prcuzimalc najrazliitija oblija, zaklinjale jedna
drugu raznim Biima i prizivalc mone Entitete. Obc su bile
izm UCllC, izgrebane i iscrpljene do krajnji II gra II ica, a Ii je po pisan jII
nae auLorkc, ona tl ovom sluaju izvojevala pobedu.
Dion Fortune jc posedovala veliko i neosporno z.nanje
praktinog i lcorijskor I )u J Lizma, IC je na pisala broj ne radove iz ovih
Oblasti, od kojih su najpoznatiji: Aspekti okullizma", "Kosmika
"
"
doktrina , Ezotcrini redovi i njihov r:ur, "Ezolcrin1 filozofija
"
ljubavi i braka", "Praktini nkultiz:llll u :-'\'akodnevnom ivotu",
"
Razumni okullizam , "Mistin;1 k:lhala", "Trening i rad posveeni
"
ka", "Kroz vrata smrti", od kojih su !leke prcveuene i na na jezik.
Pored posveenosti ilermctizlllu, Dion Fortune se zanimala za
psihologiju, a posebno za dela Frojda, Adlera i Junga. Radila je i kao
psihoterapeut na jednoj od londonskih klinika.
10
UVOD
I
,I
,I
l,
KOSMIKA DOKTRINA
UVOD
12
13
KOSMICKA DOKTRINA
1.
O:llVIT 1i\NlfE0,[,i\CIJE
14
15
KOSMIKA DOKTRINA
OSVIT MANIFESTACIJE
17
2.
8lLE (NECi\TNNOC) ZLA
18
KOSMlCKA DOKTRIN A
CORRIGENDUM
uvaju Upucnici, jer kada shvatite zlo, ono moe biti izuzetno
korisno. Medutim, kada bi neupuen ovek znao za korisnost i
dobrotu zla, on bi ga upotrebio dinamiki, na pozitivnoj strani
njegove manifestacije, a ne statiki, koristei se njegovom
negativnom kvalitetima, kao to to ini Upuenik.
Tamo gde u ovoj knj izi re "Upucnik" stoji sa velikim "U ", misli se na
prosvetljenog adepta .
20
21
3.
DVANtJ'0T ZQN..A
22
23
KOSr,UCKA DOKTRINA
24
25
STVARANJE ATOMA
dvaju suprots tavljenih kretanja koja se vrte jedno oko drugog. Ovo
su jednostavno - vrtlozi koji sc, meutim, mogu kretati kroz svemir
kao to sc i vodena pijavica moe kratati po okeanu. Vrtlozi mogu
poprimiti i sekundarno krelanje. Upravo na sekundarno kretanje
.
mislimo kada govorimo o ugaonoj putanji.
Tako postoje razliiti tipovi atoma, od primarnog atoma, koji je
prosta rotaCija, do rotirajueg atoma, koj i se kree trougaonom
putanjom, pa redom, atoma ija put.nja opisuke etvorostranu
figuru, pClostarnu, 'eslostranu, itd.
Atomi sc meusobno privlae, i mogu se primai i priljubiti
jedno uz drugo zahvaljujui onome to emo ovde metaforiki
nazva.ti facctama orbila. Na taj nain scatomi udruuju meu sobom.
Dakle, u kosmosu nastaju razliiti tipovi atoma, koji poinju da
se okupljaju i spajaju, gradei sloena tela. Poveavaj ui di menzije,
svako sloeno telo poveava i snagu sopstvene privlanosti, tako da
kosmos tei agregaciji, a agregati sc meusobno prilagoavaju, tako
da se periodino javljaju nove sile. Njih emo kasriije podrobnije
.
razmotriti.
Do sada smo pored velikih sila prstenova u kosmosu, opisali
stvaranje bezbrojnih siunih jezgara stabilnosti razliitih tipova,
kao i neprekidno organizovanje reakcija meu tim jezgrima.
Primetiete da ova eVOlucija u svom toku, treba da proe kroz
velike faze, jer svaka novo-stvorena sila mora da proe kroz itav
kosmos, sve dok se ne odbije o prsten Graninik, i vrati tamo odakle
je potekla da bi postala stalno dejstvo u kosmosu.
krugova, novosLvoreni atomi se sudaraju
gr
nice
zraka
l!
tar
i
!1
.
I odbiJOJu comma, pre nego to se meu njima uspostavi bilo kakva
koordinacija. Meutim, poto e verovatnoa usloviti jaVljanje dvaju
ili vie meusobnih podudarnosti, a sile tih atoma potkrepljivac
jedna drugu, jaajui privlanu mo orbita svojih aktivnosti, tako da
26
27
4.
&1VAWlNJE ATOMA
KOSMlKA DOKTRINA
STVARANJE ATOMA
tangencijalno
alOmi. Oni, medutim, ubrzo poprimaju sekundarno
.
.
kretanje i, prirastajui jedni uz druge, udrUUJU se t spa]lJl u na
prethodno opisani nain.
.. .
.
Kao to je ve reeno, pored krctanJ" zraka, postoJt t kretanje
krugova oko nepominog centra, a to kreta.nJe pr?tzvodt centnfal
nu silu usled koj eat om t streme ka penfeflJl. lO Je atom sloenIJt, to
e on snanije oseati dejstvo centrifugalne sile,. a takoda se u
Krugovima koji se nalaze dalje od Centra skupl]lJl u atomt vee
sloenosti. Kada alOmi, nastali u uglovima zraka, osete dejstvo
centrifugalne sile, oni poinju da se kreu ka periferiji, du linije
zraka. Svaki alOm, dakle, sadrt u seb, SIle dva jU zraka kOJe
ustanovljavaju primarni vrtlog, da bi se potom zaputiO putanjom
jednog od tih zraka.
28
'
29
S.
ATO18Kl\ EVOLUCIJA NA K08MIKlM Qi\VNIM/I.
30
31
"
KOSMIKA DOKTRINA
32
33
6.
Nt\8T/\Ni\K 8UNI..VOC 818TEMA
35
KOSM1CKA DOKTRINA
36
37
38
39
7.
eVOLUCIJA 8UNtVOC 818TEli\
D o sada smo uredno izneli prvi deo ove knjige. Da biste mogli
KOSMICKA DOKTRINA
41
42
43
8.
E.VOWClJA VELIKOG ENTITETA
,
KOS]I,[]KA DOKTRINA
.
preduzima konano pU lovanje do nepominog cenlra Zalim, kada
se usposlavljena ra notea ponovo poremeli, on sc jo jednom
zapuuJc ka pc nrCf lJ l, ali sa ovom razlikom: on je i sam, na tom
slepenu razvIlka, poslao cenlar privlanosli. Sloga on privlai
Izveslan broj aloma sa svak ravni kroz koju prolazi sve dok nesligne
do kosmlkog pOJasa, kOJI mu odnos njegove specifine lei ne i
centrifugaInih sila kosmikih vrtloga uSlanovljuje kao prebivalile.
U ov k<? [ofl1 1l ra noj novoj organizaciji, centralno jezgro ini, dakle,
PUlUJ I alom. To centralno jezgro ima u sebi impliciine oblike
reakcIJe, kOJc su poslale habilualne LOkom njegovog prolaska kroz
faze kosmikc evolucije.
D.a b i Iosligao od ustvo sen zac ije, .to jc mogue samo usled
.
postoJanp
l OdraavanJ<l habiLualnih reakcija, II svom utvrdenom,
urednom lOku, aLOm-jezgro konzervira IC reakcije, zahvaljujui
trenutku svoJih .estIC(1. Ov kva akcija izaziva odgovanIjue reakcije
II nckompa k L m m agrcga tlnla materije sa svih kosrnikih ravni
okupljenih oko njega. Tako naslajc minijalurni kosmos.
Ako malo razmislite, s i1vaL icl c da ovaj minijaturni kos mos, sa
alomom-jezgrom, koji 7"' njega predslavIja nepomini ceniar, koji,
u veem kosmosu, Iransmiluje sve reakcije u akcije, ima iSlu funkciju
kao I atom-Jezgro. Istovremeno jc itav organizam izloen fazama
kOS Oliki h sila - p ri emu njegov sinleliki aspek l dobija impuls
lO ? m faze kos01lkog Dana, odnosno u onim segmentima kruga, II
kOJ im a reovladavaju pozilivn ili slimula livne sile, a njegov
anahllck, aspekl pn ma podsllcaJ kada prolazi kroz one segmenle
kruga u kOJ im!, l re{) Vla (v.aJu negalivne sile. Pored loga, prolazei
kroz sfere ullcaJa razliilIh zraka, odgovarajue sile u njegovoj
pmodl pnmaJu dodHlI1l podslicaj.
ZalO moele zamislili kako sc ovaj veliki organizam kree po
kru , koji je odeljc '(ll et iri segmenl -pozitivan, negativan,
.
pozIllva l, I ega t.van, pn cemu Je svaka od lih etvrtina podeljena na
sfer : utJ aJa tnJu .z raka'. Sada imale II ukama klju takozvanih
"
boza
nski
h
Dana
I
NoI
, odnosno penoda evolucije. Meulim,
"
kako veliki orgamzam pOlOlama kao minijalurni kOSOlOS ' shvaliele
da se ciklus u njegovoj prirodi odvija bre.
Pored ve pomenulih, lreba razmotrili jo jednu grupu ulicaja.
To su gravllaclOne sile drugih velikih organizama na drugim
kosrnikim ravnima.
Izmedu velikih organizama na iSloj ravni ulvruju se konslantni
odnOSI, pre nego to zapone sledea faza evolucije, pa ih, kao takve,
ne moramo razmatrali. Medutim, reYolucija Velikih entiteta na
dru im kosmik m rav ima ima dr gaiji tempo, nezavistan od
Entiteta van svoJe ravnI. Sloga se om povremeno svrstavaju II istu
,
44
45
STVARANJE VASIONE
46
47
9.
8Will\N JE VfI8l0NE
"A z..'1mlja bcllc bez oblija i pusta, i bee lama nad bezdanom."
KOSMlCKA DOKTRINA
STVARANJE VASIONE
48
49
NASTANAK SVESTI
10 .
Nt\8TANN\ 8VE0Tl
51
KOSMICKA DOKTRINA
11.
EVOLUCIJA &Vf.cIlTl
" , pa emo
i
svest
u
z
aenj
o
sliku
jednu
ete
stekn
da
je
eOPhOdno
"
se zato jo neko vreme zadrali na tom pOJmu.
.
Setiete se da smo u onom delu knjige u kome smo razmatrah
prirodu velikog entiteta, o?jasnil i da je svest nastala .zahvaljujui
potpu no recipro.llIm reakCijama SVih aspekat , faktora I sposobnos
ti za reakciju, kOJI su sc razvI h tokom kosmlcke evolUCIJe. Svest Je
integracija reakCija, tako da svaka promena, u bilo kom delu Sistema,
izaziva odgovarajue promene, odnosno pnlagodavanJe cehne.
Ovde glavnu ulogu igra princip kompenzacije, a p.mento sveopto
'
prilagodavanje moemo smatrali osnovom kosmlcke hcnOSll.
.
U svojim najranijim . fazama, ono tvon lIlteu latentIlIh
reaktivnih sposobnosti entl1eta. U SUllll l, ovde ilije rec o mehallIcI,
ve o skupi ni odnosa, koja je, dakle, potpu o apstraktna; medu tim,
sa razvoj em spoljanjih objekata koji del\JJ u na enu tet, kompenza
tivno prilagodavanje izlae se novIm uticaJIma, I tako dolaZI do nOVIh
kompenzativnih reakcija.
.
.
Mi, dakle, razlikujemo dva 'llIvoa svestI:
(a) Osnovnu svest, inherentne konstitucije.
(b) Kompenzacije, izazvane uticajima okoline.
Veliki entitet, znai, najpre razvija osnovnu prirodu, zatim
projektuje sopstvenu sliku, i postaje svestan te slike, a njegova svest
o toj slici u svojim mnogostrukim aspektima, lvon drugI aspkt
svesti. Ove dve faze odgovaraju onim aspektIma ljudskog bia,
'
poznatim kao individualnost i linost.
.
.
..
Individualnost, bilo Vehkog entiteta, bilo mikro kosmosa, kOJI
52
53
EVOLUCIJA SVESTI
KOSMlKA DOKTRINA
3.
54
55
12,
NMTi\N1\K (UMA) OUIIA
,
sLoga moraju da predu jz kos l l( .ko II lllan l fcs l(va nO Sl.I1J ?,
prolazei I r i lome kroz raz kOJa Jc Slotla sta!lJtI postoJ a,llJ a
,
lrogova kOjc u svcnl lru oSlavll" krct , nj. c o bjcka ta. O .. klc, b udu , da
"
moml.
vibrira Logos.
.
.
.
Sctile sc sada ua jc ri tam naSlao po navlj anjc m kruznog kretanj3,
a da vibracija nije nita drug eJ? p ren ?e nJ e :1;Ul ed .nc ra m na
supstancu drugc. Stoga puluJuI a lo nu jlrlmlVSI lIliCaj logOJdnog
ritma, poinju i sami vihrira ti II njemu.
.,
57
I'
NASTANAK (UMA) DUHA
KOSMIKA DOKTRINA
Jz tuga proizhli'.i UU putujui atomi vasione poseduju iste
sposobnosti reagovanja koje posl<lje u prirodi Logosa. Drugim
reima, Logos, ili veliki enlitet, tokom svoje kosmikc evolucije
dostie izvesne t ipove reagovanja, koji su satkani II sloenim
rilmovima, a t i sloeni ritmovi satkani Sll II velikim "akordima".
" predstavljaju niz ritmova unutar ritmova. Upravo se
Akordi
"
sloeni r i lmovi i utiskuju II p u t ujue atomc vasionc, na zlcLku faze
njihovog posl<ljanja u kojoj sc Ncispoljeno pretvara \I ispoljeno,
tako da su oni, zahvaljujui svojoj prirodi, II mogunosti da dodu II
dodir sa onim to je za njihov n ivo egzistencije relativno ncispoljeno.
Da ponovimo, konkretno kretanje aloma stvara apstraktno,
isto kreta nje. islO kretanje je karakteristi ka kosmosa, i stoga spada
u isti tip postojanja kao i veliki entitet ili Logos. Iz toga sledi da svaki
alom II vasioni, svoj i m krela.n jem stvara sopstvenu kopiju, koja
spada u isti t i p postojanja kao i kosmitka tvar, pa je dakle njena
priroda istovetna priroui Logosa u svojoj vasioni, i zbog toga
poseduje sposohnost reciprotIle reakcije sa njima. Atomi koji s u
smc..leni na ravnima ne dolaze u d irektan kontakt sa logoiunim
duhom, II njegovoj realizaciji ideja; putujui <ltomi sc, medutim, nisu
smc.. tili na nekoj ravni, tako ua nisu ograniteni njenim oblicima
nisu stahilizovani - i zalO se vratlju II primi tivno stanje, nakon to
su dostigli visok sl.epen razvijenosti, a sile LOg primi livog stanja ne
mogu na njih u ticati onako kako uliu na atome sopstvene ravni.
To znai, dll s u putujui atomi izbegli zakone manircstovane
v3sione, koji ogran itavaju oblike Ger i sama vasiona je oblik mis1i),
i zato s u izlo.en i iSlim onim i' akonima koji uslovljavaju prirodu
Logosa, lako da je II njih utisnut isti peat kao i onaj koji kos mos
utiSkuje na Logos - lO T stvori Bog oveka, po obliju svojemu",
Prim ivi lHkav peat, ovi atomi nastavljaju da oko sebe Okupljaju
druge atome, jer njihov trag u svemiru vie ne vri tangencijalno,
braunovsko kretnnje, poto je II njega lIsaueno rit mitko, kruno
krelUnje, i kao lUkav, uSlHnovljuje vrtlog, a vrtlog privlai druge
alOme u sferu svoga kretanja, i prisiljava ih da se okreu oko njega.
Tako mlsl3je sledee stanje: atom, r.efleksija kosmikog atoma,
l bi sc mogao ustaliti na jedno ravni
koji je suvie sloen Ul
manirestacije, vraa sc u ccntar, stvaf(ljui struju istog krClanja, koja
pripada kosmikom tipu manifestacije. U kosmikom aspektu tog
atoma utisnuta je logoidna slika, uskladena sa logoidnim ritmom, u
opisanom procesu, a njegov apstraktni aspekt prouzrokuje u
konkretnom aspektu kruni rilam krcwnja Odgovarajueg tipa, za
razliku od tangencijalnog kretanja atoma na ravnima, i konkrctni
aspekt od raava laj kruni ritam, stvarajui vrtlog, koji ka sebi
privlai okolne atome.
Do spe li smo , dak le, do kos mi ke vih rlcije ist og krc Lanj n, koja
n
p u t uju em ato mu IUlJ11 odT:den i tip kre tanj a, zb.og ea . o
sc
priv lai i zad rava LI svoJoJ orb iti dru ge ato me , sa rav lll na kOJOJ
ita v proccs odv ija.
Ova tri aspckta su:
1 . Iskra kosm ickog, il i boa nski nada h n utog d uha, koja jc naj pre
opisana kao trag u svemiru koji za sobom ostaVlja alom.
2. Atom, knji j e zaetak nosioca, odnosno tela, a poznat vnm je
..
.
59
58
13 .
EVOLUCIJA BOIINo KlI1 loKQI
60
61
63
KOSMICKA DOKTRINA
dve ljuske omota.a, tako da oni sada imaju sposobnost da oko sebe
okuplpJlI materiju sa dve ravni.
ako se proccs nastavI)a, sve dok prvi roj putujuih atoma,
Okruzc.Ilh ol11.<:> taem malcr Jc sa sakc ravni na kojoj su sc njihove
eVOlUCIje odvIJale, ne stvon sateht na prvoj ravni. Svi prethodni
satelitI naseljenI su mnotvom boanskih iskri, od kojih je svaka
okruena omotaem, ili nizom omutaa, II zavisnosti od stepena
dostignute eVOlucije.
. Med utim , kako prvi roj bO.<1J1Skih iskri, uz pomo sila
mhercntnil u svojoj prirodi, stvara svoj c oblike, Lako Logos postaje
Svcstan tc CIl1Jenlce, I svakom sledeem roju usaduje dostignua
prvog roJ", u obliku arhctipSkih ideja u njihovoj svcsti. Drugim
rCII a, svaki poslIgnuti fltam prenosi sc, kao vibracija, narednim
rOJevIma.
Eto
sc podrazumeva pod Involucijom. EvolUCija prcdstavlja
.lspolJavata
nje u materiji ravni na kojoj sc odvija.
Iz napred izloenog moemo zakljuiti da vremenom i svi atomi
este ravni prolaze kroz ovaj proccs.
Kao to je simbol satelita na sedmoj ravni bila sfera sa
trosIranom Cflan ?m [jgur/ - piramidom sa trougaonim strana
ma, na .estOj ravllI LO e bIll ctvofostrana rigura - kocka ' i tako
redom, niz ravni.
Peta ravan ima figuru sa pet facela. ctvrta, sa cst. Trca ima
sedrnoslranu figuru, druga, osmoslraninu, a prva, dcvctoslraninu.
Primctietc da ovi brojevi daju zbir desct, a da je devet broj
stranIca kOJe llle facetc flgurc Simb ola prve ravni. Tri pomnoen sa
tn Je savr'cn brOJ prve ravni.
Deset j.1 a n Su .vasio u, broj sila u man ifestaciji, ali je devet
.
.
broj kosmlcklh SIla IZ kOJc Je
ponikla vasiona ' kada se ta sila
man ifcstovala na prvoj ravni.
14 .
tVOLUCIJA PI.ANETAQNOC BII\
trenutka
obrazovale grupnu svcst. Opisali smo i faze razvitka ovih grupa, na
svakoj planeti, od ravni do ravni, pri cmu su sc, oko koncentr.inih
sloje a atoma koji sc okreu oko centralnog nukleusa prvobltnog
putujucg atoma, sakupipil omotaI atoma sa svake raVI1I, tako da
konano, na prvoj ravni nastajc sedam omotaa oko centralnog
nukleusa boanskih iskri.
Odnos izmedu atoma-klice, putujeeg atoma i sedam omotaa
jesloen i moramo ga podrobnije razmotriti, pre nego to nastavimo
dalje.
Putujui atom jc projekcija kosmosa, a ne Logosa. On je, dakle,
istovrcmeno i primitivniji i srodniji prvobitnom izvoritu postojanja,
nego to je to sluaj sa projekcijom Logosa .
Logos projektujc generalni skelet sila i faza koje uSlovIjavaju
vasionu kao celinu.
Kosmiki atomi, koji su doli pod uticaj Logosa, projektuju
bezbroj jedinica kojc logoidna ideja sjedinjuje. Kosmiki atomi su,
usutini, mlada braa Logosa - kosmike jedinice nisu same dostigle
stepen razvijenosti na kome je Logos, ali pripadaju istom tipu. Iz !Og
razloga je svaki atom logoidne vasione, potencijalno boanstvo.
Seti tc se sada da je kretanje osnova svih vrsta. Suprotstavljena
apstraktna kretanja vezuje silu i ine je statinom, fiksnom. Upravo
izovih vezanih sila nastaje "oblik". Oblik nije nita drugo do sila koja
nema slobodu kretanja.
Niz potpuno kompenzativnih promena ustanovljuje ciklus
akcije i reakcije.
Cim se uspostavi takav ciklus, on vic ne moe menjati nain
64
65
KOSMICKA DOKTRINA
I
KOSMIKA DOKTRINA
II
68
69
70
71
15 .
EVOLUCIJA CO.\PODAQfI PW1ENOVA. OBLIKA I DUM
KOSJI,!IKA DOKTRINA
koja je uvek pog ubn a,je r vladajue sile prim itivnijeg stanja ne mo gu
kontrolisati i obuzdavati sposobnosti reakcije steene na napred IlI
jem niv ou razv itka , pa bi prouzrokovale pojavu ekstremnog
ind ivid uali zm a, raskidajui sintezu sila ravni na kojoj sc nalaze.
Ve vam je, svakako, jasno da sc ovde radi o istoj vrsti procesa u
kom e sc put uju i atomi oslobadaju, da bi evo luir ali na vii stepen
postojanja. Me dut im, put uju i ato m zavrava kru g pre nego lO
prode kroz takvo isku stvo, i moemo ga nazvaH "deteta.m kosmsa'>
ili vasione, kada je o njoj re, rodenim na vreme; dok Je rgrc l.n ,
ili degrad iran i alom roden pre vremena, kao abo rtus . Uko liko l ZIVI,
on ivi kao mo nstr um. Ova pojava je izvor izvesnih lipova demona.
Sreom, ravnotee II fazi eVOlucije koju razmalramo savreno su
uskladene, bud ui da je ut icaj Logosa jed ini ut icaj u vas ioni . SlOga u
prv obit nim rojevima ne moe doi do ove retrogrcsije. U epigenezi
II prelaznom Slan ju nala zim o por eklo Zl l vas ion i.
.
Gos pod ari plamenova, dak le, ostavl)"Ju za sobom galvanske SIle
svih vrsta. Gospodari obli ka ostavljaju za sob om talog atom a kOJe
galvanske sile Obli kuju u velike sferin.e omota. Tako na svakOj
ravni vlada sku plOa gaIvans kIh SIla , kOJe sc razvIJaJu u planetarno
bie i omolHe materije sa dru gih ravni, koje ono dri na oku pu .u
vidu tela, iz kog nastaje plan eIH, kakva je poznata astrologIJI.
Naglasimo, med utim , da svaka plan eta, iako poseduje mat erij u sa
svih kos mi kih ravni, ima planetarno bie obl ikovano Sila ma
sopstvene ravnI.
Tako je planetarno bie pete ravni -apstra ktni duh . Plan etar no
bie Zemlje je njen eterini dvoj nik .
. .
Pra tili smo eVO lUCiju tri prim arna roja, na izlaznom luku , I VIdeli
da svaki od njih uvodi novi [aktor, koji prenosi sa ravni na ravan.
Prvi roj - Gospodari plam enova - ne vraa se u cen tral nu tak u
man ifestacije sve dok ne opie pun krug, spu taju I se mz ravni, l
vraajui sc nazad iSlim pute m, okonavajui svoj u eVOl ucij u.
Dru gi roj - Gospodari obli ka - vraa sc u cen traln u taku
man ifestacije kada reka pitu lira svoju eVOluciju i ovlada doda tnom
ravni. Dru gim reima, u prvom izlas ku, njegove Iskre napr edUj U do
drug e plan ete i vraaju se nazad. U drugom izlasku - do tree
planete, i nazad, i tako redom, uvek sc kreUI stopama prvog rOJa,
sa ijom sc eVOlucijom sinh roni zuju , budu i da Logos odm ah
asim iluje novi fakto r koji je postigao prvi roj, a da bi to uinio,
povlai sc u sebe, odnosno u subjektivno stanje.
.
za LO vreme, kao to je ve reeno, vasiona je preputena samoj
sebi. Prvi roj se ustaljuje na plane ti, da bi svoje reakcije uinio
stereotipn im, a uticaj tako organizovane planete u inae neorgani-
73
KOSMlCKA DOKTRINA
74
16 .
UTICAJI C08PODAQA PWIf.NOVA. OBLIKA I DUtL\
KOSMIKA DOKTRINA
76
KOSMlCI(A DOKTRINA
17.
C08PODflQI DUtlJ\ Ki\O INIClJflTOQI
KOSMlKA DOKTRINA
80
81
drugu.
18 .
UTlCi\J1 KOJI DELUJU NA LJUD8KU EVOLUCIJU
evolucIja:
4.
5.
6.
7.
Logoidni uticaji
(a) K?Smiki ulicaji, koji deluju na Logos - prsle
novi, zraci, koje
.
predSlavIja ZodIJa
k, drugI velIki enlileli.
(b) Modifikacije logoidne svesli, do kojih dolazi usled reakcije
na evolucIJu mamfeslovane vasione.
Uticaji mamfeslovane vasione
(a) Slanje ravni.
(b) Ulicaji zvezdanih Logosa.
(c) Ulicaji planelarnih bia.
(d) Ulicaji drugih evoluc ija, koje se odvijaju
na iSloj planeli.
2.
osli i opoziciji.
82
83
KOSMIKA DOKTRINA
KOSMlKA DOKTRINA
19 .
ODNO& LOCO&i\ l MJ\Nll'E\TOVi\NE VMIONE
86
87
u
e,
o
th
re
j
jo
j
i
ko
ev
)
ro
nih
ot
iv
ih
sv
i
o
ka
ti,
svojoj jednostavnos
nu
se
vr
sa
zl
dr
sa
I
SU
SU
oJ
oJ
sv
u
o
.ak
,
kle
".
Da
.
sti
no
7.e
slo
svoj svojoj
h
Dl
tlv
ak
re
st
no
ze
slo
u
jn
ra
sk
be
I
a
im
a
on
a,
Cip
in
pr
jednostavnost
sposobnosti.
. . a sc, kao osnovnlm
. .I traJ. Il .I. J1m
.
Kosmiki principi su pOZllatI
,
m
uu
ed
M
.
;
du
ka
ds
lju
ka
sv
va
ra
ko
po
,
ue
iro
pr
zakonima svoje
a
or
kt
fa
a
stv
no
"
,
I
su
no
zc
slo
e
:
oJ
sv
og
zb
reakcijc ep igeneze,
o
m
sa
ve
,
ca
?m
Jc
pO
a
su
n
od
u
lti
u
a
sr
.
madirikacije, Ile mogu se
.
ck
os
pr
je
da
OJ
br
r
Jc
,
IJC
UC
OI
CV
ne
.
et
..
pl
m
ko
na
su
no
od
u
va
Zi
na
sc
I
OJ
t,
en
em
cl
i
od
uv
a
ez
en
ig
ep
da
ica
en
nj
lz toga sle di i "
o
sv
u
e
m
Iz
alu
rv
te
in
u
,
lja
vo
a
dn
bo
slo
a
ljom ,
VO
om
dn
bo
slo
"
II m am fesLOvanoJ
zlo
no
iv
Zit
PO
da
ra
,
m
so
go
Lo
sa
razvitka i si nteze
vaSionI.
,
89
88
20 .
UTIQ\JI HJ\NIFEc3TOVJ\NE VMIONE
Zakoni
ili
uz
[izikih
ula,
sa njum, a
su vam
imenom
nauka,
j injenica
ovck jednu od
ravni
a ostale " neprirodnom" zbilja
postojanja smatra
udan plod epigeneze! Okolnosti fizike ravni su, to se tie sveta
neivi h stvari, opsel.no prouene, i .ivot e, rukovoden njenim
zakonima, nastaviti svoj u evoluciju na fizikom planu. Medutim,
nauna misau je u velikoj zabludi, verujui da osim tih zakona, nita
drugo nc posloji, a lakva zabluda podriva nauku u poslednjih
stotinak godina. Drevni naunici bili su mudriji, iako ne tako dobro
obavclteni kao dananji. Izvesne kole religiozne filozofije, opet,
pravc obrnutu greku, verujui da se eVOlucija ivota moe odvijati,
bez obzira na zakone fizike ravni. I to je pogreno Shvatanje.
Sile date ravni vladaju lOm ravni, i kontroliu nie ravni, a u
kontaktu sa viim ravnima, pOdvrgavaju se i samc njihovoj kontroli.
Na primcr, zakoni logike vladaju na pOdruju uma. Slike koje
stvara um kontroliu oblike emocija, ali su i same kontrolisane od
strane duhovnih, odnosno spiritualnih sila.
Svaka ravan ima spOSObnost nezavisnog funkcionisanja, ili
funkcionisanja U sopstvenom strujnom krugu, medutim, im se vie
91
NE
UTICAJI MANIFESTOVANE VASJO
KOSMlKA DOKTRINA
. z. v lI m
?
h rvl .i PO SHJC
i
ti
en
em
el
i
.
da
(i
uu
hu
,
im
telo. M ed ut
l
Ia
.l.l
VI(
dI
lI
IO
k<
1
C
'
i
I
S
a
C
bl
g
o
rn
a
t
e
koj i evol ui raju II SfCl:i plan
t. ln a !
.
JC
),
V(
,?
t
1C
<
pl
C
u
l1h
m
. .
,
nost, i o ni daju doprinos grupno
Ja
SC
VI
C n) C n l:l tl
g
lo
pn
II
ri
vo
go
ja
ko
. vota" nj.eg,ove
al i znaaj n a di st in kcija,
Zi
od
\SI
W
Z;
de
ko
ta
,
iji
uc
ol
ev
oj
oj
sv
II
,
pla n eta r nog hia
s fe re.
OIne OVC' ln k
'
I
l
<
t
.
cn
I
cm
c
kl
ac
v
t
vc
,
an
m
ro
Planelarno bie je og
/J e, l.
I
c.;
u
ol
v
C
V
IJC
ul
re
ou
lO
stvo gradi vic Ja ( il i vie hie), a iako O nc p rI. pauaj u nJcmu, ve
kli
funkcije un ut ar svoje sferc, vii as pe
pl an ct ar ni m hiima viih ravni.
da
It
ze
JI
kO
k
)
c(
'
lJl
l
en
Z
o
o
m
ri
.
vo
go
da
ka
,
da
Iz lOga sl ed i,
st
no
m
h
u
I
Jv
na
n
f
e
s
oj
en
nj
u
c
.
ij
c
lu
o
. ..I J ell g
.
dostigne vr hu nac ev
lJ ? . .
m
Z
a
m
la
si
sa
dl
la
sk
se
da
a
or
m
a
kt
an im al no g aspe
cap l l l
ut
C
10
)
P
uz
o
m
sa
l,
lIl
ul
ed
M
.
a.
ec
su lt ilnog bia Mes
leI
ns
ko
1l,
VI
ra
h
i
vi
oo
t
c."
sv
u
oj
sv
e
gn
di
uz
pl! neta, on nc. .mo da .
se smcnama nJ i h ovi h pl im a.
se
.:a
nu
tl
r
og
'
t
ne
I
u
oJ
sv
a
a
im
.
uz
.
?
.
Onnj kuj i Zemlju
,<
.
,
se
hz
b
a,
k
l
O
v
s
a
c
)
I
k
I
S
O
k
a
m
l
J
ca
ku
.
zemaljskim Illcdama. Sa ot
, , l p)Vuc Sd 7.ema J s ke. r lv...'.' lao
lj<
uC
ol
ev
a
k
s
o
. znlzlvnJu
vreme kada e se Ij u
IJe
u
ol
e
Jc
vo
J
I
C
I,e
la
na
ne
e
du
ne
ed
pr
da njcne na
.
e
a
l
e
m
I;
I
V(
I10
SI
r
lIu
IJC
ic
In
JC
!
lja
.Je,
.
sa zemaljskom duom, Zem
cI
IJ3
lC
111
ke
lc
flz
su
ca
e
c;;
c..
M
i
lje
em
Z
j
i
a
c
.
sinova oveka. I nicija
zaslune za " pa d tl materiju i radanJe.
a:
im
vn
ra
e
uj
is
ip
pr
n
i
na
i
de
sle
na
se
a
Pl an et
.
"
'
..
"
'<
"
. :<
<
"
'
Sp'0l ja
i
i,
vn
ra
e
j
o
"
sv
lip
he
ar
a
j
i
lav
d
s
e
pr
c,
kl
Svaka "pl an el a , da
lj 3m a.
a
c
br
l
':
Jl.m
o
sv
jC
!
u
va
a
dc
po
i
,
je
ica
Ul
e
oj
sv
vajui na njoj.
aJ u ce fakto!e II
r
o
va
g
od
Ip
zv
ra
,
ku
lu
m
no
laz
Iz
a
.
Svaka evoltlcip. n
d
ji
stO
na
u
I
uk
m
no
at
vr
po
na
;:
a,
m
ni
rav
na
i
ve
ra
bo
,
di
iro
, l a ate ravni,
svojoj pr
vl
ovlada tim faklorima u sebi , pa dakle l da ovlad j\UuI lo
ko
Ka
m.
jC
lCa
ul
m
a
a
d
vl
im
en
nj
sa
sa
no
od
og
cn
vij
pU le m tako raz
93
KOSMIC](A DOKTRINA
y.
entiteti koja obilavlj u ili su uzdigli svoj u svest na, recimo, trcu
ravan, mogu da slue samo biima koji sc u toj sreri nalaze na
izlaznom luku, a li bia fizike ravni ne smeju videti aspekt in vo l uc ij e
suptilnije ravni, sve dok ne ovladaju njenim cvolutivnim spektom.
Inicijatori [izike ravni spadaju u bia koja su dosligla
savrc nslvo na sedmoj ravni. Oni uvek deluju dijamelralno (na
dijagramu ete videli ta to znai), tako da sedma ravan inicira prvu.
Zato ovek treba da oho;t ava- ne prirodne sile druge ravni, ni Svece
tree ravni, ni Uitelja etvrte ravni, niti Andele pele, Arhnndele
este, ili Hristove sedmc ravni, ve samo Logos, i njegovu boansku
iskru, koja mU je podarila ivo\.
Posredovanjem ovih hijarhija, sve to postOji uzdie sc do
kosmike svesti . U tom procesu nema ni zastoja, ni postizanja
konanosti na hilo kojoj ravni manirestacije, jer u m a nifes tacij i
konanost ne poswji.
Prva ravan je jedina ravan na kojoj Logos vri inicija Ciju,
oznaavajui prela 7.1l k sa invululivnog na evolutivni l uk,budenjem
boanske iskre, koj a se s' pravom naziva u n u t a rnj i Bog", i ij i je
evo lulivni c i lj sjedinjavanje sa "spoljanjim Bo go m .
Na evolu t ivno m luku, kreui se u z ravan, ovek ne gleda pra.vo
u Logos, ve u njegove hijerarhije. Medutim, na involutivnom luku,
o n se, n i t i osvre na Logos, niti prua pogled ka materiji, ve je
usmeren ka dijametralnom kraj u ravni, tamo gde su njegovi bogovi,
odnosno razvijeni entiteti koji se povlae iz nwterijalizacije, i pri
tome sc neko vreme zadr;t..a vaj u na njego ravni.
Zbog loga sc primi tivne religije nalaze na liniji po lite izma .
Morioteizam oz naava nadir ma ter ija l nos ti, i prelazllk sa involutiv
nog na evolutivni luk. Jevrej i, koj i su prvi dospeli na t u taku, najvei
su ma terijalisti.
Rel ig ij e na evolutivnom luku vie nisu politeistike, jer su,
preavi nad ir, enliteti tc evolucije sp ozna li Jedinog Boga. On i se,
m cdu l im , pokoravaju hijerarhijama, jcr onu svctlosl, koj a je
podnolj iva kada j e zasenjuje veo matcrije, ne bi mogli podneli bez
ikakvog tila.
Zbog loga, na suplilnijim ravnim a, kada je svcsl oslobodena
ma te rijaln os t i mozga, mi nikada ne pristupamo samom S tvori t elj u,
ve njegovim posrednicima, koji transmiluju i prcobraavaju s i l u sa
jedne na drugu rllvan, a iji je predstavnik grupni duh, ili zvezdani
Logos nac evolucije.
PrimelielC da ovo uenjc obuhvala simboliku Kadu cej 3 U
njcmu vidimo pul koji vodi pravo od osnovc ka Kruni, i staze koje
vijug aju od jednog do drugog kraja svakc ravni, kako silazni ivolni
..
"
"
94
95
KOSMIKA DOKTRINA
21.
1.
2.
Postoje i uticaji svrenih en titeta ranijih evol ucija . Oni pri padaju
vrstama sa kojima ste se ve upoznali: Gospodari plamenova,
Gospodari oblika i Gospodari duha. Oni deluju, u svojim sferama,
kao Regenti.
Gospodari plamenova stoje u pozadini prirodnih sila, o kojima
, emo na ovom mestu govoriti, i njima upravljaju. Elementi neive
prirode njihova su deca, zaeta intelektualnom idejnom aktivnou,
na isti nain na koji se vasiona projektuje iz logoidnog uma.
Gospodar plamenova zamisli neku funkciju, i, budui da je sam na
takvom nivou razvitka da uz njenu pomo ne moe dalje da evoluira,
povlai se na viu ravan i projektuje ideju o tOj funkciji, koja se na
taj nain odraava.
Ovakvi oblici misli kroz iskustvo raZVijaju linost, ali jo.nisu
uznapredovali do individualnosti, pa se za njih kae da su
,.bez-d uni".
Primetiete da boanske iskre najpre razvijaj u individualnost, pa
tek onda linost. Medutim, "stvorovi stvorenog" dobijaju prvo
linost, pa onda nastoje da izgrade individualnost. Zato se o njima
govori kao o "zlim dusima ", " familijarima " , "demonima" i
" . Oni nisu namerno zli, ve jednostavno nisu u stanju da
genijima
"
se odazovu na vie, ve samo na nie aspekte. Dospevi na svoju
ravan, vezu sa boanskim oni uspostavljaju jedino posredstvom
Stvoritelja. Zato onaj koji eli da sa njima sarauje, treba da im
pristupi sa autoritetom njihovih zaetnika, jer se tada obraa
96
97
KOSMICKA DOKTRINA
ntakt sa
ko
vi
sta
po
us
da
li
e
po
k
ve
o
,
im
ut
ed
m
Ukoliko,
oJe
sv
te
ek
as
e
on
l
lll
tS
rO
a
or
m
on
,
la
ta
en
Gospodarima elem
ne
i
kt
pe
as
II
k
do
e
sv
u,
stv
ev
alj
kr
om
ov
ih
nj
pr iro de koji odgovaraju
on
,
lje
m
ze
lI
OS
an
O
st
po
U
.
ta
Itc
al
kv
ih
)
oj
sv
po st an u istanana sutina
vetr :
m
Zl
bf
U
V.
lJI
et
kr
po
Je
on
,
de
vo
i
st
vo
lji
et
je postojan. U pokr
I
av
st
po
a,
ad
T
.
IV
rlJ
go
JC
on
e,
tr
va
i
st
.
Io
el
sv
on je hi ta r i okretan U
a
at
e
e
el
r
da
po
os
G
e
aj
st
po
m
sa
i
k
ve
gospodar ovih stvari u sebi. o
om
nI
o
sr
Ili
aS
gl
ro
e
o
m
se
om
p
av
pr
s'
v
ka
ta
mikrokosmosa, i kao
aju
st
po
a
at
en
em
el
I
IC
Sn
la
G
a
a,
os
sm
ko
ro
ik
m
Gospodara elemenata
z
be
a
en
Im
te
fls
kO
JI
kO
nI
O
a.
m
ne
na
i
njegove sl uge. Drugog na
.
.
.
l.
as
op
pr
u
.
en
tv
ps
so
u
aj
.
iv
.
.
iz
moi, pr
a,
lIm
t
lm
af
n
k
lJs
m
he
I
m
ki
i
fiz
"
im
sv
u
aj
ad
Gospodari oblika vl
U
OV
Ih
nJ
z
U
:
IJ'
UC
ol
ev
Oj
dn
ho
et
pr
O
no
i za njih vai sve to je ree
nOSima
od
m
kl
lJs
m
he
I
im
sk
om
at
o
je
an
zn
u
i
i
on
omo, moemo"pr
nos. .
od
nI
sa
nI
di
or
ko
do
o
ug
dr
a
t
ni
je
.
ni
lik
ob
tvari, 'er "
Im a velIki
a
lIk
ob
ra
da
po
os
G
i
a
ov
en
am
pl
ra
da
po
os
G
In erakcija
a
lIk
ob
fl
da
po
os
G
a
,
Ot
lv
u
da
a
ov
en
am
pl
!
znaaj, jer Gospodari
ne
ko
.
za
'
i
rt
sm
ne
ko
za
o
lm
uC
l
m
Ih
nJ
d
O
.
velikoduno podaruju sm rl
. .
bekstva i slobode.
dar e
po
os
G
o
am
lv
lz
pf
a,
ov
en
am
pl
a
m
la
si
li
da
D a bismo ovla
dU h
u si li da
uj
u
o
om
ni
O
e.
j
ci
ik
fr
ri
da
po
os
G
su
a
lik
ob
ospodari
toga
g
bo
Z
u.
uj
r
sp
ra
om
Clj
lk
ff
Je
l
al
;
je
I
ju
va
a
funkcionie, ograni
VI
i
O
L
e
sv
r
je
i,
rt
sm
fl
da
po
os
G
i
o
en
m
rc
su Gospodari oblika iSLOv
nI. l e
o
lIm
u
ed
m
;
Ju
an
lro
m
c
c
kr
.
se
o
t
!
e
sv
.
rivode kraju, a
.
e
aj
ll1
lp
lsc
D
Zi.
go
da
Pe
su
nI
O
o.
ln
Ija
nC
te
po
lo
tvam im on o LO jc bi
" preputeno Gospoda.
e
nj
va
u njihovj nadlenosli, dok je " kanja
.. '
.
rima d uh a.
e
cIJ
k
"
a
re
l
je
Cl
l1a
bl
m
ko
ju
du
re
od
a
lik
ob
ra
da
po
E le m en ta li Gos
svih hemijskih elemenata.
. . . . . zakona.
.
Gospodari plamenova stOje u pozadi nI .flzleklh
n.
ko
za
h
ki
lJs
m
he
l11
d1
za
po
u
je
sto
a
lik
ob
ri
da
po
Gos
.
na
ko
za
h
ki
O
ol
bi
nI
di
za
po
u
je
sto
ha
du
ri
.
Gospoda
zakona.
ih
k
lo
Cio
SO
nI
di
za
po
u
e
ja
sta
a
tv
ns
a
ve
o
ri
Gospoda
c7'
99
22 .
UTICAJI KOJIM OVEAN8'lVO DELUJE NA 8EBE
Ovo
101
KOSMICKA DOKTRINA
vi
lto
ku
ki
i
ist
av
at
ga
to
g
bo
Z
a.
m
sta
vr
m
ni
ira
nadzor nad inkarn
.'
um ej u da bu du dalekoseni.
uzJa, ah !
or
og
vn
ho
du
lu
na
se
ar
u
to
es
m
e
oj
sv
u
aj
im
i
ar
Sve ove stv
alI
Im
e
o
m
a
m
da
le
Vi
ra
bo
za
ne
i
i
zn
re
op
te
di
bu
kada im pristupate,
akom od
sv
u
e
dn
ro
pn
su
Je
kO
a
im
st
no
ob
os
sp
o
se
i
ad
i dve otrice. R
lese.
bo
u
aj
st
po
d
ta
r
je
i,
at
iv
j
n
ra
th
po
o
an
er
et
pr
nas, al i ih ne treba
ke
le
lh
pS
e
nj
va
ea
ou
pr
za
Je
o
dn
ho
op
ne
NjihOVO poznavanje
.
a.
nc
dI
Je
pO
k
ila
zv
ra
za
i
.
ne
i
al
,
je
gi
lo
. '
to
pa
UItelja
lI
ra
ab
Iz
te
Oj
e
N
.
lja
ite
U
og
sv
m
a
im
da
ba
tre
Svaki ovek
.
IJe
UC
Ol
eV
u
tip
m
ijc
a
ug
dr
ili
,
m
e
ni
a
ad
ip
koji pr
.
103
23 .
_________
O
N
M
I I_
. IJ _
Q_
__
CIJ
_
E________
KOSMICKA DOKTRINA
je
k
do
,
sti
no
al
du
vi
di
in
e
ov
e
nj
u
kt
pe
as
m
je
ni
et
kr
on
jk
na
najniem i
ll.
vl
ra
e
lck
flZ
sa
ak
at
vr
po
za
l
na
.
ka
a
et
tit
en
st
no
.
li
a
nJ
or
a
dv
u
m
e
pn
,
Y
va
slo
lik
ob
a
im
ije
ac
er
op
Dijagram ove
.
lll
az
lzl
l
lll
az
ul
l
nJ
do
a
st,
no
lI
I
t
os
aln
du
vi
di
in
ju
ja
vl
sta
kraka pred
a,
am
sr
]3
dl
og
ov
ad
Izn
X
o
dn
je
li
e
at
en
U
n.
va
kanal za fiziku ra
a
dv
od
no
lJe
lJ
sa
X
Je
o
t
lim
s
a,
sil
ih
zn
la
iz
i
h
dobiete simbol ulazni
g
no
laz
Iz
om
lIc
re
st
no
e
na
oz
o
lev
je
jih
ko
od
C,
va
slo
priljubljena
..IJskI. h
toka a desno strelicom ulaznog toka.
ag
m
j
en
od
izv
du
rio
pe
u
se
ga
e
og
zb
o
sn
ja
je
va
a
ad
S
oz
kr
e
te
a
uj
str
a
tn
ra
ov
da
i
u
ud
.
za
ke
as
a
operacija esto zahtev
.llJem aspektu, taj aspekt
linost u njenom najniem i naJpnmlllvl ogla vralltl Bogu kOJI J U
mora da bu de okrenut navie, da bl se SIla m
. odenJ' a
je stvorio.
..IJe u I JU rOIzv
.
Ovo nije nita drugo do nain su bl imaC . Tpnpm a SIl u kOJa
Ja
el
n
U
og
sv
od
ji
ko
k
ni
e
U
a.
im
vn
ra
im
vi
sile na
da
n
m
r
sp
de
bu
da
a
or
m
,
va
ra
u
ik
fiz
na
e
uj
ut
rn
ns
tra
treba da se
,
dl
lro
p
oj
en
tv
ps
so
u
e
SIl
e
m
h
ko
e
ju
ra
va
go
Od
iju
izvri transrnutac
e
o
e
nj
va
an
m
ne
za
o
av
pr
U
a.
e
ot
vn
ra
a
dn
ho
da bi se ouvala neop
jU
da
la
ev
pr
a
lIm
llS
u\
ok
u
da
vu
ja
po
u
e
e
sv
e
uj
ok
zr
ou
operacije pr
, nii aspekti.
107
108
109
24 .
ZAKON LIMITACIJ E - PQVl DEO
KOSMIKA DOKTRINA
25 .
Z1IKON LIHITi\C1JE - DQUCI DEO
110
111
.1.-
KOSMIKA DOKTRINA
tog procesa. Jer, ako uspemo da, makar i jedan jedini put, vidimo
svoj prcdo<.lrcdcni falum II odnosu na k()smukl zakon, ovladali smo
svojom sudbinom. To jc nain vienja . sutinsk?g bia, ter on
odr..ava vezu sa kosmosom, putcm 10goJ(Jnog pccal3 u bozanskoJ
iskri, za razliku od nicg hia, vezanog za zemlju, koje posmatra svc
stvari u odnosima " rodenja" i " smrti ", " poetka " i " kraja ".
Sve dok bude boravila u ulim a, svest e posmatrati stvari sa
" i zadovoljstva'\ poetka" i "kraja" .
bola
ula,
"
swnovita
"
"
Me utim , kada se uznese na relaciju kosmikih stvari, sve e joj se
prikazati u odno su na evoluciju na krivu koja opisuje ceo krug, a
ne na pravu liniju ogranienja i konanosl. .
. . ..
Linost jc ono to jeste, zahvalj UjUI Zakonu limitaCIJe.
Indiv idual nost je ono IO jeste, . zahvaljujui Zakonu kosrnike
priro de. Lestvice koje vode od hnostl do n:? lvldu alnOs tl Ima!U
sedam preki, a te preke su "sedam smrll . Zakon :l mltaclJe
omoguuje radanje, ali Zakon Slnrtl Je taj kOJI omoguuJe ZIVOt. Jer,
radanje je smrt, a smrt je radanje. Svi se radamo ? ,slepi " - to je milos t,
koja nam zasenjuje saznanjeda smo mrtVJ. Naa Je ravan, ravan smrti ,
dok je ravan Uitelja, ravan ivota. Oni koji su u materiji, u robu
su, mrtvi i poko pani. Smrt i inicijacija imaju iste posledice, I zbog
toga obred in icijacije uvek sadri silll bolik u smrti i pogreba.
Uvek imaj le na um u da na malcrJJ3 InOJ ravni smrt 1 gubJ la k znm.:,c
slobo du i uskrsnue. Posedovanje stvari isto je to i gomi la zemlje
na mrlvakum pokrovu. Nauilc. zalO. d3 sa visine gledale na svoja
mrtva lela, i da ih nadahnjujelc svoj im ivotom. ali nemojte bili II
zabludi, i .iveti u njima.
SpOSObnost projektovanja svesti na zemaljsku sferu veoma je
koris na, ali je tetno biti okovan okoln ostim a te srere. Dve su stvan
koje vas dre prikovanim za nju - strah i elja.
Inicijacija vam omoguuje da ivite na ravni Uitelja, iako i dalje
'
posedujete modanu svesl. Zbog toga step eni ue sledeem: Prvo!
prevazilaenju elje; drugo, prevazllaenJu straha, I tree - smrti I
uskrsnuu.
Ovladavanjem i nadila enjem Zakona limitacije, dObijate
mogunost da sc njime koristi le za svoje celjeve. Ograniivi zadatak
koji ste sebi postavili, vidite ga u odnosu na kosmos. Vldevl
kosrniki arhetip , crpite silu tog ideala. Videvi omedeni oblik, u
kome elite da se odigra manifestacija, fokusirajte tako prikup ljenu
silu.
113
vidi radanje nave man ifestacije i rad uje sc, jer tu radanje nagavelava
potpuniji izraz njenih mogunosti.
26 .
TREA SMRT
.
.
Pasmatran sa ravOl na kaJoJ
su ave sIle zametnutc, taj proces se
nazIva sm rt. Pasmatran sa ravOl nJl havag prijema, taj proces se
nazIva raanje.
Ako. sc evalutivna promena pasmatra sa pri mi tivnijeg aspekta,
na nJu se Ieda kao. na smrt. Pasmalrana sa na prednijeg aspekta, an
a
predstavlja radanje. To raanje je druga smrt.
RazJasntrna ova na jednam primeru. Kada ivat evaluira
nadmaujui spsobnast ispaljavanja u niim ab lic im a, an abraz
uj
vIe oblika. FaSll nl astacI naputenih ni ih ab lika nalaze se me
u
krhatmama Iva ta. ? ni su iskusili smrt; njihava rasa je izumr
la, vie
Ih nema. Me u tl m, zlat Je panava raen u viim telcsnim ab lic
im a.
.
Sama naputanJem Jednastavnije ablika, ivat mae pa p
.
rim i ti
.
sl.aentJl ablik, laka svest kal a prozIrn
a ravan jednostavnijeg abli ka
VId I u lOme tra$edIJu, Jer njena magunast poimanja ne ma
e da
zamISli VII lvat. Ona tuguJ zbag nagavcltaja saps
tvene,
predadreene prolaznostI. M ed ut Jm ,svest kaja pr ipa da vi
emivotu
114
mVRTA SMRT
eti ri je vezivni " broj. etvrta telo, kuje predstavlja njen najvii
"
aspekt, vezuje linost za individualnost, a etvrta smrt sc naziva
"
"
smrt, a poznata je i kao "stanje sna". San
pouna
"vezivna smrt - "
je mala smrt, kao. ta je smrt veliki san. Paznavanje prirode sna
doprinasi razumevanju i objanjenju smrti. Priroda sna nije davaljna
razjanjena. Utisci sna, kaje prima prabuena svest, abmanjuju. U
snu, fizika ravan sc odvaja od astalih ravni, i taka aslabaena dua
vie ne prima utiske, koji prolaze kroz pet kapija ula. Zata kaemo.
da je avek pasivan kad spava. Meutim, individualnast sc budi i
aktivira. U budnam stanju individualnast spava, a u ivotu snova se
budi. Ova je pravila kaje vai za veinu, ali blii sc vreme, u evaluciji
nekih pajedinaca, kada e individualnust mai da se koristi linou,
da bi sc izrazila. Da bi se ta desila, i linast i individualnast treba da
dasegnu visak stepen razvitka. Individualnast sc u svetim spisima
"
paminje kao "Aneo koji uvek gleda lice Baje .
Takam budnog ivu ta tela, individualnast je zaakupljena
prevaenjem kankretnih utisaka kaje prima nii duh, na saps tvene
115
KOSMIKA DOKTRINA
ap str kln lcrni nc. Kada vie ne mora da bude okrenuta sebi, on
posla e objektIvna na sopstvenoj ravni, i gleda " boansko lice". Tadaa
naslOJI da sc i sama prilagodi boanskim meril im a, a taj proces traje
eo nIm a l men SC nebeskim arinom.
Deava sc, '!l cd uti m, da II us nu lom SLanju dua, koja je na niskom
stepenu evolueIJ:, ne potone u zaborav, ve, zaokupljena nezadovo
lje nIm teleslllm zeljama, nastavip da funkcionie na relaciji ob lik a
mi sli , za.cli tim I)an:a. ? na sanja snove, proistekle iz
, po
nezadovolje nIh strastI I lIls11nktlvlllh
riva. Individualnost se tada
ne oslobada, i umeslO da gleda "Ii ce Oca koji je na Nebesima" , on a
vId I Izvrn utu sil ku ljudskog oblika, i razvija se u njenu slinosl.
Bu du I da , u takvom Sluaju, individualnost ne moe da funkcionie
n sops tvenoj. ravni, ona ne moe ni da raste, i ostaje zakrljala, do k
hcnost postaje preuvehana kankatura sa me sebe. Slo bo du iz
ovakvog sta nja prua samo trea sm rt, koja omoguuje nametanje
lIldlvldualnostl. .M ed uti m, uk ?liko j e trea sm rt nepotpuna, nii du h
nastavip da sanja na astralnoJ raVIll. Ovo nas dovodi do pitanja pete
smrtI.
PETA SMRT
Ovo je trans u kome telo spava, ali je dua budna. Trans deluje
na sopslvenoj ravni. On moe da funkcionie u sferi niih aspekata,
instinkta, sa telom kao pozadinom, ili u sferi viih aspekata, sa
konkretnim umom i emocijama kao pozadinom. Pod uobiajenim
psihikim okolnostima, slikovna svest odra7.ava dogadaje iz
unutranjih svetova, kao u maginom ogledalu, pri emu emotivna
stanja Odluuju koje e okolnosti biti u ii.
Kada se psihika svest usredsredi na instinkte i strasti, sa
materijom kao pozadinom, ona se prenosi na eterinu materiju, koja
se povlai iz tela, da bi delova la kao nosilac strastvenih elja. Tada
vidimo manifestacije nie magije, opasne i zloudne u svim svojim
oblicima, koje degradiraju oveka na linost, budui da ona ivi ivot
u odnosu na materiju, a ne na duh. Neka pozadina vaeg ivota bude
sam Bog, i neka se vaa dela mere neheskim arinima. Neka vai
ciljevi budu u skladu sa kosmosom, pa ete svoje grehe bolno
dOiVljavati, i greiete sve manje i manje.
SEDMA SMRT
KOSMIKA DOKTRINA
27.
ZAKON UTI8JKIVANJA
118
"
morala da se "zaogrne materijom, da bi se organizovala. Ogramlv,h
se materijom, ona razvija "oblik", koji pOLOm koristI kao kalup, Ih,
da budemo precizniji, kao skelet Uer sU p' l1lno okrUUJe zgusnuLO).
Kada se odbaci skelet zgusnute matenje, supllIna tvar zadrava
poprimIjeni oblik, jer sistem sila, koji je u tom procesu nastao,
post'!ie habitualan.
.
einom sublimacije, raZdvaja se zgusnuLO od supllInog,
dok se
inom utiskivanja, dve tangencijaIne sile vezuju u vor matenje:
Primetiete da se radi o iSLOm procesu, IZ koga Je pomkao prvobltm
aLOm.
in utiskivanja zasniva se na Zakonu privlanosti centra i
119
28 .
29 .
WON POlAQITETA
moramo da odgovo
svemira u stanju da nadvlada privlanost centra. Da bismo doli do
razumevanja ovog problema, moramo se pozabav!ll nekIm od
osnovnih aspekata vasione, opisanih u prethodnim pOlavljima.
Postigavi stanje ravnotee, logoIdna svest Je dostIgla
savrenstvo; i poto je realizovala svoju zamisao, ona zainje nove
ideje koje nastoji da ostvari.
Kada ih logoidna svest zamIslI, ove Ideje ObraZUJU slozemJe
sinteze (uzimajui udela u prirodi kasnijih faza manifestaCije), ili,
drugim reima, prelaze ravni, kreui. sc .ka peri crij i. .Loos, soji
evolutivnim impulsima, izbaCUje Ideje, projektuJuI oblIke I
udahnjujui im ivot.
Budui da je veiti cilj "VOlje" da funkcionie euslovljena, kao
to je i veita tenja " oblika" da uslovljava mamfestovano, oblIk
stalno "dodijava" logoidnoj "VOlji za ivotom" , koja opet, uvek
nailazei na uSlovljavaj ui oblik, nastoji da ga odgurne od sebe, na
sledeu ravan. Medutim, u kasnijim fazama logoidnog ivota,
neuslovijena VOlja ne moe da postOji, budui da ve nastale
okolnosti determiniu svaku aktivnost, tako da logOIdna volJ" za
ivotom, koja predstavlja ivot manifestovane vasione, mora da se
pokori tim okolnostima i da ude u okove oblika. Odalle poue
".
sukob
izmeu
tela
duha
i
"
Logoidna VOlja za ivotom se, dakle, ispoljava u svim narednim
fazama oblika, sve dok ne dostigne najzgusnutiju fazu. Ona vie ne
moe da projektuje uSloVljavajue telo svoje manifestacije, i zato
nastoji da se oslobodi robovanja obliku i da se zap uti dalj e - da
upotrebimo metaforu - ka omm etenmm pOdrUJIma, kop msu
ograniena i uslovljena prvobitnom logoidnom voljom.
120
121
"
KOSMICKA DOKTRINA
122
123
30 .
ZAKON PQlVLl\NO.\TI CENTQA
KOSMIKA DOKTRINA
U odnosu na inicijaciju
'
U odnosu na devoluciju
127
ADDENDA
ADDENOA
1.
Svaki kosrniki atom sadri u sebi sile dvaju zraka, koje u njemu
uspostavljaju primarni vrtlog, iako se on potom zapuuje putanjom
samo jednog od njih. Ove sile predstavljaju pozitivan i negativan
faktor vrtloga, pri emu negativna, ili latentna, ini neku vrstu
podsvesti. Istraivanje "vrste zraka" odredene osobe zahtevalo br
baVljenje siderainom astrologijom - koja je daleko sloenija i dublja
od astrologije koja se danas praktikuje.
2.
3.
KOSMIKA DOKTRlNA
ADDENDA
130
131
ADDENDA
KOSMIKA DOKTRINA
2. Gospodari
132
6.
"
.
ivot u zajednici, u svom
separacije
oznaavajui pojavu "
najuzvienijem smislu, i dalje predstavlja vredan ideal, jer n.iegovi
principi tee uspostavljaju stanja u kome e na mesto separacIJe doI
kooperacija. Iskre od etvrtog do sedmog rop postepeno su Izgradile
ono to bismo moglt da nazovemo prethodntkom ljudskog obltka,
koji je, u doba etrtog roja jo uvek bio tek u "zametku" . One imaju
izuzetan znaaj, Jer se na naInU napredovanja rojeva zasntvaJu
poeci takozvanih tipova "rasnih korena" . U "pred-oveanskim"
fazama sadran je dobar deo istorije oveka, dok se postepeno
formiranje i razvitak arhetipa moe nazvati "planetarnom
embriologija m " . Ljudski oblik, kakav je nama poznat, ustanovljen
133
KOSMICKA DOKTRINA
ADDENDA
8.
"
" Boanske iskre i veliki entitet, koji predstavlja Logos naeg
sistema imaju zajednike korene u svojim prvobitnim (kosrnikim)
atomima, koji potiu iz velikog Neispoijenog. Pre nego to boanska
iskra dospe u sferu logoidnog
uticaja,
njeni
prvobitni
atomi
nazivaju
se " atomskim klicama ", .
Postoji kontinuitet u razvoju, od prvobitnog atoma,
obrazovanog onako kako je opisano u prvim poglavljima knjige, do
boanske iskre u svakome od nas. Kao to je veliki entitet evoluirao
od desetostranog, ili putujuegatoma.J<osmosa (koji je opet ponikao
iz prvobitnog atoma), tako su i bO;'Anske iskre potekle iz odreenih,
manje sloenih, atoma, koji su sledili trag putujueg atoma, ili
velikog entiteta, koji je, opet, zahvaljujui ideji o njima, stvorio i
projektovao svoju vasionu.
Razlika izmeu velikog entiteta i boanske iskre je razlika u
stepenu, a ne razlika II vrsti, jer dok veliki entitet ima iskustvo svih
zraka, a b07Anska iskra samo jednog, mada su i jedno i drugo iskusili
sve ravnI.
Izvesni atomi, " preneseni " iz kosmosa II v3sionu, zahvaljujui
delovanju velikog entiteta postali su putujui atomi vasione. Jako
nisu kompleksni kao veliki entitet, oni su suvie sloeni da bi mogli
da se skrase na jednoj od ravni manifestacije, tako da se, nakon
putovanja, vraaju u centar. Ovi atomi, koji postaju b07Anske iskre,
"
centra,
primaju
II
svojim
tragovima
putovanju
do
na
, ili
"
*
- Ova ,,<ltomska klic<l " odnosi se n;! kosmos, a razlika izmedu nje i "atoma-klice ",
koj i se pominje n<l kraju dvanaestog pog[<lvlj a, sasvim je oigledna.
134
135
KOSMIKA DOKTRINA
ADD ENDA
10.
12_
KOSMIKA DOKTRINA
ADDENDA
15.
139
KOSMIKA DOKTRINA
ADDENDA
17.
140
141
KOSMIKA DOKTRINA
ADDENDA
142
143
IR.
KOSMIKA DOKTRINA
ADDENDA
o
Hrista
Dakako,
postoji
razlika
izmedu
"kosl1li
i i!e
svetu,
145
KOSMI(;KA DOKTRINA
ADDENDA
sebi itav spektar ili niz slojeva boja, a takozvani .. purpurni zrak"
samo je jedan sloj iz tog niza. Zeleni zrak, ili zeleni sloj istog velikog
zraka, delovao je preko sile, opisane u legendama o Ozirisu, Orfeju
i Dioniziju. To je istinski Zrak duha, koji vodi do najskrivenijih
svetilita "Misterija ".
zemlju. Smatra seda ovaj Arhandeo, koliko god da je velik, nije ravan
planetarnoj inteligenciji Venere ili Merkura; sa naeg sadanjeg
stanovita, medutim, njegova je veliina !<lko nesaglediva, da lak."V3
distinkcija ima iskljuivo akademski znaaj. 1 sam Sandalphon se
razvija i prua, da tako kaemo, ka drugoj velikoj sili - a ova ideja je
izraena II izvesnim ezotcrinim alegorija ma, koje se tiu simbolike
braka. Povremeno su veliki entiteti drugih, razvijenijih .. planeta "
dolazili u dodir sa planetarnim delom Sandalphona, a naroito
Venera.
Planetarno bie je ogroman elemental koji sadri svest (u
najirem smislu rei) svakog od njegove dece - pri emu su deca sva
bia koja ive na zemlji, ljUdi, ivotinje, ptice, gmiwvci, ribe, insekti,
itd. U velikom clementalu su svi oni, ili bi trebalo da budu, jedno,
kao to su jed no i u svoj im uzajam ni m odnosima. Tal ike su sc bolesti
i poremeaji javili upravo zbog toga iito su ti odnosi potreseni,
raskinUli, ili zanemareni. Moemo da zakljuimo da e, kada nastupi
" (odnosno kada sc logoidna ideja o ovoj planeti II
Kraljevstvo
"
potpunosti ostvari), sva zemaljska stvorenja zaista biti jedinstvena,
na izvesnom nivou.
Svi ljudi Ireba da imaju na umu da su veliki dunici zemlje, koja
je u pravom smislu rei njihova majka. Oni su sainjeni od njene
supstance, i sve to oni radc, sve to otkrivaju u nauci, sve to stvaraju
u umetnosti i industriji, sve je to deo zemlje. Medutim, ona se razvija
sporije od svoje dece, koja svojim razvitkom moraju pomoi njen
razvitak. Zato, neka sve to radiLe ne bude samo radi vae koristi i
interesa, ve i radi koristi i inicresa planetarnog bia. to vie svesno
inite za dobro svog ogromnog elementarnog roditelja, to ete vie
i sami prosperirati. Nema tc stvari na zemlji, nema le zamisli, koja
se ne tie pla netarnog bia, koliko god uzviena i dobra ona bila, i
koliko god, na alost, niska i zla. Vi imate veliku Odgovornost, ne
samo prema sebi, niti jedni prema drugima, ve i prema grup nom
duhu zemlje, prema vaoj veli koj majci.
to ste vie u dodiru sa njom, to ete bolji kontakt uspostaviti sa
njenom vodeom inteligencijom, koja e i vas VOditi, i to ne samo u
stvarima koje se odnose na zemaljSki ivot, ve i u onima koje vam
utiru put u budunosti, u vreme u kome e se planetarno bie
sjediniti sa planetarnim entitetom. Zato pomozitestapanju logoidne
ideje zemlje (koju, iako ne moete jasno pojmiti, ipak, u izvesnoj
meri, moete zamisliti) i planetarnog bia. Neka se taj cilj ujedini sa
vaom eljom za napredovanjem u evoluciji i naporom c)a, koliko
god moete, pruite pomo svojoj majCi-zemlji. Sa vaim razvitkom,
koji vekovima traje, razvija se i vaa majka. Kada skrenete sa pravog
146
147
tl
20.
KOSMICKA DOKTRINA
148