MAINE ZA SPRAVLJANJE I UGRAIVANJE

ASFALTNE MASE

Graevinski fakultet

UVOD
Savremene saobraajnice su nezamislive bez kolovoznih konstrukcija koje imaju, pored
nosivih slojeva, kolovozni zastor od asfalt-betona. Izrada savremenih asfaltnih kolovoznih
konstrukcija se uglavnom vri pomou maina u koje spadaju:

maine za spravljanje asfaltnih masa;

maine za transport;
maine za ugraivanje asfaltne mjeavine.

Spravljanje asfaltne mjeavine za potrebe kolovoznih konstrukcija moe da se vri po

hladnom i toplom postupku u specijalnim postrojenjima tzv. asfaltnim bazama. Kod hladnog
postupka mijea se bitumenska emulzija sa hladnim komponentama kamene sitnei, dok se kod
toplog mijea zagrijani bitumen i zagrijana kamena sitne. U zavisnosti kojim se postupkom
proizvodi asfaltna mjeavina razlikuju se i maine za spravljanje asfaltnih mjeavina po toplom i
hladnom postupku.
Spravljanje asfaltnih mjeavina po hladnom postupku je relativno nova tehnologija koja
izaziva veliko interesovanje, ali se jo uvijek rijetko koristi zbog mnogih problema koji se
javljaju. Meutim, velika efikasnost, ekonominost i racionalnost procesa uslovili su veliki broj
istraivanja kojim e se sigurno rijeiti sve potekoe u ovom postupku. Utede se javljaju prije
svega u toplotnoj energiji i vremenu spravljanja asfaltnih mjeavina. Takoe ogromna prednost
ovog postupka je neovisnost od klimatskih i vremenskih uslova prilikom ugraivanja. Asfaltna
masa spravljenja po toplom postupku ne smije se ugraivati po hladnom i kinom vremenu. U
posebnim sluajevima ove asfaltne baze se mogu i primjenuti kao fabrike betona. Uinci se ne
razlikuju previe od asfaltnih baza koje rade po toplom postupku.

POSTROJENJA ZA SPRAVLJANJE ASFALTNIH MJEAVINA

Kao to je ve reeno, ove maine se razlikuju prema postupka izrade asfaltne mase, i takoe
prema pokretljivosti, te postoje:

Samohodne mjealice za spravljanje asfaltnih mjeavina (Upr<10 t/h);

Mobilna postrojenja za spravljanje asfaltnih mjeavina (Upr=80-100 t/h);
Polupokretna postrojenja za spravljanje asfaltnih mjeavina (Upr=120-200 t/h);
Stacionarna postrojenja za spravljanje asfaltnih mjeavina (Upr>200 t/h).

Kod nas najveu primjenu imaju maine za spravljanje asfaltne mjeavine po toplom
postupku i to u vidu stacionarnih postrojenja.
Sva ova postrojenja bilo da su pokretna ili nepokretna u bilo kojem smislu, uglavnom se
sastoje od vie proizvodno-tehnolokih podcjelina, i to su:
1. sklop vie bunkera u obliku otvorenih silosa za skladitenje agregata s
preddozatorima za "protono" preddoziranje pojedinih vrsta (po veliini) zrna kamene
sitnei-frakcija, ukljuivo transportne trake od bunkera pa nadalje;

Graevinski fakultet

2. blago zakoeni rotirajui bubanj za suenje (zagrijavanje i otpraivanje) agregata ako se

koristi nafta kao gorivo tada se u okviru ove podcjelina nalazi se jedna ili vie cisterni za
gorivo s opremom za dovod goriva do plamenika bubnja;
3. sklop opreme filtera (separatora) za izdvajanje punila iz praine dobivene
otpraivanjem agregata u bubnju za suenje, zajedno s opremom za otpraivanje tj.
izvlaenje i transport praine do i kroz ciklone i filtere koju sainjavaju posebni
cjevovodi i tzv. exhaustor (ventilator) koji usisava prainu iz bubnja kroz filtere; u
okviru ove tehnoloke podcjelina nalazi se jedan ili vie zatvorenih uspravnih silosa za
uskladitenje otpraivanjem dobijenog i izvana dopremljenog punila zajedno s opremom
za transport punila do mijeanja;
4. sklop opreme za ("vrue") sijanje zagrijanog agregata i mijeanje svih sastavnica
asfaltne mase koji je smjeten u okviru cjelovite vieetane konstrukcije a obuhvaa
slijedee dijelove 5. uspravni elevator za transport agregata od bubnja za suenje do sijanja,
6. vietano (koso vibracijsko ili horizontalno rezonantno) sito za sijanje vrueg agregata
ukljuivo manje silose prosijanih frakcija ispod sita a iznad mijealice zajedno s
vagama za ponovno mjerenje agregata i punila prije mijeanja;
7. ciklika mjealica vruih sastavnica asfaltne mase (prisilna mijealicama s dvije
(vodoravne) osovine lopatica suprotna okretanja unutar nepokretnog bubnja) zajedno s
protonim mjeraima veziva i s prskalicama veziva unutar bubnja mijealice,
8. sklop opreme skladita gotove asfaltbetonske mjeavine s skip-ureajem (kosa
sanduasta prenosilica) za transport vrue mjeavine od ispod mijealice pa do zatvorenih
(u smislu vanjskih toplotnih utjecaja izoliranih) bunkera (silosa) smjetenih takoer u
okviru cjelovite etane konstrukcije ispod koje mogu doi kamioni za preuzimanje i
daljnji transport asfaltne mase do mjesta ugradnje,
9. skladita odnosno spremnici (rezervoari, kotlovi) bitumena i asfalta ukljuivo opremu
za zagrijavanje odnosno topljenje vaziva kao i opremu (crpke, cjevovodi) za dovod
veziva do mijealica,
10. sustav opreme elektro-pogona i instalacija postrojenja ukljuivo tzv. komandnu kuicu
s opremom i ureajima za upravljanje radom postrojenja.

Slika br. 1: ematski prikaz asfaltne baze

Graevinski fakultet

Proces proizvodnje poinje od preddoziranja gdje je za svaku mineralnu komponentu

predvien po jedan preddozator koji kontinualno odmjerava uee pojedinih frakcija kamene
sitnei. Ovako doziranu kamenu sitne transportne trake usmjeravaju u bubanj za zagrijavanje i
suenje.
U bubnju se vri suenje i zagrijavanje na temperaturu potrebnu za obavijanje vezivom.
Bubanj za suenje radi na principu gravitacionog mijeanja i prolaza mineralne smjese kroz
plamen nastao izgaranjem plina. Zagrijana mineralna smjesa, koja izlazi iz bubnja dijeli se na
dvije, tri ili vie frakcija vruim sijanjem preko sita. Sve otvore na postrojenju treba prilagoditi
veliini zrna. U bubanj za suenje treba doticati toliko materijala koliko sita na asfaltnom
postrojenju mogu prosijati i razdijeliti. Preko vibracijskih sita mineralne frakcije razlau se na
onoliko komponenti koliko je potrebno za pojedinu vrstu asfaltne mase. Sve frakcije se vau
posebno, a zatim posebno kameno brano, te tako dobivena ukupna teina ide u mijealicu.
Postrojenje za doziranje bitumena dozira teinski koliko ulazi u ukupnu asfaltnu mijeavinu
(%). Prilikom ovog doziranja treba stalno nadzirati istou, jer nakupljena i nataloena praina
mogu nepravilno uticati na vage. Takoe posebnu panju treba posvetiti temperaturi bitumena
koja ovisi o tipu bitumena, tj. o viskozitetu pri kojem je obavijanje optimalno. Prekoraenje
temperature moe dovesti do pregorijevanja asfaltne mase, ime se oteava ugraivanje.
Doziranje i mijeanje temelji se na tano izvaganoj koliini sastavnih komponenti za ukupnu
koliinu jedne mijealice. Temperatura kamenog agregata smije varirati najvie +10C od
propisane prije ulaska u mijealicu. Vezivo se zagrijava na temperature koje omoguavaju
dovoljnu fluidnost veziva za obavijanje mineralnog zrna. Vrijeme trajanja mijeanja vrlo je
vano i izravno utie na kvalitet proizvedene asfaltne mase.
Nakon izrade mjeavine ona se skladiti u grijanim i izoliranim silosima koji su separirani
prema recepturi dobivenog asfalta. Odatle se otpremaju na ugraivanje u kolovoznu konstrukciju
sa kiperima. Dozatori za asfalt u kipere grijani su kako bi se odrala fluidnost materijala.
Vrijeme koliko asflatna masa moe stajati u silosu ovisi o vanjskoj temperaturi, ali je ono dosta
kratko i masu je potrebno to prije otpremiti na mjesto ugraivanja.
Vano je napomenuti da se dimni plinovi iz bubnja za suenje ventilatorom odvode u sustav
za otpraivanje pri emu se izdvajaju fine estice. Proieni gasovi se odvode u dimnjak i
isputaju na visini od 12 m.
Slika br. 2: ema proizvodnje: predoziranjetransport agregata-suenje-otpraivanjedoziranje kamenog brana i bitumena-obavijanje
mineralnih komponenata bitumenom-utovar
gotove mase.

Graevinski fakultet

Slika br. 3: Elevator za doziranje agregata, filera

i bitumena, obavijanje mineralnih komponenata
bitumenom, utovar gotove mase.

VRSTE MAINA ZA SPRAVLJANJE ASFALTNIH MJEAVINA

U novije vrijeme dosta su zastupljene i samohodne mjealice, naroito za radove na
dijelovima konstrukcija kao to su pjeake staze na mostovima ili krpljenje rupa na kraim
dionicama saobraajnice. Sastavljeni su principijalno od istih dijelova kao i ostala postrojenja, s
tim da imaju znatno manje zapremine silosa to znai i manje praktine uinke. Uinak
samohodnih mjealica se kree od 30-50 kN/h (odnosno samo 3-5 t/h).

Slika br. 4: Samohodna mjealica

Kada su potrebni vei uinci, odnosno kad se radi o opravkama veeg obima ili pri izradi
novih kolovoznih konstrukcija, tada samohodne mjealice ne dolaze u obzir, nego se koriste
mobilna ili stacionarna postrojenja za proizvodnju asfaltnih mjeavina-asfaltne baze.
Asfaltne baze se jo dijele prema nainu rada, i mogu biti sa:

ciklinim nainom rada i

kontinualnim nainom rada.

Graevinski fakultet

Uobiajene ("standardne", uvjetno reeno, klasine) asfaltne baze su sa ciklinim nainom

mijeanja, rade tako da se njihove mjealice pune, zatim mijeaju i prazne u jednakim
vremenskim razmacima odreenog obima sastavnica asfaltne mase skladno obimu bubnja
mjealice. Dakle, sama operacija spravljanja asfaltne mjeavine je u ciklusima jer se koristi
ciklina mjealica. Meutim, valja istai da ostali dio asfaltnog postrojenja, osim same
mjealice i transportnog sustava za potrebe uskladitenja vrue asfalt-betonske mjeavine, u
naelu radi kontinuirano sve do silosa za agregat ispred same cikline mjealice.

Slika br. 5: Asfaltna baza sa ciklinim nainom rada

Najee ove baze proizvode asfaltnu mjeavinu po toplom postupku. Uinci ovih postrojenja
su ogromni i iznose preko 40 t/h, pa do 400 t/h. Stacioniraju se uglavnom u blizini kamenoloma
i postrojenja za drobljenje, radi smanjenja trokova transporta kamene sitnei. Proizvoai ovih
postrojenja u katalozima pored osnovnih dijelova nude i specijalne dodatke kojima se moe
iskoristiti ve upotrebljeni materijal tj. kolovozna konstrukcija, kao reciklirani ime se pridonosi
smanjenje trokova i tetnog uticaja na okolinu.
Praktini uinak se rauna po formuli:

1000

gdje je: Vg geometrijska zapremina bubnja ciklinih mjealica (lit)

kp koeficijent punjenja bubnja ciklinih mjealica
n broj ciklusa koje naine cikline mjealice u toku jednog sata rada:
3600

. ;

Tcbm trajanje ciklusa rada mjealica koje se sastoji od vremena, respektivno, utovara
kamenog materijala, spravljanja asfaltne mase (mjeanja), i istovara gotove
asfaltne mjeavine

Graevinski fakultet

kv koeficijent iskoritenja radnog vremena

abm zapreminska teina asfaltne mase u spravljenom stanju (kN/m3).

Slika br. 6: Savremene asfaltne baze za spravljanje asfaltnih masa po toplom postupku,
ciklini tip
Postrojenja za spravljanje asfaltnih mjeavina po toplom postupku sa kontinualnim
mjealicama imaju neke predonosti u odnosu na baze sa ciklinim mjealicama koje su
uglavnom ekonomske prirode, a odnose se na utede u energiji i vremenu spravljanja
mjeavnice. Eliminisani su odreeni procesi vezani za podizanje, prosijavanje i zagrijavanje
kamenog materijala. Skraenje tih tokova proizvodnje rezultiralo je u znaajnom skraenju
trajanja vremena spravaljanja asflatne mase. Uinak ovih baza sa kontinualnim mjealicama je
vei od uinka baza sa ciklinim mjealicama i ide od 100 t/h do 500 t/h.
Praktini uinak se rauna po formuli:
3600

gdje je: Fp povrina poprenog presjeka mjeavine komponenata koja protie kroz bubanj
kontinualnih mjealica (m2)
Vp brzina protoka mjeavine kroz kontinualni bubanj u toku spravljanja mjeavine
(m/s)
kpr koeficijent neravnomjernosti punjenja, odnosno protoka mjeavine
kv koeficijent iskoritenja radnog vremena.

Graevinski fakultet

Slika br. 7: Savremena asfaltna baza za spravljanje asfaltnih masa po toplom postupku,
kontinualni tip
Mobilna postrojenja za spravljanje asfaltnih masa po toplom postupku uglavnom rade sa
recikliranim materijalom, na licu mjesta. Ove maine su relativno mlade i rezultat su potrebe
skraenja vremena izgradnje i upotrebe otpadnih kolovoznih zastora. Poznati su jo pod imenom
remikseri i predstavljaju kombinaciju svih maina potrebnih za spravljanje i ugraivanje asfaltne
mase. Oni vre raskopavanje stare kolovozne konstrukcije i skupljanje tog materijala, zatim se taj
materijal razastire u cilju obogaivanja recikliranog materijala. Specijalnim dijelovima maine
koji su slini utovarivaima zahvataju taj materijal i on se dalje obrauje u gotovu asfaltnu
mjeavinu. Odmah nakon spravljanja mjeavine ona se ugrauje pomou maine za ugraivanje
asfalta-finiera koji ide odmah iza postrojenja. Zavisno od toga da li se zagrijava ili ne zagrijava
kameni materijal i bitumen, ove maine mogu spravljati asfalt po hladnom i toplom postupku. S
obzirom na njihovu veliinu imaju veoma znaajan praktini uinak koji se kree od 80-120 t/h.

Slika br. 8: Remikseri-hladni postupak

Graevinski fakultet

Slika br. 9: Remikseri-topli postupak

Polu-pokretna postrojenja za spravljanje asfaltnih mjeavina rade na istom principu kao i
stacionarna postrojenja, s tim da im je praktini uinak neto manji i iznosi Upr=120-200 t/h.
Koriste se samo kad su ekonomski isplativa, u sluaju radova velikog obima na znaajnoj
udaljenosti od stacionarne asfaltne baze.

Slika br. 10: Polu-pokretna asfaltna baza

Asfaltne baze, pogotovo zastarjeli modeli, su veliki zagaivai, gdje prilikom proizvodnje
asfaltne mjeavine dolazi do emisije razliitih gasova (oksid sumpora, oksid azota, oksidi
ugljenika itd.) koji, naroito na samom mjestu asfaltne baze, izazivaju obiljna zagaenja
vazduha. Najvee zagaenje nastaje pri procesima suenja i zagrijavanja mineralnih agregata, i to
uslijed tehniko-tehnoloke zastarjelosti. Upravo iz tih razloga moderne asfaltne baze pored

Graevinski fakultet

osnovnih dijelova imaju jo i brojne filtere i separatore ija je uloga da prihvate tetne estice,
koje redovno prekoraavaju dozvoljene vrijednosti, i smanje tetni uticaj po okolinu.

MAINE ZA TRANSPORT SPRAVLJENE ASFALTNE MJEAVINE

Za transport spravljene asfaltne mjeavine bilo po toplom ili hladnom postupku, najee se
koriste kiperi sa metalnim koem. Oni se prekrivaju ceradama zbog zatite mase od prevelikog
hlaenja u toku transporta. Broj kipera kojima se vri transport treba da je usklaen sa
kapacitetom asfaltne baze ali i sa mainama koje vre ugraivanje mase-finierima. Koevi
kipera se premazivaju tankim slojem premaza, da se sprijei ljepljenje asfaltne mase za zidove i
dno koa. Vrsta premaza zavisi od vrste asfaltne mase koja se transportuje. Zapremine koeva se
dosta razlikuju i zavisno od oblika i veliine idu od 7 do 200 m3. Za transport asfaltne mase
koriste se kiperi sa mobilnim koevima koji se hidrauliki mogu podizati. Od zapremine koa e
zavisiti i praktini uinak kipera, koji se izraava:

gdje je: V zapremina koa (m3)

Tc vrijeme trajanja ciklusa, koje se sastoji od,respektivno: vrijeme utovara, vremena
dopremanja mase, vremena istovara (1-2 min), vremena povratka, i manevra
(procjenjuje se i usvaja 1-2 min)
kn koeficijent kojim se obuhvataju uticaji iskoritenja nosivosti, odnosno punjenja i
sigurnosti prevoza tereta
kv koeficijent iskoritenja radnog vremena

Slika br. 11: Kiperi

Graevinski fakultet

MAINE ZA UGRAIVANJE ASFALTNE MJEAVINE

Za razastiranje, planiranje i primarno sabijanje u slojeve kolovozne konstrukcije od 1 do 30
cm i irine 2.5 do 12.5 m, najiru primjenu imaju maine poznate pod nazivom finieri. Najvani
sastavni dijelovi finiera su: asija specijalne samohodne nosive maine, ko za prijem asfaltne
mjeavine, dva poduna i dva poprena raspodjeljivaa, ureaj za grijanje, te pogonski i
upravljaki djelovi. Mogu biti na gusjenicama ili pneumaticima, pa se i prema tome razlikuju
finieri-tokai i finieri-gusjeniari. Koevi finiera imaju ulogu da prihvate gotovu asfaltnu
mjeavinu, i njihova zapremina ide od 6 do 10 m3. Sa prednje strane oni su otvoreni, to
omoguava neometan istovar mjeavine iz kipera u ko. Iz koeva mjeavina se preko
raspodjeljivaa ugrauje u zahtjevane debljine kolovoza. Raspodjeljivai su takve irine koja im
omoguuje da vre ugraivanje irine traka od 1.4 do 12.5 m. Popreno i poduno regulisanje
nagiba kolovozne konstrukcije vri se automatski preko kompjuterskih programa ili laserskih
ureaja. Praktini uinak finiera ne zavisi od toga da li se radi o tokaima ili gusjeniarima i
krae se od 27 do 800 t/h. Spadaju u grupu maina sa kontinualnim dejstvom i praktini uinak
se rauna po formuli:
60

gdje je: Vr radna brzina kretanja maine u fazi ugraivanja (m/min)

Bp irina kolovozne trake (m)
hsl visina sloja kolovozne konstrukcije (m)
abm zapreminska teina asfaltne mase u spravljenom stanju (kN/m3).

Slika br. 12: Sastavni dijelovi finiera

Graevinski fakultet

Slika br. 13: Finier u toku rada

MAINE ZA UKLANJANJE STARIH KOLOVOZNIH KONSTRUKCIJA

Za raskopavanje i uklanjanje starih i oteenih kolovoznih konstrukcija od betonskog i
asfaltnog materijala prije se koristio skup maina koji su obuhvatali ripere, hidraulike bagere sa
makazama i ekiem, buldozere, utovarivae i kipere. U dananje vrijeme ova grupa maina je
zamjenjena jednom mainom koja istovremeno vri raskopavanje, utovar, i po potrebi
razastiranje. To su tzv. glaalice ili glodalice. One se sastoje od: asije specijalne samohodne
nosive transportne maine, radnog organa u vidu cilindra sa zubima, dozerskog noa,
deponijskog transportera, ureaja za kvaenje na mjestu iskopa, te pogonskih ureaja i kabine.

Slika br. 14: Nain rada cilindra sa zubima

Glaalice su najee na gusjenicama, a rijee na pneumaticima. Cilindar sa zubima nalazi se
ispod asije i moe se pomjerati u vertikalnoj ravni, zavisno od visine sloja koji se uklanja.
Gustina zuba je 25 do 30 kom/m2. Veliina zuba je takva da omoguava raskopavanje sloja u
debljini od 0.01 do 0.20 m. Cilindar se kvasi pomou ureaja za kvaenje ime se obezbjeuje
hlaenje cilindra i sprijeavanje pojave praine usljed iskopa. Iza cilindra nalazi se no koji je
slian dozerskom nou, kojim se vri zahvatanje iskopanog materijala. Sa njih materijal ide na
deponijske transportere i dalje na maine za transport npr. kipere. Deponijski transporteri su pod

Graevinski fakultet

uglom od 13 do 15 i snadbjeveni su gumenom trakom irine do 0.8 m. Praktini uinak

glaalica se kree od 150 do 700 t/h. Izraava se izrazom:
60

gdje je: Bv irina sloja kopanja tj. irina cilindra (m)

hk visina sloja koji se kopa, odgovara visini ranije ugraenih slojeva (m)
Ld prosjena duina dionice sa koje se uklanja oteeni sloj (m)
kd koficijent ujednaenosti kopanja
kra koficijent rastresitosti
kv koficijent iskoritenja radnog vremena
tcg trajanje ciklusa rada glaalice, koje obuhvata vrijeme potrebno za: kopanje, utovar,
povratak glaalice na poetni poloaj, manevar.

Slika br. 15: Glaalice u toku rada

MAINE ZA SABIJANJE UGRAENE ASFALTNE MASE

Primarno sabijanje ugraene asfaltne mase vre finieri, ali traenu kompaktnost oni ne mogu
postii, zato je potrebno izvesti definitivno-sekundarno sabijanje asfaltne mase ime ona dolazi u
potrebnu projektovanu visinu. To se vri odgovarajuim vibracionim glatkim i pneumovaljcima.
Mogu se koristiti i valjci za zemljane radove, meutim mnogo je povoljnije da su valjci
opremljeni malim rezervoarima za vodu i diznama za kvaenje gazita vibracionih glatkih
valjaka i glatkih pneumovaljaka. Glatki valjci mogu biti statiki i dinamiki (vibracioni). Statiki
valjci vre sabijanje po principu odozgo nadole sa svojom teinom. Mogu biti samohodni ili
prikolini. Teina im je dosta velika i ide od 42-250 kN, zavisno od toga da li su vueni ili
samohodni. Brzine kretanja su im vrlo male, idu od 1-10 km/h. Praktini uinci zavise od
veliine valjaka, a kreu se u granicama od 50-500 m3/h.

Graevinski fakultet

Slika br. 16: Glatki statiki valjak

Vibracioni glatki valjci imaju najveu primjenu za zbijanje materijala. Mogu biti vueni i
samohodni,a najee su u kombinaciji sa pneumovaljcima. Radni organ im je isti kao kod
glatkih valjaka, samo to je povezan sa motorom sa vibracionim ureajem ime se proizvode
vibracije i vri kompaktiranje. Teina im je dosta manja, kree se od 30-140 kN, dok je brzina
vea i ide od 1-20 km/h. Praktini uinak zavisi od velikog broja varijabli, dimenzije, energije
sabijanja, broja sabijanja, uslova rada, a kree se od 50-500 m3/h.

Slika br. 17: Glatki vibracioni valjak

Valjci na pneumaticima rade kao statiki i imaju jako iroku primjenu, od zemljanog
materijala preko asfaltnih mjeavina i jezgra zemljanih brana. Mogu biti prikolini i samohodni.
Kod samohodnih obino postoji vie redova pneumatika. Sa gornje strane imaju zatvoren sanduk
razliite zapremine u koji se stavlja odreeni balansni materijal (pjesak, ljunak, betonski blokovi
itd.) koji doprinose poveanju ukupne teine pneumovaljaka. Konstruktivna teina samohodnih
pneumovaljaka kree se ak do 850 kN. Brzina kretanja im je od 1-20 km/h. Praktini uinak
zavisi od dimenzija pneumovaljka i kree se od 50-500 m3/h.

Graevinski fakultet

Slika br. 18: Pneumatski valjak

Posljednjih godina javljaju se jo i kombinovani valjci koji su kombinacija glatkih valjaka i
pneumovaljaka. Kod njih su obino pneumatici pogonski, a sabijanje se vri sa glatkim valjkom.
Najee rade kao vibracioni i imaju dosta manji praktini uinak od ostalih tipova i on se kree
od 30-150 m3/h.

Slika br. 19: Kombinovani valjak

Svi valjci rade kao maine sa kontinualnim dejstvom i praktini uinak se rauna po obrascu:

gdje je: v brzina kretanja valjka (km/h)

b irina sloja koji se sabija, tj. irina valjka (m)
b irina preklapanja, obino 2*0.10 (m)
hsl visina sloja koji se sabija, obino 65% od visine nasutog sloja (m)
kv koficijent iskoritenja radnog vremena