Odgovori iz kognitivne psihologije

1..Pojam i znaaj komunikacija?

KOMUNIKACIJA kao etioloki faktor zdravog i/ili poremeenog odrastanja.
(skripta, modela, obrazaca, zapaanja i stila ivljenja).

Poremeaj komunikacija poremeaj reagovanja i ponaanja;

Efikasne komunikacije zdravo odrastanje konstruktivno ponaanje

(efikasno reagovanje i ponaanje).
Zbog toga se bavimo komunikacijom.
Komunikacija je sastavni dio interakcije (saradnje) ljudi na svim uzrastima i na
svim nivoima (neverbalnom, empatikom i verbalnom).

2.Refleksije komunikacija?
Refleksije komunikacije:

odrastanje...

socijalizacija...

internalizacija i eksternalizacija...

kreativnost...

mijenjanje (adaptivnost)...

Komunikacija je svjesna i/ili nesvjesna (ciljana, spontana) razmjena informacija

(poruka, reakcija).
Informacija je saoptenje o nepoznatom (i/ili)poznatom.
Komunikacija se odvija najmanje u dijadi (izmeu bar dvije osobe).
Komunikacija ima dva osnovna elementa:

komunikacijski stimulans (stimulus, dra) (S) u formi verbalnog pitanja,

neverbalnog, empatikog i/ili tvrdnje, miljenja,

komunikacijska reakcija (R).

3.Segmenti komunikacija ?
Sastavni
informacija) je:

element

(segment,

fenomen,

pojava)

komunikacije

PORUKA

materija,
energija,
informacija.

neodvojene

verbalna,
neverbalna,
empatika.

(razmjena

 [Komunikacija je osnova interakcije (saradnje) i transakcije (razmjene,

davanja, primanja).

4.Pojam ,forme i znaaj poruke u komunikaciji?

Informacija je saoptenje o nepoznatom (i/ili)poznatom.
Komunikacija se odvija najmanje u dijadi (izmeu bar dvije osobe):
Poruka moe biti razliite vrijednosti:

materijalne...

duhovne...

bezvrijedne (tetne poruke)...

vrijednosne (korisne poruke)....

Komunikacija se odvija
komunikacijski sklop (sistem).

odreenim

okolnostima

(uslovima)

koji

ine

Kao to postoje razliiti modeli (obrasci) nepoeljnog ponaanja, postoje i razliiti

(poeljni i nepoeljni) modeli komunikacija. (transakcione igre) i komunikacijski sistemi:
Porodica, kola, radna sredina, partnerski odnosi..

5.Zlatna pravila komunikacije ?

Fleksibilnost (promjenljivost, savitljivost..)
Vjetine sposobnost pravilne (efikasne) komunikacije.
Stiu se vjebanjem:

igranjem uloga (role play);

tehnikama relaksacije (pokreti, psihomotorika, poloaj tijela);

tehnikama ventilacije (abreakcije, katarze)

tehnikama orijentacije na tijelo (disanje, fiksiranje, centiranje).

Potovanje linosti ne samo zbog principa (pravila) humanosti (zahtjeva humanost), nego
to je efikasnije uspjenije od prinuda, povreda i/ili tortura.

6.Nivoi i korespodentnost komunikacija?

7.Pojam i pravila slanja FB (feed back ) poruka?

Feed back slanje povratnih informacija svome izvoru (osobi sagovorniku).
Osnovana pravila slanja FB (FEED BACK-a):

da sagovornik razumije informacije;

da je sagovornik spreman da prihvati informaciju;

da je sagovornik spreman da reaguje na informaciju.

FEED BACK fid bek direktno perceptualno obavjetava o djelovanju neijeg

ponaanja na druga lica.
Npr. opaanje uzvratnog osmijeha kojim se otpozdravlja sopstveni osmijeh. Npr.- ja
sam, prua ruku i posmatra reakciju.

8.Efikasno slanje verbalnih poruka ?

Razlikovati (insistirati) injenice od sudova i elja.
Slati relevantnu (znaajnu, bitnu) informaciju!
Slati specifinu informaciju (posebnu, dodatnu)!
Izvui (uspostaviti) kriterij informacija (bitne, specifine)!
Izmjeniti svoj stav u vezi sa informacijom .
Informisati o rijeivom problemu!
Izbjegavati emocionalno zasiene termine (npr. grozno, uasno)!
Informisati osobu o temi u kojoj je kod kue (bliskoj temi)!
Ostati na komunikacijskom polju.
Prihvatiti razliitost sagovornika!
Naroito obratiti panju na povratnu spregu. (feed back)

9.Aspekti neverbalnih komunikacija?

paralingvistiki neverbalna komunikacija zajedno sa rijeima (npr. neu...
popraeno mrnjom).
ekstralingvistiki izvor rijei (npr., oduevljenje osmjeh, poveane otvorene
oi),
metalingvistiki odnos karakteristika poruke i karakteristike individue (vii nivo
neverbalne poruke).
metoporuke su svojstvena uputstva, kako treba razumjeti ve poznatu poruku.
Metalingvistiki aspekti podrazumijevaju tumaenje neverbalne komunikacije u razliitom
kontekstu (poziciji, izgledu..)

10.Prostorne zone u komunikaciji?

Znaajne su 4 ( 5 )prostornih zona:

Intimna (15-46 cm)-pogled ispod brade-zainteresovano.

Koktel (46cm 1, 2 m)-lina zona askanja-oputanja.

tand (drutvena)-1, 2 m-3, 6 m-slubena.

Zvijezda (javna zona), preko 3,6 m.

Blisko intimna (0 15 cm) je kulturoloki odreena i optimalna za

komunikacije sa samo voljenim osobama partnerima ili prijateljima koji mogu da
priu blizu ili da je dodirnu zagrle.

Intimna (15 45 cm) od svih zonskih udaljenosti, ova je daleko

najvanija, budui da je to zona koju osoba uva kao da je njeno vlasnitvo.
U nju smiju da zau iskljuivo oni koji su nam emocionalno bliski..
Ulazak drugih osoba u intimnu zonu (unijeti se u lice) predstavlja izazov,
ugroavanje ili agresiju prema sagovorniku.
I ova zona se moe koristiti za eksplorativni razgovor sa odreenom osobom, npr., sa
uenikom, maloljetnikom, pacijentom....
Lina koktel, (46cm 1,2 m) distanca na kojoj se dri udaljenost od ostalih.

Ljudi su na optimalnoj udaljenosti da se dobro uju, okrenuti licem ili

bono jedan prema drugom u poziciji da se meusobno mogu posmatrati.
To je osnovna zona u kojoj se obavljaju eksplorativni razgovori posebno sa
djecom i maloljetnim osobama.
Drutvena tand ili pult zona, (1,2 m 3,6 m) to je distanca u kojoj se ljudi
dre na odstojanju od nepoznatih osoba, gdje se obavljaju razgovori.
Javna zona mitinga ili zvijezda, preko 3,6 m

javna zona
preko 3,6 m

drutvena zona
(1,2 m 3,6 m)

lina zona
(46 cm 1,2 m)

intimna zona
(15 45 cm)

blisko intimna zona

(0 15 cm)

pogodna je za obraanje veoj grupi ljudi u stojeem poloaju

11.Facijalna ekspresija u komunikaciji?

Facijalna ekspresija (izrazi lica 250 000 izraza lica):

makro (trajni) izraz: bore, gr, mlohavost,

mikro (kratkotrajni) tikovi

Usmjeravanje pogleda (govor oiju):

bacanje pogleda (razliit izraz lica mrnja, dodvoravanje, boleivost,

umoljivost),

fiksiranje (oi u oi),

koliina treptanja,

irenje oiju (suavanje),

mirkanje(mrnja, iznenaenost, podozrivost),

kiljenje

12.Gestovna ekspresija?

Gestovna ekspresija izraavanje pokretima govor tijela:

ok (savijen palac i kaiprst);

palac (dobro je);

slijeganje ramenima i irenje ruku nadole (ne znanje);

ruka na ustima (ispad, neiskustvo);

prst na ustima (la);

pogled dolje;

rukovanje:

srdanost (osmijeh, stisak)

nepovjerenje (kraj prstiju)

nezainteresovanost

strah (znojem ruke)

mlohavost (slab karakter)

poloaj dlana

nadmo (odozgo)

inferiornost (odozdo)

pokazivanje pesnice (agresivnost),

pokreti akom, trljanje dlanom (radoznalost, nestrpljenje),

dodir nosa (obmana, sumnja, la),

dodir usta (la),

ekanje po vratu (kupovina vremena),

ruke na leima (uznemirenost),

odmicanje kragne neugoda (znoji se ...stee ga),

otvorene ruke iskrenost,

usredsreenost pogleda (izraz lica, oiju) aktivno sluanje,

akanje po sebi (kupuje vrijeme),

sjedi i dri se za koljena (uri mu se, nestrpljenje),

nagnuta glava slua,

pravljenje kolut dima (zabavlja se, ne slua),

skrtene ruke (smirivanje),

rukovanje (znak miroljubivosti) sa maloljetnicima da, ne mlohavo mrtva

riba.

13.Dinamika u komunikaciji?
Dinamika i bliskost pravila:

presporo gubi se bitka,

prebrzo gubi se glava,

predaleko gubi se kontakt,

preblizu gubi se maloljetnik.

14.Proksemika ekspresija?

dodir ruke):

Proksemika ekspresija tj. izuavanje tjelesnih kontakata, dodira (npr.

lupkanje po sagovorniku,

povlaenje za ruku,

ramena,

grljenje,

dodir koljena.

15.Spacijalno ponaanje u komunikaciji?

Spacijalno ponaanje ponaanje pokretima (govor tijela):

hodanje po prostoriji (od take do take) nestrpljenje,

pokazivanje rukama (detaljisanje),

klimanje glavom (odobravanje, negiranje),

nagib tijela (zauzimanje stava),

klaenje tijelom (uenje)

Znaajan je ritam i brzina izraavanja (dinaminost)

16.Odjea i druga obiljeja u komunikaciji?

Odjea osim to titi ima i simbolino znaenje:

pedantnost,

neurednost,

ukus,

imid,

zatita (uniforma koja titi policijska, carinska - mo),

razdvajanje (nebliskost)

Ukrasi simbolino znaenje:

kompenzacija (popunjavanje praznina),

mimikrija (skrivanje)

17.Pojam i znaaj jezika u komunikaciji?

Jezik je organizacija, kombinacija i upotreba rijei da bi se komuniciralo.
Jezik:

omoguava komunikaciju s drugima oko nas,

da mislimo o stvarima i procesima koje trenutno ne mozemo vidjeti, uti,

osjetiti, dotaknutilli mirisati, ukljuujui ideje koje ne moraju imati ikakav
opipljivi oblik,

rijei koje koristimo mogu biti napisane, izgovorene ili oznaene nekako
drugaije (npr. znakovnim jezikom),

ne svodi se sva komunikacija razmjena misli i osjeaja na jezik;

18.Obiljeja jezika?
Jezik je:
Komunikativan: nam omoguuje komuniciranje sa jednom ili vie osoba s kojima
imamo zajedniki jezik - najoitije obiljeje jezika i najznaajnije

Arbitrarno simbolian:

Jezik stvara arbitrarni odnos izmedu simbola i onoga na sto se odnosi: ideje, predmete,
procese, stanja, osobine.
komuniciramo kroz zajedniki sustav arbitrarnih simbolikih znakova za: stvari, ideje,
procese, odnose, opise...
Sve su rijei simboli predstavljaju neto, odnose se na... stoje umjesto neega ili
sugeriu neto drugo.
Dva naela osnove znaenja rijei su.

naelo konvencionalnosti:
o znaenja rijei odreena konvencijama drugim rijeima;
o rijei znae ono sto su konvencije odredile da znae.

naelo suprotnosti:
o razliite rijei imaju razliita znaenja.

Pravilno strukturiran:
Jezik ima strukturu,

samo odreni obrasci poretka simbola imaju znaenje,

razliiti poredci nose razliito znaenje.

Generativan, produktivan:

unutar granica lingvistike strukture korisnici jezika mogu proizvoditi nove

izraze...

mogunosti za stvaranje novih izraza bezgranine...

produktivnost izraz za nau neogranienu sposobnost kreativnog

stvaranja jezika;

Dinamian:

Jezici se stalno razvijaju.. pojedinani korisnici jezika i ira grupa korisnika

stvaraju rijei i fraze i mijenjaju uporabu jezika...

prihvatanje ili odbijanje promjena

19.Fundamentalni aspekti jezika? (v. razum. i v. fluent. )

Bazino postoje dva fundamentalna aspekta jezika:
razumijevanje primljenog i dekodiranje jezinoga ulaza i
ekspresivno kodiranje i proizvodnja i jezinog izlaza.
Katkada istraivai koriste pojmove: verbalno razumijevanje... (sposobnost
primatelja da razumije napisani ili izgovoreni jezini ulaz, poput rijei, reenica i odlomaka),
te verbalnu fluentnost (ekspresivnu sposobnost stvaranja adekvatnog lingvistikog izlaza).
Kada je rije o govornoj komunikaciji, mozemo govoriti o vokalnom
razumijevanju ili fluentnosti.
Thurstone (1938) je smatrao da su verbalno razumijevanja i verbalna fluentnost
odvojene sposobnosti.

20.Fonem,morfem,vokabular,diskurs ...?
Najmanja jedinica govornog zvuka je glas.
Najmanja jedinica govornog zvuka koja se moe upotrijebiti za razlikovanje jednog
izraza u nekom jeziku od drugoga jest fonem.
Ti se glasovi proizvode naizmjeninim slijedom otvaranja i zatvaranja glasovnog
aparata.
Prouavanje odreenih fonema jezika je fonemika.
morfemi najmanje jedinice koje prenose znaenje unutar odreenog jezika.
Kombiniranjem morfema dobija se vokabular, tj. repertoar rijeci..
Vokabular se izgrauje polako, izlaui se viestruko razliitim rijeima i znakovima
njihova znaenja.
Semantika -istrauje kako rijei izraavaju misli.
Konana razina analize je razina diskursa

obuhvata uporabu jezika na razini iznad reenice,

poput razgovora, odlomaka, pria...

21.Osnovne vrste perceptivnih procesa u procesu uenja itanja?( leks. i

razum. )
Kad poetnik ui itati, on mora svladati dvije osnovne vrste perceptivnih procesa:
leksike procese i procese razumijevanja.
Leksiki procesi koriste se za prepoznavanje i pamenje slova i rijei, dok se
procesi razumijevanja koriste da bi se shvatio tekst kao cjelina...
Razmatrajui leksike procese pri itanju, vidjet emo razdvajanje i integraciju
pristupa percepciji :

Odozgo prema dolje (od reenice ka rijei i slovu) i

Odozdo prema gore (od slova ka rijei... reenici... knjizi

22.Efekt superiornosti rijei u uenju i / ili efikasnost itanja

Osim neuropsiholoke podrke, najmanje su dva modela prepoznavanja rijei:
interakcijski i simulirano-kompjutorski.
Oba su modela uspjeno predvidjela efekt superiornosti rijei.
Kod efekta superiornosti rijei, slova se itaju mnogo lake kada su uklopljena u
rijei nego kada su prezentirana izolirano ili sa slovima koje ne ine rijei (Kattelov
model lake itanje povezanih rijei).

23.Korespodentnost jezika i miljenja

Jedno od najzanimljivijih podruja u istraivanju jezika je odnos izmeu jezika i
miljenja.
jezik moda ne odreuje miljenje, ali jezik sigurno moe uticati na
miljenje.
Nae je miljenje i na jezik je u mnotvu interakcija od kojih sada razumijemo
samo neke.
Jezik pospjeuje miljenje, pa ak utie na percepciju i pamenje.
Jezik i miljenje su u interakciji tijekom itavog ivota (Vygotsky, 1986).

24.Lingvistika relativnost?
Lingvisticka relativnost (relevantan pojam) - tvrdnja da govornici razliitih jezika
imaju razliite kognitivne sustave i da ti razliciti kognitivni sustavi utiu na naine na
koje ljudi koji govore razliite jezike misle o svijetu.
Po hipotezi lingvistike relativnosti - mi u mnogome vidimo, ujemo i na druge
naine doivljavamo, na nain na koji to inimo zbog toga to nas jezine navike nae
okoline predisponiraju na odreene izbore interpretacija.

25.Lingvistike univerzalije?
Lingvisticke univerzalije su karakteristini obrasci u jezicima razliitih kultura.
Lingvisti su identificirali stotine ligvistikih univerzalija koje su u vezi s fonologijom,
morfologijom, semantikom i sintaksom.
Npr., Podruje koje dobro ilustrira mnoga od istraivanja univerzalija usmjereno je
na imena boja (11 naziva za pojedine boje crno, bijelo, crveno, uto, zeleno, plavo,
smee, purpurno, ruisto, narandaszo, i sivo druga univerzalija su imena boja po
grupama... )

28.Metaforiki jezik?
Metaforiki jezik svakom govorniku, posebno pjesnicima, zanimljiva njegova sveprisutna
figurativna upotreba posebno upotreba metafora kao naina izraavanja misli.
Metafore stavljaju dvije imenice jednu uz drugu na nain koji pozitivno istie
njihove slinosti, a pri tome ne opovrgava njihove razliito Metafore mogu obogatiti na
jezik u drutvenom kontekstu.
Npr., ako nekome kaemo ti si princ, vjerojatno ne mislimo daje osoba zaista
princ, nego da ima osobine princa.
Metafore mogu obogatiti na jezik u drutvenom kontekstu.

26.Bilingvizam,monolingvizam i dijalekti?
Bilingvizam (dvojezinost) i dijalekti znaajne zakonitosti.
Istraivanja Hoffmana i suradnika - otvorila su neka pitanja koja su zadivila
psiholingviste: ako osoba moze govoriti i misliti na dva jezika, misli li ona razliito na
svakom jeziku?
Zapravo, misle li bilingvalni - ljudi koji govore dva jezika drugaije od
monolingvalnih - ljudi koji govore samo jedan jezik?
(Multilingvalni govore najmanje dva i mogue vie jezika)
Moze li biligvizam utjecati na inteligenciju, pozitivno ili negativno?
UTIE !
Zavisno od nivoa znanja oba jezika.
Dijalekt je regionalna varijanta jezika koja se razlikuje po obiljejima poput
vokabulara, sintakse i izgovora.
Katkada se razliitim dijalektima pripisuje razliiti socijalni status, pri emu
standardni oblici imaju vii status od nestandardnih.

27.Govorne omake?
Jedna od netonih upotreba jezika jest kroz govorne omake nehotine jezine
pogreke u onome to govorimo, koje se mogu javiti na bilo kojoj razini lingvistike
analize: na razini fonema, morfema ili veih jezinih jedinica ...
U takvim sluajevima ono to mislimo i elimo rei ne odgovara onome to zaista
kaemo.
sihoanalitiari frojdistikog usmjerenja smatraju da kod frojdovskih omaki
verbalne omake odraavaju neke nesvjesne procese koji imaju psiholoko znaenje esto oznaavajui potisnute emocije (traumatizacija, npr., mucanje).
Katkada ak nismo ni svjesni omake dok nas na nju ne upozore, jer je u jeziku misli,
misao ispravna, premda je ekspresija bila nehotino kriva
Svaka vrsta jezinih omaki moe se javiti na razliitim hijerarhijskim razinama
lingvistike obrade:

na akustikoj razini fonema, na semantikoj razini morfema, pa i na

viim razinama...

29.Jezik u drutvenom kontekstu?

Istraivanje drutvenog konteksta jezika relativno je novo podruje lingvistikih
istraivanja.
Istraivaci jezika postali zainteresirani za pragmatiku istraivanje kako ljudi
koriste jezik ukljuujui sociolingvistiku i druge aspekte drutvenog konteksta jezika.
Kognitivni psiholozi - postaju sve vie zainteresirani za drutveni kontekst u
kojem usvajamo i koristimo jezik.
Neki sociolingvisti izuavaju nain na koji ljudi koriste nelingvistike elemente
Formalni pojam za istraivanje interpersonalne distance (ili njene suprotnosti,
proksimalnosti) je proksemija (relativna udaljenost) prosorne zone...

30.Govorni akti?
Teorija govornih akata smatra da u osnovi ima pet stvari koje moete postii
govorom ni vie, ni manje:
Prva kategorija govornih akata su reprezentativi govorni akt kojim osoba
prenosi uvjerenje da je data pretpostavka tona mora biti dokazano.
Druga kategorija govornih akata su direktivi pokuaj govornika da navede
sluatelja da neto uini. Trea su kategorija komisivi govornik se obvezuje na neku
buduu akciju. Npr., obeanja, obvezivanja, ugovori,

 etvrta kategorija govornih akata su ekspresivi izjava u vezi s

govornikovim psiholokim stanjem npr., Zadovoljstvo mi je...
Peta kategorija govornih akata su deklaracije npr., Vi ste poloili ispit
Katkada su govorni akti neizravni, to znai da svoje ciljeve postiemo govorei na
posredan nain.

31.Diskurs i razumijevanje jezika?

Diskurs ukljuuje komunikacijske jedinice jezika koje su vee od pojedinanih
reenica u razgovorima, predavanjima, novelama, esejima, pa i udbenicima.
Kognitivni psiholingvisti koji analiziraju diskurs - posebno su zainteresirani za to
kako moemo odgovoriti na pitanja postavljena u prethodnom primjeru.
Kada razumijevamo znaenje zamjenica (npr., ona, ona, njega, nju, ono, oni,
njima, mi, nas), kako znamo na koga se (ili na to) zamjenice odnose?
Kako znamo znaenja krnjih izraza (npr. Da, definitivno...
Znaenje zamjenica, krnjih izraza, odreenog lana, oznaitelja dogaaja i drugih
posebnih elemenata u reenici obino ovisi o strukturi diskursa unutar kojeg se ti
elementi javljaju.

32..Semantiko kodiranje-pronalaenje znaenja rijei u pamenju?

Semantiko kodiranje pronalaenje znaenja rijei u pamenju
Semantiko kodiranje proces kojim prevodimo osjetne informacije u smislene
reprezentacije koje percipiramo.
Zasnovano je na naem razumijevanju znaenja rijei.
Pri leksikom pristupu mi identificiramo rijei na temelju kombinacije slova i tako
aktiviramo svoje pamenje u pogledu rijei.
Pri semantikom kodiranju poduzimamo sljedei korak i pristupamo znaenju
rijei pohranjenom u pamenju.

33.Usvajanje rjenika-deriviranje znaenja rijei iz konteksta?

Kada god ne moemo semantiki kodirati rije, budui da njeno znaenje nije ve
pohranjeno u pamenju, moramo pribjei nekoj strategiji deriviranja znaenja iz teksta.
Openito, moramo ili potraiti znaenje iz nekog vanjskog izvora (poput rjenika, ili
da pitamo uitelja) ili pak formulirati znaenje na temelju postojeih informacija pohranjenih
u pamenju i koristei pri tome znakove iz konteksta.
Heinz Werner i Edith Kaplan (1952) - su tvrdili da ljudi veinu svoga vokabulara
usvajaju indirektno, ne koristei vanjske izvore, nego pogaajui znaenje nepoznate
rijei iz okolnih informacija.

34.Razumijevanje ideja u tekstu-propozicijske reprezentacije?

mi ne pokuavamo pohraniti tone rijei koje itamo u radnom (aktivnom)
pamenju.
Nastojimo izvui temeljne ideje iz grupe rijei i pohraniti te temeljne ideje u
pojednostavljenom reprezentativnom obliku u radnom pamenju.
Reprezentacijski oblik za te temeljne ideje je propozicija.
Propozicija - najkraa jedinica jezika za koju se nezavisno moe utvrditi je li
tona ili pogrena.
Openito, propozicije postavljaju ili radnju ili odnos.

35.Razumijevanje teksta na temelju konteksta i stajalita?

: nae razumijevanje onoga to itamo ovisi o nekoliko sposobnosti:
o pristupu znaenju rijei, bilo iz pamenja, bilo na temelju konteksta,
o deriviranju znaenja iz kljunih ideja onoga to itamo,
o stvaranju mentalnih modela koji simuliraju situacije o kojima itamo i
o ekstrahiranju kljunih informacija iz teksta, na temelju konteksta u kojima
itamo i naina na koje namjeravamo koristiti to sto itamo.
Upotreba jezika je u interakciji s miljenjem i sa drutven

36.Neuropsihologija jezika-istr. Lezija i druge metode?

Prouavanjem pacijenata s modanim lezijama istraivai su puno saznali o
odnosima izmeu odreenih podruja mozga ) i odreenih jezinih funkcija.
Mnoge jezine funkcije locirane primarno u odreenim podrujima kore mozga.
Novija istraivanja posttraumatskoga oporavka jezinog funkcioniranja
metodom slikovnih prikaza mozga nalaze da se neuroloko lingvistiko funkcioniranje
preraspodjeljuje na druga modana podruja, ukljuujui analogna podruja desne
hemisfere i neka frontalna podruja.
Istraivai su pronali da je i kod mukaraca i kod ena pri izvoenju zadataka
prepoznavanja slova i prepoznavanja znaenja rijei aktivan lijevi temporalni reanj
mozga.
Kada su, meutim, rjeavali zadatak rimovanja, kod mukaraca je bila
aktivirana samo inferiorna (nia) frontalna regija lijeve hemisfere, dok je kod ena
bila aktivirana inferiorna frontalna regija i lijeve i desne hemisfere.
Istraivai su prouavali mozgovnu lokalizaciju jezicne funkcije i drugim
metodama, poput procjene lingvistike funkcije nakon elektrinog podraivanja mozga.

Pomou istraivanja podraivanjem - istraivai su pronali - da podraivanje

odreenih toaka u mozgu proizvodi ograniene efekte na odredene lingvistike
funkcije (poput imenovanja objekata) kroz ponavljane, sukcesivne pokuaje.

37.Faze-koraci u ciklusu rjeavanja problema?

U mnogim situacijama probleme moemo bolje rjeavati koritenjem znanja ili koristenjem
kreativnog uvida.
Iako je ovo poglavlje usmjereno na rjeavanje problema kod pojedinca, vrijedno je
zapamtiti da grupni rad esto olakava rjeavanje problema.
Ciklus rjeavanja problema ukljuuje:

identifikaciju problema,

definiju problema,

oblikovanje strategije,

organizaciju informacija,

raspodjelu resursa,

praenje i evaluaciju ...

38.Vrste problema-dobro i /ili loe strukturirani probl.-zadaci?

Kognitivni psiholozi su kategorizirali probleme s obzirom na to imaju li jasan put do
rjeenja.
Problemi s jasnim putom do rjeenja ponekad se nazivaju dobro strukturiranim
problemima (drugi naziv je dobro definirani problemi; npr. Kako ete izraunati povrinu
paralelograma?).
Problemi koji nemaju jasne putove do rjeenja su loe strukturirani problemi (nazivaju
se jo i loe defmiranim problemima)... Npr. Kako ete zavezati dva objeena konopca, ako
nijedan od njih nije dovoljno dugaak da biste drei ga mogli dosei onaj drugi?).
Lose strukturirani problemi po definiciji nemaju dobro definirani problemski prostor.
Glavnina teskoa kod takvih problema sastoji se u osmiljavanju plana za uzastopno
slijeenje niza koraka koji se postupno pribliavaju rjeenju.
Uvid je specifino i ponekad naizgled iznenadno razumijevanje problema ili strategije
koja pomae u njegovu rjeavanju.

39.Zapreke i pomo u rjeavanju problema-ment. setovi, uvrijeenost i fiksacija?

Mnoge probleme, a naroito probleme koji zahtijevaju uvid, teko je rijeiti jer su
rjeavai skloni u novi problem unijeti odreeni mentalni set .
Drugi naziv za mentalni set je uvrijeenost. Kad rjeavai problema imaju uvrijeeni
(rigidnost) mentalni set, oni se fiksiraju na strategiju koja obino dobro funkcionira u
rjeavanju mnogih problema, ali koja nije uspjena u rjeavanju tog odreenog problema.
Druga vrsta mentalnog seta ukljuuje fiksaciju na odreenu upotrebu (funkciju) nekog
predmeta.
Odreenije, funkcionalna fiksiranost je nemogunost uvianja da se predmet ija nam
je odreena funkcija poznata moe takoer upotrijebiti za obavljanje drugih funkcija.
Funkcionalna fiksiranost spreava nas u rjeavanju novih problema koritenjem starog
orua na novi nain.
Trea vrsta mentalnog seta smatra se aspektom socijalne kognicije: to su stereotipi
(predrasude)

40.Negativni i pozitivni transfer?

Kognitivni psiholozi upotrebljavaju naziv transfer da bi opisali iri fenomen svakog
prijenosa znanja ili vjetina iz jedne problemske situacije u drugu.
Transfer moze biti i negativan i pozitivan. Negativni transfer se javlja kad je rjeavanje
odreenog problema oteano rjeavanjem nekog ranijeg problema.
Ponekad raniji problem navede osobu na pogrean put.
Pozitivni transfer se javlja kad rjeenje ranijeg problema olakava rjeavanje novog
problema, tj. ponekad transfer mentalnog seta moe pomoi u rjeavanju problema.
Promatrano iz ire perspektive, moglo bi se rei da pozitivni transfer ukljuuje transfer
faktografskog znanja ili vjetina iz jedne situacije u drugu.

41.Inkubacija?
Inkubacija je jednostavno odlaganje problema na neko vrijeme - nudi jedan nain
umanjivanja negativnog transfera.
Na primjer, ako ustanovite da ne moete rijeiti problem i nijedna od strategija koje
moete domisliti ne vrijedi, pokuajte odloiti problem na neko vrijeme da bi inkubirao.
Tijekom inkubacije ne smijete svjesno razmiljati o problemu. No postoji mogunost
da e se problem obraivati nesvjesno.
Loa strana inkubacije jest to ona traje. Ako problem morate rijeiti do odreenog
vremena, morate ga poeti rjeavati dovoljno rano da biste ga rijeili na vrijeme, ukljuujui
vrijeme potrebno za inkubaciju.

42.Strunost-znanje i rjeavanje problema?

ak i ljudi koji nisu strunjaci za kognitivnu psihologiju uoavaju da znanje, naroito
struno znanje, uveliko poboljava rjeavanje problema.
Istraivanja kognitivnih psihologa sugeriraju da je ono to razlikuje strunjake od
poetnika je koliina, organizacija i upotreba znanja.
strunjaka sadravale su velike, meusobno vrlo dobro povezane jedinice znanja,
organizirane u skladu s temeljnom strukturalnom slinou meu jedinicama znanja.
Nasuprot tome, eme poetnika sadre relativno male i nepovezane jedinice znanja,
organizirane prema povrinskim slinostima.
Strunjaci paljivije od poetnika prate svoje strategije rjeavanja problema.

43.Uroeni talent i steene vjetine u rjeavanju problema?

Mnogo se raspravlja o tome jesu li razlike izmeu poetnika i strunjaka te izmeu
razliitih strunjaka posljedica uroenog talenta ili kvalitete i koliine vjebe u podruju, pri
emu mnogi prihvaaju stajalite vjeba dovodi do savrenstva.
Vjeba bi trebala biti namjerna ili usmjerena, naglaavajui stjecanje novih vjetina, a
ne besmisleno ponavljanje onoga to strunjak koji se razvija ve zna raditi.
Sigurno je da su neka podruja vjetina u velikoj mjeri ovisna o iskustvu.
Genetsko je naslijee vano u stjecanju barem nekih vrsta strunosti.
Istraivanja nasljednosti npr. poremeaja itanja izgleda upuuju na snanu ulogu
genetskih faktora kod ljudi s poremeajima itanja .

44.Kreativnost u rjeavanju problema-pojam, znaenja i inioci...?

Veina istraivaa u ovom podruju iroko bi definirala kreativnost kao proces proizvodnje
neega to je istovremeno i originalno i vrijedno.
To neto moe biti teorija, ples, kemijski element, proces ili postupak, pria,
Ope je prihvaeno miljenje da vrlo kreativni pojedinci imaju i kreativni ivotni stil,
kojem je svojstvena fleksibilnost, ponaanje koje nije stereotipno..
Kreativnost je koliko proizvodite, Prema tome, kreativnost jednostavno odraava
sposobnost da se proizvede vie..
Kreativnost je sto znate
Drugi istraivai u podruju psihologije usmjerili su se na kreativnost kao kognitivni
proces, prouavanjem rjeavanja problema i uvida.
Kreativnost je ko jeste !
Drugi psiholozi su se okrenuli od kognicije da bi razmotrili ulogu linosti i motivacije
u kreativnosti.

Baron takoer spominje ulogu osobne filozofije u kreativnosti, predlaui da

fleksibilna vjerovanja i iroko prihvatljivi stavovi prema drugim kulturama, rasama i
religijama poveavaju kreativnost.
Ono sto nazivamo kreativnim nikad nije rezultat samo djelovanja pojedinca.
Kreativnost je korespodentna sa drutvenim kontekstom.

45.Vrste kreativni doprinosaOsam vrsta kreativnih doprinosa:

Replikacija. Kreativni doprinos predstavlja napor da se pokae kakoje odreeno
podruje tamo gdje bi trebalo biti
Redefinicija. Trenutano stanje u podruju se, dakle, sagledava s nove toke
gledita.
Unapreenje. Kreativni doprinos predstavlja pokuaj da se podruje unaprijedi u
smjeru u kojem se vec kree.
Izrazito unapreenje. Kreativni doprinos predstavlja pokuaj da se podruje
unaprijedi u smjeru u kojem se ve kree, no doprinos vodi podruje preko toke koju su
drugi spremni prihvatiti.
Preusmjeravanje. Kreativni doprinos predstavlja pokuaj da se podruje sa
sadanjeg poloaja pomakne u novom i razliitom smjeru.
Rekonsrutkcija preusmjeravanje. Kreativni doprinos predstavlja pokuaj da se
podruje pomakne na poloaj na kojem je bilo ranije
Ponovni poetak. Kreativni doprinos predstavlja pokuaj da se podruje pomakne na
drugu i ranije nedostignutu poetnu toku.
Integracija. Kreativni doprinos predstavlja pokuaj da se podruje pomakne tako da
se ujedine aspekti dvaju ill vie prolih vrsta kreativnih doprinosa koji su ranije smatrani
razliitima.

46.Prosuivanje i odluivanje...?
Cilj prosuivanja i odluivanja jest da odaberemo izmeu ponuenih
mogunosti ili da procijenimo prilike (npr., da za svotu novca kojom raspolaemo
odaberemo automobil koji nam se najvie svia).
U svojem svakodnevnom ivotu stalno prosuujemo i odluujemo.
Npr., jedna od najvanijih odluka koje ste donijeli vjerojatno je ona hoete li i kamo
ete ii na fakultet.
Prema teoriji subjektivne oekivane koristi, cilj ljudske aktivnosti je traenje ugode
i izbjegavanje boli. Prema ovoj teoriji, pri donoenju odluka ljudi e nastojati
maksimalizirati ugodu i minimalizirati bol.

47.Heuristici -preice i pristranosti ...?

Kognitivni psiholozi su promijenili sliku istraivanja prosuivanja i odluivanja
svojom sugestijom kako bi moglo biti znatno vjerojatnije da ljudi donose odluke na
osnovi pristranosti i heuristika (preica) nego sto se to inilo na osnovi ranijih istraivanja.
Te mentalne preice olakavaju kognitivno optereenje donoenja odluka, no takoer
znae i znatno vee anse za pogreke.

48.Dostupnost-heuristik dostupnosti...?
Veina od nas barem povremeno rabi heuristik dostupnosti u kojem
prosuujemo na osnovi lakoe kojom moemo prizvati one sluajeve nekog fenomena koje
smatramo relevantnima.
Na primjer, jedan od initelja koji dovode do vee dostupnosti nekog dogaaja je
zapravo vea uestalost tog dogaaja.
Meutim, na dostupnost mogu utjecati i nedavnost prezentacije.
heuristik dostupnosti je esto prikladna preica koja donosi najmanje trokova.

49.Ostali fenomeni prosuivanja?

Jo jedan fenomen u prosuivanju je iluzorna korelacija, kod koje smo skloni
odreene dogaajedoivljavati kao povezane jer smo predisponirani da to inimo.
Jo jedna uobiajena pogreka za jest pretjerano samopouzdanje
Zbog pretjeranog samopouzdanja ljudi esto donose loe odluke, na osnovi
neprikladnih informacija i neuinkovitih strategija donoenja odluka.
od dosta estih pogreaka u prosuivanju je pogreka propalog troka, a radi se o
odluci da nastavimo ulagati u neto samo zato to smo u to ve ulagali i nadamo se da emo
vratiti svoj ulog.
Kod prosuivanja je takoer vazno uzeti u obzir trokove prilike, to su trokovi
koje plaate da biste se okoristili odreenom prilikom fenomen ulaska u rizik.
Naposljetku, pristranost kojoj smo svi esto podloni je pristranost pogleda
unatrag, odnosno pristranost u suenju o dogaajima koji su se zbili u prolosti.

50.Deduktivno rezoniranje?
Deduktivno rezoniranje je proces rezoniranja koji polazi od jedne ili vie openitih
tvrdnji o onome sto je poznato da bi se doslo do logiki sigurnog zakljuka
Deduktivno rezoniranje osniva se na logikim sudovima.
Sud je u osnovi tvrdnja koja moe biti tona ili netona npr.,

Ono to deduktivno rezoniranje ini zanimljivim i korisnim jest to da ljudi povezuju

razliite sudove da bi donosili zakljuke.
Kognitivni psiholozi ele znati kako ljudi povezuju sudove da bi donosili zakljuke,
od kojih su neki valjani, a neki nisu.

51.Silogistiko rezoniranje-linearni s.,kategoriki s.,mentalni model...?

Osim uvjetnog rezoniranja, postoji jo jedan kljuni oblik deduktivnog rezoniranja, a
to je silogistiko rezoniranje, koje se temelji na upotrebi silogizama.
Silogizmi su deduktivni zakljuci koji ukljuuju donoenje konkluzije na osnovi
dviju premisa.
Dvije glavne vrste silogizama - linearni silogizmi i kategoriki silogizmi.
Linearni silogizmi
U linearnom silogizmu je odnos meu pojmovima linearan, ukljuujui kvan-titativnu ili
kvalitativnu usporedbu, u kojoj svaki pojam pokazuje vie ili manje odreenog atributa ili
kvalitete.
Neki istraivai smatraju da se linearni silogizmi rjeavaju prostorno, putem
mentalnih reprezentacija linearnih kontinuuma.
Osnovna ideja je da ljudi zamisle predodbu slaui pojmove na linearni kontinuum.
Kategoriki silogizmi
kategoriki silogizmi sadre dvije premise i konkluziju.
Kao i kod drugih silogizama, svaka premisa sadri dva pojma, od kojih jedan mora
biti srednji pojam, zajedniki objema premisama.
Prvi i drugi pojam u svakoj premisi su povezani kategorijalnom pripadnou pojmova
- tj. jedan pojam je lan klase na koju upuuje drugi pojam.
Da bismo odredili slijedi li konkluzija logino iz premisa, moramo odrediti
kategorijalnu pripadnost pojma.
Mentalni model je unutarnja reprezentacija informacija koje analogno odgovaraju
onome to je reprezentirano.
Za neke mentalne modele je vjerojatnije da e dovesti do deduk tivno valjane
konkluzije nego za druge, a neki mentalni modeli mogu biti naroito neefikasni u
odbacivanju konkluzija koje nisu valjane.

52.Ostala pomona sredstva i zapreke u dedukt. rezon....?

Prilikom deduktivnog rezoniranja, koristimo brojne heuristike preice, to
ponekad dovodi do netonih zakljuaka.

Osim ovih preica, esto na nas utjeu pristranosti koje iskrivljuju ishod
naeg rezoniranja.
Da bismo poboljali svoje deduktivno rezoniranje, moemo pokuati ne samo
izbjegavati heuristike i pristranosti koji iskrivljuju nae rezoniranje, ve vjebati ono to
pospjeuje rezoniranje, kao npr., produljivanje vremena za donoenje ili evaluaciju
zakljuaka.

53.Induktivno rezoniranje-kauzalno zaklj.,kategoriko zaklj.,rezon. po analog..?

Kod induktivnog rezoniranja, koje se temelji na naim opaanjima, nije mogue
donoenje nikakvih logiki sigurnih zakljuaka.
oko barem jednog od razloga zbog kojih ljudi koriste induktivno rezoniranje: da
bi mogli bolje shvatiti golemu raznolikost u svojoj okolini i da bi predviali dogaaje u
okolini, smanjujui time njihovu nesigurnost.
kauzalnog zakljuivanja (otkrivanja uzrono-posljedinih veza meu pojavama) tj. ispitivanje naina na koji ljudi donose zakljuke o tome da li neto uzrokuje neto
drugo.
Kategoriko zakljuivanje
Na kojoj osnovi ljudi donose zakljuke? Ljudi u tu svrhu rabe i strategije odozdo prema
gore (na osnovi informacija iz svojih osjetnih iskustava) i strategije odozgo prema dolje
(na osnovi onoga to ve znaju ili su ranije zakljuili).
U rezoniranju po analogiji moramo opaati prvi par estica i indukcijom iz tih estica doi
do jednog ili vie odnosa.Zatim moramo taj odnos primijeniti na drugi dio analogije.

54.Alternativno gledite o rezoniranju...?

Posto se mnogi kognitivni psiholozi ne salazu o tome kako i zast ljudi rezoniraju onako
kako to cine, predlozeno je alternativno glediste o rezoniranju.
Steven Sloman (1996.) je prouio empirijske podatke o tome kako ljudi
rezoniraju i zakljuio da je mogue razlikovati dva komplementarna sustava
rezoniranja:
asocijativni sustav, koji ukljuuje mentalne operacije na osnovi opaenih slinosti i
vremenskog dodira.
sustav koji se temelji na pravilima, koji ukljucuje manipulacije na osnovi
odnosa meu simbolima.
Alternativno konekcionistiko gledite predlae da se deduktivno rezoniranje moe
javiti kad odreeni obrazac aktivacije u jednoj skupini vorova i proizvede odreeni obrazac
aktivacije u drugoj skupini vorova.

55.Kognitivni razvoj pojam, glavni pristupi...?

Psiholozi koji nastoje razumjeti kako se miljenje mijenja tijekom ivota prouavaju
kognitivni razvoj.
Kognitivni razvoj ukljuuje kvalitativne promjene u miljenju, kao i kvantitativne
promjene, poput veega znanja i sposobnosti.
Veina se kognitivnih psihologa slae da razvojne promjene nastaju kao rezultat
interakcije i maturacije (naslijea) i uenja (okoline).
Meutim, neki kognitivni psiholozi stavljaju znatno vei naglasak na maturaciju, bez obzira
na neko posebno iskustvo.
Drugi, podvlae vanost uenja, koje se odnosi na svaku relativno stalnu promjenu u
miljenju koja nastaje kao rezultat iskustva.
Premda obino mislimo kako su djeca pod utjecajem svoje okoline, vano je prisjetiti
se da djeca utjeu na okolinu, posebno u okruenju svoje obitelji i prijatelja.
Teorije kognitivnog razvoja su raznovrsne.

56.Sazrijevanje i maturacija procesa miljenja -Piaeekvilibracija...,akomodacija...?

Piaget je vjerovao da je funkcija inteligencije pomoi u prilagodbi na okolinu.
Prema njegovu miljenju (1972), sredstva prilagodbe ine kontinuum koji ide od relativno
neinteligentnih (poput navika i refleksa) do relativno inteligentnih.
Piaget je vjerovao da se razvoj javlja u fazama koje se razvijaju putem ekvilibracije,
pri emu djeca trae ravnoteu (ekvilibrij) izmeu onoga sto susreu u svojoj okolim i
kognitivnih procesa i struktura koje unose u okolinu, te izmeu samih kognitivnih
sposobnosti.
Ekvilibracija ukljucuje tri procesa.
U nekim su situacijama djeiji postojei nain miljenja i postojee eme (mentalni okviri)
primjereni za suoavanje i prilagodbu na izazove okoline.
U drugoj je prilici, dijete izloeno informaciji koja se ne uklapa u njegove postojee eme, te
raste kognitivna neravnotea;
Dijete posljedino nastoji uspostaviti ravnoteu pomou asimilacije - uklapanja nove
informacije u djetetove postojee eme.
akomodacija - mijenjanja postojeih ema kako bi odgovarale relevantnim novim
informacijama o okolini.

57.Glavne faze kognitivnog razvoja (4)-Piae...senzomotor.,predoperacionalna,

konkretnih operacija, faza formalnih operacija...?
Prva faza razvoja, senzomotorika faza, ukljuuje porast u broju i sloenosti osjetnih
(ulaznih) i motorikih (izlaznih) sposobnosti tijekom dojenake dobi - otprilike, od roenja pa
do dobi od dvije godine.

U predoperarionalnoj fazi, od druge do este ili sedme godine, dijete poinje aktivno
razvijati unutranje mentalne reprezentacije koje poinju pri kraju senzo-motorike faze.
Djeca tijekom predoperacionalne faze usvajaju zanimljive oblike mentalnih
reprezentacija.
U fazi konkretnih operacija, u dobi od oko 7 ili 8 godina, pa do 11 ili 12, djeca postaju
sposobna mentalno manipulirati unutranjim reprezentacijama koje su stvorila tijekom
predoperacionalne faze. Drugim rijeima, ona sada ne samo da imaju ideju objekata i da ih
pamte, nego s tim mislima i sjeanjima mogu izvoditi mentalne operacije.
Meutim, ona to mogu initi samo u vezi s konkretnim objektima. Otud i ime ,,konkretne
operacije,,.
Faza formalnih operacija, od oko 11. ili 12. godine pa nadalje, ukljuuje mentalne
operacije na apstrakcijama i simbolima koji ne moraju imati fizike, konkretne oblike.

58.Evaluacija Piaeovih teorija sazrijevanja misaonih procesa...?

Piagetova metodologija bila je umnogome klinika, a koritenje klinike metodologije
katkada moe ograniiti valjanost zakljuaka do kojih je Piaget doao.
Jedna kritika izravno dovodi u pitanje Piagetovu tvrdnju da se promjene u djejoj
kogniciji javljaju ponajprije kao ishod maturacijskih procesa.
teoretiari i istraivai doveli su u pitanje Piagetove interpretacije u vezi s tim sto
uzrokuje tekoe kod djece u odreenom piagetovskom zadatku.
Drugi su teoretiari sugenrali da druge vrste ogranienja mogu barem djelomino utjecati na
djeiju izvedbu piagetovskih zadataka. Ta ogranienja ukljuuju djeiju motoriku
koordinaciju, kapacitet radne memorije, strategije pamenja
Mnogi su teoretiari doveli u pitanje tonost Piagetovih procjena dobi u kojoj ljudi pokazuju
vjetinu na piagetovskim zadacima.
Kontekst u kojem tipino demonstriramo kognitivnu izvedbu ne mora biti stvarni
pokazatelj onoga to smo optimalno u stanju postii i obratno.

59.Sociokulturalni uticaji na procese miljenja-interakcija,

transakc.,komunik.,internaliz.,zona proksimalnog razvoja, dinaminost...PiaeBigotski...?
U Piagetovoj teoriji, kognitivni se razvoj uglavnom dogaa "iznutra prema van" procesom
maturacije.
Vigotskijeva teorija zauzima savim drugaiji pristup u naglaavanju uloge okoline na
djeji intelektualni razvoj.
Vigotski je sugerirao da se kognitivni razvoj dogaa u velikoj mjeri izvana prema
unutra putem internalizacije - apsorpcije znanja iz konteksta.
Na taj su nain socijalni, a ne bioloki utjecaji kljuni u Vigotskijevoj teoriji
kognitivnog razvoja.

Tako se, prema Vigotskom, djeje uenje umnogome odvija kroz interakciju djeteta s
okolinom.
Interaktivni oblik uenja povezan je s Vigotskijevim drugim glavnim doprinosom
edukacijskoj i razvojnoj psihologiji - konstruktom zone proksimalnog razvoja (ZPR), koja se
katkada naziva i zona potencijalnog razvoja.
Zona proksimalnog razvoja je raspon potencijala izmeu opazive razine djetetovih
ostvarenih sposobnosti (izvedbe) i djetetovih latentnih kapaciteta koji su u podlozi
(kompetencije), a koji nisu izravno oiti.
Vigotski je preporuio da se prebacimo sa statine okoline za procjenu na dinamiku
okolinu za procjenu, pri emu interakcija djeteta i ispitivaa ne prestaje kada dijete odgovori,
pogotovo ne ako dijete odgovori netono.
Piaget i Vigotski - su najutjecajniji razvojni psiholozi do danas.

60.Razvoj sposobnosti obrade informacija...metakogn.spos. i razvoj

pamenja...?
Svaka mentalna aktivnost koja ukljuuje ulaz, pohranjivanje, kombiniranje, dozivanje
ili ponaanje na temelju informacija spada u domenu pristupa obrade informacija.
Teoretiari obrade informacija zauzimaju jedan od dva temeljna pristupa prouavanju
obrade informacija: pristup opeg podruja ili pristup specifinog podruja.
Teoretiari pristupa opeg podruja nastoje, u opim terminima, opisati kako mentalno
obraujemo informacije.
Teoretiari specifinog podruja naglaavaju ulogu razvoja kompetencija i znanja u
specifinim podrujima, tvrdei da je glavnina razvoja specificna u odnosu na podruje.
Razlog zbog kojeg starija djeca, ini se, mogu bre obraivati informacije od mlae djece
moe biti u tome to starija djeca mogu zadrati vie informacija za aktivnu obradu.
Tako, osim to su u stanju organizirati informacije u sve vee i sloenije jedinice,
starija djeca mogu i zadrati vise jedinica informacija u radnoj memoriji.
Kultura, iskustvo i okolinski zahtjevi takoer utjeu na strategije poboljavanja
pamcenja.

61.Kvantitativne sos.-spos. raunanja...i vidnoprostorne sposobnosti...?

Jedan pristup razumijevanju kvantitativnih sposobnosti odnosi se na sposobnost
raunanja.
ini se da mala djeca nadograuju na to temeljno znanje kako bi ih primijenila na
apstraktnije matematike koncepte u raunanju i rezoniranju o zbrajanju i oduzimanju.
Ne samo da djeca koriste strategije brojenja i pamenja koje su ranije raspravljene,
nego djeca takoer deriviraju ta apstraktna pravila.

Mala djeca razvijaju i temeljno razumijevanje prostora koje ini temelj za geometriju.
Jedno je takvo bazino shvaanje prostoma vizualizacija - sposobnost da se orijentiramo u
okolini i da mentalno manipuliramo slikama objekata.

62.Neurofizioloke promjene u razvoju.-sazrij. SS..?

U ranom razdoblju brzog neuralnog rasta, rast do kojega dolazi je primarno u obliku
rasta dendrita i aksona postojeih stanica.
90% neuralnog rasta je zavreno do este godine.
Promjene u strukturi i na mikro i na makro razini pokazuju porast kompleksnosti
tijekom razvoja.
Po roenju modano deblo je gotovo sasvim razvijeno.
Podruja mozga koja se razvijaju najbre nakon roenja jesu ona u motorikom i
senzornom korteksu; nakon toga asocijativna podruja.
Fizioloke promjene u frontalnom renju prate kognitivne promjene.

63.Kognitivni razvoj u odrasloj dobi-obrasci rasta i opadanja , mudrost i

starenje...?
Kognitivni psiholozi esto razlikuju fluidnu inteligenciju - sposobnosti kognitivne
obrade koje nam omoguuju manipuliranje apstraktnim simbolima, kao u matematici te
kristaliziranu inteligenciju - nae pohranjeno znanje.
Pokazuje se da, premda je kristalizirana inteligencija u prosjeku via kod starijih nego
kod mladih odraslih, fluidna inteligencija je u prosjeku via kod mladih odraslih nego kod
starijih.
ini se da kristalizirane kognitivne sposobnosti rastu tijekom cijelog ivota, dok
fluidne kognitivne sposobnosti rastu do dvadesetih, tridesetih ili mozda etrdesetih i nakon
toga polako opadaju.
Ouvanje kristaliziranih sposobnosti upuuje na to da su dugorono pamenje i
struktura i organizacija reprezentacije znanja ouvane tijekom ivota.
Razvojni su psiholozi postali posebno zainteresirani za razvoj mudrosti u odrasloj
dobi.
Psiholoke definicije mudrosti su raznolike.
Neke definiraju mudrost kao izniman uvid u ljudski razvoj i pitanja ivota, ukljuujui
iznimno dobre prosudbe, savjete i komentare o tekim ivotnim problemima.
Druga istraivanja su pronala est faktora na temelju kojih ljudi konceptualiziraju
mudrost: sposobnost rezoniranja, otroumnost (pronicavost), usvajanje ideja i uenje iz
okoline, prosuivanje, ekspeditivno koritenje informacija i sposobnost uvida (posebno otra
svjesnost, percepcija i uvid).
Kod mudrosti je vazno znati i ono to ne znate.

64.Savremeni pristupi odreenju pojma inteligencije!

Inteligencija ukljuuje :

sposobnost uenja na osnovi iskustva i

sposobnost prilagodbe okolini (1921).

Savremeni strucnjaci su proirili definiciju inteligencije da bi naglasili vaznost

metakognicije ljudskog razumijevanja i kontrole vlastitih misaonih procesa.
Suvremeni strunjaci takoer vie naglaavaju ulogu kulture, istiui da se ono to se
u jednoj kImplicitne teorije inteligencije mogu se razlikovati od kulture do kulture.
Implicitne teorije inteligencije mogu se razlikovati od kulture do kulture.
Npr., postoje podaci koji pokazuju da Kinezi u Tajvanu u svoju zamisao inteligencije
ukljuuju interpersonalne (meuljudske) i intrapersonalne (razumijevanje samog sebe)
vjetine.

65.Emocionalna inteligencija?
Mayer i dr. (2000.) definirali su emocionalnu inteligenciju kao sposobnost percepcije
i izraavanja emocija, asimilacije emocija u miljenje, razumijevanja i rezoniranja s
emocijama i regulacije emocija kod sebe i drugih.
Postoje dokazi u prilog postojanju neke vrste emocionalne inteligencije
Pojam emocionalne inteligencije takoer je zadnjih godina bio vrlo interesantan.
S njim je povezan pojam socijalne inteligencije, koja predstavlja sposobnost
razumijevanja i interakcije s drugim ljudima.

66.Razvoj metodologije (povijest ) testiranja i mjerenja inteligencije?

Zaetke suvremenih mjera inteligencije obino moemo nai u jednoj od dvije vrlo
razliite povijesne tradicije.
Jedna je tradicija bila usmjerena na sposobnosti nie razine, psihofizike sposobnosti
dok je druga bila usmjerena na sposobnosti vie razine, sposobnosti prosuivanja.
Galton je vjerovao da je inteligencija funkcija psihofizikih sposobnosti, i nekoliko je
godina odravao dobro opremljeni laboratorij u kojem su posjetitelji mogli biti izmjereni na
itavom nizu psihofizikih testova.
Ti su testovi mjerili iroki raspon psihofizikih vjetina i osjetljivosti, poput
razlikovanja teine, osjetljivosti na visinu tona i tjelesne snage.
Alternativu psihofizikom pristupu razvio je Alfred Binet
Prema Binetovu shvaanju, za inteligenciju je kljuno prosuivanje, a ne psihofizika otrina,
snaga ili vjetina.

William Stern (1912) je predloio da umjesto toga procjenjujemo inteligenciju ljudi

uporabom kvocijenta inteligencije (IQ): omjera mentalne dobi (MD) i kronoloke dobi (KD)
pomnoenim sa 100.
Danas psiholozi rijetko rabe kvocijente inteligencije koji se zasnivaju na mentalnoj
dobi.
Umjesto toga, istraivai su se usmjerili na usporedbe mjera koje se osnivaju na
pretpostavljenim normalnim distribucijama testovnih rezultata u velikim populacijama.

67.Skale inteligencije-podruja sadraja za mjer. inteligencije..(Stanford-Bine ;

Veksler...)...?
Lewis Terman sa Sveuilista Stanford oslonio se na rad Bineta i Simona u Europi, te
konstruirao najraniju verziju onoga to e postati poznato kao Stanford-Bine-tove skale
inteligencije.
Godinama je Stanford-Binet test predstavljao standard za testove inteligencije i jo uvijek se
iroko primjenjuje. No vjerojatno se jo vie primjenjuju konkurentske Wechslerove skale.
Postoje tri razine Wechslerovih skala inteligencije, ukljuujui tree izdanje Wechslerove
skale inteligencije za odrasle.
Wechslerove skale daju tri rezultata: verbalni rezultat, neverbalni rezultat i ukupni
rezultat.

68.Normalna distribucija devijacijskih kvocijenata inteligencije (sl. 14.1.)?

69.Faktorska analiza inteligencije ( G i drugi faktori )?

Faktorska analiza je statistika metoda za podjelu konstrukta - u ovom sluaju inteligencije na vie hipotetskih faktora ili sposobnosti.

Charlesu Spearmanu (1863-1945) obino se pripisuju zasluge za izum faktorske

analize (Spearman, 1927.).
Spearman je zakljuio da kod inteligencije moemo razlikovati jedan generalni (opi,
koji predstavja mentalnu energiju) faktor i niz specifinih faktora.
Nasuprot Spearmanu, Louis Thurstone (1887-1955) je zakljuio da sr inteligencije ne ini
samo jedan, ve sedam faktora, koje je nazvao primarnim mentalnim sposobnostima.
Prema Thurstoneu, primarne mentalne sposobnosti su sljedee:
Verbalno razumijevanje, Verbalna fluentnost, Induktivno rezoniranje, Prostorna vizualizacija,
Numerika sposobnost, Numerika sposobnost i Perceptivna brzina.
Ekstremna suprotnost Spearmanovu modelu g-faktora je J. P. Guilfordov modl.
Prema Guilfordu, inteligenciju moemo shvatiti kao kocku koja predstavlja presjeke
triju dimenzija razliitih opcracija, sadraja i produkata.

70.Procesi obrade informacija i inteligencija-vrijeme inspekcije; vrijeme izborne

reakcije; brzina leksikog pristupa i brzina obrade;...?
Nema u skripti

71.Komponentalna teorija i rjeavanje problema-kodiranje; odnosi meu

pojmovima; mapiranje odnosa; primjena ranijih odnosa na nove
probl,situacije...?

72.Bioloke osnove inteligencije...?

73.Kulturalni kontekst i inteligencija?

Ljudi iz razliitih kultura mogu imati sasvim razliite ideje o tome to znai biti
pametan.

74.Teorija viestrukih inteligencija-Gardner...?

Howard Gardner (1983., 1993. b) je predloio teoriju viestrukih inteligencija, prema kojoj
inteligencija nije samo jedan, jedinstveni konstrukt.
Meutim, umjesto o viestrukim sposobnostima koje zajedno ine inteligenciju, govori
o osam razliitih inteligencija koje su relativno nezavisne jedna od druge, to su:
Lingvistika inteligencija
Logiko-matematika inteligencija

 Spacijalna (prostorna) inteligencija

Glazbena inteligencija
Tjelesno-kinestetika inteligencija
Interpersonalna inteligencija
Intrapersonalna inteligencija
Prirodoslovna inteligencija
Svaka od njih je odvojeni sustav funkcioniranja, iako ti sustavi mogu stupiti u
interakciju da bi proizveli ono to opaamo kao inteligentno djelovanje.

75.Trijarhijska teorija- Sternberg-int.i unutr. svijet; int. i iskustvo; int. i vanjski

svijet...?
Prema trijarhijskoj teoriji, inteligencija sadri tri aspekta, koji se bave odnosom
inteligencije :
s unutarnjim svijetom pojedinca,
s iskustvom i
s vanjskim svijetom.

76.Umjetna inteligencija-raunalne simulacije-programi...?

Veina ranih istraivanja procesa obrade informacija bila je usmjerena na raunalne
simulacije ljudske inteligencije kao i raunalne sustave koji rabe optimalne metode da bi
rijeili zadatke.Programi obiju vrsta mogu se klasificirati kao primjeri umjetne inteligencije.
Raunala ne mogu uistinu misliti - moraju se programirati da bi se ponaala kao da
misle, tj. moraju se programirati da simuliraju kognitivne procese.
Na taj nain ona nam pruaju uvid u detalje naina na koji ljudi kognitivno obrauju
informacije.

77.Pitanja o inteligenciji inteligentnih programa-osnovane i konstruktivne

kritike...?

78.Razvoj i poboljanje inteligencije-produktivne; neproduktivne i upitne

strategije...?
Inteligencija se poboljava upotrebom aktivizacijom na svim podrujima ljudske
konstruktivne djelatnosti.

79.Ekvilibracija...?

80.Fenomen na vrhu jezika...?