Journal

PREPORODOV

ISSN 1334-5052

MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB

BROJ 179

RUJAN 2015.

SELMA RIZVI
PARLAMENTARNI IZBORI 2015.
Slijedi li predstava?
Treba (li) nam i kakav zastupnik?!
HRVATSKA I IZBJEGLIKA KRIZA
Hrvatska ante portas rasizma
INTERVJU SELMA RIZVI
Dananje vrijeme donijelo nam je nekoliko pobjeda
GENOCIDNI ENTITET I BOSANSKI JEZIK
Kome smeta bosanski jezik?
REIS, IZBORI I SVJETSKI BONJAKI KONGRES
Kako je dr. Mustafa Ceri zijanio bonjaku krunu?
VIKTOR ORBAN I IZBJEGLIKA KRIZA
Politike nebuloze i religijske paskvile maarskog premijera
KDBH PREPOROD

IMPRESUM

SADRAJ

PREPORODOV

UVODNIK
Slijedi li predstava?...................................................................... 3

Journal

ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL
mjesenik KDBH Preporod

IZDAVA:
Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske
PREPOROD
ZA IZDAVAA: Ervin JAHI
GLAVNI UREDNIK: Ismet ISAKOVI
ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA: Edis FELI
REDAKCIJA:
Emina BUINKI
Mirza MEI
Edina SMAJLAGI
Ajka TIRO SREBRENIKOVI
SURADNICI:
Fatmir ALISPAHI (Tuzla)
Helena ANUI (Rijeka)
Elvir BEIROVI (Njemaka)
Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo)
Asim ABARAVDI (Pula)
Mirela AUEVI (Pula)
Samid DIZDAREVI (Zagreb)
Mensur DURAKOVI (Split)
Avdo HUSEINOVI (Sarajevo)
Ognjen KARABEGOVI (Zagreb)
Senadin LAVI (Sarajevo)
Helena MARKOVI (Sisak)
Emir RAMI (Kanada)
Mustafa SPAHI (Sarajevo)
DIZAJN: Midhat MULABDI
FOTO: Ognjen KARABEGOVI, Nurija KURTI,
Enver PALALI
PRIJELOM: Dario MOLNAR
TISAK: top grafika, Velika Gorica
ADRESA:
Preporodov Journal
Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb
TELEFON/FAKS: +385 (0)1 48 33 635
E-MAIL:
kdbhpreporod@zg.t-com.hr
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr
ismet.isakovi7@gmail.com
WEB: www.kdbhpreporod.hr
IRO-RAUN:
ZABA 2360000-1101441490
DEVIZNI RAUN:
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185
CIJENA: 15 kuna
PRETPLATA:
RH150 HRK godinje
BiH 40 KM godinje
Svijet25 E godinje
Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu
nuno i stavovi redakcije
Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog
prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta
za nacionalne manjine Republike Hrvatske
NA NASLOVNOJ STRANICI:
Selma Rizvi, profesorica na Elektrotehnikom
fakultetu u Sarajevu i efica Odsjeka za
elektronski grafiki dizajn na BHRT-u

BONJACI U HRVATSKOJ
Treba (li) nam i kakav zastupnik?!................................................... 4
Ljepota bonjake tradicije............................................................. 6
Festival 10-godinje tradicije.......................................................... 7
Senad Pri, kandidat BNZH............................................................ 8
Svi imamo zajednikog praoca...................................................... 10
Bajramsko sevdisanje.................................................................... 12
Napredak u radu i aktivnostima.................................................... 13
HRVATSKA
Prepucavanja zbog izbjeglica........................................................ 16
Hrvatska ante portas rasizma....................................................... 19
Godinje izvjee HRT-a odbaeno............................................... 21
Manjine u medijskom getu........................................................... 23
Ministrica koja je zaduila Gunju.................................................. 25
INTERVJU SELMA RIZVI
Dananje vrijeme donijelo nam je nekoliko pobjeda.................... 27
BOSANSKI BAROMETAR
Zlato za unuka............................................................................... 36
Kome smeta bosanski jezik?......................................................... 39
Dehumanizacija rtava genocida.................................................. 43
ZEMLJO MOJA
Kako je dr. Mustafa Ceri zijanio bonjaku krunu?...................... 44
IZ SVIJETA
Ruski geostrateki odgovor........................................................... 46
KULTURA
Moeviu, mali Carigrade............................................................ 51
Impresivne i bremenite pjesnike slike......................................... 52
PRIE IZ BOSNE
er banjalukog kadije partizanska narodna heroina.................. 54
DIJALOG CIVILIZACIJA
Politike nebuloze i religijske paskvile maarskog premijera....... 56
IVJETI ISLAM
Konano u Mekki.......................................................................... 58

UVODNIK

UVODNA RIJE

Slijedi li predstava?

Nalazimo se u izbornoj godini, u vremenu poveanih tenzija,

emocionalnih naboja, pragmatinih nadanja, eznutljivih pogleda
prema zastupnikim, vijenikim, predsjednikim i drugim funkcijama. 2015. godina oznaava etvrti manjinski izborni ciklus. Za prethodne tri izborne godine 2003./2007./2011. u kojima su bili i
manjinski i parlamentarni izbori, ne moemo rei da su donijeli puno
dobroga pripadnicima bonjake nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Kada bi kritiki sagledali uinjeno zakljuak bi se sveo na sljedee: 12
izgubljenih godina, za koje najveu odgovornost snose dosadanji
bonjaki sabornici emso Tankovi i Nedad Hodi, kao i njihove
stranke SDAH i BDSH.
Izbori 2015. donijeli su 12 kandidata u XII. izbornoj jedinici za
saborskog zastupnika albanske, bonjake, crnogorske, makedonske
i slovenske nacionalne manjine osam Bonjaka, troje Albanaca i
jednu Slovenku. Eh, to nas ima, maallah! Pokuajmo to objektivnije analizirati trenutnu situaciju
Najvei uspjeh dosadanjeg saborskog zastupnika Nedada Hodia zapravo je injenica to je, pored rasula u stranci i po vertikali
i po horizontali uope uspio zavriti saborski mandat i kandidirati
se za novi. Pritom je pokazao spremnost da se doslovce na sve mogue naine (iz)bori za daljnju politiku budunost. Parlamentarni
izbori 2015. za njega su biti ili ne biti. U sluaju poraza praktino
nestaje s politike scene, a pod velikim je znakom pitanja u tom sluaju i njegova viemilijunska predsteajna nagodba, kao i zavretak
bitke oko kontrole nad BDSH. I zato ne treba uditi njegov pojaani
angaman u zadnjih godinu dana, posebno u rubnim zagrebakim
kvartovima i ruralnim dijelovima Hrvatske, svakojaki pokuaji, esto
i ispod nivoa nacionalnog dostojanstva, da pridobije bonjako birako tijelo za novi mandat. U svakom sluaju, Hodi ima novce i,
po informacijama s terena, u prilinoj mjeri ih je koristio u predizbornoj kampanji. I vrsto vjeruje u svoju pobjedu.
Mirsad Srebrenikovi je na elo SDAH doao krajem 2012., godinu
dana nakon izbornog debakla emse Tankovia. Veliko je pitanje koliko je Srebrenikovi, dugogodinji politiki tajnik, uspio stabilizirati
stranku koja je prije etiri godini praktino bila na koljenima. Pitanje je
i koliko je i samoga sebe uspio politiki profilirati i predstaviti biraima,
kako bi oni uoili sutinsku razliku da predsjednik SDAH ve tri godine,
zapravo, vie nije emso, nego Mirso. Osim toga, Srebrenikovi je u
svojevrsnoj utrci s vremenom kako pomesti ono negativno u stranci
to se taloilo u proteklim desetljeima i to predstavlja uteg u izbornoj utrci. Uskoro emo vidjeti da li je takvo neto bila nemogua misiji ili, ipak, rije SDA jo uvijek ima maginu snagu kod bonjakog
birakog tijela u Hrvatskoj.
Turbulentna situacija oko BDSH i Nedada Hodia dovela je do
stvaranja tree bonjake politike stranke Stranke Bonjaka Hrvatske (SBH), koju su osnovali bivi lanovi iz Siska, a kojima je osnovni
dosadanji instrument djelovanja bio preko sisakog ogranka BNZH.
Posebna zanimljivost je vezana uz SBH i njihovog kandidata Aliju Avdia prvi su predali kandidaturu u Dravno izborno povjerenstvo. Takav podatak neto znai, kao i respektabilna brojka od 1.067 glasova
na lokalnim izborima 2013. godine za Skuptinu Sisako-moslavake
upanije. Pitanje je koliko Sisak i okolica mogu donijeti glasova Avdiu? Za izbornu pobjedu potrebna je mnogo ira stranaka baza koja u
meuvremenu nije ustrojena.
Senad Pri, kandidat Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske,
dolazi iz sasvim drugaije bonjake manjinske prie. Dugogodinji je
predsjednik Nacionalne zajednice Bonjaka Istre, vlasnik privatne tvrtke Vitas-Investa d.o.o. Pula za posredovanje u osiguranju. I dan-danas

RUJAN 2015.

treba se prisjetiti njegovih rijei koje je u intervjuu za Preporodov

Journal izrekao poetkom 2011. godine: SDAH i BDSH nemaju ekskluzivitet nad bonjakim narodom i obje stranke djeluju filozofijom spahiluka, to je davno prolo vrijeme. Koliki je organizacijski
potencijal BNZH, kakvu podrku e dati upanijski ogranci, samo je dio
pitanja koja su pred Prievom kandidaturom!?
Ostala etvorica bonjakih kandidata Alen Domba, Lutvija
Graca, Suad Salki i Sulejman Tabakovi uz duno potovanje, smatramo da e biti samo statisti u izbornoj utrci.
Albanski kandidati su na potezu. U proteklom periodu nekoliko puta
smo naglaavali kako su izbori 2011. bili generalna proba, a da se prava predstava moe oekivati na parlamentarnim izborima 2015. Namee se mnotvo pitanja: kakva e direktiva stii iz Pritine ili Tirane,
hoe li doi do homogenizacije albanskog birakog tijela, koliko su
izglaene podjele po vjerskoj osnovi izmeu muslimana i katolika?
Hoe li Albanci vezani uz Islamsku zajednicu, kao i prijanjih godina, glasati za bonjake kandidate, prvenstveno kandidata SDAH?
Ove godine prijavljeno je troje albanskih kandidata Jonuz Aliti,
Ermina Lekaj Prljaskaj i Idris Sulejmani dakle, dvoje manje nego
prije etiri godine. Ako pripadnici albanske nacionalne manjine urade slino kao 2011. ili ak jo jedinstvenije nastupe, onda uzevi u
obzir disperziju bonjakih glasova nikakve postizborne neizvjesnosti nee biti. U tom sluaju krajnji domet politikog zastupanja
Bonjaka, druge po brojnosti nacionalne manjine u Hrvatskoj, bit e
lan Savjeta za nacionalne manjine RH, i to s vrlo izvjesnom budunosti ponavljanja u nekoliko narednih mandata. Svaki od troje albanskih kandidata imaju svoje adute, nisu statisti ve jake osobe sa
znaajnom podrkom i nemaju namjeru skrivati se iza izreke vano je sudjelovati (u tome je ansa za bonjake kandidate).
To se ne bi moglo rei za slovensku kandidatkinju Sabinu Koelj
Horvat. Njenu kandidaturu shvaamo prvenstveno kao neto to bi
se moglo dogoditi za etiri godine odlazak Darka onca u mirovinu
i ulazak Koelj Horvat u Savjet za nacionalne manjine RH.
Prisjetimo se elementarne statistike parlamentarnih izbora 2011.:
estorica tadanjih bonjakih kandidata ukupno su dobili 3.961 glas,
a petero albanskih 2.017. Ne treba zaboraviti vanu injenicu da je
albanska pria u popisima biraa mnogo jasnija nego bonjaka.
Mnogi graani RH izjanjeni kao Bonjaci u Popisu stanovnitva nisu s
takvom nacionalnom odrednicom upisani u birake spiskove. Jo je
jedan bitan faktor koji bi mogao odrediti konanog pobjednika: osjetljivost na situaciju u drutvu i rijeenost da se glasa za stranake liste.
Velika je teta to pripadnici nacionalnih manjina nemaju dvostruko
pravo glasa, to nije pobijedila ideja pozitivne diskriminacije. Sigurni
smo da bi u tom sluaju imali reprezentativniju manjinsku i veinsku
politiku sliku, sastav Hrvatskog sabora koji bi zaista bio stvarni odraz
politike volje graana Republike Hrvatske. A to je u ovim turbulentnim vremenima itekako vano.
Postizborni uvodnik 2011. zavrili smo s rijeima: Za etiri godine
bit e nuan obvezujui bonjaki predizborni dogovor. Ovom prilikom
konstatiramo sljedee: do dogovora nije dolo, iako je bilo i egzotinih
politikih prijedloga, poput onoga da se izabere jedan bonjakih kandidat i to bingo metodom, izvlaenjem papiria s imenom kandidata
iz bubnja, nakon ega bi ostali odustali od kandidature.
Albanci i Albanke, da li je 2011. bila samo generalna proba?
Jeste li spremni za predstavu i preuzimanje saborskog mandata
pet ex-YU nacionalnih manjina? Odgovor emo znati u jutarnjim satima u ponedjeljak, 9. studenog 2015. q
Ismet ISAKOVI

BONJACI U HRVATSKOJ

PISMO ITATELJA: IZBORI 2015. (XII. IZBORNA JEDINICA) BONJAKI SABORSKI ZASTUPNIK

Treba (li) nam i kakav zastupnik?!

Nacionalne manjine su organizirane nacionalne zajednice, koje
imaju svoje posebnosti ija su prava utvrena Ustavom Republike
Hrvatske i posebnim zakonima o pravima nacionalnih manjina. Ovdje je akcent na organiziranosti, samo organiziran narod je nacija
(ummet), a narod ne organiziran, pa makar ga bilo i nekoliko milijuna je obina rulja. Uzmimo primjer crnogoraca, ima ih 5-6 stotina
tisua, ali imaju sve elemente nacije. Srpski politiar Svetozar Mileti 1860. godine za Srbe je rekao, I jedan Srbin ako opstane on je
narod, zapamtimo ovo.
Veoma je teko, ako ne i nemogue, utvrditi univerzalnu definiciju manjina, jer se radi o dinaminoj, a ne statinoj kategoriji.
Prema postojeoj literaturi, ne postoji niti jedna ope prihvaena
definicija manjine, a neke od onih koje se najvie uvaavaju samo
su operativne, izraene da bi se koristile samo u jednom posebnom kontekstu. (Sinia Tatalovi: Manjinski narodi i manjine, IP
Prosvjeta, Zagreb, 1997., p17)
Ima mnogo miljenja o pojmu nacionalne manjine, to u ovom
sluaju nije povod ovom tekstu. Nacionalna manjina je po meni
relativna stvar, niti mahana niti vrlina, to je samo injenica. Ja koji
ivim uz granicu, pomjerim se koju stotinu metara u stranu i nisam
vie manjina. Moglo bi se rei da postoje manjine, da bi se znalo da
postoji i tko je veina.
Nacionalna manjina kao i nacija je etnika i genetika kategorija, mi ju uglavnom tretiramo kroz politiku kao politiku kategoriju,
a najpodesnija za manipuliranje je kada se tretira kao emotivnu
kategoriju. Pravno je tretirana kao subjekt meunarodnog prava.
Ve dugo sam zagovornik da se pojam nacionalna manjina zamijeni pojmom nacionalna zajednica. Pojam manjina iako ima kvantitativno znaenje, ipak ima i kvalitativni prizvuk. Da li je manjina netko
koga manje ima, netko tko manje vrijedi ili pak netko koga manje sleduje. U bivoj nam dravi Jugoslaviji, umjesto termina nacije i nacionalne manjine, koriteni su humaniji termini narodi i narodnosti.
U pogledu institucionalnog i javnog nacionalnog organiziranja,
niti kao Muslimani u nacionalnom smislu niti kao Bonjaci nismo u
periodu od Drugog svjetskog rata imali niti KUD, niti i jednu organizaciju sa muslimanskim ili bonjakim nacionalnim predznakom,
imali smo samo damiju. Dok su drugi u bivoj nam dravi imali
svoje nacionalne akademije znanosti, gdje je dominirala SANU
Srpska akademija nauka i umjetnosti, a zanimljivo u Zagrebu je postojala JAZU, a ne HAZU, Jugoslavenska, ne Hrvatska akademija
znanosti i umjetnosti.
Nama Bonjacima je Islamska zajednica bila glavno institucionalno
utoite. Ulema se identificirala s narodom i bila uvijek uz narod, dok
se inteligencija intelektualci esto bili iskompleksirani, udaljavali i
otuivali od naroda. Toga ima i danas na svakom koraku. Mnogi su se
lepali uz narod, ekali su priliku i kalkulirali, kada su nanjuili neki
osobni interes i raunicu, uglavnom su se tada i prikljuivali.
Ulema je uvijek bila s narodom, nikada nikoga nije odbila niti se
otuila od naroda. Jedino smo se okupljali oko Islamske zajednice,
koja je prethodno osiromaena i devastirana u svakom pogledu, a
to je najgore kadrovski unitena zatvoreno je ili na drugi nain
uklonjeno skoro sve to je bilo napredno i neto znailo. Mi sve to
smo imali, pa ako hoete i danas imamo da valja da je nacionalno

XII. IZBORNA JEDINICA

emso Tankovi, SDAH

(2003.-2011.)

Nedad Hodi, BDSH

(2011.-2015.)

svjesno, spremno da se angaira i stavi narodu na poziciju, poniklo

je u Islamskoj zajednici ili je na neki nain na nju naslonjeno.
Kod nas je politiki poloaj nacionalnih manjina izmeu ostalog, institucionalno tretiran i kroz institut Zastupnika u Saboru Republike Hrvatske, kao najviem zakonodavnom organu. Ovo je tzv,
predizborno vrijeme, kampanja se zahuktava, pa se otvara i pitanje
zastupnika nacionalnih manjina u Saboru Republike Hrvatske. Birai, pripadnici nacionalnih manjina su, na alost, i ovaj put prilikom
izbora svog Zastupnika zakinuti i lieni mogunosti biranja po principu tzv. pozitivne diskriminacije, nego se moraju opredjeliti za manjinsku ili za graansku listu, tako da za njih glasovanje nije tajno.
Ne zna se za koga jesu, ali se zna za koga nisu glasovali.
Takoe se otvara i pitanja upisa u popis biraa pripadnika nacionalne manjine, gdje su manjinci oteeni zakonskom regulativom da pripadnik nacionalne manjine, tek kada stekne birako
pravo treba da ode u svoj matini ured i da izjavu o nacionalnoj
pripadnosti, jer nitko nema pravo da ga bilo gdje svrstava bez njegove volje. Ovim su manjinci oteeni i desetkovani, jer mnogi ne
odu, neda im se. Pravna presumpcija je da se dijete rodi u vjeri i
naciji svojih roditelja. Po mom skromnom miljenju ispravnije je i
loginije da dijete kada postane punoljetno i pravno, politiki i poslovno sposobno, moe da ode i ako mu ne odgovara odrekne se i
samih roditelja pa i nacionalne odrednice koju su mu roditelji dali.

PREPORODOV JOURNAL 179

BONJACI U HRVATSKOJ
Kao logino namee se i pitanje zato se dijete krsti u pelenama i
bez pitanja?
to se tie izbora Zastupnika Bonjaka, ako nije vjerski i nacionalno osvjeen je kontraproduktivno. Treba nam nacionalni misionar sa jasnom i transparentnom vizijom i strategijom djelovanja.
Do sada, u prethodna tri mandata, nitko nije nudio neki poseban
program, rekao bih nije ni imao program djelovanja, osim onih klasinih i tipskih predizbornih fraza i uglavnom se radilo spontano i
improvizirano. Sve je ostajalo i ostalo na predizbornim obeanjima,
a pred izbore i pred enidbu se svata obeava i uglavnom iz
objektivnih razloga ne ispunjava.
Nai zastupnici su se gubili. Ovo nai, nisam sluajno stavio u
navodne znake, jer su obadva bili navodno nai. Imali su svoje
stranke i naglaavali su da su one parlamentarne. Ja sam se oglasio
jo u prvom mandatu kada je gosp. Zastupnik rekao da je njegova
stranka koja ga je predloila parlamentarna, napisao sam i objavio
u Bonjakoj pismohrani, ako je stranka parlamentarna, onda mi
nemamo svog zastupnika, jer prema zakonu, parlamentarna
stranka je ona koja ima jednog ili vie zastupnika u Hrvatskom Saboru koji zastupaju i tite njene interese. Smatram da se svi Bonjaci ne mogu poistovijetiti s bilo kojom strankom, a to bi tek rekli
Albanci, Crnogorci, Makedoinci i Slovenci. Zato smatram da Zastupnik ulaskom u Sabor, svoje lanstvo u stranci treba, u najmanju
ruku, zalediti.
Treba nam Zastupnik svjestan injenice da je potreba i problema mnogo, da je nas malo, da ne smijemo dozvoliti si luksuz podjela ni po kojem osnovu. Da ima listu prioriteta s odreenim redom
poteza, to je nuno i naj nunije. Treba nam Zastupnik koji moe
okupiti SVE, i vjernike i nevjernike (ako ima i takvih), kolebljive, koristoljubive, netrpeljive i podozrive, kritiare, portvovane, iskrene
itd. Svakome nai poziciju, nitko izvan, ali ni iznad nacionalnih interesa. Nitko nije nebitan i nevaan da nam ne treba, ali isto tako i
nitko nije toliko bitan i vaan da bez njega ne moemo.
Zastupnik koji misli i eli raditi s narodom i za narod, posebno
za nas Bonjake, mora biti svjestan da je to nezahvalan i rudarski
posao, osim sa Selamom treba ga pozdraviti i sa sretno.
Trebamo zastupnika koji ima istreniran eludac, da moe ukalkulirati i progutati sve uvrede, nepravde, pljuvanja i omalovaavanja. Treba nam Zastupnik jak i svjestan injenice da je to politika
misija, nije estrada, nema aplauza i ako nije sve ovo ukalkulirao i na
sve spreman, onda je avanturista.
Treba nam Zastupnik koji moe uvezati nas Bonjake po svim
osnovama, staleki (ljekare, privrednike, umirovljenike), rodno (ene Bonjakinje, mlade), regionalno (unutar Hrvatske, ali i npr. Foake, Krajinike, Srebreniane itd.), kulturno (KUD-ove, knjievnike, umjetnike), sportski (npr. Liga Bonjaka), ekonomski (udruga
Bonjaka privrednika), po vertikali i po horizontali. Sve, ama ba
sve sa naglaenim nacionalnim BONJAKIM predznakom, jer nam
treba nacionalne, kulturna, prosvjetna, ekonomska i politika nacionalna svijest i nadgradnja u svakom pogledu. Nama je nuno transparentno i institucionalno bonjako nacionalno djelovanje.
Treba nam Zastupnik koji moe i mora djelovati na afirmiranju
nacionalnog jedinstva i sloge, jer mi Bonjaci nemamo nekog velikog razloga da se dijelimo, osim osobnih animoziteta, a to je ve
bolest i sektor psihijatrije i patologije.
Treba nam zastupnik koji moe i mora rijeiti problem nae iskljuivosti, i da profunkcioniramo po formuli i i, a ne po formuli ili ili. Formula i i, tj. ti i ja, daje rezultat dva ja i ti, on i on.
A formula ili ili, ili ti ili ja, ili onaj ili ovaj, daje krajnji rezultat
NULU, i to negativnu.

RUJAN 2015.

Treba nam Zastupnik koji moe i mora biti kohezioni imbenik

koji e nas Bonjake okupljati, pratiti, usmjeravati, informirati, educirati, mora biti nae bonjako uho i nae bonjako rame. Mora
biti ono to je kvoka piliima, a ne jastreb. Ne smije se dozvoliti
planska podjela Bonjaka radi lake kontrole i manipuliranja. Evidentno je da mi Bonjaci trenutno imamo dvije politike stranke
koje ne komuniciraju, obadvije sa polulegitimnim i osporavanim
vodstvom. Koordinacija Vijea bonjake nacionalne manjine na
nivou drave nije uspjela ba iz razloga to zastupnik nije uspio da
to poklopi personalnom infrastrukturom svoje politike stranke.
Trebamo Zastupnika vou, lidera. Mi Bonjaci u Hrvatskoj nemamo
lidera niti autoriteta. Bonjaci se uglavnom provlae i prolaze kroz institucije i funkcije u njima, na koje su uglavnom imenovani ili izabrani u
uem krugu i uz jednog ili dva tzv. sparing protivnika. Osobno na alost
ne znae mnogo. Trebamo li Zastupnika armera, minkera, menadera, vou, slugu, hizmeara, vodia, gonia, intelektualca, barabu, vjernika, nevjernika, mukarca, enu, starijeg, mlaeg, lijevo ili desno politiki orjentiranog, liberala, radikala itd. Moramo se odrediti, suziti prostor, inae emo ostat bez Zastupnika, a neki ini mi se na tome i rade,
ako ne mogu ja ili moj kandidat, onda nam i ne treba Zastupnik.
Kada sam naglasio da mi Bonjaci u Hrvatskoj nemamo autoriteta, dugujem i objanjenje i tvrdim da nemam autoriteta zahvaljujui onima koji su umislili da su autoriteti. U instituciji i dok su
na funkciji imaju kakvu takvu opoziciju uglavnom zbog osobnih
animoziteta, a opzicija je zanemariva i ne bitna, ukoliko nije i alternativa. Nama Bonjacima je nuan autoritet, a on se ne bira, za
njega se na glasuje, autoritet se jednostavno postane, nema ga niti
na vidiku, a moramo ga stvoriti i izbrendirati.
Treba nam Zastupnik koji moe stvoriti i afirmirati stranaki neovisnu nacionalnu politiku elitu. Obrazovan, struan, nacionalno i
vjerski osvjeen kadar. Okupiti i angairati provjerene i ideji odane
intelektualce, a prepoznati iardije i kalkulante koji se nameu,
koji ili sami dou ili ih netko dovede ili poalje i misle da rade pravu stvar, a u stvari uz brdo koe. Moramo biti svjesni i realno se
pozicionirat, nemamo starijeg brata, nema mjesta oputanju i
eksperimentiranju, nemamo mnogo pametnih, a niti mnogo budala. Zato imamo mnogo polupametnih i polubudala, a to je mnogo
tea kategorija i sa takvima je naj tee raditi.
Treba nam Zastupnik da nas vodi, a ne zavodi, da nama ne manipulira, da je maksimalno odan ideji bonjatva, da ivi bonjatvo, da slui Bonjacima, a ne da se slui Bonjacima. Tko je taj i
takav? Imamo li ga?!
Srbi na primjer, hoe da imaju i uvijek imaju jakog vou voda. Treba im i imaju ga, kad zasmeta i nije vie upotrebljiv, oni ga
na svoj nain zamjene. Tako radi politiki i nacionalno formirana i
afirmirana nacija. I nam treba voa, ili netko isturen, ali iz drugog
razloga, da imamo po kome pljuvati. Tako radi politiki i nacionalno
nedoreena i nerealizirana nacija.
Obzirom na politiku ponudu koja se nazire i koja e se ponuditi bonjakoj naciji, i znajui nae skromne kapacitete, vrlo je malo
autentinih Bonjaka koji su kao takvi prepoznatljivi. Uglavnom je
rije o lokalnim i regionalnim aktivistima. Nacija nije stranka, to je
strana. Smatram da ne moe i ne smije postojati niti jedan Bonjak
personalno, institucionalno niti funkcionalno da ga izbor nacionalnog zastupnika ne zanima, da se ne eli mijeat i nekome eventualno zamjerit. I nemijeanje je mijeanje, i neglasovanje je glasovanje, i ne oslobaa nas odgovornosti. Nai birai su uglavnom nai
navijai, glasovi se ne vagaju, nego broje. Nuno je dostojanstvo i
bonjaki nacionalni konsenzus, inae. q
Idriz ef. BEI, imam iz Gunje

BONJACI U HRVATSKOJ

3. DANI BONJAKE KULTURE U BUZETU

Ljepota bonjake tradicije

U subotu, 5. rujna 2015., odrani su 3. Dani bonjake kulture u
Buzetu, tradicionalna manifestacija koja je uvrtena u turistiku ponudu tog prelijepog istarskog grada, kao i u program gradskog praznika i Subotine. Ovogodinjom manifestacijom organizatori Bonjaka nacionalna zajednica Buzeta po trei puta zaredom predstavila je dio bogatog kulturnog stvaralatva bonjakog naroda.
Za razliku od prethodnih godina, zbog kiovitog vremena Dani bonjake kulture u Buzetu 2015. nisu odrani na centralnom trgu ispred
hotela Fontana, ve u Narodnom domu, koji je bio pretijesan da prihvati sve sudionike folklora i brojnu publiku. Izvrstan program obiljeen je ne samo s prezentacijom bonjake kulture kroz poeziju, sevdalinke, plesove i igre, tradicionalne rukotvorine, degustaciju slanih i
slatkih bonjakih/bosansko-hercegovakih jela, nego i promociju izdavako-informativne djelatnosti KDBH Preporod iz Zagreba.
Obiljeavanju Dana bonjake kulture prisustvovali su, izmeu
ostalih, buzetski gradonaelnik Sinia uli, doupanica Istarske upanije Giuzeppina Rajko, saborski zastupnik Nedad Hodi, predsjednik SABAH-a Mehmed Deki, predsjednika NZBI Senad Pri,
kao i brojni predsjednici i predstavnici hrvatskih politikih stranaka, te bonjakih udruga i manjinskih vijea iz Istre i Primorsko-goranske upanije.
Bonjaka nacionalna zajednica Buzeta osnovana je prije 9 godina. Njezin predsjednik Muhamed Muratagi u pozdravnom govoru izrazio je zadovoljstvo to su Dani bonjake kulture uli u program obiljeavanja Dana grada Buzeta, tj. Rujanske Subotine, i postali dio turistike ponude grada. Zahvalio se ljudima koji su prepoznali ovaj projekt, kojeg buzetski Bonjaci grade samostalno treu
godinu za redom, otkako su se prije est godina osamostalili od
Nacionalne zajednice Bonjaka Istre. Ove godine prerasli smo lokalne okvire i okupili Bonjake iz cijele Istarske upanije i Rijeke
kako na pozornici tako i u publici. Prije tri godine pokrenuli smo
vlastiti projekt kojeg su prepoznali Bonjaci Istre i Rijeke, zatim
Grada Buzeta i Istarske upanije. a od ove godine i Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske. Za to smo dobili i financijska
sredstva, rekao je Muhamed Muratagi. Naglasio je potrebu uvanja i njegovanja bonjake kulture i tradicijskih obiaja, a naroito
prenoenja na mlau populaciju. S obzirom na brojnu mladost koja
se predstavila u Narodnom domu buzetski Bonjaci imaju stabilne temelje za lijepu budunost.
Ovako velik broj gostiju dokaz je da je program prepoznat i
izvan Buzeta, izjavio je Sinia uli, buzetski gradonaelnik. Zahvalio se organizatoru koji je pomogao pribliiti djeli kulture Bonjaka
koji ive u Istri i Bosni i Hercegovini. Zahvaljujui suradnji Bonjake nacionalne zajednice Buzeta pokrenuto je prijateljstvo s opinom Stari grad Sarajevo i drugim jedinicama lokalne samouprave u
Bosni i Hercegovini. Siguran sam da je to put zajednike suradnje
ne samo u obogaivanju, ve i u kreiranju novih programa, poruio je gradonaelnik uli.
U raznovrsnom i veoma zanimljivom trosatnom programu u buzetskom Narodnom domu sudjelovali su KUD Hasan Mujezinovi
iz Cazina, BiH (koreografije U Cazinu bijela kula, Igre iz okoline
Sarajeva, Banjaluke igre i Bunjevake igre), KUD Bosna iz Pule (koreografija Igre iz srednje Bosne Hajrije), KUD ulistan iz

Mladi istarski Bonjaci uz knjige i asopise u izdanju KDBH Preporod

Labina (koreografija Sarajevske gradske igre), KUD Kranski ljiljani iz Krana (koreografija Bonjake igre), Folklorna skupina Buzetski biser iz Buzeta (koreografija Svadbena igra Bonjaka) i Mjeoviti zbor Sevdalije iz Rijeke (sevdalinke Zapjevala ojka tica,
Jutros mi je rua procvjetala, Moj dilbere i ute dunje).
Spisak izvoaa s time nije zavren. Pored nabrojanih folklornih
drutava nastupili su i pjevai narodnih pjesama i sevdalinki Irma
Kapi, Nedad Hadali i Zinedin Rai iz Cazina (Crne kose, Emina i Moj dilbere), kao i domaini iz Buzeta harmonikaice Elma
Muratagi (Emina) i Vanessa Jakac (Istrijanka, Zelene oi,
Brkica i Ne klepei nanulama). Program je na primjeren i dopadljiv nain vodila Aida Muratagi, koja je, izmeu ostaloga, recitirala i stihove pjesme Una, rahmetli Saliha Agia.
Na kraju priredbe Muhamed Muratagi je najavio drugi dio Dana bonjake kulture 2015. Krajem godine planirano je sveano
otvorenje Bonjake knjinice u Buzetu, uz nastup enskog pjevakog zbora Bulbuli iz Zagreba. Glavni donator knjine grae za potrebe prve knjinice s bonjakom i bosansko-hercegovakom literaturom na podruju Istre je KDBH Preporod Zagreb.
Druenje je nastavljeno do jutarnjih sati u buzetskom hotelu
Fontana gdje su se mogla degustirati tradicionalna bonjaka jela
poput bureka, evapa, bosanskog lonca, bamije, raznih vrsta pita,
baklavi, hurmaica i tulumbi, kao i zabavljati uz nastup poznatog
istarskog sastava Mrga Band iz Labina.
Vrijedni organizatori na Danima bonjake kulture u Buzetu
2015. okupili su i ugostili oko 200 izvoaa. Treba istaknuti dva citata iz istarskih tiskovnih i elektronskih glasila arenilo boja,
usklaenost koraka i osmijeh koji dira u srce i sve vie mladih
uvara bonjake tradicije i obiaja koji pokazuju pozitivan multikulturni ambijent na 3. Danima bonjake kulture u Buzetu. Posebno naglasimo injenicu da je ova tradicionalna bonjaka manifestacija odrana u okviru obiljeavanja Dana grada Buzeta, to
moe biti orijentir u planovima rada i drugih bonjakih asocijacija
u Hrvatskoj. q
Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 179

BONJACI U HRVATSKOJ

OTVOREN 10. FESTIVAL BONJAKE KULTURE U ISTRI (PRIREDBE U PULI I ROVINJU)

Festival 10-godinje tradicije

U subotu, 12. rujna 2015., na Forumu, glavnom gradskom trgu
u Puli, Nacionalna zajednica Bonjaka Istre otvorila je jubilarni 10.
Festival bonjake kulture u Istri. Rije je o najstarijem festivalu
jedne nacionalne manjine koja ivi i djeluje u Istri, a po uzoru na
istarske Bonjake i druge nacionalne manjine organiziraju svoje festivale na kojima uvaju od zaborava svoju tradiciju i kulturu.
Prvi Festival bonjake kulture u Istri organiziran je 2005. godine u Domu hrvatskih branitelja u Puli, koji je od tada tradicionalno
mjesto odravanja zavrne festivalske sveanosti. Nacionalna zajednica Bonjaka Istre kroz raznovrstan program itavo desetljee
dostojanstveno predstavlja bogatu kulturnu batinu bonjakog
naroda i Bosne i Hercegovine i to kroz pjesmu sevdalinku, bosansko-hercegovake igre i plesove, degustaciju tradicionalnih jela,
izlobe fotografija i slika, promocija knjievnih djela Bonjaka kako
iz Bosne, tako i iz Hrvatske. Godinama je Festival bonjake kulture, zapravo putujui, to znai da se odrava u svim gradovima
i opinama u kojima djeluje Nacionalna zajednica Bonjaka Istre.
Od Pule, Porea, Rae, Rovinja do Labina, a tradicionalno zavrna
sveanost odrava se tamo gdje poinje, u najveem istarskom gradu, u Puli. Od poetka odravanja organizatori su uivali podrku
lokalnih i regionalnih vlasti, a vanost odravanja Festivala bonjake kulture u Istri, izmeu ostalih, prepoznala je i Turistika zajednica grada Pule, koja je ve nekoliko godina i pokrovitelj Festivala.
Prvog festivalskog dana u Puli, 12. rujna, prisutnima se obratio
Senad Pri, predsjednik Nacionalne zajednice Bonjaka Istre: Sada ve 10 godina marljivo uvamo nau kulturu od zaborava kroz
program Festival bonjake kulture u Istri. Osim toga, NZBI slavi jo
jedan jubilej, a to je 20 godina djelovanja. Zasigurno smo jedna od
najstarijih udruga, a sve zahvaljujui predanosti i nesebinom doprinosu kako lanova tako i vodstva NZBI. Naalost, esto se zaboravljaju osnovni ciljevi, a to su opstojnost, ouvanje nacionalnih
osobitosti i zatita prava nacionalnih manjina. U Istri koja je zaista
multikulturalna sredina kroz programske sadraje Festivala bonjake kulture uvamo nau kulturu od zaborava, a isto tako Festival je mali doprinos nairoko poznatoj multikulturalnosti Istre.
Principi tolerancije i suivota jedni su od osnovnih postulata nae
udruge i to je jedan od razloga zato nastupamo na trgovima diljem
Istre, odnosno kako bi se i nai sugraani mogli upoznati s naom
kulturom, jer to se bolje poznajemo bolje se i razumijemo. Na naim festivalima nastupaju i domai, izvodei istarske narodne plesove, a u nekim gradovima, na Festival uvrten je u program obiljeavanja, npr. Dana grada Rovinja, to je znaajno priznanje za
na rad, ali i obveza da budui programi budu jo kvalitetniji.
Ostvarili smo dobru suradnju i sa drugima nacionalnim manjinama
u Istri, sa Albancima, Crnogorcima i Makedoncima te s njima esto
organiziramo zajednike programe. Osim ouvanja nae tradicije,
obiaja i kulture kroz nae programe promiemo i turistiku ponudu Istre i Hrvatske.
Prisutne je pozdravio i dr. med. Ahmed Makota, predsjednik
NZBI ogranak Pula, izrazivi ponos to se sada ve etvrtu godinu
Festival odrava na trgovima, a sve kako bi se i nai sugraani upoznali s naom kulturom jer zaista mi nemamo razloga da se skrivamo u zatvorenom.

RUJAN 2015.

Pula (nastup KUD-a Bosna Istarske upanije)

Rasko narodnih nonji te bogastvo igara i plesova domae
snage KUD Bosna Istarske upanije, KUD ulistan iz Labina i
KUD Kranski ljiljani iz Krana svojim nastupima pokazali su brojnim turistima koji su s velikim zanimanjem pratili svaki minut program, dok su brojnim snimljenim fotografijama ponijeli jo jednu
prekrasnu razglednicu iz Pule. U drugom dijelu programa ponovno
su oduevili izvedbom sevdalinki mlada vokalistica barunasta glasa Jasmina Makota i virtuoz na harmonici Andrej Pezi. Kroz program Festivala prisutne je vodila Jasmina Huski Brenelli, obeavi
posebnu veer, to se na kraju i obistinilo.
U subotu, 19. rujna 2015., na gradskom trgu Rivijera u Rovinju
odrana je druga veer 10. Festivala bonjake kulture u Istri. Pitoreskni trg Rivijera s pozornicom smjetenom tik uz more i nadaleko
poznatni rovinjski zalazak sunca u pozadini, bili su garancija za potpuni ugoaj za sve posjetitelje. Prisutne je pozdravio predsjednik
NZBI Senad Pri zahvalivi se jo jednom svima koji svojim radom
doprinose ouvanju bonjake kulturne batine.
Program su otvorile domae snage, KUD Bosna Istarske upanije, iji marljivi rad se vidi iz svakog nastupa. Specijalni gosti veeri bili su KUD Safir iz Salzburga (Austrija), koji su svojim izvedbom
sevdalinki, raznolikim igrama te svirkom uivo obogatili ovu veer.
Posebno se istaknula igra oek koja je brzim ritmom dodatno zagrijala publiku.
Na kraju kulturno-umjetnikog programa posjetitelji su mogli
degustirati tradicionalna bosanska jela koje su pripremile najvrjednije lanice, a na sofri (stolu) bilo je svega pita, bureka, baklava,
hurmaica, tufahija... Hrane je bilo za sve prisutne na trgu Rivijera
u Rovinju. Ovom prilikom zahvaljujemo se zlatnim rukama tete Lejle Suljanovi, Medine Sejfo, Hamije Cvoli, Have Kenjar i ostalima
koji su sudjelovali. Pri zavretku programa predsjednik NZBI Senad
Pri uruio je KUD-u Safir prigodan poklon umjetnika Alema
Hadiergia, nakon ega se zaigralo kolo du rovinjske rive.
Poznate su i sljedee destinacije 10. Festivala bonjake kulture
u Istri: Pore (23. listopada), zatim Raa i Labin, a na kraju zavrnica
ponovo u Puli, u petak, 6. studenog 2015., u Domu hrvatskih branitelja. q
Mirela AUEVI

BONJACI U HRVATSKOJ

IZVJETAJNA SKUPTINA BONJAKE NACIONALNE ZAJEDNICE HRVATSKE

Senad Pri, kandidat BNZH

U nedjelju, 19. rujna 2015., u prostorijama zagrebakog ogranka
BNZH, ujedno i sjeditu udruge na dravnom nivou, u Ilici 54, odrana je Izvjetajna skuptina Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske.
Skuptinskim zasjedanjem rukovodilo je trolano Radno predsjednitvo u sastavu Devad Joguni (Zagreb), Senad Pri (Pula) i
Alija Avdi (Sisak), dok je zapisniar bio Samir Avdagi, tajnik BNZH.
Na poetku zasjedanja Senahid Dubravi, predsjednik Verifikacione komisije, izvijestio je prisutne da je u sastavu BNZH 6 aktivnih
upanijskih organizacija. Utvrdio je da Izvjetajnoj skuptini prisustvuje 30 predstavnika s pravom glasa iz svih 6 upanijskih organizacija, te stoga prema l. 29. Statuta BNZH prisutni skuptinari mogu donositi pravovaljane odluke.

Izvjetaj o radu i Financijski izvjetaji

Opiran izvjetaj o radu BNZH izmeu dva skuptinska zasjedanja
podnio je podnio je predsjednik prof. dr. Sead Berberovi. On je podsjetio kako je prethodna Izvjetajna skuptina odrana 8. lipnja 2014.
u Zagrebu, te da su na njoj podneseni i usvojeni Izvjetaj o radu i Financijski izvjetaj. Kako su upanijske organizacije BNZ za Vukovarsko-srijemsku i Karlovaku upaniju ispunile uvjete iz Statuta za lanstvo u BNZH, temeljem prijedloga Glavnog odbora BNZH Skuptina
ih je ukljuila u sastav BNZH. Time je ukupno 7 aktivnih organizacija
BNZ koje su lanice BNZH i to: BNZ za Grad Zagreb i Zagrebaku upaniju, BNZ Sisako-moslavake upanije, Nacionalna zajednica Bonjaka Istre, BNZ Primorsko-goranske upanije, BNZ Zadarske upanije, BNZ Karlovake upanije i BNZ Vukovarsko-srijemske upanije.
Skuptina je takoer potvrdila lanstvo novoizabranih predsjednika
upanijskih organizacija i dodatnih lanova iz dvije novoukljuene
upanijske organizacije u Glavnom odboru BNZH, te izabrala lanove
Suda asti, rekao je Berberovi.
Podsjeti je da su tokom 2014. godine odrane dvije sjednice
Glavnog odbora BNZH (8. lipnja i 13. prosinca). Na prvoj sjednici
usvojeni su Izvjetaji o radu i Financijski izvjetaj za 2013. godinu,
imenovane osobe za lanove Odbora fonda za stipendiranje i redakciju asopisa Bonjaki glas. Posebno je analizirana raspodjela sredstava Savjeta za nacionalne manjine za za 2014. godinu i
drastino smanjenje sredstava BNZH i drugim organizacijama BNZ.
Najvie je oteena BNZH kojoj su sredstva ponovo smanjena. Ukupno smanjenje za BNZH u periodu od 2012. do 2014. godine bilo je
sa 115.000 na 30.000 kuna (za ak 74%). Na drugoj sjednici analizirano je izvrenje programa i financijsko stanje, izvjetaj Fonda za
stipendiranje i prijedlozi programa za 2015. godinu. Dogovoreno je
da se intenzivira meusobna suradnja, razmjena programa i pomo u realizaciji izmeu upanijskih organizacija. Glavni odbor je
donio odluku da se lanstvo BNZ Vukovarsko-srijemske upanije sa
sjeditem u Gunji do daljnjeg stavi u mirovanje, tako da je u sastavu Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske 6 upanijskih organizacija, a Glavni odbor BNZH ini 13 lanova.
U nastavku izvjetaja Sead Berberovi se osvrnuo na programske aktivnosti i suradnju sa Savjetom za nacionalne manjine RH.
Nakon terenskog izvida strunih slubi Savjeta za nacionalne manjine obavljenog 21.10.2014. u dostavljenom zapisniku je konstati-

Izvjetajna skuptina BNZH (Ilica 54 u Zagrebu)

Obraanje Seada Berberovia, predsjednika BNZH

rano uredno izvravanje programa i voenje financijskog poslovanja. U 2014. godini u potpunosti je realizirano izdavanje asopisa
Bonjaki glas, jedinog programa kojeg je financirao Savjet za
nacionalne manjine. Izdana su dva broja: broj 28 ( lipanj 2014.) na
64 stranice i broj 29 (prosinac 2014.) na 60 stranica.
Savjetu za nacionalne manjine RH za 2015 godinu prijavljeni su
dva programa (oba su odobrena): asopis Bonjaki glas (3 broja,
40-50 stranica s financiranjem od 45.000 kuna) i znanstveni skup
Odnos religijskog i nacionalnog u identitetu i stvarnosti balkanskih
naroda (s financiranjem od 10.000 kuna).
Tokom 2015. godine tiskan je jedan broj Bonjakog glasa (broj
30, svibanj 2015, na 68 stranica), a u periodu od 6./7. oujka 2015. BNZ
za Grad Zagreb i Zagrebaku upaniju, u suradnji s Naunoistraivakim institutom Ibn Sina iz Sarajeva i Medlisom Islamske zajednice
Zagreb, odrala je navedeni simpozij u Islamskom centru u Zagrebu.
Na simpoziju je podneseno 26 referata znanstvenika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije, Crne Gore i Makedonije.
Osim toga, u listopadu 2014. raspisan je natjeaj Fonda za stipendiranje za stipendije u akademskoj godini 2014./2015. Na na-

PREPORODOV JOURNAL 179

BONJACI U HRVATSKOJ
tjeaj je pristiglo 6 prijava, a nakon razmatranja prijava Odbor Fonda donio je odluku da se stipendira dvoje studenata.
Zakljuno se moe konstatirati da je BNZH uspjela odrati svoje djelovanje u vrlo nepovoljnim uvjetima, prvenstveno minimalnih
financijskih sredstava s kojima je raspolagala. Unato tome, poveala se kvaliteta organizacije i rada upanijskih organizacija, uvrstila organizacija, suradnja i sveukupno djelovanje BNZH, na emu
treba u narednom periodu, nadajmo se i u povoljnijim okolnostima, nastaviti dalje raditi, rekao je prof. dr. sc. Sead Berberovi.
Izvjetaj o radu BNZH za period od 08.06.2014.-19.09.2015.
jednoglasno je usvojen.
Financijske izvjetaje Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske
za 2014. godinu i prvo polugodite 2015. godine, koji su obuhvatili
izvjetaje za proraunska sredstva, izvjetaje za vlastita sredstva i izvjetaje za Fond za stipendiranje, takoer je podnio predsjednik
BNZH Sead Berberovi. Financijski izvjetaji usvojeni su jednoglasno.

ni BNZH da na predstojeim izborima kandidat BNZH bude Senad

Pri i da mu lanice BNZH u tome prue punu podrku, a da Aliji
Avdiu omogue predstavljanje i obraanje biraima. Predsjedavajui Devad Joguni je ovaj prijedlog Glavnog odbora stavio na
glasanje. Za takav prijedlog glasalo je 17 skuptinara, 10 je bilo suzdrano, a 3 su bila protiv.
Senad Pri i Alija Avdi obratili su se prisutnima i u osnovnim
crtama predstavili svoj program. Govor Senada Pria, kandidata
BNZH za saborskog zastupnika na parlamentarnim izborima u XII.
manjinskoj izbornoj jedinici, prenosimo u cijelosti.

Statutarne promjene
Na skuptinskom zasjedanju usvojene su promjene Statuta
BNZH, koji je usklaen s novim Zakonom o udrugama.
Prethodno je prijedlog statutarnih promjena poslan svim lanicama na razmatranje, a pristigle primjedbe su razmotrene i ukljuene u prijedlog Statuta koji je podijeljen delegatima na Skuptini.
Na sjednici Glavnog odbora BNZH, koja je odrana isti dan prije Izvjetajne skuptine, zakljueno je da se iz prijedloga Statuta jo izbaci ograniavanje izbora u tijela BNZH na dva uzastopna mandata.
S tom dopunom Glavni odbor je predloio skuptinarima usvajanje
novog Statuta BNZH, koji je jednoglasno usvojen.
Prema l. 60 Statuta likvidator BNZH je predsjednik BNZH.
Predsjedavajui Devad Joguni predloio je Skuptini da u skladu
s tim imenuje za likvidatora BNZH sadanjeg predsjednika Seada
Berberovia. Prijedlog je jednoglasno usvojen.
Predsjedavajui je predloio Skuptini da se, ukoliko se prema
zahtjevima nadlenog ureda dravne uprave pojavi potreba za promjenama tehnike prirode u Statutu, koje u bitnome ne mijenjaju
odredbe i duh usvojenog Statuta, ovlasti predsjednika BNZH za
unos takvih promjena u Statut. Po odobrenju, Statut BNZH e se
dostaviti svim lanicama. Prijedlog je jednoglasno usvojen.

Senad Pri, kandidat BNZH na parlamentarnim

izborima 2015.
Na sjednici Glavnog odbora BNZH koja je odrana neposredno
prije Izvjetajne skuptine, izmeu ostaloga, razmatrana je kandidatura dipl. oec. Senada Pria i dipl. krim. Alije Avdia za zastupnika u Hrvatskom saboru, odnosno podrka BNZH njihovoj kandidaturi u XII. izbornoj jedinici sa saborskog zastupnika bonjake, albanske, crnogorske, slovenske i makedonske nacionalne manjine.
Parlamentarni izbori za osmi saziv Hrvatskog sabora odravaju se u
nedjelju, 8. studenog 2015. godine.
Alija Avdi, predsjednik Bonjake nacionalne zajednice grada
Siska i Sisako-moslavake upanije, kandidat je novoosnovane
Stranke Bonjaka Hrvatske (SBH), iji je ujedno i predsjednik. On za
svoju kandidaturu ima podrku Izvrnog odbora BNZ grada Siska i
Sisako-moslavake upanije. Senada Pria, predsjednika Nacionalne zajednice Bonjaka Istre, kandidirali su Izvrni odbor i Programski savjet NZBI.
Na sjednici Glavnog odbora BNZH, nakon principijelne rasprave, veinom glasova je zakljueno da Glavni odbor predloi Skupti-

RUJAN 2015.

Obraanje Senada Pria, kandidata BNZH za saborskog zastupnika

Zahvaljujem se na ukazanom povjerenju, ovo je za mene velika ast i odgovornost da se na kvalitetan nain predstavim i oduim
svojim radom i zalaganjem za prava nae i drugih manjina koje su u
naoj grupi. Za one koji me ne poznaju da se ukratko predstavim.
Roen sam 23.03.1956. godine u Sanskom Mostu, u Bosni i Hercegovini. U Puli ivim od 1975. godine sa svojom obitelji koju ine
supruga i troje djece. Zajedno sa svoje dvije keri vodim obiteljsku
firmu Vitas Investa d.o.o. za posredovanje u osiguranju i reosiguranju. Zavrio sam specijalistiki diplomski studij ekonomije u Rijeci.
Ve 20 godina aktivan sam lan Nacionalne zajednica Bonjaka
Istre, a od 2005. godine i njezin predsjednik. 2008. godine izabran
sam i za predsjednika Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske i tu
sam funkciju obavljao jedan mandat.
Predstojei izbori predstavljaju veliku ansu za budui razvoj i
integraciju nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Ovo je prilika da izaberemo naeg kandidata koji dolazi iz redova onih koji sve
ove godine rade na ouvanju, njegovanju i jaanju manjinskog nacionalnog identiteta i ravnopravnosti svih graana.
Do sada smo se kod saborskih zastupnika iz nae manjine susreli sa problemima zastupanja iskljuivo stranakog interesa i nesuradnje sa manjinskim asocijacijama kao i manjka potpore za njihov rad. Smatram da je dolo vrijeme za promjene kako bismo se
na pravi nain suoili sa izazovima koji su pred nama.
Bitne odrednice mog programa su kultura, zapoljavanje i ravnopravnost. Motivira me elja da bonjakoj i ostalim nacionalnim
manjinama osiguram uvjete ivota i rada koju ima veinski narod u
Republici Hrvatskoj, te da se sve manjine kvalitetno integriraju u
svakodnevni ivot koji ih okruuje i da taj cilj ne ostane samo prazna rije na papiru nego da se provede u konkretna djela.
Stoga vas srdano molim da mi pomognete u ovoj kampanji
kako bih postigao uspjeh na predstojeim izborima. Ukljuite se u
predizbornu kampanju jer mi je potrebna svaka pomo. q

Ismet ISAKOVI

BONJACI U HRVATSKOJ

KURBAN BAJRAM 2015. GOD./1436. H. G.: BAJRAMSKA HUTBA I PRIJEM

Svi imamo zajednikog praoca

Sredinja proslava Kurban bajrama 1436. h. g. odrana je u etvrtak, 24. rujna 2015. godine, u Islamskom centru u Rijeci, uz direktan prijenos Hrvatske televizije i Hrvatskog radija. Bajramsku
hutbu odrao je Mevludi ef. Arslani, zamjenik zagrebakog muftije
i ravnatelj Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovia.

Islamska zajednica je partner dravi u razvoju

multireligijskog i multikulturalnog ozraja i modela
integracije muslimana
Na poetku bajramske hutbe Mevludi ef. Arslani je podsjetio
kako se nalazimo u danima Kurban bajrama, koji dolazi kao rezultat
obavljanja pete islamske obveze hada i rtvovanje kurbana u ime
Allaha Uzvienog, koji se obavljaju u odreeno vrijeme i na odreenom mjestu. Ovih dana smo ponovno svjedoci najveeg muslimanskog kongresa tijekom godine koji se punih 14 stoljea kontinuirano odrava u Mekki i okolici, najasnijim i najsvetijim mjestima za muslimane, gdje milijuni ljudi iz razliitih zemalja svijeta, uz
veliku portvovanost, kreu na najdrae i najdue putovanje, putovanje koje vodi do susreta s Bogom, s povijeu i ovjekom. Vie od
14 stoljea, muslimani iz svih krajeva svijeta i iz najudaljenijih mjesta, ne alei ni truda ni materijalnih sredstava, odazivaju se Allahom pozivu i najprikladnijim sredstvima ure u susret s Kabom,
koja podsjea na more u kojem se sa svih strana slijevaju male i
velike rijeke. Posjetiti ta asna mjesta je san i najvea elja svakog
muslimana, jer su to mjesta gdje se isti i preporaa ovjekova dua od svakojakog grijeha, rekao je Arslani.
Naglasio je kako se meu ovogodinjim hadijama nalazi i 42
hadija iz Hrvatske, predvoeni muftijom Azizom ef. Hasanoviem,
koji e biti nai predstavnici na sveopem muslimanskom kongresu, gdje e zajedniki upuivati dove Allahu, d.., za mir i sigurnost
u srcima i duama svih ljudi i naroda dobre volje uvijek i na svakom
mjestu. Zamjenik zagrebakog muftije je istaknuo kako je had
manifestacija jedinstva, sklada, solidarnosti i istinskog bratstva.
Prema islamskim propisima sve hadije/hodoasnici tokom obavljanja hada imaju istu odjeu (ihram) i svaki, bez obzira na profesiju i poloaj na ovome svijetu, ima jednaka prava pri ulasku u Boju
kuu (Kabu). Svi se utapaju u jednu jedinstvenu cjelinu, proetu
istim mislima, osjeajima i doivljajima. Na ovim svetim mjestima,
stojei pred Bogom, okrenuti samo Njemu, svi su jednaki. Najblii
Bogu i najodabraniji kod Njega je onaj koji koristi ljudima, drutvu i
zajednici u kojoj ivi radi i djeluje. Osnovna misao koja se prenosi
kroz sve hadske obrede je jedinstvo i sloga meu ljudima, jednakost i potpomaganje bez obzira na nacionalne, rasne, klasne i druge razlike. Ovo su vrijednosti koje je promovirao Poslanik islama
Muhammed, a.s., na svom Oprotajnom hadu i koje mi kao vjernici moramo prihvatiti i primjenivati ih u naem svakodnevnom ivotu, rekao je Arslani.
Naglasio je kako se uz ovaj blagdan vee i kurban, koji simbolizira spremnost i odlunost vjernika da u ime Allaha Uzvienog rtvuje svoj kurban. I to u znak zahvalnosti Svemoguem Bogu za sve
one blagodati koje mu je podario na ovom svijetu na nain na koji
je to uinio i Ibrahim, a.s., koji je bio spreman iz ljubavi prema Sve-

10

Mevludi ef. Arslani, zamjenik muftije i ravnatelj Islamske gimnazije

dr. Ahmeda Smajlovia

moguem Bogu rtvovati najdragocjeniju stvar svog vlastitog sina, pa mu je Allah preko meleka Dibrila poslao ovna kao zamjenu
za njegova sina. Odlunost Ibrahima, a.s., da rtvuje svoga sina i
spremnost Ismaila, a.s., da bude rtvovan bilo je i ostat e kao najvee iskuenje i bez presedana u povijesti ovjeanstva. Had i kurban kao dvije vrlo vane institucije u islamu imaju isti cilj, a taj cilj
je usavravanje i postizanje vrhunca bogobojaznosti emu tei svaki vjernik, rekao je Arslani, dodajui kako je Kurban bajram prava
prigoda ali i obveza da naim kurbanima poastimo svoje susjede,
prijatelje i potrebite, bez obzira na njihovu vjeru i naciju. Naglasio
je kako samo na taj nain moemo postii Boju blizinu, Boje zadovoljstvo i oekivati mir i blagostanje na ovom nemirnom svijetu.
Mevludi ef. Arslani se osvrnuo i na najnovija dogaanja u svijetu, a posebice na novu veliku seobu naroda, pri emu je istaknuo
pozitivan primjer Hrvatske. Posljednjih mjeseci svjedoci smo najveoj izbjeglikoj krizi u Europi u zadnjih 70 godina. Desetci tisua
izbjeglica iz Sirije, Iraka, Afganistana i Sjeverne Afrike utoite pokuavaju traiti u zapadnoeuropskim zemljama. Svakodnevno svje-

PREPORODOV JOURNAL 179

BONJACI U HRVATSKOJ
doimo kako nemali broj njih zavravaju u morskim dubinama.
Pred oima cijeloga svijeta Mediteransko more postaje masovna
grobnica za oajne migrante koji su uspjeli ibjei ratno stradanje,
ali ne i uzburkane morske valove, a zatvaranjem granica u civiliziranoj Europi riskiramo nastanak koncetracijskih logora to je nedopustivo i predstavlja civilizacijsku sramotu u 21. stoljeu. S druge
pak strane, trebamo biti ponosni to ivimo u dravi koja je otvorila
vrata izbjeglicama, iji su stanovnici pokazali veliko srce i humanost
na djelu, nepostavivi pitanje treba li pomoi, nego kako pomoi.
Da je tako svjedoe i mnogobrojne izjave i transparenti izbjeglica u
odlasku iz Hrvatske. U ime Islamske zajednice u Hrvatskoj koja je
aktivno ukljuena od poetka ove humanitarne krize zajedno sa Ziratom Islamske zajednice za prikupljanje i pruanje humanitarne
pomoi, elim se zahvaliti Vladi Republike Hrvatske, posebice Ministarstvu unutarnjih poslova, Crvenom kriu Hrvatske, vjerskim zajednicama, gradskim, upanijskim, dravnim, meunarodnim, nevladinim organizacijama i svim volonterima koji su dali i daju veliki
obol ovoj humanitarnoj krizi. Koristim priliku da jo jednom apeliram na sve vas koji nas pratite i sluate preko Hrvatske radiotelevizije da se i dalje ukljuite u pomo izbjeglicama, jer humanitarna
kriza traje i trajat e sve dok se na postigne dogovor na europskoj i
svjetskoj razini. Islamska zajednica je partner dravi u razvoju multireligijskog i multikulturalnog ozraja i modela integracije muslimana kakvog ne biljei nijedna druga zemlja, a gajimo ga ve itavo
stoljee. Naa misija je integrirati svakog muslimana u nau zajednicu i olakati integraciju u nae drutvo, pa tako i one migrante
koji e eventualno u Hrvatskoj i ostati, rekao je Arslani.
Na kraju bajramske hutbe u Islamskom centru u Rijeci osvrnuo
se i na parlamentarne izbore, koji se odravaju u nedjelju, 8. studenog 2015. godine. Pred nama su parlamentarni izbori, te vas pozivam da izaete na izbore i ispunite svoju vjerniku i graansku obvezu, a po svojoj savjesti i uvjerenju dajte glas onima za koje smatrate da e ispuniti vaa oekivanja, rekao je Mevludi ef. Arslani,
zamjenik zagrebakog muftije i ravnatelj Islamske gimnazije dr.
Ahmeda Smajlovia.

Sveanost povodom Kurban bajrama

Nakon jutarnje molitve u Islamskom centru u Rijeci odran je
sveani bajramski prijem, kojemu je domain bio rijeki imam Hidajet ef. Hasanovi. Prisustvovali su predstavnici vjerskih zajednica, gradske i upanijske vlasti, bonjakih udruga i manjinskih vijea, kao i Nj. E. Mohammad Ebrahim Taherian Fard, veleposlanik IR
Iran u Zagrebu. U sveanom dijelu programa nastupile su lanice

RUJAN 2015.

enskog pjevakog zbora Selsebil, koji djeluje pri Medilisu

Islamske zajednice Rijeka.
Okupljenima se ispred Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj
obratio zamjenik muftije Mevludi ef. Arslani, koji je podsjetio na
povezanost monoteistikih religija i znaenja rtve te ukazao na
znaaj Kurban bajrama koji se oituje u solidarnosti, cijenjenju svetosti ivota i davanja doprinosa drutvu. Arslani je istaknuo kako
Kurban bajram donosi tri poruke vjernicima. Prva, s obzirom na
zajednikog praoca Abrahama - zajednitvo. Kao primjer drugim
gradovima za ostvarivanje zajednikog suivota predstavnika monoteistikih religija i meureligijskog dijaloga naveo je grad Rijeku.
Druga poruka je svetost ivota. Danas smo svjedoci koliko se malo
vodi rauna o ljudskom ivotu koji je postao jeftina 'roba'. Svjedoci
smo i izbjeglike i humanitarne krize, ali i ponosni to smo dravljani zemlje koja je irom otvorila vrata tim izbjeglicama i migrantima.
Pokazali smo djelom kako ovjek treba biti na usluzi ovjeku, kazao je Arslani. Kao treu poruku istaknuo je solidarnost, te objasnio
tradiciju podjele kurbana.
Govorei o velikoj humanitarnoj izbjeglikoj krizi Mevludi ef.
Arslani istaknuo je ponos pripadnosti dravi koja je irom otvorila
vrata napaenim ljudima, solidarizirajui se s izbjeglicama, a na
to je nadodao da smo pokazali djelom kako ovjek treba biti na
usluzi ovjeku u najteim trenucima. Na kraju je najavio suradnje
Islamske zajednice s dravom. Poruio je da, ukoliko u Hrvatskoj
ostane odreeni broj migranata i izbjeglica, Islamska zajednica za
zadau ima pomoi tim ljudima u integraciji u hrvatsko drutvo,
pritom ne doputajui nikome da utjee na skladan suivot. Hrvatski model rjeavanja islamskog pitanja je najbolji model kojega bi
trebali preslikati i druge drave, poruio je zamjenik zagrebakog
muftije.
Petar Mamula, zamjenik upana Primorsko-goranske upanije,
istaknuo je kako je unato mnogim iskuenjima koja se pojavljuju,
a trenutno se ogledaju u velikoj humanitarnoj krizi, to bila i prilika
iskazivanja humanosti na djelu. Svima skupa elim puno strpljenja, razumijevanja za sve to nam dolazi. Vidimo da nam godina za
godinom donosi sve vea iskuenja u meusobnim odnosima izmeu vjera, naroda i drava. Negdje je to lake pomiriti, negdje je tee. A mislim da mi ovdje u upaniji i gradu imamo jako dobre temelje za pruiti recept kako to uspjeno raditi", izjavio je Mamula.
Pritom je podsjetio na uzoran odnos s Islamskom zajednicom na
naem podruju, te jakim vezama iji korijeni duboko seu, ukazavi na potrebu za proirivanjem suradnje u drutvu.
Marko Filipovi, zamjenik rijekog gradonaelnika, istaknuo je da
su graani, posebice pouenim iskustvima naih sugraana otprije
25 godina, priskoili u pomo otvorena srca, i tako se pokazali kao
uzor za odnose meu vjerskim zajednicama i mnogima u Europi.
Mons. dr. Ivan Devi, rijeki nadbiskup i metropolit, na osobit
je nain svoju estitku uputio svim izbjeglicama i migrantima koji
ovih dana trpe velike rtve na svom putu prema boljem ivotu.
Istaknuo je da svi imamo zajednikog praoca Abrahama/Ibrahima,
a.s., i u njegovoj rtvi se moramo prepoznavati i izvravati Boju
volju. Obvezni smo ivjeti u zajednitvu, uvaavati nae razliitosti
i biti izaslanici mira u svijetu u kojemu tog mira nedostaje. Ne moemo kao vjernici stajati na strani. U tom smislu elim da se zajednitvo u Republici Hrvatskoj promovira od nas vjerskih predstavnika kako bi naa domovina bila zajedniki dom kojega smo zajedno
tijekom Domovinskog rata gradili i branili, a u kojemu emo zajedno i u budunosti ivjeti, poruio je nadbiskup Devi, koji je imamu Arslaniju darovao knjigu Grad u naruju sv. Vida. q
Ismet ISAKOVI, Helena ANUI

11

BONJACI U HRVATSKOJ

KURBAN BAJRAM U ZAGREBU: TRADICIONALNI KONCERT BAJRAMSKI SUSRET

Bajramsko sevdisanje
Bonjaka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebaku
upaniju organizirala je u povodu proslave Kurban bajrama u nedjelju, 27. rujna 2015., u Zagrebakom kazalitu lutaka, tradicionalni koncert pod nazivom Bajramski susret. Ovogodinji su dragi
gosti bili Kljuani i Kljuanke, tamonji ansambli mladih plesaa i
pjevaa iz KUD Naa mladost.
Popularni glumac Zijad Grai vodio je ove godine konferansu.
Na samom je poetku tog blagdanskog slavlja najavio Mjeoviti
zbor i orkestar BNZ za Grad Zagreb i Zagrebaku upaniju Bosana
pod ravnanjem dirigentice prof. Katarine Stojanovi. Zijad Grai je
uvodno dojmljivo odrecitirao Bonjacima poznate i mile stihove Kievieve pjesme o Bosni: Ti nisi vie san, Ti si suza iz sna, Bosnium
moja i kao podsjeanje na rodni kraj i zahvalnost to u Hrvatskoj
u miru i radosti mogu slaviti svoj najvei praznik, Kurban bajram.
Uslijedila je pjesma-himna zagrebake bonjake zajednice Zemlja Tvrtka i Kulina bana, autorskog dvojca prof. I. Fazlagia i prof.
F. Ahmetspahia, obojice rahmetlija. Solist je bio lan Mjeovitog
zbora Bosana Edo Pavii. A Mjeoviti je zbor nastavio program
sveanosti izvoenjem sevdalinki: Zvijezda tjera mjeseca i Ne
klepei nanulama. Solo su pjevali lanovi Zbora Bosana: Ferid
Bei, sevdalinku Negdje u daljini uz pratnju orkestra Bosana,
koji sainjavaju Edin Daferagi (harmonika), Ljubo Basara (klarinet), Ivan Zubak (bas), Omer Bakalbai (gitara) i Zijad Mehuli
(konge). Sevdisanje je nastavio Edo Pavii, razveselivi publiku sa
Gondo moja i Oj djevojko, io moja!.
Ovogodinji koncert, s dosta gostiju, osmislila je Zdenka
Ahmetspahi. Prva je nastupila Eugenija Dujmui i otpjevala Jutros mi je rua procvjetala i Grana od bora. Za slavljeniku veer
lan Mjeovitog zbora Donat Orli odabrao je dvije lijepe stare pjesme: Kradem ti se u veeri i Kraj potoka bistre vode.
Radost pjesme potom su nastavili plesai, Folklorna skupina Bosane, koju predvodi neumorna Lana Kocet. Odigrali su i otpjevali
Pjesme i igre iz okolice Sarajeva. Koreografkinja te folklorne toke
je dugogodinja Bosanina suradnica, uvaena ga Aja Rudija.

Goa, pjevaica Preporodovog enskog zbora Bulbuli, Nada

Domazet, publici je pjevala sevdalinke koje njoj iznimno odgovaraju i koje rado izvodi: Ah, moj Aljo i Vino piju, nano, age Sarajlije.
Mladi pjeva Ivan Jeli briljirao je snanim, lijepim, kolovanim glasom, a otpjevao je pjesme: Snijeg pade na behar, na voe i Moj
dilbere. Publika ga je oduevljeno pozdravila dugim pljeskom.
Potom se publici opet predstavio Mjeoviti zbor Bosane sevdalinkom Sino ja i moja kona. Veer je oplemenila nastupom i
glasom Zdenka Ahmetspahi, prvo sevdalinkom to te nema?,
pri emu ju je na klaviru pratila prof. Katarina Stojanovi. Ugoaj je
uinio jo sveanijim Zijad Grai interpretacijom stihova E, moj
konjiu bijeli.
ekan s nestrpljenjem od jutra nastupio je i trenutak da na
pozornicu izau dragi gosti, uglavnom djeca osnovnokolske dobi
iz Kljua KUD Naa mladost. Za bajramski nastup doputovalo
je 50-ak lanova. Kljuani/ke u tom kulturno-umjetnikom drutvu okupljaju inae 100-tinjak lanova podijeljenih u etiri sekcije,
i glavni su i uspjeni organizatori bosanskohercegovake godinje
smotre KUD-ova. Na tim smotrama redovito sudjeluje i KUD Bosana, pa su se lanovi (i plesai i pjevai) potvrdili uzvratiti im
gostoprimstvo. Kljuane je u Zagrebu predvodio Alen ehi, dugogodinji predsjednik KUD-a Naa mladost. Za nastup su odabrali
Igre iz Podrinja za koje je koreografiju napravio Nermin Hadi, a
korepetitor mu je bio Elvis Muherina. Energija i radost djece na
pozornici vidno je ushitila i publiku pa je gostima neumorno pljeskala.
Ovogodinji je Bajramski koncert, uz potporu pjevaa/ica Bosanina zbora, zaokruila svojim nastupom Zdenka Ahmetspahi. Prvo, illahijom Selam, koju, s ponosom je objasnila, rado i s ponosom pjeva. Njom je i estitala svima Kurban bajram. Zdenka nije
mogla preskoiti niti dinaminu sevdalinku Mene majka jednu
ima, a otpjevala je maestralno i slavlju Bajrama primjerenu pjesmu Selam. q
Edina SMAJLAGI

Zdenka Ahmetspahi, Zijad Grai i Mjeoviti zbor Bosana

Mlaa skupina plesnog ansambla iz Kljua

12

PREPORODOV JOURNAL 179

BONJACI U HRVATSKOJ

12. IZVJETAJNA SKUPTINA KDBH PREPOROD

Napredak u radu i aktivnostima

U nedjelju, 27. rujna 2015., u prostorijama Kulturnog drutva
Bonjaka Hrvatske Preporod u Zagrebu, Ulica grada Vukovara
235, odrana je 12. Izvjetajna skuptina KDBH Preporod. Na
skuptinskom zasjedanju prihvaeni su Izvjetaj o radu i Izvjetaj
Nadzornog odbora o financijskom poslovanju i aktivnostima, te
usklaen Statut Drutva s novim Zakonom o udrugama.
Skuptinskim zasjedanjem rukovodilo je trolano Radno predsjednitvo u sastavu Azra Abadi Navaey (predsjednica), Edib
Ahmetaevi i Midheta Ibrahimpai (lanovi). Zapisniarka je bila
Ajka Tiro Srebrenikovi, tajnica KDBH Preporod. Prisustvovalo je
38 lanova s pravom glasa, dovoljan broj da bi prisutni skuptinari
mogli donositi pravovaljane odluke.

Izvjetaj o radu
Prethodno skuptinsko zasjedanje, 11. Izborna skuptina KDBH
Preporod, odrana je 15. oujka 2014. Izvjetaj o radu u proteklom vremenskom periodu podnio je predsjednik Ervin Jahi. Njegovo obraanje prenosimo u cijelosti.
Potovani lanovi Skuptine, dragi prijatelji esselamu alejkum
i dobar vam dan!
Godina dana prola je otkad ste ovom sazivu Drutva dali svoje
povjerenje. Nadam se da dosadanji rezultati rada Predsjednika,
lanova Glavnog i Nadzornog odbora potvruju ispravnost vaih
odluka. Zato imam potrebu zahvaliti svim voditeljima programa,
lanovima Glavnog i Nadzornog odbora, svim aktivnim lanovima
Drutva i svima koji su nae programe podravali.
Preporodovi programi valorizirani su kao znaajni kulturni projekti, ne samo u bonjakom korpusu nego i izvan njega.
U sklopu informiranja, izmeu dviju skuptina, objavili smo 8 brojeva 'Behara', 15 brojeva 'Preporodovog Journala' i 3 broja 'Jasmina'.
Ovo je prigoda da istaknemo kako je 'Preporod', osim sredstava
koje dobiva za projekte od Savjeta za nacionalne manjine RH, ostvario i znaajno sufinanciranje programa od Grada Zagreba, a osobito
od Ministarstva kulture RH. U protekloj godini objavljeni su knjige:
memoarska proza 'Mojih prvih devedeset' Kemala Nania, proza
'Bajramske i boine prie' Arifa Kljuanina i knjiga pjesama 'Maksum' Tahira Mujiia. Preporodova praksa dosad je bila da izdaje godinje do tri naslova, ali u proloj godini od Ministarstva kulture dobili smo potporu i za izdavanje prijevoda s talijanskog jezika 'Bratskih pisama' autora Izeta Sarajlia i Erri De Luce. U programu izdavatva za 2015. godinu imamo etiri, neu pretjerati kaem li, kapitalna
naslova: nedavno objavljenu 'Kunu zmiju', knjigu pjesama Amira
Talia, te djela troje sveuilinih profesora 'Svjedoenje o vremenu'
akademika prof. dr. Esada Durakovia, 'Bosanskohercegovaki knjievni obzori' prof. dr. Enesa Durakovia i 'Lingvistiki i lingvostilistiki
zapisi' prof. dr. Remzije Hadiefendi Pari.
Na samom poetku naega mandata imali smo potrebu pozvati
osnivae Drutva i nae lanove i zahvaliti im na njihovu trudu i radu.
'Preporod' se ukljuio sa svojim projektom u obiljeavanje
20-godinjice genocida u Srebrenici pod nazivom 'Srebrenica oima umjetnosti', za iju je realizaciju Grad Zagreb izdvojio znaajna
sredstva. Projektom je koordinirala Sena Kulenovi.

RUJAN 2015.

Izvjetajna skuptina KDBH Preporod (Ulica grada Vukovara 235)

U okviru kulturnog amaterizma djeluje multietniki zbor 'Bulbuli', koji su poveali svoje lanstvo, biljeei niz znaajnih nastupa
diljem Hrvatske, ali i izvan nje. U planu je da 'Bulbuli' uskoro zaponu i snimanje svog drugog audiozapisa s novim aranmanima njihova voditelja Ismeta Kurtovia.
'Zvrk' je djeji dramski teatar koji je u proloj godini imao znaajne rezultate, sudjelujui u programu Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba u povodu Kurban bajrama s predstavom
'Ajvaz-dedo', ali i na Milenijskom itanju bajki, tradicionalnom programom koji se odrava u SOS selu Lekenik, pod vodstvom knjievnika i dramskog pisca Rusmira Agaevia.
U okviru Bonjakih rijei, koje su ve tradicionalan Preporodov
program, odrano je niz predstavljanja knjiga te smo ponosni to
smo, meu ostalim, predstavili i opuse akademika Devada Karahasana i Abdulahu Sidranu. Svake godine 'Preporod' sudjeluje na
Meunarodnom sajmu knjiga u Sarajevu, na kojem su naa izdanja
prepoznata kao vaan kulturni proizvod.
Ono to je vrlo vano za bonjaku nacionalnu manjinu u Republici Hrvatskoj, to je i realizacija programa Njegovanja bosanskog
jezika i kulture Bonjaka, kao oblika dopunskog obrazovanja. Nadamo se da e novi saziv Vijea bonjake nacionalne manjine Grada
Zagreba zapoeti projekt dovesti do kraja.
Dananjoj Skuptini ponudit emo na usvajanje i prijedlog izmjena i dopuna Statuta Drutva u skladu s novim zakonom o udrugama. Od srca se zahvaljujem odvjetnici Azri Garanki na nesebinoj pomoi i radu na usklaivanju Statuta.
Naalost, u izboru za Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba nijedan Preporodov kandidat nije proao.
Potovani skuptinari, dragi prijatelji! Nae Drutvo zbir je
snanih osobnosti, ljudi s biografijama, i dobrodole su polemike u
njemu. Kada se osvrnem unatrag, izmeu dvaju skuptinskih zasjedanja, osjeam nunim rei da ovo drutvo zbilja nije drutvo istomiljenika. Bogu hvala, ne treba ni biti i valjda nikada nije ni bilo.
Plodne napetosti i razliita vienja svijeta oko sebe dobrodoli su i
poticajni. Krive motivacije i destrukcije razliitog intenziteta, meutim, nikome dobro nee donijeti i svi emo njima na kraju biti na
gubitku. Govorim to jer mi je, dakako, stalo konsolidirati nae redove, izmiriti nepomirene i u razumno vrijeme pokazati da Bonjaci znaju priati meusobno, da im je stalo afirmirati sve ono to je
njihov nacionalni, kulturni, vjerski ali i ljudski identitet.

13

BONJACI U HRVATSKOJ
institucionalizacijom bonjake kulture. To moemo samo ako se
dogovaramo i ako nam je stalo, dragi prijatelji, ne samo inzistirati
na svojim razlikama, nego poticati i dijalog i meusobno razumijevanje. Hvala vam!
Izvjetaj o radu predsjednika KDBH Preporod jednoglasno je
prihvaen.

Izvjetaj Nadzornog odbora

Izvjetaj o radu
(Ervin Jahi, predsjednik KDBH Preporod)
Prije godinu dana vam obeah: 'Svoj temeljni zadatak mogu naznaiti u dvama smjerovima: unaprjeenje interne, unutarbonjake pojedinane i institucionalne komunikacije, i eksterne komunikacije, prema hrvatskom drutvu, njegovim akterima u javnoj sferi.
Interna naprosto znai: razgovarati, mnogo razgovarati, inzistirati
na razgovoru, nauiti Bonjake da razgovaraju izmeu sebe jer
Bonjaci malo kada razgovaraju. Bonjaci se nadpriavaju, izlijevaju
bujice rijei koje nitko ne uje jer se meu sobom Bonjaci ne sluaju zato to ne razgovaraju. To e biti 'na nain' prema prijateljima u slinim ili razliitim bonjakim ustanovama. Iz Vukovarske
235 potei e glas da smo na istom tragu, na istom putu, premda
nam se sadraji poesto preklapaju. Upravo slini sadraji obavezuju nas na estetiku, ali i etiku dijalokijih, uljuenijih odnosa meu
nama naprosto da s vie povjerenja komuniciramo unutar bonjakog korpusa. Osobno u se zalagati i za partnerske odnose s
Islamskom zajednicom, jer je ona batinik i uvar tradicije iz koje mi
ishodimo. U nas su dobrodoli i svi koji dolaze iz muslimanskog kulturno-civilizacijskoga kruga: Hrvati, Albanci, Romi islamskoga vjerozakona. Ba svi prijatelji ovoga drutva i ljudi dobre volje! Dakako, dobrodoli su i Hrvati katolici, to je prirodno i normalno jer ivimo s njima u harmoninim odnosima, ali i svi drugi koji osjeaju
Bonjake/inje bliskima i ute solidarnost s njima, stalo im je do
meuljudskog prometa i suutni su a ne nagluhi za potrebe jedne
manjinske zajednice poput nae.'
Tada naznaih i neke, ini mi, se za nas kao manjinu, jezgrene
orijentacije, koje su uslijed trenutnih drutvenih neuvjetnosti, sada u
drugom planu, ali njihovu realizaciju smo, da tako kaem, samo privremeno odgodili: 'Bonjaci u Hrvatskoj narod su iznimnih pojedinaca i kronine drutvene nevidljivosti! To je, svakako na mnoge naine, problematino. Zasigurno je bonjaka kulturna, znanstvena i
umjetnika supstanca relevantnija u hrvatskom drutvu i u hrvatskoj
kulturi nego to nam se to eli priznati u veinskoj drutvenoj percepciji. Trebam i elim rei da smo u institucionalnom smislu kao
kolektivitet podzastupljeni i u mnogo emu marginalizirani, te da nas
zaista nema u drutvenoj i javnoj sferi. Pokuat emo, kao drutvo
kulture jer smatram da je kultura esencijalni izraz duhovne i materijalne egzistencije nekog naroda ponajprije brojnim svojim projektima pokazati, i dokazati, ako Bog da, da smo tu, da postojimo i da
traimo svoje mjesto na drutvenoj sceni, iroj drutvenoj pozornici.
Time emo artikulirati svoj glas, i rei emo to nas 'ulja', to nas titi. U ovim demokratskim vremenima, ini se, prava je prilika da posvijestimo vlastiti glas i da ga time ovjerimo u veinskoj kulturi.'
I ovim podsjeanjem bih i zavrio, jer za ouvanje i razvoj kulturnih interesa Bonjaka Hrvatske nuno je ne samo ouvati postojei model financiranja kulturne autonomije ve i pojaati borbu za

14

Predsjednik Nadzornog odbora Mehmed Keevi uvodno je

istaknuo kako je Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske Preporod
upisano je u Registar udruga Republike Hrvatske 15.07.1997. godine i djeluje u Hrvatskoj. Cilj Drutva je ouvanje i afirmacija nacionalnog i kulturnog identiteta bonjakog naroda na podrujima
kulturnog, znanstvenog, umjetnikog, glazbenog i drugog duhovnog stvaralatva to proizilazi iz lanka 6. Statuta Drutva. Nadzorni odbor KDBH Preporod ine Mehmed Keevi (predsjednik),
Sadida eno i Sabina Abdurahmanovi (lanice).
Mehmed Keevi je konstatirao kako je Izvjetaj Nadzornog odbora o financijskom poslovanju i aktivnostima Drutva predoen za
2013. i 2014. godinu. Sastavljen je na bazi financijskih pokazatelja
koji su voeni po postojeim financijskim propisima i standardima.
Izvjetaj Nadzornog odbora je dat na uobiajen nain po pojedinim
poglavljima koji tono govore kako se i to u Preporodu radilo, te
s kakvim financijskim sredstvima se raspolagalo. Izvjetaj moe biti
i putokaz kako u budunosti treba raditi, s kojim sredstvima raspolagati. Iz predoenih izvjetaja i izvorne dokumentacije vidljivo je
da su sredstva troena namjenski, dokumentacija je aurirana, odloena i proknjiena, rekao je Keevi.
Istaknuo je kako su dotacije iz Dravnog prorauna RH glavni
izvor prihoda (91,73% u 2013., odnosno 80,48% u 2014.). Ostale
prihode ine prihodi od donacija (4,08% u 2013., odnosno 16,87%
u 2014.), prihodi od lanarine, prodaje tiskovina i knjiga, prihodi od
otkupa knjiga i kamata. Kada se analiziraju rashodi, onda su najvei
trokovi informiranja (51,89% u 2013., odnosno 49,14% u 2014.).
Mehmed Keevi je prisutne upoznao kako je 22.10.2014. u
KDBH Preporod proveden terenski izvid Savjeta za nacionalne
manjine RH. Prema Zapisniku koji je napisan 01.12.2014. (klasa:
402-08/14-14/01 i urudbeni broj: 50438-14-04) stoji kako se pregledom dokumentacije konstatira da se svi programi sufinancirani
iz Dravnog prorauna putem Savjeta za nacionalne manjine odvijaju po planu, a financijska dokumentacija se vodi po pravilima poslovno-financijske struke, uredno i aurno.
Izvjetaj Nadzornog odbora o financijskom poslovanju i aktivnostima KDBH Preporod jednoglasno je prihvaen.

Izvjetaj Nadzornog odbora

(Mehmed Keevi, predsjednik Nadzornog odbora KDBH Preporod)

PREPORODOV JOURNAL 179

BONJACI U HRVATSKOJ

Statutarne promjene
Odvjetnica Azra Garanki obrazloila je prijedlog Statuta KDBH
Preporod usklaenog s novim Zakonom o udrugama, kojeg je Hrvatski sabor donio na sjednici odranoj 06.06.2014. (stupio na snagu
01.10.2014.). Garanki je naglasila kako je lankom 55. novog Zakona propisano da su udruge, pa tako i KDBH Preporod, dune uskladiti svoje statute s ovim Zakonom u roku od godinu dana od stupanja
na snagu Zakona, dakle najkasnije do 01.10.2015., te o tome podnijeti zahtjev za upis promjena uredu dravne uprave u upaniji, odnosno gradskom uredu Grada Zagreba nadlenom za poslove ope
uprave. U protivnom nadleni ured po slubenoj dunosti utvruje
jesu li ispunjeni uvjeti za prestanak djelovanja udruge i pokretanje
postupka likvidacije. Sukladno navedenom, pristupilo se usklaenju
vaeeg Statuta donesenog na temelju Zakona o udrugama iz 2001.
godine s novim Zakonom, time da je konani prijedlog Statuta KDBH
Preporod, pored usklaenja s novim Zakonom, obuhvatio i odreene izmjene koje nisu uvjetovane odredbama novog Zakona, ve
su odraz trenutka u kojem Drutvo djeluje.
Garanki je istaknula kako je bitna novost koju donosi novi Zakon
o udrugama omoguavanje udrugama obavljanja gospodarske djelatnosti ako je to propisano Statutom, a sukladno posebnim propisima kojima se ureuju uvjeti za obavljanje te vrste djelatnosti. Budui Drutvo ne obavlja gospodarsku djelatnost radi stjecanja dobiti u
lanku 2. Statuta inkorporirano je da je KDBH Preporod izvanstranaka neprofitna udruga Bonjaka koji ive i rade u Republici Hrvatskoj, kao i svih koji potuju i pomau afirmaciju nacionalnog i kulturnog identiteta Bonjaka u podruju njihova umjetnikog, znanstvenog i duhovnog stvaralatva, gospodarskog i javnog ivota.
Osim toga, novim Statutom odreeno je da lanom Drutva
moe postati svaka fizika i pravna osoba, pa tako hrvatsko dravljanstvo vie nije preduvjet za lanstvo u Drutvu. Zakonska obaveza voenja registra, odnosno popisa lanova Statutom je regulirana na nain da o sadraju i nainu voenja popisa i njegovoj usklaenosti sa Zakonom odluuje Glavni odbor, dok tajnik Drutva u
sklopu svojih radnih obveza provodi takvu odluku.
Odvjetnica Azra Garanki je pojasnila kako su odredbe o pravima lanova Drutva dopunjene aktivnim i pasivnim izbornim pravom. lanstvo podrazumijeva i odreene dunosti lanova kao to
su uvanje i unapreivanje ugleda Drutva, zalaganje za ostvarivanje ciljeva i provoenje odluka tijela Drutva. Pri tome je posebno
istaknuta obaveza plaanja lanarine, ije neispunjenje dvije godine uzastopno predstavlja razlog za brisanje iz lanstva.
Tokom rasprave o prijedlogu Statuta ukazano je da visina lanarine treba biti primjerena ekonomskoj situaciji i platenoj moi
lanova, sve kako bi se izbjeglo osipanje lanova zbog nemogunosti plaanja lanarine. U takvom sluaju Skuptina svojom odlukom
moe utjecati na snienje lanarine pojedinim kategorijama lanova kao to su primjerice umirovljenici.
Meutim, visina lanarine svakako nije odluni razlog da se izvravanje ove obaveze ubudue uredno ne evidentira i vee uz popis lanstva. Stoga je preporueno putem Preporodovog Journala lanstvu ukazati na zakonsku obavezu voenja elektronikog
popisa lanstva i Statutom utvrenju obvezu lanova na plaanja
lanarine, kao i posljedice neispunjavanja ove obaveze.
U svezi lanstva u Drutvu novost je da e se svi meusobni sporovi
iz lanstva u Drutvu i/ili aktivnostima u sklopu djelovanja Drutva, te
sukobu interesa rjeavati mirnim putem uz arbitrau Glavnog odbora.
U odnosu na tijela Drutva, kojima mandat i dalje traje etiri godine, dolo je do promjene koja se ogleda u injenici da Drutvo vie
nema Savjet, a niti tajnika koji vie nije lan Predsjednitva Drutva.
Naime, Drutvo ima u radnom odnosu zaposlenu profesionalnu tajnicu, time da se naziv i opis ovog radnog mjesta, kao i sva prava i obveze

RUJAN 2015.

Radno predsjednitvo (Edib Ahmetaevi, Azra Abadi Navaey,

Midheta Ibrahimpai i Ajka Tiro Srebrenikovi) i
odvjetnica Azra Garanki)
iz radnog odnosa takoer trebaju uskladiti s vaeim Zakonom o radu,
budui je status profesionalne tajnice reguliran prvenstveno Zakonom
o radu, a ne Zakonom o udrugama ili nekim drugim Zakonom.
Tokom rasprave postavilo se pitanje sukoba interesa u sluaju
kandidature profesionalne tajnice za bilo koje tijelo Drutva. Prigovor je otklonila odvjetnica Garanki, koja je objasnila da je profesionalna tajnica u radnom odnosu u Drutvu temeljem Ugovora o
radu na neodreeno vrijeme, dakle, u trajnom radnom odnosu, a
ne na temelju odluke Skuptine na mandatu od etiri godine, da su
radni zadaci profesionalne tajnice jasno definirani ugovorom o radu i isti zasigurno nisu u koliziji s obavljanjem bilo koje funkcije u
tijelima Drutva, da prestankom mandata u tijelima Drutva ne
prestaje trajni radni odnos Konano, da lanstvo u Drutvu, a samim time i pravo lana da bira i bude biran u tijela Drutva, ne
moe biti uskraeno zbog radnog odnosa u Drutvu.
Izuzimanje tajnika iz sastava Predsjednitva, koje umjesto dosadanjih pet lanova, sada ima etiri lana predsjednika i tri potpredsjednika, utjecalo je na nain rada Predsjednitva tako da e u
sluaju izostanka konsenzusa, odnosno u sluaju da lan Predsjednitva nije suglasan sa stavom ostalih lanova u vezi izvravanja
poslova iz djelokruga Predsjednitva, Glavni odbor uzeti u razmatranje sve prijedloge (izdvojena miljenja) lanova Predsjednitva i
o tome donijeti konanu odluku.
Osnivanje ogranaka Drutva ureeno je bitno drugaije nego li
je to bilo prethodnim Statutom. Sukladno Zakonu o udrugama novi
Statut omoguuje osnivanje ogranaka kao ustrojstvenog oblika
Drutva razlikujui pri tome ogranke bez pravne osobnosti, ije
osnivanje i rasputanje je sada u nadlenosti Glavnog odbora od
ogranaka sa svojstvom pravne osobe, samostalne u pravnom prometu, ije osnivanje je u nadlenosti Skuptine.
Bitnu razliku izmeu ogranaka sa pravnom osobnou i ogranaka bez pravne osobnosti takoer predstavlja i injenica da je Zakonom propisano da se na ustrojstvene oblike sa svojstvom pravne
osobe na odgovarajui nain primjenjuje odredbe Zakona pod ime se podrazumijeva upis tog ogranka u registar nadlenog tijela
dravne uprave prema sjeditu istog.
Tokom rasprave nametnulo se pitanje lanstva predstavnika
ustrojstvenih oblika (ogranaka) u Glavnom odboru i njihovom pravu
glasa prilikom donoenja odluka koje se odnose upravo na ogranak
iji su predstavnici. Nakon to je pojanjeno da treba razluiti osnivanje
ogranaka od pripajanja, odnosno spajanja udruga, prijedlog novog Statuta usklaenog s aktualnim Zakonom o udrugama stavljen je na glasanje. Sa 37 glasova za i 1 suzdranim glasom usvojen je prijedlog
novog Statuta KDBH Preporod, uz nadopunu l. 27. gdje stoji: Predstavnici ogranaka ravnopravno sudjeluju u radu Glavnog odbora, s time da pravo glasa ima predstavnik ogranka s pravnom osobnou
osnovanog odlukom Skuptine, dok predstavnik ogranka bez pravne
osobnosti osnovanog odlukom Glavnog odbora nema pravo glasa. q
Ismet ISAKOVI

15

HRVATSKA

HEBRANG BI SLAO VOJSKU, A OSTOJI BI IZBJEGLICE PLAIO HEBRANGOVOM SLIKOM

Prepucavanja zbog izbjeglica

Izbjeglika kriza koja je zahvatila zemlje EU, prema kojoj su krenuli
ljudi s Bliskog istoka, pogodila je i Hrvatsku. Mediji su o tome opirno
izvjetavali, no za ovu priliku zanimljivo je bilo vidjeti kako neke stranke koriste situaciju da bi vodile predizbornu kampanju. Naime, predsjednica Republike imenovala je Andriju Hebranga njezinim povjerenikom za migrantsku krizu. Najavljeno je da e povjerenik osnovati radnu skupinu u kojoj bi bili ljudi koji imaju iskustvo s kriznim situacijama
iz 90-ih, s ciljem da budu potpora dravnim vlastima.
Hebrang se odmah bacio na posao pa je sredinom rujna, obilazei izbjegliki kamp u Tovarniku, rekao da premijer Zoran Milanovi snosi povijesnu krivnju to nije pripremio Hrvatsku za izbjegliki
val. Kazao je da je putanjem migranata bez kontrole premijer dopustio povredu suvereniteta zemlje za koju se moe traiti i kaznena odgovornost. Proao sam rat u Hrvatskoj. Vidio sam najstranije ljudske patnje, ali ovo tu je iznad toga. Ljudi sjede na +36, bez
informacija. To je ono to je opasno, rekao je Hebrang.
Zoran Milanovi je imao puno vremena za prikupiti podatke o
migrantima i upravljati krizom, a on je to propustio i za to ima povijesnu krivnju za ovu stranu tragediju, miljenja je Hebrang. Tri
mjeseca je bilo vremena da pokaemo da smo suverena i humana
drava. Nismo pokazali niti jedno niti drugo. Suverenitet je povrijeen prvi put nakon Domovinskog rata, a to se tie humanih uvjeta, ako ovo Zoran Milanovi naziva humanim uvjetima, molim ga
neka tu provede dvije do tri noi, poruio je.
Po njegovom miljenju Hrvatska je trebala vojsku izvesti na granice, ali ne da pucaju, lupaju i bodu, nego da fiziki tijelima sprijee ulazak migranata u Hrvatsku. Poruio je kako nitko ne smije ui u suverenu dravu bez da mu se utvrdi identitet, podsjetivi kako je Hrvatska u
vrijeme Domovinskog rata imala milijun izbjeglica i prognanika i svaki
je bio identificiran. Hrvatska je trebala i mora napraviti niz koridora i
ulaza na kojima se proputaju migranti i odmah popisuju te smjetaju
u prihvatne centre. Vlada Zorana Milanovia je tri mjeseca znala to
se dogaa u Grkoj, Italiji, Makedoniji i Srbiji. Tri mjeseca je imala vremena napraviti prihvatne centre. Nije napravila niti kvadrata i sada
smo sramota cijele Europske unije i ta sramota ide na njegova lea,
kazao je zamjerivi Milanoviu to od prvog dana suoavanja s imigrantskom krizom nije u njezino rjeavanje ukljuio predsjednicu Republike Kolindu Grabar Kitarovi i lokalne vlasti na terenu.

Mogu li izbjeglice imati lovu?

Hebrang je takoer naveo kako je dobio informaciju da je meu
izbjeglicama najmanje Sirijaca, dok su svi ostali iz drava u kojima nema rata. Njih se ne prima na temelju propisa koji vrijede. I ono to je
najstranije, mi ne znamo tko su oni. Ima li meu njima ratnih i ekonomskih izbjeglica i onih koji dolaze po raznim tajnim politikim zadacima. Mi to ne znamo, ali za pretpostaviti je da je to sve koordinirano,
kazao je. Primijetio je i da mnogi od migranata imaju novca za taksije,
autobuse i za kupovinu po duanima te da bi prave izbjeglice, nakon
vietjednog putovanja, davno potroili novce koje su imali.
Dok je davao izjavu novinarima, preko razglasa na eljeznikom
kolodvoru dana je obavijest migrantima na arapskom o prolasku
teretnog vlaka kroz kolodvor u Tovarniku, na to je Hebrang rekao

16

Kolinda Grabar Kitarovi i Andrija Hebrang

Ministar Ranko Ostoji

kako migranti sada imaju informaciju to se dogaa, ali to ne zna
niti vukovarsko-srijemski upan, niti naelnica opine Tovarnik. I
to je uvanje hrvatskog suvereniteta, prokomentirao je.
Na primjedbu novinara kako je premijer Zoran Milanovi njegovo imenovanje za povjerenika predsjednice Republike za migrante
ocijenio potpuno nepotrebnim, Andrija Hebrang je kazao kako mu
je jasno da to Milanoviu nije jasno jer ne zna kako funkcioniraju
stoeri u normalnim dravama. A zato je imenovala mene, znam
da mu ni to nije jasno jer nije sudjelovao u ratu pa ne zna to sam
radio u ratu, rekao je.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostoji
izjavio je kako je glavnina izbjeglica otila iz Hrvatske, da je situacija u
prihvatnim centrima potpuno stabilna, a da je najkritinija toka Tovarnik. Tokom posjeta premijera Zorana Milanovia izbjeglikom centru u
Belom Manastiru Ostoji je novinarima rekao kako se na eljeznikom
kolodvoru u Tovarniku nalazi oko 2.000 ljudi, kako je to trenutno najkritinija toka, jer vlakovi koji prevoze izbjeglice primaju oko 750 ljudi.
Dodao je kako su svi ostali prebaeni na maarsku granicu, a da je Slovenija poela proputati ljude na prijelazima Harmica i Bregana.
Ocijenio je kako je u prihvatnim centrima situacija potpuno stabilna. U njima je oko tisuu izbjeglica, ali veina je prazna, poput
epina i Siska. Rekao je kako je ponosan na hrvatsku policiju, jer

PREPORODOV JOURNAL 179

HRVATSKA
Takoer, obrana je zatraila i izuzee ostalih sudaca zagrebakog upanijskog suda no to, kako tvrde, ne znai da Sanaderu ne bi
mogao suditi niti jedan zagrebaki sudac, nego da nitko od njih ne
bi smio odluivati tek o Turudievom izuzeu.
Sanaderova obrana jo je krajem srpnja, kada je zakazano pripremno roite, upozorila da je Ustavni sud u obrazloenju ruenja Sanaderove presude zbog ratnog profiterstva u sluaju Hypo te primanja mita od maarskog MOL-a preporuio da bi se ponovljeni
postupak trebao provesti pred novim sudskim vijeem. Unato takvom stavu sudac Turudi je odmah nakon odluke Ustavnog suda u
medijima izjavio kako nema razloga da ponovno ne sudi Sanaderu.

Balkanska ruta za prolaz izbjeglica

sve ove dane, ni u jednom trenutku nije upotrijebila silu, a stvari
su dovedene u red bez izgreda, koje su, rekao je, neki prieljkivali.
Zamoljen da komentira koliko su precizne procjene predsjednice
Kolinde Grabar Kitarovi da se iduih dana oekuje dolazak u Hrvatsku oko 40.000 ljudi, Ostoji je kazao da nema pojma o emu to
predsjednica pria i ne zna odakle joj te informacije, ali da bi, ako
neto zna, bilo dobro da mu to javi. Vjerojatno je moda mislila na
neki dugogodinji proces, rekao je, s dozom cinizma, Ostoji i nastavio komentirajui Hebrangovu tvrdnju da Vlada poalje vojsku na
granicu. ujem da je imenovan nekakav povjerenik za prognanike i
izbjeglice. Ne znam koji je njegov posao i hoemo li karton s njegovim likom staviti na granicu da plai nekoga. Ne znam kakva bi, pored
dravnog stoera, trebala biti funkcija odreenih osoba. Oito je da
je to nekakva izgradnja paralelne vlasti, ocijenio je Ostoji.

Ne moe Turudi na Sanadera...

Ovo su bila prepucavanja unutar drave, no nije nedostajalo
prepucavanja ni izmeu drava, prije svega Hrvatske, Maarske,
Slovenije i Srbije, pa i Njemake. Dok je Hrvatska zajedno s ostalim
zemljama lanicama EU muku muila kako rijeiti problem arapskih
izbjeglica, muku je muio i bivi premijer Ivo Sanader koji je iz remetinakog zatvora iekivao odluku hoe li mu ponovo suditi sudac upanijskog suda u Zagrebu Ivan Turudi, inae i predsjednik
tog Suda. Konano je krajem rujna i to saznao. Vrhovni sud prihvatio je zahtjev Sanaderove obrane koja je zatraila Turudievo izuzee u ponovljenom suenju u sluajevima Hypo i INA-MOL. Turudi
je, prema odluci Vrhovnog suda, izuzet kao predsjednik suda, ali i
kao predsjednik prvostupanjskog vijea u ponovljenom suenju.
Istovremeno Vrhovni sud je odbio zahtjev obrane za izuzeem
ostalih sudaca zagrebakog upanijskog suda, dok je prihvatio prijedlog za izuzeem Turudievog zamjenika Draena Jakovine.
Sanaderovi odvjetnici nisu otkrili zbog ega su zatraili Turudievo izuzee, navodei tek da za to imaju svoje razloge. Odvjetnik edo Prodanovi novinarima je izjavio da su Turudievo izuzee
zatraili neovisno od preporuke Ustavnog suda koji je Sanaderu
ukinuo pravomonu presudu zbog ratnog profiterstva u sluaju
Hypo te primanja mita od maarskog MOL-a.
Glasnogovornik zagrebakog upanijskog suda Kreimir Devi pojasnio je nakon zahtjeva za izuzeem da obrana u svom prijedlogu ide
i na izuzee predsjednika suda i predsjednika sudskog vijea, kao osobe koja ujedno obavlja funkciju predsjednika suda, a istovremeno
predsjeda i sudskim vijeem koje odluuje u konkretnom predmetu.
Prijedlog obrane, dodao je, obrazloen je na 11 strana, a meu ostalim
se poziva i na niz odluka Europskog suda za ljudska prava.

RUJAN 2015.

Ivan Turudi, Ivo Sanader i odvjetnici

...niti Turudiev zamjenik

Turudi nee ponovno suditi bivem premijeru Ivi Sanaderu u sluajevima Hypo i INA-MOL jer se iz njegovih medijskih istupa, po stajalitu predsjednika Vrhovnog suda, dalo iitati kako bi mogao postupati u ponovljenom postupku, ime bi moglo biti povrijeeno pravo na
pravino suenje, kazao je novinarima glasnogovornik zagrebakog
upanijskog suda Kreimir Devi. Po miljenju predsjednika Vrhovnog suda bitna okolnost je to da ve moe postojati i sama vjerojatnost o injenicama koje bi mogle ukazivati na eventualnu Turudievu
nepristranost, a samim time bi moglo biti povrijeeno i naelno pravo
na pravino suenje, kazao je Devi. I za Turudievog zamjenika
Devi je novinarima pojasnio stav Vrhovnog suda: U odnosu na njegova zamjenika suca Jakovinu, predsjednik Vrhovnog suda nalazi da
sama injenicom da je on zamjenik predsjednika suda, da kao zamjenik zajedno s predsjednikom suda treba djelovati zajedniki i usklaeno, takoer ukazuje na moguu percepciju o njegovoj nepristranosti u
eventualnom buduem odluivanju u tom postupku izuzea. I u konanici Vrhovni sud kae da Zakon o kaznenom postupku (ZKP) nije
rijeio ovu situaciju. Znai kada se trai istovremeno i izuzee predsjednika suda i suca... kada su te dvije funkcije spojene u jednoj osobi,
ali slijedom ranijih odluka u kojima je on izuzeo i predsjednika suda i
zamjenika predsjednika suda, onda je zapravo po prirodnom slijedu na
predsjedniku Vrhovnog suda... da odlui o izuzeu suca Turudia i kao
predsjednika sudskog vijea, pojasnio je Devi.
Na pitanje kada e se odrediti novi datum poetka suenja i
novi sastav vijea Devi je rekao da se raspored zaduivanja pojedinih predmeta obavlja kompjuterski. Podsjetio je da, s obzirom da
novo suenje u sluajevima Hypo i INA-MOL nee voditi isto sudsko vijee, cijeli sluaj mora krenuti iznova. ZKP kae da kada se
izmijeni vijee, glavna rasprava mora poeti iznova te da se svi dokazi moraju ponovno izvesti i tek na temelju tako provedenih dokaza donijeti odluka, dodao je Devi.

17

HRVATSKA
Ipak, novi postupak otvara i mogunost da se Sanaderu sudi
zajedno s direktorom maarskog MOL-a Zsoltom Hernadijem kojemu je jo u veljai trebalo poeti suenje za podmiivanje biveg
premijera, koji je zauzvrat MOL-u navodno prepustio upravljaka
prava u INA-i. No, poetak tog postupka je odgoen jer s Vrhovnog
suda nije vraen spis koji je tamo zavrio nakon to se Hernadijeva
obrana alila to cijela dokumentacija u tom opsenom sluaju nije
prevedena na maarski, uz argument da bez obzira to mu se sudi
u odsutnosti ima pravo dobiti spis na jeziku koji razumije. Devi je
kazao da je odluka o moguem spajanju postupaka formalna, ali da
na nju kada se jednom donese vie nema prava albe.

PRESUDA ZBOG RAZBIJANJA IRILINE TABLE

Saznali smo i za prvu kaznu zbog razbijanja ploa s irilinim natpisom u Vukovaru. Zbog razbijanja dvojezine ploe na zgradi policijske postaje u Vukovaru Zagrepanka Zorica Greguri na vukovarskom
Opinskom sudu osuena je na uvjetnu kaznu od tri mjeseca zatvora
u koji nee ii ako u narednih godinu dana ne ponovi nedjelo. Greguri
je pak rekla da kazneno djelo nije poinila niti je kaznenog djela bilo
te da se ne osjea krivom.

Hrvatska ne poputa Sloveniji

Stalni arbitani sud (PCA) u Den Haagu imenovao je dvojicu novih sudaca koji e u arbitrai o graninom sporu Hrvatske i Slovenije zamijeniti hrvatskog predstavnika Budislava Vukasa i slovenskog
Jerneja Sekolca. Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusi kazala je u New Yorku da odluka Arbitranog suda o imenovanju
dva nova suca nita ne mijenja za Hrvatsku jer je ovaj arbitrani
postupak previe kontaminiran da bi se mogla donijeti bilo kakva
odluka. To ne mijenja apsolutno nita, ovo je, ja bih rekla, pokuaj
da se na jedan pristojan nain zavri postupak, rekla je Pusi.
Dodala je da je Hrvatska spremna razgovarati o alternativnim nainima rjeavanja pitanja granice sa Slovenijom, od toga da se ide na
Meunarodni sud pravde, do moda neke nove arbitrae. No ova arbitraa je previe kompromitirana da bi bilo koja odluka koju bi bilo tko
mogao donijeti temeljem materijala koji je kontaminiran dodacima
slovenske zastupnice i slovenskog suca, koji su ilegalno stavljali dodatne dokumente u materijal, da bi mogao donijeti pravovaljanu odluku
koja bi imala bilo kakvu relevanciju za Hrvatsku, kazala je Pusi.

Vesna Pusi i Karl Erjavec

Hrvatska je strana spremna razgovarati o alternativnim nainima.
to se tie ovog konkretnog arbitranog sporazuma, mi smo u procesu izlaenja iz njega temeljem Beke konvencije, notificirali smo drugu
stranu i to se nas tie to je u procesu okonanja, rekla je ministrica.
Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec je izjavio u petak da je zadovoljan to je arbitrani sud o rjeenju graninog prijepora Slovenije i Hrvatske imenovao dva nova arbitra, ime je njegov sastav popunjen nakon to su najprije slovenski, a onda i hrvatski arbitar dali ostavke, a kasnije je odstupio i novoimenovani slovenski arbitar Ronny Abraham.
Da podsjetimo, Sekolec je dao ostavku poto se otkrilo da se
dogovarao sa slovenskom zastupnicom pred sudom Simonom Drenik, a Vukas je odstupio poto se Hrvatska povukla iz takve kompromitirane arbitrae. q
Edis FELI

18

Zorica Greguri
Njezin odvjetnik Emil Mitrevski, najavljujui albu na presudu,
istaknuo je da je Dravno odvjetnitvo odustalo od dijela optube kojom se njegovu branjenicu teretilo da je djelo poinila iz niskih pobuda, odnosno iz mrnje prema jeziku i pismu nacionalnih manjina. No
proglaena je krivom po lanku 235, stavak 1, dakle da je otetila tuu
stvar, odnosno plou, kazao je odvjetnik.
Stav je obrane da ovdje nema kaznenog djela jer je 12. kolovoza
2014. godine Ustavni sud donio odluku kojom je naloio tijelima dravne uprave da uspostave ranije stanje sve do donoenja novog Zakona o jeziku i pismu nacionalnih manjina, to tijela uprave nisu uinila. U inkriminirano vrijeme 23. rujna 2014. godine ta je ploa bila
potpuno izvan zakona, rekao je Mitrevski dodavi da je ploa tada
bila bezvrijedna, obina plastika sa protuustavnim sadrajem. Dodao je da je kazna u kaznenopravnom smislu blaga, ali da e se
obrana na nju ipak aliti i prihvatiti samo oslobaajuu presudu.
Greguri je kazala je kako je jedini motiv kojim se vodila u razbijanju ploe to to je dvojezina ploa na zgradi Policijske postaje, kako
je rekla, postavljena protuzakonito, protuustavno i protivno odluci
Ustavnog suda od 12. kolovoza 2014. godine. Smatram da je to bilo
moje demokratsko pravo iskazivanja graanskog neposluha. Ne moe
netko postavljati kvalifikaciju 'iz posebno niskih pobuda', odnosno
'snane odbojnosti prema jeziku i pismu nacionalne manjine' ako sam
odmah u iskazu rekla koji su moji motivi. Ako sam predoila i odluku
Ustavnog suda koja izriito u lanku 3., alineja 3., kae da se Grad
Vukovar izuzima od primjene Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina i da se ne smiju vriti sredstva prisile u provoenju
toga zakona", rekla je Greguri. Naglasila je kako se ne moe protuzakonitim smatrati neto to je protivno i postavljeno izvan zakona.
Napomenula je da je dvojezina ploa na zgradi vukovarske policije 23. rujna postavljana tri puta, jer je u dva navrata bila razbijana.
Prva ploa je razbijena u 11 sati, drugu postavljenu plou sam ja razbila u 19 sati, a nakon toga je ponovno postavljena nova ploa. Znai,
izvrna vlast je taj dan tri puta prekrila ustavnu odluku. Uz to, nije
bilo niti razloga za mjere prisile koje su tada provedene nada mnom,
istaknula je Greguri.
Nije bilo nekih znaajnijih reakcija na ovu presudu, vjerojatno i
zbog toga to nije ni trebalo s obzirom da je kazna odmjerena, kako bi
se reklo. No ako bismo bili licemjerni, mogli bismo isto tako sugerirati
Zorici Greguri da se brani tvrdnjom kako joj je motiv bio taj da titi
Ustav Republike Hrvatske. q

PREPORODOV JOURNAL 179

HRVATSKA

GENETSKI MATERIJAL KAO FAKTOR POLITIKOG I KRIMINALNOG PONAANJA NEKOG NARODA

Hrvatska ante portas rasizma

Hrvatska je pred ambisom rasizma i islamofobijskog faizma, zbog
sve eih i sve brutalnijih verbalnih nasrtaja na muslimanske izbjeglice sa Bliskog istoka. Bila bi velika teta da se Hrvatska vrati u mranu i
jo neispisanu prolost, kada su bonjaki prognanici doivljavali brojne neprijatnosti od hrvatskih ekstremista koji su povjerovali u Tumanovu budalatinu da je Domovinski rat ujedno borba i za predzie kranstva. Velianstvena pobjeda i osloboenje Hrvatske od velikosrpske okupacije kao da ne ostavljaju prostor za propitivanje mranih
strana, onako kako pobjeda Titovih partizana u Drugom svjetskom
ratu ne ostavlja prostor za objektivizaciju pokolja u Bleiburgu. Misli se
da je to neko protiv Domovinskog rata, ako se kae da je sramotna
uloga Franje Tumana u okretanju lea bonjakom saveznitvu, a zarad pakta sa balkanskim kasapinom Slobodanom Miloeviem. Misli
se da je neko protiv antifaizma ako kae da su zloini u Bleiburgu
ravni onima u Jasenovcu. Zapravo su obje pobjede, i Titova i Tumanova, imale svoje mrlje o kojima su uti, jer je pravda pobijedila nepravdu. Ba zbog te utnje, kojom se pod tepih sakriva prljavtina iz
Domovinskog rata, hrvatsko bi drutvo trebalo imati mnogo senzibiliteta za islam, i openito, pitanja multikulturalnosti. A dogodilo se da
dolazak sirijskih izbjeglica otvori ambise rasistikog, bezmalo hitlerovskog tumaenja razlika meu rasama i narodima.

Vukovar nikad nee biti... (emisija Bujica Osjeke TV, 21.09.2015.)

Sirijski etnici napadaju Vukovar

Za poetak bismo se mogli zapitati kakva je razlika izmeu kolone hrvatskih izbjeglica koje naputaju Vukovar i kolone sirijskih izbjeglica koje naputaju neke svoje Vukovare? Postoji razlika. Sirijci su
bogatiji, jer su decenijama ivjeli u jednoj od najstabilnijih i ekonomski najprosperitetnijih drava u Svijetu, imali su dobre univerzitete,
dobro obrazovanje, dobru socijalnu zatitu i visok standard. Sirija je
prva demokratija Bliskog istoka. Kolijevka civilizacije po mnogo emu. Drugo je pitanje to neznanje ope prakse, koje proizilazi iz evrocentrinog ovinizma, nastoji sirijski narod gledati kao potomke divljih jal afrikih jal azijskih plemena. Ali, to to su Sirijci bogatiji od
Hrvata, to su u tom bogatstvu imali vie vremena za obrazovanje i
uivanje u lijepim stvarima, uope ne bi trebalo biti relevantno za
tretman istovjetnosti jedne i druge tragedije: one kolone izbjeglica iz
Vukovara, i ove kolone izbjeglica iz Sirije. To jednako irelevantno kao
kad bi neko kazao kako su Hrvati, zato to su Evropljani, neto pametniji i finiji od Sirijaca, koji su sa Bliskog istoka. A upravo na takvim
premisama razvija se novi hrvatski rasizam.
Apsolutno je neprihvatljivo poistovjeivanje sirijskih izbjeglica sa
etnicima i velikosrpskom okupacijom! Upravo to se dogodio u jednoj televizijskoj ilustraciji koja je remake ratne parole da Vukovar
nikad nee biti srpski. Naime, u emisiji Bujica, Osjeke TV, od
21.09.2015, data je fotografija vukovarskog vodotornja sa natpisom
da Vukovar nikad nee biti muslimanski, tj. sirijski. Ko ne zna o emu
se radi, pomislio bi da neka muslimanska vojska upravo napada Vukovar, kao to su ga napadali etnici, te se sa istim domoljubnim arom Vukovar brani od tih zlotvora. Ne radi se o nekom alternativnom mediju, facebook profilu, neemu to bi sebi moglo dozvoliti
luksuz neozbiljnosti, neobrazovanosti i rasizma. Radi se o Osjekoj
TV, iji bi urednici morali znati da tako ne vrijeaju sirijske izbjeglice

RUJAN 2015.

Portal Pandora - vijesti za koje vlast i mediji ne ele da znate

(www.pandora.kreativisti.org)
i islam, ve da vrijeaju rtve Ovare, Domovinski rat i hrvatski slobodarski kredibilitet, jer cjelokupnom hrvatstvu odriu moralni senzibilitet za ljude koji po svemu nalikuju na onu kolonu izmuenih vukovarskih izbjeglica. Sirijski nesretnici koji bi morali Hrvatsku podsjetiti
na hrvatske izbleglike patnje, u vrijeme velikosrpske okupacije, koriste se za podsjeanje na etnike. Ispade da su sirijske izbjeglice iste
kao i oni koji su ubijali Hrvate na Ovari, namjesto da se sirijske izbjeglice itaju kroz povijesno iskustvo vukovarskih izbjeglica.
A zato se ovo radi? Moda emo stvar bolje razumjeti kada se
upoznamo sa rasistikim tezama iz teksta Tomislava Sunia, pod
naslovom Naprijed Hrvatska u novi kaos. Ne postoji reenica u
koju bi se mogao saeti raskoni rasizam iz ovog teksta. Temeljna je
nakana da se pokae kako Hrvati i afroazijski migranti nisu ista ljudska bia, poto su Hrvati vie ljudi, a ovi poluljudi, pa Hrvatskoj od
tih poluljudi prijete razne opasnosti, u vidu kriminala, terorizma, i
slino. Moda nam to objanjava postupak Osjeke TV, u kojoj se
neko dosjetio da sirijske izbjeglice izgledaju previe divlje, nekako
su nalik na etnike, pa ne dolazi u obzir praviti ikakvu paralelu sa
vukovarskim izbjeglicama, ve je primjerenije Hrvate prikazati kao
predzie kranstva koje je zabrinuto zbog najzde nekih tamo
gmizavaca, skakavaca i buba-vaba u ljudskom obliku.

19

HRVATSKA
Tomislav Suni se na poetku svog uratka pita kakve e znanstvene i kulturne koristi imati Hrvatska od tisua afroazijskih migranata? ime implicira da su ta afroazijska stvorenja nesposobna za
znanstvene i kulturne vertikale vrijednosti. Suni, zapravo, svjedoi
da je on sam neobrazovan i barbaroidan, im kriterij rase uzima kao
mjeru sposobnosti za sudjelovanje u znanstvenim i kulturnim sferama. Ozbiljan intelektualac bi na osnovu znanstvene tradicije, broja i
opremljenosti univerziteta u Sriji, mogao ak pretpostaviti da je prosjean Sirijac, vjerovatno, obrazovaniji od prosjenog Hrvata. S obzirom na ivotni standard, prosjean Sirijac je ivio bolje od prosjenog
Hrvata. A to to Hrvati ovog asa ive u miru i stabilnosti, a Sirijci u
izbjeglikim kolonama, nema veze sa moguom usporedbom u pogledu nacionalnog doprinosa sferama znanosti i kulture.
Potom, Tomislav Suni postavlja jedno pitanje na koje bi svaki
povrni poznavalac postkolonijalne kritike znao odgovor: A zato
meu Afrikancima i ljudima s Prednjeg i Srednjeg istoka gotovo da
nema niti jedan nobelovac, niti jedan astrofiziar, niti jedan kemiar svjetskog glasa? Sad bi pred intelektualcem Tomislavom Suniem trebalo otvoriti udbenike opeg znanja, pa mu pokazati ta je
sve u Evropu dolo sa istoka. To, naravno, neemo uiniti, iz uvjerenja da nema meridijana i rase na Zemlji koji su vie ili manje zasluni za razvoj civilizacije, jer je odsvakog i odsvalke dolo poneko
dobro. A to to zapadna civilizacija kao vrijednosnu taku uzima
sebe, stvar je diskursa moi koji odreuje kulturalna kretnja. Analizirajte knjievnu produkciju muslimanskih pisaca na Zapadu, ili dobitnike Nobelove nagrade za knjievnost, pa ete vidjeti da su u igri
samo oni istoni autori koji su konfrontirani sa Istokom, kroz onaj
kolonijalni diskurs koji Zapad dri kao ideoloku smjernicu.

Muslimanski jaran iz Bosne i jasenovaki gen u Hrvata

Tomislav Suni tone dublje u rasistike perspektive, jer ljudska
bia nezapadnog porijekla vidi u obrnutoj proporciji, kao manje pametna, a vie fiziki spremna, pa veli: Veliki broj Afroamerikanaca
vrlo je aktivan u portu u koarci, ili su kao viljasti Etiopljani najbolji trkai maratona doim ih gotovo nema meu pilotima zrakoplova u Americi i Europi. U pravu je Suni, nedopustivo je malo neevropskih pilota u svijetu. U pravu je i kad veli da od 2,5 miliona
zatvorenika u Americi dvije treine su Hispano-Amerikanci i Afroamerikanci. Ali, da li je problem u njima, ili je problem u diskriminatorskom sistemu koji je od njih napravio graane drugog reda i ljude
sa drutvene margine? U svijetlom Parizu postoji svojevrsni geto za
muslimane, u Opini Saint-Denis, u kome je zakonski oiviena muslimanska (ne)jednakost. Neko se onda udi zato je u ovom getu vie
kriminala nego u drugim dijelovima Pariza. Slino je i u nekim drugim
evropskim gradovima, u kojima su imigrantske zajednice getoizirane
i administrativnim blokadama udaljene od centra. Uistinu je rasistiki tvrditi da je jedna rasa vie sklona kriminalu od druge rase, ali,
Suni se protivi UN-ovoj deklaraciji koja kae da je rasa socijalni konstrukt i da nema nikakve veze s nasljedstvom i biologijom. Po njemu
bi, onda, ispalo da je svaki Hrvat koji se naao u zatvoru, moda, genetski iz Zimbabvea. Jer, ako je biologija ta koja odreuje lopove i
ubice, onda bi svaki ubica ili lopov iz Hrvatske, Njemake ili vedske
morao imati nekakve veze sa afroazijskim genetskim materijalom.
Moda mu je tata bio Kunta Kinte?
Autor Suni uope ne sumnja, jer veli da se ljudski karakter i
inteligencija ne mogu nauiti, oni se iskljuivo nasljeuju, ba kao
neija padavica, neiji platfus, Alzheimerova bolest... To bi ga znailo da su afroazijski migranti naslijedili da budu divljaci, kao to su
evropski krani, moda, naslijedili da budu krstai. Kad je bal nek'

20

je maskenbal! to bi se kafanski podviknulo. Te duhovite besmislice koje proizilaze iz rasistikog poimanja svijeta nisu duhovite
onima koji konzumiraju tu vrstu mentalnog otpada, budui da na
njima grade uvjerenje o svojoj superiornosti, kakvim je Adolf Hitler
olako zatrovao pametne i vrijedne Nijemce.
Taman kad pomisli da Tomislav Suni, vrli glasnogovornik novog hrvatskog rasizma, nema ta vie lupiti, a ono se u tekstu svjetskih razmjera odjednom pojavi muslimanski jaran iz Bosne, kao
vezivni element sa afroazijskim civilizacijskim pustinjama. Kritikuje
Suni njemakog kardinala Reinharda Marxa koji je pozvao afroazijske migrante u Njemaku, kritikuje i Angelu Merkel, ali, stavlja
do znanja da migranti takav humanitarni i samaritanski rjenik
ne mogu uti meu svojima jer je tamo stoljetno pravilo kandija, to su davno opisali Marko Maruli i Ivo Andri. A meu one
koji bi po sirijskim izbjeglicama udarili kandijom, namjesto da ih
doekaju humanitarnim i samaritanskim rjenikom, autor Tomislav Suni navodi i muslimanske jarane iz Bosne. Za Sunia su
muslimanski jarani iz Bosne dati u istom kontekstu sa turskim
policajcem u bivem izbjeglikom logoru ili sa jordanskim vlastima, a svi oni zajedno imaju kandiju kao stoljetno pravilo. Ivo
Andri je to opisao i kao nabijanje na kolac. Sve u svemu, golemo je
to divljatvo u koje je smjeten i muslimanski jaran iz Bosne.
Ba ovaj muslimanski jaran iz Bosne razotkriva klerorasistiku
pozadinu Sunievog teksta. Suni zna da su Bonjaci bosanski starosjedioci, da posljednja znanstvena istraivanja pokazuju u Bonjaka najkonzistentniji genetski materijal, za razliku od Srba, recimo, koji su
nam genetski prihajali iz Male Azije. aa im je Turin, reklo bi se. Zato bi se onda Bonjaci nali u ovoj Sunievoj logici, ako genetski i bioloki pripadaju evropskom krugu? Zbog vjere! Ba tako: zbog vjere!
Islam je iskljuivi kriterij koji odreuje Sunieve rasistike stigme. Evo,
Bonjaci su Evropljani, nemaju genetske i bioloke veze sa afroazijskim
migrantima, ali Tomislav Suni za muslimanske jarane iz Bosne vee
metaforu kandije. Tako mu je to radio i Franjo Tuman, pa se uz hrvatski genetski materijal zalijepilo otvaranje koncentracionih logora za
Bonjake, ime se neminovno uspostavila transhistorijska veza izmeu Jasenovca i Heliodroma, odnosno Dretelja. Tu genetsku vezu upravo nastavljaju jastrebovi novog hrvatskog rasizma, olienog u veoma
opasnim i uznemirujuim tekstovima. Napose, sam Tomislav Suni pie da bioloko nasljedstvo i geni igraju vanu ulogu u politikom i
kriminalnom ponaanju svakog ovjeka, dakle, svakog naroda. Takvom bi se logikom u Hrvata mogao ustanoviti jasenovaki gen.
Na alost, Sunieva povrna analiza njemakog aspekta izbjeglike krize u Evropi razasula se zbog rasistikog vatrometa. A radi se o
centralnoj taki evropske budunosti, s obzirom na pretpostavku da
su se nekolike evropske zemlje udruile protiv njemakog liderstva,
koje sada, uz pomo njemake kancelarke Markel, nastoje uguiti
socijalnim teretima koji proizilaze iz ulaska izbjeglica. U pravu je
Suni kad govori o silnoj navali izbjeglica na Njemaku. Zato ba Njemaka, a ne Francuska, Britanija, Italija, vedska? Zato to je ovo
nastavak starih antagonizama, u kojima ovaj put sudjeluje i cionistiki Izrael, preko svoje marionetske tzv. Islamske drave, te tvornice
smrti i straha, zbog kojeg Sirijci naputaju svoju zemlju. Ova zavjera
protiv Njemake, i unutar Njemake, najvaniji je aspekt izbjeglike
krize, ali to Tomislav Suni nije vidio. On je vidio samo genetsko naslijee, kao faktor politikog i kriminalnog ponaanja afroazijskih migranata. Da bi stekao znanstvenu vjerodostojnost i objektivnost, prvo bi morao analizirati jasenovaki gen u Hrvata. Onaj gen koji e
uvijek iskoiti u javnost kad god hrvatsko drutvo sebi dozvoli luksuz
da rasistiki propituje tue genetske materijale. q
Fatmir ALISPAHI

PREPORODOV JOURNAL 179

HRVATSKA

64. SJEDNICA SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE REPUBLIKE HRVATSKE

Godinje izvjee HRT-a odbaeno

U srijedu, 23. rujna 2015., u zgradi Vlade RH, Trg sv. Marka 2 u
Zagrebu, odrana je 64. sjednica Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, krovnog tijela nacionalnih manjina na dravnoj razini
koji povezuje institucije i interese nacionalnih manjina u Hrvatskoj.
Najznaajnija rasprava vodila se o Izvjeu o proizvedenim, suproizvedenim i objavljenim programima namijenjenim informiranju pripadnika nacionalnih manjina u 2014. godini, koje su podnijeli predstavnici Hrvatske radiotelevizije. Iskazano je nezadovoljstvo zbog nepotivanja dogovora koji su elnici Savjeta za nacionalne manjine RH
dogovorili 18. rujna 2014. godine s Programskim savjetom HRT-a o
promoviranju nacionalnih manjina u programima HRT-a, kao i o potivanju dogovorene satnice. Stupanj zastupljenosti nacionalnih manjina
u medijima od tada je smanjen do jo vee nevidljivosti. Promijenjen
je i termin prikazivanja jedne od najkvalitetnijih emisija manjinskog
programa, emisije Prizma, i to bez dogovora sa Savjetom.

ak 0,56% minutae na HTV-u za nacionalne

manjine
Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH, uvodno je podsjetio na zapisnik sa 21. sjednice Programskog vijea HRT-a. U zapisniku se jasno kae kako predstavnici
Savjeta, nakon to je prolo 12 godina od donoenja Zakona o nacionalnim manjinama, imaju priliku upozoriti glavnog ravnatelja
HTV-a to sve HRT treba uiniti da se pobolja tolerancija u drutvu
prema pripadnicima nacionalnih manjina. Rekli smo ima kako tadanjih 2% ukupne HTV-ove minutae, namijenjenih pripadnicima
nacionalnih manjina, nikako nije i ne moe biti dostatna, a i nije
niti zakonska. HRT je 3. srpnja 2015. godine, odgovorivi Savjetu u
osam toaka, 'obrazloila' da se taj postotak programske minutae
ak smanjio, od 2% na 0,56%. Savjet e, nakon toga, biti prisiljen
obratiti se i Odboru za ljudska prava, a i Saboru, te navesti kako je
takvo podcjenjivanje nedopustivo, rekao je Tolnauer.
Od 328.000 pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj,
njih 206.000 su pretplatnici HRT-a. Nitko ne poziva te graane da ne
plaaju HRT program, ali neki od njih nam se ale da ne mogu pratiti
HTV 3 i HTV 4, upozorio je Tolnauer. Nakon 25 godina manjinska
emisija 'Prizma', a koja temama potvruje da manjine ive u ovoj dravi pa prezentira brojna pitanja o njima, pomaknuta je s popodnevnog
termina prikazivanja sa 13,10 sati, na 10,00 sati! Imala je veliku gledanost, upravo zbog termina. Savjet o toj promjeni nije nitko ni konzultirao, a niti obavijestio. Zato je to uinjeno? Dogovarano je bilo da
se i 'Manjinski mozaik' emitira u atraktivnom terminu, ali smo se sloili oko drugog vremena. Prije dva tjedna je emisija prebaena u petak,
u 15,00 sati u vrijeme kada je zaposleni uope i ne mogu gledati.
Moemo samo zakljuiti da se takav, kakav je sada, program o manjinama vie i ne emitira, odnosno da nas se i tako relativizira. I u ostalim
svojim programima HRT nikad nije utvrdila jedinstvenu politiku o
ukljuivanju manjina u sve dijelove programa. U ovom Izvijeu o programu HTV u 2014. godini niti jedne jedine rijei o tome!
Ustavna uloga koju imaju mediji u ouvanju jezika i pisma nacionalnih manjina apsolutno je dominantna, a mi nikako da ih prepoznamo! Nije uloga medija u Hrvatskoj samo da ubiru sredstva za

RUJAN 2015.

64. sjednica Savjeta za nacionalne manjine RH

proizvoenje programa, ukljuio se u raspravu i Dragan Crnogorac,
saborski zastupnik srpske nacionalne manjine (SDSS). Zakon govori
ne samo o HRT-u, nego o pravnim osobama koje imaju odgovornost
javnog priopavanja; o pisanim i drugim medijima. to se HRT-a tie,
godinama smo apsolutno nezadovoljni; veine onoga to stoji u HRTim izvjetajima nema! A podrazumijeva se da budu zatita i promotori programa i stvaraju emisije na jezicima nacionalnih manjina. Nisam u protekloj godini, a niti kroz 12 godina, video da je emitovana i
jedna emisija u kojoj bi se graani Republike Hrvatske upoznali s jezicima i pismima nacionalnih manjina Hrvatske. Da se graanima
Republike Hrvatske priblii to je to srpski jezik i irilica. Graani Republike Hrvatske, koji ne moraju da znaju ama ba nita o kakvom je
to pismu rije, nisu saznali to je to neiji jezik i pismo. Da ne kaem,
zato je nama, kao drutvu, zato je Republici Hrvatskoj, bitno ouvanje te razliitosti. U Godinjem planu i programu HRT-a morala bi
biti formirana redakcija za nacionalne manjine! Navedeno koje su to
emisije njima namijenjene i u kojim terminima. I kolika su sredstva za
proizvodnju istih. Novinari u Srbiji imaju posebnu redakciju na RTV
Novi Sad i javni su servis. Imaju svoje 15-minutne dnevne emisije. To
je, izmeu ostaloga, jedna od preporuka Mjeovitog meudravnog
odbora, a koju HRT nikada nije realizovala.

Trebamo li biti ekscesni?!

Nain na koji se prikazuju nacionalne manjine na HRT-u uglavnom je negativan. Moda mi iz nacionalnih manjina ne znamo izabrati jezik pogodan da nas HRT, pa i drugi mediji, prikau, kazao je
u svojoj diskusiji dr. Furio Radin, saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine. Kada ga odluimo primijeniti, prikazuju nas; svaki
puta kada govorimo ekscesno, prikazuju nas. Moda nisam dovoljno agresivan, dovoljno provokativan, skandalozan? Nema mene i
nema nas na talk showovima, nema nas u slinim programima. Ako
sam u pravu: napravit emo kalendar kroz godinu i planirati naine
kako da budemo 'skandalozni', kada to nama treba, ne HTV-u! Do
sada nismo tako radili. Da se esto precjenjuje uloga medija pa i
HRT-a, dokaz su upravo mnogi od manjinskih politiara, zakljuio je
Radin, jer iako ih nema na HRT, jo uvijek su u drutvu i u politici.
Na izreenu Radinovu cininu provokaciju replicirao je eljko
Rogoi, pomonik ravnatelja programa HRT-a: Na HRT-u smo

21

HRVATSKA
svjesni da mnoge izreene primjedbe stoje i nitko ih nee negirati.
Osobno se, nakon ovog skupa, nadam pomacima. I zalaem za iskorak za veom tolerancijom i to na posebno osjetljivom terenu tretiranju nacionalnih manjina u naem programu. Pokuat emo to
zajedniki definirati, koliko moemo. to nas je navelo da promijenimo termin 'Prizme'? Bitno je, naravno, vrijeme prikazivanja. Je li
se time neto 'vidljivo' pretvorilo u 'nevidljivo'? Mislim da ne. U
pravu ste da to nije napravljeno uz konzultaciju! Pokuava se subotnje popodne koje gledatelji provode u obiteljskom okruenju
drugaije koncipirati. Je li to dobar potez, je li to najuspjeniji potez, moete kritizirati! Nita nije sveto i moemo se o svemu razgovarati. HTV ima podatke da je gledanost u prijanjem terminu 'Prizme', u 13,10 sati, i sadanjem, u 10,00 sati slina. Nitko 'Prizmu'
nije proglasio neprikladnom. U nekom pokuaju i redoslijedu
onog to bi moglo biti vie ili bolje, to je napravljeno, a mogue
pogreno. Vae emo prigovore razmotriti.
U daljnjem toku rasprave prisutne su predstavnike Hrvatske
radiotelevizije lanovi Savjeta i manjinski sabornici podsjetili da je
Savjet za nacionalne manjine RH 14. svibnja 2015. godine donio
Deklaraciju o etnocentrizmu i netoleranciji u Hrvatskoj. HRT nije o
tome progovorio niti jednu jedinu rije. Europski mediji: CNN, BBC,
Deutsche Welle su o tome javljali. To je njima bilo provokativno!
Bilo im je zanimljivo i Priopenje Savjeta za nacionalne manjine RH
koje se odnosilo na izmjenu Statuta Grada Vukovara. Iz Vlade su
mi javili da je o tome javljala i srbijanska TV, a mi nismo. 'Politika',
'Blitz' i drugi jesu, a HRT nije, rekao je Tolnauer, naglaavajui
kako se protivi sadanjem trendu na HRT-u.

Je li irilica pismo ili no?

Zato struka na HRT-u ne progovori o tome to je irilica? Je li to
pismo ili je to kalanjikov? Je li to jezik ili je to no? Zato je irilica
problem u Vukovaru, a nije problem u Srebrenici?, upitao je Nedad
Hodi, saborski zastupnik bonjake, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine. elio bih da kao javni medij
probate otvoriti kljuna drutvena pitanja, koja su predmet spora u
ovoj zemlji, dajui ih struci! Pustimo politiare i to kae vlast ili oporba, ak i predstavnici manjina. ujmo to o lanku 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina kau doktori pravnih znanosti. to
je intencija tog Ustavnog zakona? Nacionalne manjine u tom smislu
ne ele nikakvu 'privatizaciju'. Upravo suprotno: ele da svi aspekti
ivota u Republici Hrvatskoj budu integrirani u hrvatsko drutvo, a i
da se vodi rauna o nekim specifinostima, kao o bogatstvu drutva. Hodi je naveo primjer bonjakih branitelja u Domovinskom
ratu, od kojih je 1.160 poginulo branei Hrvatsku, to je oko 8% svih
poginulih. To je znaajan i krupan doprinos manjine koja u ukupnom stanovnitvu sa 0,78%. Nesrazmjerno, a nitko se time ne bavi.
ujemo, spominju se 'kranske' rtve. U ali tada dodam 'da tu ima
i islamskih temelja'. Manjinci ele isprovocirati i baviti se u ovom
drutvu krupnim pitanjima, a ne biti njegov dio o kojem e se tek
ponekad govoriti, u nekim specijaliziranim emisijama. Uloga je HTVa pri tome velika i obvezujua, zakljuio je Nedad Hodi.
U diskusiji lanova Savjeta i sabornika moglo se uti korisnih za
novinare sugestija o poboljanju televizijskog i radijskog programa.
Prema Vladimiru Bileku, saborskom zastupniku eke i slovake nacionalne manjine, ukidanje Studija Bjelovar, koji je pokrivao pet
upanija, veliki je propust u tzv. racionalizaciji jer od Osijeka do Zagreba Slavonija nije pokrivena niti jednom redakcijom. I onako je
bilo problem dobiti kamere.
Imamo s vama sastanke i nema pomaka, gledam to 12 godina.
Zato bih ovaj na problem postavio nekako drugaije. Javna ste te-

22

PRIOPENJE ZA JAVNOST SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE

O IZBJEGLIKOJ KRIZI KOJA JE ZAHVATILA EUROPSKU UNIJU
Izvorna i istinska ideja Europe nije ica, prepreke i fortifikacija nego upravo suprotno velika slobodna demokratska zajednica i republika, a najbolji dokaz tome su upravo migranti koji je vide kao takvu.
Svako zatvaranje otvara prostor nesnoljivosti i sukobima, destabilizaciji i unutranjim sukobima u krizi.
Hrvatska je pokazala da shvaa i potuje ove europske principe
iako neke od lanica Europske unije koje su povijesno bile stoer i
izvor demokracije nisu ostale na razini te tradicije.
I upravo zato, kao pripadnici nacionalnih manjina pozivamo sve
stranke i sudionike politikog ivota, a naroito u svijetlu nadolazeih
izbora u Republici Hrvatskoj, da se tragedija ovih jadnih ljudi ne koristi
za stjecanje politikih poena u predizbornom periodu.
Ovo je veliko humanitarno pitanje i ako se ne bude pravilno detektiralo kao takvo, moe postati sigurnosno. q

levizija i mi manjine smo u nekakvim ugovornim odnosima s vama.

Povezuje nas i Ustavni zakon. Htio bih uti jeste li vi zadovoljni s
takvim stanjem? I moete li ga, moda, promijeniti?, upitao je Angel Mitrevski, lan Savjeta ispred makedonske nacionalne manjine.
Za prof. andora Juhasa, saborskog zastupnika maarske nacionalne manjine, vano je mijenjati stanje u onim podrujima gdje
su manjine ustvari veina, kao npr. u Belom Manastiru, gdje je skoro 50% pripadnika nacionalnih manjina. Umjesto tih ljudi, u medijima priaju oni koji nisu kompetentni. Jer, ako se po Baranji ili u
istonoj Slavoniji, u nekim opinama, razvija infrastruktura, unapreuje ivot, vano je to i hrvatskoj zajednici, rekao je Juhas, te
naglasio kako je nuno educirati gledateljstvo i pokazati mu pozitivnu stranu nacionalnih manjina.
Dragan Nikoli, novinar HRT-a, istaknuo je emisiju Hrvatska uivo kao pozitivan primjer. U utrci s konkurencijom nastojimo sve
raditi bolje, kvalitetno i educirati ljude. to se tie Informativnog medijskog servisa otvoreni smo za suradnju i za bilo koju drugu vrst
komunikacije. Za sastanke u nekom uem formatu i za sve to bi mogue zanimalo manjine, komentirao je Nikoli. Sadraji kao to su
manjinska problematika se, zbog njihove hermetinosti za veinu
gledatelja, moraju struno ponuditi, biti zanimljivije prezentirani.
Prema Vladimiru Kumbriji, novinaru i pomoniku ravnatelja za
program HRT-a, radijski je segment javnih medija kroz 10 postaja
dobar i sustavan. Nacionalni Prvi program, meunarodni Glas Hrvatske i 8 regionalnih pokrivaju sve dijelove Hrvatske. I sve radiopostaje imaju emisije koje se sustavno bave problematikom nacionalnih manjina. Sa novinarskog aspekta na tom planu se eli promijeniti neto i na HTV-u, trebalo bi osnovati redakciju za nacionalne
manjine, ona esto 'izrodi' kvalitetu, rekao je Kumbrija.
Ako ste vi nezadovoljni postignutim i mi smo nezadovoljni i eljeli bismo napraviti vie. Sve moramo bolje, izravnije organizirati. alosno je da se ne poprati dravna manifestacija Slovaka bez obzira
imali mi ili ne dopisnitva u Bjelovaru. Nacionalne organizacije mogu
dostaviti HTV-u kalendar godinjih dogaanja. Svaka ta dravna manifestacija manjina nee, istina, moi biti i snimljena, ali emo imati uvida u te programe, sloio se s idejom o poetku osnutka manjinske
redakcije i eljko Rogoi, zamjenik ravnatelja programa HRT-a.
Sastanak s novinarima potrajao je gotovo tri sata, a voen je u
mirnoj i tolerantnoj atmosferi. Jednoglasno je usvojen zakljuak
lanova Savjeta u kome se konstatira da Izvjetaj Programskog vijea HRT-a za 2014. godinu nije prihvatljiv pa se zahtijeva urni sastanak predstavnika Savjeta za nacionalne manjine sa Goranom Radmanom, glavnim ravnateljem HRT-a. q
Edina SMAJLAGI

PREPORODOV JOURNAL 179

HRVATSKA

368.000 PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA U HRVATSKOJ NEMA TRETMAN PROPISAN ZAKONIMA

Manjine u medijskom getu

HTV-ova je manjinska emisija Prizma u subotnjem novoterminskom izdanju - prije, a ne kao dosad poslije podne neto opirnije
izvijestila o odranoj sjednici Savjeta za nacionalne manjine RH (23.
rujna 2015.) na kojoj su srednjerangirani efovi te medijske kue
podnijeli Izvjee o proizvedenim, suproizvedenim i objavljenim
programima namijenjenim informiranju pripadnika nacionalnih
manjina u 2014. godini. Izvjee sa sjednice korektno, neuminkano izbacivanjem kritinijih tonova sudionika rasprave, a HRT-ov
raport manje-vie rutinski pofrikana lanjska, predlanjska vidljivo
pranjava zbirka politoloko-kulturolokih fraza i opih mjesta o
novinarskoj zauzetosti za manjinske teme.
Forma je zadovoljena. Prizma je izvijestila o dogaaju, a Savjet
e u godinjem izvjeu o radu, na osnovu kojeg prima novac iz
Dravnog prorauna, upisati da je na 64. sjednici raspravljao o tome i tome, u nazonosti tih i tih, pod ravnanjem svog predsjednika
Aleksandra Tolnauera. No, sutina manjinskog problema s medijima ostat e na deklarativnoj razini. Bez stvarnih obveza prema
bilo kome.
Za mjesec-dva, pola godine i vie opet e se postavljati ista pitanja, na istim mjestima, meu manje-vie istim akterima, troiti otprilike isti novac na iste kavice i kiselu vodu te donositi isti zakljuci o
tome da glede i u svezi nacionalnih manjina trebamo, moramo,
elimo, jer smo nezadovoljni, a drutvo nema dovoljno sluha... Itd, itsl. Ostat e nepromijenjenom injenica da 368.000 pripadnika (7,67 posto itelja), 22 nacionalne manjine u RH nemaju
tretman proklamiran Ustavnim zakonom te Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u RH. Srbe i Rome javno se mrzi i
nekanjeno nacifaistiki ugroava (stadioni: Ubij, ubij, ubij Srbina;
grafiti: Mamiu, Cigane), diskriminira u koli, pri zapoljavanju, zakida u ostvarivanju socijalnih i administrativnih potreba
Neodgovarajua zastupljenost nacionalnih manjina u mainstream medijima, osobito na HTV-u, gdje su getoizirane u dvije
emisije tjedno: Prizmu i Manjinski mozaik, dokaz je vie da politika
retorika, pravna regulativa i dnevna praksa ne idu podruku. Javno
ih se zatie kao cvijet u zapuak kad je uputno pohvaliti se demokratskom irinom vlasti i visokim stupnjem manjinskih prava, ako
to nosi politike ili novane poene, a figu u depu ionako je teko
vidjeti.
Stoga nee biti vajde od toga to su sudionici sjednice Savjeta
ukazali na kontinuirano ignoriranje u informativnom televizijskom
programu prijenosa dogaaja znaajnih za pripadnike nacionalnih
manjina kao i obiljeavanja vanih obljetnica. Toj je spoznaji ve
narasla dugaka sijeda brada. I jo e rasti, jer zapravo nikom ne
odgovara zvati brijaa. Moda je u toj injenici odgovor na aavo
pitanje: zato su isti ljudi godinama "nezamjenjivi" predstavnici
svojih zajednica pri dravi? Recimo, Furio Radin (Talijani) ili Milorad Pupovac (Srbi).
To valjda nema veze s njihovom zamjerkom HRT-u da programski nedovoljno razvija integrirajui medijski model, to se argumentira istupima neprimjerenim prema pripadnicima nacionalnih
manjina od strane pojedinih sudionika proizvedenih emisija. Hrvatski TV-gledatelji prosjeno nemaju mnogo pojma o svojim sugraanima drugih nacionalnosti (jezika, vjera, kultura, tradicija).

RUJAN 2015.

Goran Radman, glavni ravnatelj HRT-a

Glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman valjda se nema razloga

sjetiti koju je i kakvu programsku shemu gurao do 1990. godine
kada je, kao direktor Radiotelevizije Zagreb, strogo pazio na ravnovjesje informativnih, obrazovnih i zabavnih interesa naroda i narodnosti Socijalistike Republike Hrvatske. Manjine vie nisu u
prirodnoj ravnotei. HRT-u su neusporedivo vaniji interesi Katolike crkve i nametnute vjerske/duhovne potrebe statistikih 86,2
posto njezinih podanika.
Zato se za Koncertnu dvoranu Lisinski trai karta vie kada doe
bonjaka kraljica sevdaha Amira Medunjanin ili novo pjevako udo iz BiH Boo Vreo, koji ostavljaju bez daha svojim babo pjeva, a
plae. Esma Redepova baca u trans i Hrvate od stoljea sedmog.
I tako to. Mediji jedno, a ivot drugo. Viestoljetnim supatinitvom
meu Hrvatima, potencijalima svog uma i ruku, manjine su uzorale

23

HRVATSKA
brazde bez kojih ova zemlja civilizacijski ne bi bila to jest. Manjine
obogauju hrvatski identitet, niim ga ne ugroavaju.
Zato na HTV-u ne moemo vidjeti i uti autoritete od struke,
koji e trijezno i argumentirano objasniti hrvatskoj javnosti, recimo, to je to irilica, ije je to i kakvo pismo, kako je nastalo, odnosno to je srpski jezik i zato su jezici manjina vani za RH?, retoriki je pitao jedan od sudionika sjednice Savjeta za nacionalne
manjine RH. Bez odgovora s hrvatske dalekovidnice, pa ostaju na
snazi, je li, praktina objanjenja stanovitog stoeraa Tomislava
Josia i njegovih ucrnjenih istomiljenika, koji su dolaskom HDZ-a
na vlast u Vukovaru hitro izmijenili Statut grada i protjerali irilicu.
Nita neoekivano.
Savjet se usuglasio o potrebi odravanja urnog sastanka s
ravnateljstvom HRT-a na temu nezadovoljavajueg stupnja ostvarivanja prava manjina na pristup javnim medijima, kako u pogledu
udjela sadraja namijenjenih manjinama u cjelokupnom programu, tako i u pogledu edukacije novinarskog kadra koji se bavi manjinskim pitanjima te emitiranja programa na jezicima manjina,
glasi zakljuak skupa o kojem je izvijestila HTV-ova Prizma. Izaslanstvo Savjeta u reprezentativnom je sastavu jo u lipnju pobrzalo
zamoliti predsjednicu RH Kolindu Grabar-Kitarovi za pomo u rjeavanju manjinskog problema. Iako za takvo to operativno nije
nadlena.

Kolinda Grabar Kitarovi, predsjednica RH

Ali, Tolnauera je i manjince iz izaslanstva zadovoljilo to je Grabar-Kitarovi iskazala zabrinutost dubinom podjela u drutvu i
izrazila razumijevanje za osjeaje koji tite brojne hrvatske dravljane drugih nacionalnosti te ih pozvala na uspostavljanje zajednikih projekata i inicijativa koje e promicati vrijednosti suivota i
snoljivosti kako bi se zajedniki suprotstavili bilo kojem obliku diskriminacije. Lijepo, ali isti larpurlartizam.
Kad je grmjelo KG-K, malim nonim prstom nije pomaknula kad
je HDZ progonom irilice pogazio lanak 12. Ustavnog zakona o
pravima nacionalnih manjina i lanak 26. Zakona o uporabi jezika i
pisma nacionalnih manjina u RH. I njoj su manjine tek prigodni cvijet na prsima i vrsta figa u depu.
Razoarani je Tolnauer prije mjesec priopenjem za javnost upozorio da paragrafi o jeziku i pismu manjina, zbog obveza RH prema
EU, ne smiju biti objekt dnevnopolitikih prepucavanja. Shvaeno
je to kao gluhom dobro jutro. No, Odbor UN-a za ljudska prava
stavio je internetsku toku na i: Hrvatska bi trebala osigurati punu
primjenu prava na koritenje manjinskih jezika i pisama u skladu sa
svojim zakonskim i ustavnim okvirima, s posebnim naglaskom na
uporabu irilinog pisma u Vukovaru i dotinim opinama. q
http://www.h-alter.org/vijesti/manjine-u-medijskom-getu
Marijan VOGRINEC

24

PRIOPENJE SA 64. SJEDNICE SAVJETA ZA NACIONALNE

MANJINE REPUBLIKE HRVATSKE
U srijedu, 23. rujna 2015. odrana je 64. sjednica Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, na kojoj su predstavnici Hrvatske
radiotelevizije podnijeli Izvjee o proizvedenim, suproizvedenim i
objavljenim programima namijenjenim informiranju pripadnika nacionalnih manjina u 2014. godini.
Jednoglasno je donesen Zakljuak kojim Savjet upozorava na jo
uvijek nedovoljnu zastupljenost nacionalnih manjina u programima
HRT-a koja obveza je utvrena lankom 18. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, lankom 9. Zakona o HRT-u odnosno Ugovorom izmeu HRT-a i Vlade Republike Hrvatske.

Nakon niza pritubi pripadnika nacionalnih manjina, lanovi Savjeta iskazali su nezadovoljstvo izmjenom termina prikazivanja emisije Prizma koja se od sada prikazuje u jutarnjem terminu, kao i izmjenom termina prikazivanja emisije Manjinski mozaik.
Takoer, ukazali su i na kontinuirano ignoriranje u informativnom
televizijskom programu prijenosa dogaaja znaajnih za pripadnike
nacionalnih manjina kao i obiljeavanja vanih obljetnica. Potreba vee uloge HRT-a u razvijanju integrirajueg medijskog modela pokazuje
se u istupima neprimjerenim prema pripadnicima nacionalnih manjina od strane pojedinih sudionika proizvedenih emisija.
Savjet se usuglasio o potrebi odravanja urnog sastanka s ravnateljstvom HRT-a na temu nezadovoljavajueg stupnja ostvarivanja
prava manjina na pristup javnim medijima, kako u pogledu udjela sadraja namijenjenih manjinama u cjelokupnom programu, tako i u
pogledu edukacije novinarskog kadra koji se bavi manjinskim pitanjima te emitiranja programa na jezicima manjina.
Prihvaeni su zahtjevi za prenamjenom sredstava odobrenih za
programe kulturne autonomije udrugama Savez eha u Republici Hrvatskoj i Kulturnom drutvu Bonjaka Preporod iz Dubrovnika. q

PREPORODOV JOURNAL 179

HRVATSKA

UOI OTVORENJA DAMIJE U GUNJI RAZGOVOR S MINISTRICOM ANKOM MRAK TARITA

Ministrica koja je zaduila Gunju

Da je ovjek, zapravo, samo sitno zrno pijeska u pustinji, svako
toliko nam pokazuje priroda. Priroda, ili ono to je ljudska ruka izvitoperila od nje, najbolje pokazuje 2014. godina koja je obiljeena
stranim i katastrofalnim vremenskim uvjetima. Tako je tzv. ciklona
Donat obiljeila ponajvie svibanj 2014. Meteoroloka zbivanja zapoela su dolaskom hladne fronte u noi od 11. na 12. svibnja. Sjeverozapadne krajeve unutranjosti zahvatila je u veernjim satima 12.
svibnja, a potom se brzo premjestila prema istoku i jugu Hrvatske.
Tada se nije ni slutilo u kojim razmjerima e Donat pogoditi Hrvatsku, a osobito istoni dio. Najugroeniji su bili dijelovi upanjske i
Brodske Posavine rijeka Sava dostigla je rekordnu razinu te je probila nasipe kod Rajevog Sela i Rainovaca. Evakuirano je nekoliko tisua ljudi iz Gunje, Rainovaca, Rajeva Sela, Bonjaka, Vrbanje, Drenovaca, Stroinaca, uria, Posavskih Podgajaca i Soljana.
U BiH, takoer, u 10 dana pale su ekstremne koliine oborina od
200-250 litara kie po m2, mjestimino i vie. Protoci rijeka, junih
pritoka rijeke Save, imali su zastraujue rekordne kubikae: Una
1.750 m3/s, Vrbas 2.000 m3/s, Bosna 3.500 m3/s i Drina 4.000 m3/s
i ulijevaju se u svojim povijesnim maksimumima u Savu. Posljedino, rijeka Sava dostigla je dotad nezabiljeene protoke i vrijednosti
vodostaja. Prosjeni protok rijeke Save kod upanje iznosi 1.0001.100 m3/s, a na mjerodavnom vodomjeru u upanji dana 16. svibnja
2014. izmjeren je protok od ak 5.500 m3/s ili 5-5,5 puta vie.
Kako je razina vode poela opadati svi dravni nivoi zatite stanovnitva doslovno su se digli na noge kako bi spasili posljednji daak
ljudskih cjeloivotnih ili viegeneracijskih napora. Na poplavljeni teren prvi su stigli vatrogasci iz cijele Hrvatske, koji su intenzivno prali
ceste, ispumpavali vodu iz otvorenih prostora i bunara te sanirali
teren kako bi se na poplavljenim podrujima to prije normalizirao
ivot. Odmah su i strunjaci Hrvatskih voda, uz potporu inenjerijskih
snaga Hrvatske vojske, nastavili s radovima na izgradnji prednasipa
na mjestu puknua nasipa kod Rajevog Sela, koji je trebao zatvoriti
daljnji dotok vode iz Save na poplavljena podruja. S poplavljenih
podruja u upanjskoj Posavini na sigurno je sklonjeno i nekoliko tisua grla stoke, koja je smjetena na vie od 150 farmi i domainstava, uglavnom u Vukovarsko-srijemskoj i, u manjem broju, u Osjekobaranjskoj upaniji. U ispomo slubama na ugroenim podrujima u
upanjskoj Posavini pristiglo je vie od 300 kadeta. Zdravstvena zatita stanovnitva bila je na zavidnom nivou, eliminirao se i najmanji
mogui uzrok bilo kakve zaraze ili epidemije. Stanovnitvo ostalih
dijelova Hrvatske poelo je munjevito prikupljati humanitarnu pomo za nesretne ljude kojima je voda sve odnijela.

Poplavljena Gunja
Slavonija je bila doslovno pod vodom, a podruje oko Gunje je
proglaeno najkritinije. Voda je prekrila sve, nije bilo suhe kue,
niti obitelji koja ima itav krov nad glavom. Preko 4.000 stanovnika
Gunje krenulo je u izbjeglitvo i nisu vjerovali da e se uope vratiti
u svoje domove. Bujica koja je potopila skoro svih 1.217 kua u
selu, dosegla je krovove brojnih kua, a neke je i potpuno prekrila.
Hrvatska vojska i policija amcima su obilazile potopljene kue i
izvlaile preostale stanovnike sela.

RUJAN 2015.

Anka Mrak Tarita i poplavljena damija u Gunji

Prizori koji lede krv u ilama pogodili su cijelu naciju. Nama Bonjacima, muslimanima posebno su ostale upamene slike potpuno
poplavljene damije u Gunji, najstarije damije u Hrvatskoj, izgraene 1969. godine. U njenoj unutranjosti voda je dosegnula visinu od
oko 3 metra, a poplavljen je i Islamski kulturni centar koji se ve godinama gradi uz damiju. Unitena je i knjinica s oko 2.000 knjiga.
Znaajno je spomenuti da Opina Gunja, zapravo, predstavlja
najbolji primjer multietnike sredine u Republici Hrvatskoj. Naime,
u Gunji ivi oko 65% Hrvata, koji jesu veinski narod, ali je postotak
od 31-32% Bonjaka najvei u Hrvatskoj. Ta multilukulturalnost se
pokazala na djelu ubrzo nakon pada razine vode, pri emu se nije
gledala neija nacionalnost i vjeroispovijest, ve ljudskost. Tako je
ve 28. lipnja 2014. putena u rad poljska puka kuhinja, zajedniki
projekt Oruanih snaga RH i Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. Ovom pukom kuhinjom se osiguralo preko 2.000 toplih
obroka dnevno za mjetane u poplavi stradalih podruja u upanjskoj Posavini, sve s ciljem ubrzanja obnove kua i povratka stanovnitva u svoje domove. Puka kuhinja je djelovala skoro punih 15
mjeseci, a zatvorena je nedavno, 17. rujna 2015.
Tokom proteklog perioda Gunja jo bila veliko gradilite. Do sada je obnovljeno oko 1.200 kua, jo 500-tinjak ih eka zavretak
radova. Oko 200 objekata moralo se do temelja sruiti i ponovo
sagraditi nakon poplava. Veina ljudi vratila se kuama, a 500-tinjak obitelji jo ivi u okolnim selima ili u Brkom. Proelja su prvi
podsjetnik na prologodinju katastrofu. Sve su kue doslovno prepolovljene linijom koju je iscrtala voda. Donji dijelovi, koji su bili
pod vodom i sve donedavno vlani, jo se obnavljaju. ivot se odvija na gornjim katovima i u kontejnerskom naselju kraj osnovne
kole. Obnovljena je i damija u Gunji, a sveano otvorenje najavljeno je u subotu, 31. listopada 2015.

Anka ena koja je spasila Gunju

Niti jedan navedeni segment obnove, niti evakuiranja, ali i cjelokupne zatite stanovnitva ne bi bilo mogu da dravna struktura nije
bila u tolikoj mjeri organizirana. Hrvatska arhitektica, politiarka, aktu-

25

HRVATSKA
alna ministrica graditeljstva i prostornog ureenja, Anka Mrak Tarita
(HNS), zapravo je ponajvie zasluna za dananju sliku Gunje, ali i osmijeh na licima njenih stanovnika. Samozatajna i radina ministrica, koja
spada u red troje-etvero najboljih ministara u Vladi premijera Zorana
Milanovia, ena koja je spasila i zaduila Gunju, rado se odazvala na
krai razgovor u kojem je rezimiran protekli period. Kada smo skidali
tonski zapis s diktafona, doli smo do zakljuka da je priu HNS-ove
ministrice Anke Mrak Tarita najbolje pustiti na papir onako u komadu, bez suvinih pitanja i objanjenja. Iz njenih odgovora (u daljnjem
tekstu: monologa) jasna je sva ivotna drama koja se odvijala u proteklih godinu i pol dana. Bujrum, Anka!
Velika katastrofa koja se dogodila na podruju upanjske Posavine, 17. svibnja 2014., uvelike je obiljeila i moj mandat kao ministrice graditeljstva i prostornog ureenja. Godinu dana prije poplave
bila sam u Vukovarsko-srijemskoj upaniji, vezano uz legalizaciju i to
uinkovitiju primjenu Zakona o nezakonito izgraenim zgradama.
Tada sam posjetila upanju, Vukovar i Vinkovce, no, ni u najcrnjim
mislima nitko nije mogao predvidjeti to e biti za godinu dana.
Nekoliko dana nakon puknua nasipa Vlada je odrala svoju
sjednicu u upanjskoj Posavini i slika koja nas je doekala bila je
doista okantna pod vodom su bile kue, automobili, poslovni
prostori, kole, vrtii Vidjelo se da je voda nahrupila iznenada i
sve zatekla na balkonima je ostao visjeti rublje, uokolo djeje
igrake, kolica, i puno mrtvih ivotinja
No puno je gore bilo ono to me doekalo kad se voda povukla i
kad smo poeli utvrivati razmjere tete. Ta slika sivih travnjaka, vrtova, empresa, ulica punih mulja i pijeska, to je neto to mi se duboko
urezalo u pamenje. Izgledalo je kao da je netko isisao svu boju, sav
ivot iz ovih naselja, prekinuo sve to se zbivalo u trenutku, i vie nije
bilo niega. Sjeam se tono dana u kojem smo prolazei automobilom, ugledali ruevine kue na ijem su krovu sjedili dvoje starijih ljudi.
Taj trenutak, dvoje staraca koji sjede na neem to je nekad bio njihov
dom, i plau, okrueni gomilom raspadnutog namjetaja i alata, ostataka, drvene grae i cigala, natjerao me da zamolim vozaa da zaustavi auto kako bih im prila i porazgovarala s njima. Gospoa je plakala,
a ja se sjeam da sam ju zagrlila i rekla: 'Ne plaite, dobit ete novu
kuu.' I to je ono to me dralo cijelo vrijeme obnove. Ti ljudi su postali simbol teke nesree koja se dogodila na ovim podrujima i svaki moj
dolazak u upanjsku Posavinu bio je motiviran samo jednim to prije
im popraviti ili izgraditi domove, da se mogu vratiti i nastaviti svoj ivot
ondje gdje je stao 17. svibnja 2014.
I krenuli smo doista u 'petoj brzini'. itav tim ljudi u Zagrebu stajao
je iza tog velikog projekta. S obzirom da nismo imali vremena, stvari su
se odvijale paralelno od donoenja Zakona do poslova na terenu.
Zakon o saniranju posljedica katastrofe na podruju Vukovarsko-srijemske upanije proao je sve procedure i po hitnom postupku bio
usvojen u Hrvatskom saboru 18. lipnja 2014. Ve smo i mali i spreman
i napisan Program obnove i saniranja posljedica katastrofe kojeg je
Vlada donijela 3. srpnja 2014., jer, kao to stalno istiem, za svaku kunu poreznih obveznika mora se znati kome i za to je namijenjena.
Program je uinio upravo to, sistematizirao je kategorije objekata kojim je potrebna obnova, utvrdio jasne kriterije i pravila tko sve ima
pravo na obnovu, a tko ne. U isto vrijeme objavili smo i javni natjeaj
za projektante, izvoae radova i struni nadzor.
Posebno sam ponosna na svoje graevinske inspektore koji su u
svaku poplavljenu kuu uli kako bi utvrdili je li sigurna za koritenje.
One koje to nisu obiljeili smo posebnom oznakom kako ne bi dolo
do jo vee tragedije i stradao netko od ljudi pri obilasku svojih unitenih kua. Nakon tog hitnog posla graevinskim inspektorima pridruili su se ovlateni inenjeri koji su kategorizirali kue prema ote-

26

Ministrica Anka Mrak Tarita, rado vieni gost u Gunji

enjima. Za one kue koje se moglo popraviti odreena je kategorija
oteenja i radovi koje je trebalo izvesti. Neke ruevne ili teko oteenje kue trebalo je ukloniti i umjesto njih izgraditi nove. U trenutku
gradnje prve kue imali smo ve spremne projekte, izvoae, materijal. Sve je bilo organizirano i spremno u nevjerojatno kratkim rokovima. Na podruju Drenovaca i Vrbanje gradnja je ve poela u srpnju, a u Gunji u kolovozu 2014. Nakon samo etiri mjeseca od uvoenja prvih izvoaa u posao, tj. do Boia te iste godine bilo je useljivo
preko 1.600 obnovljenih kua.
Bilo nam je iznimno bitno umanjiti traumu i djeci. Zato smo dali
sve od sebe da se sve osnovne kole osposobe za nastavu na vrijeme
i da nastava na tom podruju pone istoga dana kao i u svim drugim
dijelovima Hrvatske. Iznimno velikim naporima svih naih izvoaa
radova, nadzornih inenjera, ravnatelja kola, slubi Ministarstva i
svih koji su bili ukljueni u taj projekt radovi su izvedeni u rekordno
kratkom roku. Djeca koja su doivjela tu groznu traumu, na svu sreu
privremenog, gubitka doma barem su ula u svoje kole, pored svojih prijatelja i sluala svoje uitelje. Ta im je injenica sigurno dala
osjeaj sigurnosti. Ponosni smo na injenicu da smo tom podruju
ostavili modernije i bolje opremljene kole nego to su bile prije poplave. Obnovili smo i sve ostale zgrade javne namjene, domove
zdravlja, drutvene domove, vrtie. Drava je obnovila i zgrade javne
namjene koje nisu bile poplavljene, a koje je tijekom poplave i neposredno nakon nje koristila vojska i ostale slube koje su radile na sanaciji poplave. Skinuli smo s krovova azbestne salonit ploe i zamijenili ih za zdravlje ljudi prikladnijim pokrovom itd. Godinu dana od
poetka obnove imali smo obnovljenih i useljivih 2.000 kua. I najvei kritiari morali su priznati da se stanje na oigled mijenja na bolje.
Neu rei da je sve bilo lako, ni uvijek kako sam zamiljala. Nebrojeno je tu bilo neprospavanih noi, brige, nervoze, burnih emocija, ponekad ak i nae elje da napravimo nemogue, no odluili
smo se upustiti u cijelu obnovu punog srca i iskrene volje da to
prije obavimo zadatak koji smo obeali izvriti.
esto sam obilazila gospou koju sam onda vidjela uplakanu, pratila kako teku radovi na njenoj kui. Zadnji put kad smo bili ona je, zajedno sa suprugom, ve uvelike uivala u novom domu. Posebno mi je
draga fotografija koja je nastala u njezinom dnevnom boravku, gdje na
regalu, kako ona kae dri sliku njenog 'sveca'. elim i njoj i suprugu
mirnu i dostojanstvenu starost, u novoj, lijepoj i kvalitetnoj kui. Radujem se skoranjem dolasku u Gunju kada planiram obii i obnovljenu
damiju. Znam da e me taj dan 'preplaviti' posebne emocije.
Sa osmijehom na licu zavren je razgovor s ministricom, iji je
predizborni slogan u 2. izbornoj jedinici (8. mjesto na listi broj 14)
na ovogodinjim parlamentarnim izborima Anka Je Mrak. Jeste
mrak, u najboljem smislu te rijei. q
Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 179

INTERVJU

SELMA RIZVI, PROFESORICA NA ELEKTROTEHNIKOM FAKULTETU U SARAJEVU I EFICA

ODSJEKA ZA ELEKTRONSKI GRAFIKI DIZAJN NA BHRT-U
U meni godinama nakon rata tinja gorina i bijes. Ne mogu i ne elim sa tim da se pomirim. Do kraja svog
ivota u biti ponosna to sam bila u Sarajevu u toku opsade i dala svoj skromni doprinos odbrani naeg
glavnog grada i nae drave. Gdje god budem ila i koga god budem upoznala priau im o tome, kako se
ne bi desilo da se istina izgubi u tim medijskim manipulacijama. Mi, graani Sarajeva i Bosne i
Hercegovine, nismo nikog napali, nismo otili u Srbiju ili Hrvatsku da ubijamo njihove graane i mi
nemamo ega da se stidimo. Naa zastava sa ljiljanima je simbol borbe protiv mraka i faizma. Na
predsjednik Alija Izetbegovi nikada nije uvrijedio pripadnike nijednog naroda, ni usred agresije i
genocida nije zagovarao odmazdu i osvetu. Svi zloini koje su poinili neodgovorni pojedinci iz Armije
Republike BiH su odmah procesuirani i poinioci osueni na odgovarajue kazne. Uvijek smo se borili i
boriemo se za demokratsku dravu u kojoj su svi narodi i graani ravnopravni. Pa ta je u tome loe?
Zato meunarodna zajednica jedino nama odrie pravo da imamo takvu dravu, a nudi nam entitete,
kantone i distrikte? Ne vidim drugi odgovor, osim ovog: zato to smo muslimani!

Dananje vrijeme donijelo nam

je nekoliko pobjeda
Razgovarao: Ismet ISAKOVI
Moj otac je odgojen u tradicionalnoj muslimanskoj
porodici
Obiteljski korijeni presudno su utjecali na Va ivotni put. Potjeete iz porodice u kojoj su borba za bonjatvo i afirmaciju bonjakog duhovnog bia generacijski ukorijenjeni, ali i iz porodice
koja je, pritom, i s oeve i s majine strane podnijela velika iskuenja u vrijeme jugokomunistike diktature. Prola je 21 godina od
preseljenja na Ahiret Vaeg oca prof. dr. Muhsina Rizvia, jednog
od najuglednijih i najpoznatijih bonjakih intelektualaca i knjievnika, obnovitelja Preporoda 1990. godine. Tko je bio ovjek
kojeg mnogi smatraju ocem moderne bonjake nacije?
Muhsin Rizvi je bio strog i brian otac, paljiv i njean suprug,
odan brat i vjeran prijatelj malobrojnom odabranom krugu ljudi s
kojima se druio. Slobodno vrijeme je uglavnom provodio u krugu
nae porodice, koja i danas stanuje u porodinoj kui na Logavini, u
starom dijelu Sarajeva. Tu kuu je sagradio moj rahmetli djed, Husein ef. Rizvi, i u njoj smo stanovali moj otac, majka i ja, te amida
Ismet Rizvi i njegova supruga Mubera. Otac i amida su bili veoma
bliski i nije proao dan da amida bar jednom ne izae na na sprat
da porazgovara sa mojim ocem. Iz tih razgovora sam kao dijete saznavala njihova miljenja i doivljaj socijalistikog reima i njihova
nastojanja da u tom i takvom reimu ostvare uspjeh, iako nisu bili
lanovi Komunistike partije. Moj otac je bio veoma ponosan na
svoju suprugu Behiju Akamiju Rizvi, koja je cijeli radni vijek provela na II. internoj klinici Klinikog centra na Koevu i neposredno
prije rata otila u penziju sa zvanjem primarijusa. Meutim, to za
nju nije bio kraj rada u medicini, jer se odmah angaovala na osnivanju ambulante Dobrotvornog drutva Merhamet, koju je vodila tokom rata i dugo godina nakon rata.

RUJAN 2015.

Prof. dr. sc. Selma Rizvi

Moram priznati da sam tek nekih 90-ih godina, kada se otac
angaovao na obnavljanju Kulturnog drutva Preporod, shvatila
koliko je on i njegov rad cijenjen i vaan za Bonjake i Bosni i Hercegovinu. Razlog za to je to u socijalistikom reimu njegov rad nije
bio ba popularan, te time ni adekvatno drutveno priznat, tako da
javnost nije imala uvid u njegov znaaj. Kao argument naveu i-

27

INTERVJU
njenicu da on nikada nije postao lan BH Akademije nauka i umjetnosti, mada je po strunim i naunim referencama bio kvalifikovaniji od mnogih njenih lanova. Jednostavno, nije bio politiki podoban. Tek nakon prvih viestranakih izbora, kada mu je rahmetli
predsjednik Alija Izetbegovi nudio poziciju ministra kulture Republike Bosne i Hercegovine, poela sam da shvatam koliko je moj
otac cijenjen i koliko je njegov rad priznat kao jedan od vanih temelja nae kulture i historije. Za one koji nisu poznavali mog oca
bilo je iznenaenje kada je on tu poziciju glatko odbio. Mi, porodica, smo tako neto i oekivali, znajui da njega nikada nije interesovala pozicija u vlasti, samo predani i vrijedni nauno-istraivaki
rad u kome je uivao.
Va otac je uhapen od strane UDBA-e u vrijeme prvih hapenja lanova organizacije Mladi muslimani, 1949. godine. U zatvoru se teko razbolio, jedva je preivio. Uhapen je sa samo 19
godina, zato? to Vam je priao o tom periodu svoga ivota? ivot pod UDBA-inim nadzorom sigurno nije bio nimalo lak, zar ne?
Moj otac je odgojen u tradicionalnoj muslimanskoj porodici.
Njegov otac, Husein ef. Rizvi, bio je vjerouitelj i, kako u tek kasnije saznati, poznati kaligraf. Oev dajda, dr. Asim Musakadi, bio
je jedan od potpisnika Rezolucija El Hidaje, koje su 1941. godine
bile jedini glas protiv faizma u porobljenoj Evropi. Zapanjujue je
malo poznato da su tim Rezolucijama muslimanski intelektualci digli svoj glas protiv progona svojih komija Srba, Jevreja i svih ostalih
koji su bili rtve faistikog terora. Postavlja se pitanje: zato mi
nikada nismo u koli uili o tim Rezolucijama?
Potiui iz takvog okruenja, naravno da nije bilo ugodno kada
se poslije socijalistike revolucije religija proglasila opijumom za
narod i kada su se tradicionalne vrijednosti poele silom mijenjati
i nametati novi, neeljeni naini ivota. Moj otac se kao mladi druio sa nekim pripadnicima organizacije Mladi muslimani i oni su
se okupljali sa ciljem da diskutuju o vrijednostima vjere i tradicije,
koju su nastojali ouvati u tom malom krugu prijatelja. Naravno,
reim je to proglasio kontrarevolucionarnom djelatnou i reagovao u maniru prave diktature, pohapsio sve pripadnike organizacije i neke ak osudio na smrt. Moj otac je zavrio u tadanjem Centralnom zatvoru, teko se razbolio od tuberkuloze, nakon ega je
morao prekinuti studije i provesti nekoliko godina u sanatorijumu
na Golniku u Sloveniji.
Zvui nevjerovatno, ali o tim dogaajima on nikada nije priao.
Prije nekoliko sedmica sam pitala majku da li ona zna neto vie o
tome, a ona mi je rekla da ni njoj o tome nije priao. Ja sam o tome
saznala gledajui neke stare fotografije, meu kojima je bilo i par iz
tog sanatorijuma, pa sam ga pitala o tome i on mi je veoma kratko
odgovorio, oito ne elei da otvara tu temu. A kada otac ne eli o
neemu da govori, o tome nema diskusije... Naravno, sada mi je ao
to nisam vie insistirala da saznam o tim dogaajima, ali veoma esto tek kad izgubimo dragu osobu shvatimo koliko toga smo propustili i ta smo sve trebali uraditi dok je ta osoba bila meu nama.
U svakom sluaju, u naoj kui se osjetilo da postoji neki pritisak, da se o nekim temama govori u krugu odraslih, apatom. Moji
roditelji su se brinuli da ja ne bih neto od tih razgovora prenijela
svojim prijateljima u koli, jer tada su postojale teme o kojima nije
bilo mudro razgovarati. Da ne bude zabune, nije bilo tu nikakve
kontrarevolucije, jednostavno slobodnomislei intelektualci se nisu mogli sloiti sa frazama i propagandom koju su nam svakodnevno servirali socijalistiki mediji, bez mogunosti kritikog promiljanja, a kamoli suprotstavljanja.
Sjeam se da sam u osnovnoj koli bila lan horske sekcije i jedan
dan sam dola kui ponosna na mnogobrojne nauene pjesme o Titu i

28

revoluciji, koje sam eljela otpjevati svojim roditeljima. Oni su, naravno, sve to sasluali, ali primijetila sam da nema ba iskrenog oduevljenja tim mojim dostignuem. Tada mi nije bilo jasno zbog ega...

13 objavljenih knjiga i mnotvo naunih radova

moga oca sigurno su manje poznati od epizoda iz
ivota zvijezda estrade
Moj otac je tada ve bio uspostavio temelje izuavanja muslimanske knjievnosti, koja je, prije njegovog istraivanja, bila izuavana u okviru srpske i hrvatske knjievnosti. To djelo je postalo tako kapitalno da se nije moglo pobiti nikakvim naunim argumentima, te se sistem zbog toga odluio na standardnu metodu, personalnu diskreditaciju autora i njegovo proglaenje neprijateljem
socijalistikog reima. Kampanja je bila paljivo pripremljena i orkestrirana. Prvo je tadanji asistent na Odsjeku za knjievnost Filozofskog fakulteta u Sarajevu, izvjesni Pero imunovi, napisao pismo upravi Fakulteta i partijskoj organizaciji, upozoravajui na panislamistiko djelovanje prof. Rizvia, naravno bez ikakvih konkretnih argumenata, ali oni nisu bili ni potrebni. Nakon toga su se
organizovali sastanci Odsjeka i Nauno-nastavnog vijea fakulteta,
gdje su se kolege javno zgraale nad tim kontrarevolucionarnim
djelovanjem, a sve je bilo paljivo praeno od strane medija
Osloboenja i Televizije Sarajevo. U njima su se, kao po komandi,
poeli da pojavljuju tekstovi i prilozi koji su optuivali i osuivali
mog oca kao neprijatelja socijalistikog samoupravljanja.
Mi smo tada oekivali da e otac biti uhapen. On je skupio
svoje najvanije radove i sklonio ih na posebno mjesto u svojoj radnoj sobi i rekao nam da o njima vodimo rauna ako se njemu neto
dogodi. Ja sam tada bila dijete i nisam razumijevala o emu se radi,
a nisam smjela da pitam. I danas imam neugodan osjeaj u stomaku kad se prisjetim tog vremena.
Nisam sasvim sigurna da tano znam ta se tada desilo, jer
otac, kao i o hapenju 1949. godine, nije o tome rado priao, ali
sam uspjela povezati da su neki veoma znaajni profesori iz Zagreba i Beograda, koji su bili lanovi Komunistike partije, digli svoj
glas u odbranu prof. Rizvia. Presudnu ulogu u opstanku mog oca
na svom radnom mjestu i prestanku te kampanje je imao tadanji
komunistiki rukovodilac Hasan Grapanovi, koji je savjetovao vrh
Partije po pitanjima kulture i koji je stao u zatitu mog oca i njegovog djela. alosno je koliko se danas malo zna o tim dogaajima, a
ono to se zna je upitne vjerodostojnosti.
Nisu ti dogaaji poljuljali mog oca. Naprotiv, oni su mu dali dodatnu snagu da nastavi svoj rad, jer su bili znak da je na dobrom
putu. Kada bi ga kolege pitale o pamfletima i lancima koji su povodom toga izlazili u medijima, on bi im odgovarao. Nisam to itao.
Va otac je predavao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, ali
je bio i gost predava na fakultetima u Zagrebu, Beogradu,
Skopju, Novom Sadu i Dubrovniku. Pored brojnih funkcija bio je i
prvi predsjednik BZK Preporod BiH. 1973. dobio je Republiku
nagradu za nauni rad Veselin Maslea, a dvije godine kasnije
27-Julsku nagradu. Napisao je brojna djela koja su jednom prilikom nazvali kompasom za plovidbu oceanom bonjake knjievnosti. Koliko je rad Vaeg oca poznat iroj javnosti, naroito bonjakoj i bosansko-hercegovakoj? Koliko se uva uspomena na
prof. dr. Muhsina Rizvia?
Mislim da odgovor na vae pitanje najbolje ilustrira injenica da
sam ja lino, pored svih institucija koje se bave ouvanjem i razvojem kulture Bonjaka, kreirala i odravam web-site muhsinrizvic.ba
i plaam njegovo hostiranje. Meni, naravno, to nije teko, ali to

PREPORODOV JOURNAL 179

INTERVJU

Moj otac se cijeli ivot pripremao da napie argumentovani odgovor na Andrieva djela koja su godinama nametana
itaocima kao nedodirljivi ideal knjievnosti i koja se nisu
smjela kritikovati, ak ni percipirati slobodno, a da se italac ne proglasi neprijateljem reima ili neim nazadnim,
konzervativnim. Kao to nam je svima poznato, radi se o
seriji romana i pria koje Bosnu prikazuju kao zemlju mrnje i mraka, a Bonjake kao izdajnike pradjedovske vjere,
Turke, tirane i psihopate. Simptomatino je da u Andrievim djelima ne postoji ni jedan jedini pozitivan lik koji je
musliman. To ne moe biti sluajno. Profesor Rizvi je na
690 strana, citatima i naunim argumentima pokazao da je
Ivo Andri bio u slubi velikosrpske politike i svoja djela
pisao sa ciljem da Bosnu i Bonjake predstavi u najcrnjem
svjetlu, kako bi se u svijesti itaoca opravdao kontinuitet
genocida koji se nad ovim narodom vri od 17. stoljea. U
studiji su otkrivene sve paljivo prikrivane injenice o ivotu i karijeri Ive Adria, poevi od njegove teme za doktorsku disertaciju pod naslovom Razvoj duhovnog ivota u
Bosni pod uticajem turske vladavine.
pokazuje kakav je odnos prema djelu profesora Rizvia. Njegovih
13 objavljenih knjiga i mnotvo naunih radova su vjerovatno poznati strunjacima iz historije i teorije knjievnosti, ali mislim da su
i dalje relativno nepoznati irokoj javnosti. Sigurno su manje poznati od epizoda iz ivota zvijezda estrade... (smijeh)
Bilo je nekoliko naunih simpozija posveenih radu profesora
Rizvia, postoji i stipendija pod njegovim imenom koja se dodjeljuje talentovanim studentima. Pozitivan primjer je nedavno objavljivanje Bibliografije radova M. Rizvia i o M. Rizviu, koju je pripremila Isma Kamberovi iz Centra za bonjake studije, ali i to je namijenjeno uskom krugu strunjaka. Ipak, mislim da prosjean graanin Bosne i Hercegovine, a kamoli svijeta, zna veoma malo o tome ko je bio prof. dr. Muhsin Rizvi.

Simptomatino je da u Andrievim djelima ne

postoji ni jedan jedini pozitivan lik koji je musliman
Posebno znaajno djelo je struna studija Bosanski muslimani u Andrievu svijetu, posthumno objavljena 1995. godine, za
koju mnogi smatraju da spada u vrh kapitalnih djela u BiH. Va
otac je prvi gurnuo ruku u osinjak raskrinkavajui Andrieve poruke i namjere. Koje su dominantne teze u studiji?
Moj otac se cijeli ivot pripremao da napie argumentovani odgovor na Andrieva djela koja su godinama nametana itaocima
kao nedodirljivi ideal knjievnosti i koja se nisu smjela kritikovati,
ak ni percipirati slobodno, a da se italac ne proglasi neprijateljem
reima ili neim nazadnim, konzervativnim. Kao to nam je svima
poznato, radi se o seriji romana i pria koje Bosnu prikazuju kao
zemlju mrnje i mraka, a Bonjake kao izdajnike pradjedovske
vjere, Turke, tirane i psihopate. Simptomatino je da u Andrievim
djelima ne postoji ni jedan jedini pozitivan lik koji je musliman. To
ne moe biti sluajno.
Profesor Rizvi je na 690 strana, citatima i naunim argumentima
pokazao da je Ivo Andri bio u slubi velikosrpske politike i svoja dje-

RUJAN 2015.

la pisao sa ciljem da Bosnu i Bonjake predstavi u najcrnjem svjetlu,

kako bi se u svijesti itaoca opravdao kontinuitet genocida koji se
nad ovim narodom vri od 17. stoljea. U studiji su otkrivene sve
paljivo prikrivane injenice o ivotu i karijeri Ive Adria, poevi od
njegove teme za doktorsku disertaciju pod naslovom Razvoj duhovnog ivota u Bosni pod uticajem turske vladavine, u kojoj Andri
kae: Od odluujueg znaaja je to da je Bosnu, u najkritinijem trenutku njenog duhovnog razvoja, u doba kad je previranje duhovnih
snaga dostiglo vrhunac, osvojio jedan azijatski ratniki narod, ije su
drutvene institucije i obiaji znaili negaciju svake hrianske kulture i ija je vera nastala pod drugim klimatskim i drutvenim uslovima i nepodesna za svako prilagoavanje, prekinula duhovni ivot
zemlje, izobliila ga i od tog ivota nainila neto sasvim osobno.
Disertacija je doivjela kritike od strane bekih profesora, lanova
komisije, kao previe negativistika i nije nikada objavljena na naem jeziku, te je na taj nain sakrivena od javnosti.
Rizvi prolazi kroz mnogobrojne primjere iz Andrievih djela u
kojima su bonjaki nacionalni heroji, kao to je npr. Alija erzelez,
prikazani kao psihopate i degenerici, a islam kao vjera je vrijean i
izvitoperen. U svojoj studiji Rizvi ni jednom rijeju ne spori Andriev
izvanredni knjievni talenat niti literarnu vrijednost njegovih djela,
nego istie da je poruka ovih djela politiki motivirana i historijski
nekorektna. On takoe psihoanalizira i karakter Ive Andria, Hrvata
kojeg je odgojila muslimanka, a kojeg slave Srbi, te povezuje njegove
line komplekse renegatstva sa porukama njegovih knjievnih djela.
Zanimljivo je koliko je kontroverznih reakcija u javnosti doivjela ova knjiga i kako nijedna negativna reakcija nije sadravala protuargumente. Jednostavno, u Andria se ne smije dirati. italac
nema slobodu da mu se Andrieva djela eventualno ne dopadnu
jer ga moe biti vrijea taj nakaradni odnos prema Bonjacima i
islamu. Ni danas, u doba demokratije i slobode govora, ovakvo miljenje nije popularno, nego se njegovi pobornici odmah etiketiraju
kao faisti i muslimanski fundamentalisti. Pitanje je da li se ita
promijenilo?

29

INTERVJU
Bilo kako bilo, knjiga je napisana i ostae tako zauvijek. Preporuujem onima koji je nisu proitali da to uine jer je dostupna na
web stranici Muhsina Rizvia pod kategorijom Bibliografija. Pa neka svako prosudi prema svojoj savjesti i ponuenim argumentima.
Prole godine u medijima je objavljena vijest kako se priprema snimanje dokumentarnog filma Bonjaci u Andrievu svijetu. Tko sudjeluje u projektu, dokle ste stigli?
Svjedoci smo da su Andrieva djela prevedena na mnoge svjetske
jezike. Dosta ljudi prije dolaska u Bosnu, kao pripremu, proitaju neko
od ovih djela. Pa se mi onda udimo kako stranci imaju tako negativno
i pogreno miljenje o Bosni i Bonjacima. Jo od vremena kada je
predsjednik KZB Preporod bio prof. dr. air Filandra predlagala sam
prevoenje studije prof. Rizvia o Andriu barem na engleski jezik, kako bi svjetska javnost mogla uti i drugu stranu. Meutim, ni tada ni
danas nije bilo volje u Preporodu za pokretanje takvog projekta.
U razgovoru sa Fatmirom Alispahiem rodila se ideja da se prvo
uradi jedan dokumentarni film baziran na ovoj studiji, obzirom da
je medij filma danas popularniji i prijemiviji, jer naalost vrlo malo
ljudi u dananje vrijeme ita knjige, a posebno je malo onih koji bi
bili spremni proitati 690 strana. Uradili smo trailer za taj film nadajui se da e se pojaviti neka institucija ili pojedinac koji bi finansirali taj projekat. Naalost, jo uvijek smo na poetku.
Gdje se u sve to uklapa Nemanja Kusturica, Andrigrad u
Viegradu i spomenik Petru Petroviu Njegou, ideologu istrage
poturica?
Pojava Kusturice sa Andrigradom je najbolji dokaz da je prof.
Rizvi bio u pravu kada je ustvrdio da su Andrieva djela bila i ostala
u slubi velikosrpske politike. Zanima me kako branioci lika i djela
Ive Andria objanjavaju ovu pojavu. Zato se etnici i velikosrbi toliko ponose Andriem? Zato ga povezuju sa Njegoem koji je opisao
jedan od genocida nad Bonjacima istragu poturica?!
Zanimljivo je da veina italaca rije istraga tumai kao neku policijsku istragu. Prof. Rizvi je prvi, u svojoj knjizi Kroz Gorski vijenac

otkrio javnosti da ta istraga znai istrjebljenje, odnosno genocid.

Da im se za trag vie ne zna... Nedavno sam bila primorana odgovoriti prof. Safetu Kadiu, koji je u jednom svom tekstu okrivio prof.
Rizvia da nije uoavao velikosrbsku 'podrazumijevajuu prijetnju'
u svojoj interpretaciji i tekstualno-komparativnoj studiji o strukturi
'Gorskog vijenca' crnogorskog vjerskog i dravnog poglavara P. P.
Njegoa, koji je bio Andrieva inspiracija i zajedno sa njim i Vukom
Karadiem inio knjievno-kulturni tronoac velikosrbskog 'svetog
trojstva'. U svojoj reakciji navela sam da prof. Kadi nije shvatio kako paljivo je Rizvi morao pristupiti analizi Njegoevog Gorskog vijenca u doba socijalistikog reima i odabrati jedini nain koji je u to
doba bio mogu, da predstavi Gorski vijenac kao moralnu dilemu
Vladike Danila nad inom istrage poturica, istiui njegovu knjievno-estetsku vrijednost i indirektno razotkrivajui genocidni karakter
crnogorskog drutva koje se u tom spjevu opisuje. Zato prof. Kadi
tada nije napisao ovo to pie danas, u vremenu slobode medija?

Oito je da Bonjaci znaajno zaostaju za druga dva

naroda kad je u pitanju ozbiljnost i organizovanost
nacionalnih institucija
U jednom periodu i Vi ste bili aktivno ukljueni u rad BZK Preporod BiH, zajedno sa svojim ocem. Moete li se prisjetiti tog
perioda funkcioniranja bonjake kulturne institucije?
Svako ko se sjea Preporoda iz ranih 90-ih godina smatra da
je to bio period najvee akumulacije pozitivne energije u bonjakom intelektualnom krugu. U zraku se osjeao entuzijazam i ponos
na nau kulturu i historiju, koja je toliko godina bila osporavana i
marginalizirana. Umjetnici, knjievnici, glumci, profesori, svi su bili
spremni da se angauju u ponovo oivljenom Kulturnom drutvu
Preporod. Moj otac je, zajedno sa kolegama iz Matinog odbora,
neumorno radio na ponovnom uspostavljanju strukture drutva i
mnogobrojnim aktivnostima, kao to su predavanja, koncerti,
izlobe, promocije knjiga

alosno je da nismo imali snage da ne dozvolimo dolazak na sveto mjesto naih rtava ovjeku koji ima takvu prolost i koji do
sada nije pokazao nikakvu konkretnu inicijativu da se od te prolosti ogradi. Nastavio je negirati genocid koji je presuen pravosnanom presudom najviih meunarodnih sudova, lobirao protiv Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN-a, koja bi taj genocid osudila i nastavio podravati RS u svojim separatistikim ciljevima.
Takvom ovjeku nije trebalo dozvoliti da kroi u Srebrenicu. Ali,
naravno, mi smo po ko zna koji put morali posluati meunarodne monike i progutati tu gorku pilulu. Pa zar onda nekog iznenauje da je masa reagovala kako je reagovala. Bez obzira da li
je neko to isprovocirao, to je bio zajedniki osjeaj svih nas tada
tamo prisutnih. I drago mi je da smo pokazali da i nae strpljenje
i trpljenje ima svoje granice. Dosta vie. Na alost, taj dogaaj je
vjeto preokrenut u Vuievu korist i on je na kraju, uz pomo
snane medijske mainerije pretvoren u rtvu. A nai sunarodnjaci su se onda masovno poeli izvinjavati njemu i to je bilo
stvarno dohvaanje dna. Sramota me to u naem narodu postoje ljudi koji nemaju samopotovanja i dostojanstva. To nas
ini spremnim da budemo rtve novog genocida.
30

PREPORODOV JOURNAL 179

INTERVJU
ak i nakon poetka agresije 1992. godine Preporod je nastavio sa svojim radom, postavi centar duhovnog otpora neprijatelju i
mjesto gdje se moe uti optimizam i lijepa rije, u sred sarajevskog
pakla. Kada je tadanji generalni sekretar, Muharem ef. Hasanbegovi, teko ranjen u granatiranju, preuzela sam njegovu dunost i svaki dan odlazila na posao u prostorije Preporoda. Tada sam i sama
ostala bez posla, jer sam prije rata bila poela raditi kao asistent
istraiva na Elektrotehnikom fakultetu Sarajevo, koji se tada nalazio u Lukavici i koji su odmah na poetku rata preuzeli etnici, a svi
koji nisu bili Srbi vie nisu imali pristupa zgradi fakulteta.
Za vrijeme tog mog volontiranja u Preporodu upoznala sam
mnogo izuzetnih ljudi i svjedoila toj ogromnoj pozitivnoj energiji
koja je tada tamo postojala. Tamo sam upoznala i tadanjeg tehnikog direktora BH televizije, Seju Begtaevia, koji mi je ponudio
posao na televiziji, gdje radim i danas. U Preporodu sam ostala
aktivna kao lan Matinog odbora.
U to vrijeme, 1992. i 1993. godine, veina bonjakih intelektualaca je barem jednom dnevno svraala u Preporod. Tu su se ljudi viali, razgovarali, hrabrili se. Tu smo saznavali kakvo je stanje na ratitu,
ko je poginuo, ko je ranjen. I u tom tekom vremenu Preporod je
organizirao kulturne aktivnosti. Dobro se sjeam da su knjievnici Nedad Ibriimovi, Hadem Hajdarevi i Selim Arnaut organizirali vee
poezije u tada opkoljenoj Dobrinji. Pitala sam kako se namjeravaju tamo prebaciti, a oni su rekli da e po njih doi vozilo Armije Republike
Bosne i Hercegovine. Zamolila sam ih da i ja poem s njima i pristali su.
Vjerovatno nijedan normalan ovjek ne moe razumjeti zato bi neko
iz opkoljenog Sarajeva usred granatiranja iao preko nekakve barikade
u opkoljenu Dobrinju, u nekakvom udnom kombiju iji su prozori bili
pokriveni eljeznim ploama, ali meni je to tad bilo sasvim normalno,
naprosto, morala sam biti tamo. I tako smo otili to vee, prevezli se
kroz kiu metaka do nekog podruma u Dobrinji, gdje nas je doekala
masa svijeta na elu sa komandantom Ismetom Hadiem. Svijet je
uivao u poeziji koju su pjesnici itali, dok su napolju odzvanjale eksplozije granata. Mom ocu nije bilo ba drago kad je saznao gdje sam
bila, ali rekao je: Dobro, kad si sa Hademom i Selimom. Eto, tako je
to bilo nekad u Preporodu...
Kakvo je Vae miljenje o sadanjem stanju u BZK Preporod, ali
i ostalim bonjakim institucijama u Sarajevu? Kakva je trebala biti
uloga Svjetskog bonjakog kongresa, Bonjake nacionalne fondacije i Bonjake akademije nauka i umjetnosti u izgradnji bonjake
institucionalne kime? Jesu li ispunili nadanja i postavljene ciljeve?
to se tie Preporoda, ja sam svoje miljenje vie puta izrekla u
javnosti prilikom izbora predsjednika i organa Preporoda, koji se odvijao na Skuptini u decembru 2014. godine. Tada sam bila protukandidat prof. Laviu za predsjednika Drutva. Ukratko u ponoviti
da nisam zadovoljna onim u ta se pretvorio Preporod i moja kandidatura je bila pokuaj da se tu neto promijeni. Miljenja sam da je
Preporod potpuno nestao iz javnosti, da se zatvorio, da se stav
Preporoda ne uje dovoljno i da kao takav ne moe predstavljati
bonjaki intelektualni krug. Preporod bi trebao biti ogledalo svih
Bonjaka, bez obzira na njihovo politiko ili vjersko opredjeljenje. Tu
svako ko eli da uradi neto na promociji nae kulture treba da ima
svoje mjesto. Nadalje, Preporod treba modernizirati, postaviti u
korak sa vremenom, da govori jezikom modernih tehnologija i predstavlja nau kulturu putem modernih medija.
Meutim, lanovi Skuptine su ipak svoje povjerenje dali dosadanjem predsjedniku, tako da ne oekujem da se u narednim godinama neto promijeni na bolje. Ono to mene raduje u toj cijeloj situaciji jeste da sam uvidjela da postoji kritina masa ljudi koji su
spremni da se okupe i rade u Preporodu i nisu zadovoljni njegovim
sadanjim stanjem. Nadam se da e nekad doi i njihovo vrijeme.

RUJAN 2015.

Kad me pitate o SBK, BNF i BANU, moram rei da sam od tih institucija mnogo vie oekivala. Pored projekata koje smo Fatmir Alispahi
i ja ponudili tim institucijama, a koji su dobili manje-vie samo deklarativnu podrku, nadala sam se da e ove institucije pokrenuti i mnoge
druge projekte i inicijative po pitanju promocije nae nacije i kulture.
Naalost, ne vidim neke konkretne rezultate. Moda se varam.
ini mi se da mi ostajemo narod individualaca, pojedinaca-institucija i da nikako ne moemo da ustanovimo barem jednu instituciju koja bi sistematski radila za nae dobro. Vjerovatno razloge
tome moemo traiti u nepostojanju nae nacionalne drave u skorijoj historiji, jer veina institucija kod naih susjeda Srba i Hrvata
napravljena je u okviru njihovih nacionalnih drava/Socijalistikih
Republika. Da ne bude zabune, ja ne zagovaram nacionalnu dravu
Bonjaka, ja se zalaem za zajedniku demokratsku dravu svih bosansko-hercegovakih naroda i graana. Ali, oito je da Bonjaci
znaajno zaostaju za druga dva naroda kad je u pitanju ozbiljnost i
organizovanost nacionalnih institucija. Pogledajmo samo npr. Kulturno drutvo Hrvata Napredak, kakvu oni svesrdnu pomo imaju od hrvatske drave, iako su u Bosni i Hercegovini. A mi ne moemo da se dogovorimo je li BANU u Sarajevu ili u Novom Pazaru i
sami imamo stotinu zamjerki to je ona uope osnovana. A da ne
govorim kakvu podrku moemo oekivati od nae daytonske drave... Prema tome, jedini izlaz je da se samoorganizujemo, onako
kako je sjajno dr. Ceri organizovao Svjetski bonjaki kongres.
to se desilo sa Svjetskim bonjakim kongresom, zato je sve
stalo? Koliko je projekt Svjetskog bonjakog kongresa upropaten propalom kandidaturom biveg reisu-l-uleme dr. Mustafe
Ceria na prologodinjim Opim izborima u BiH? Hode i politika
ide li takvo neto samo na ruku onima koji Bonjake ele vidjeti
iskljuivo kao vjersku skupinu?
Ne znam da li se zastoj u radu Svjetskog bonjakog kongresa
moe dovesti u direktnu vezu sa kandidaturom dr. Ceria za lana
Predsjednitva BiH. Ne bih eljela o tome da pekuliram. to se tie
pitanja da li, kako vi kaete, hode treba da se bave politikom, ja
smatram da svaki ovjek ima pravo i treba da se bavi politikom. Svi
mi imamo demokratsko pravo da biramo i da budemo birani. Ne
vidim nikakvog razloga zato bi islamski vjerski slubenici bili izuzetak. Mislim da ta dilema vodi porijeklo iz komunistikog reima
gdje je religija bila nepopularna, a vjerski slubenici samo po sebi
smatrani prijetnjom za dravni poredak. Sreom, vremena su se
promijenila i mislim da nema razloga da neko ko je vjerski slubenik ne treba da bude nosilac neke politike funkcije.
Naravno, drugo je pitanje koliko su birai spremni da svoje povjerenje poklone jednom vjerskom slubeniku. Mislim da su rezultati zadnjih izbora to pokazali. Nekada je bavljenje politikom smatrano kao neto to nije na nivou jednog intelektualca. I dan-danas mi
neki prijatelji govore to e ti ta politika, ima svoj posao, samo
zato to sam uestvovala u nekoliko javnih medijskih saopenja. Ja
mislim da je dunost svakog ovjeka, a posebno intelektualca, da
upotrijebi svoj talenat i znanje za neke drutveno korisne ciljeve, a
ne samo za izgradnju svoje karijere i svoju linu dobrobit.

Organizirana medijska blokada drugaijeg

miljenja: ega se boje sarajevski mediji?
U maju ove godine, zajedno s Fatmirom Alispahiem, u Bonjakoj nacionalnoj fondaciji priredili ste tri sesije na veoma inspirativne i provokativne teme, kao to su ukidanje Republike Srpske
i okupacije Sarajeva od velikosrpskih snaga u policiji i pravosuu.
Meutim, sesije su iznenada prekinute. Zbog ega?

31

INTERVJU
Moda su bile previe provokativne? (smijeh) Ne znam zato su
prekinute. Sada imaju neke sesije koje organizuju drugi ljudi. Iz toga
se moe zakljuiti da nije bio problem samo u sesijama, nego u ljudima koji su ih organizovali. Naravno, BNF ima pravo da odredi s kim i
kako eli da radi, ali ini mi se da je ovo ispalo malo runo i nekorektno. U svakom sluaju, dobro je da imaju neke javne rasprave, pa
kakve god da su. Najgora je utnja. Ona znai poraz. I strah.
Vodili ste i kampanju za istinu o osloboenju Sarajeva 5. aprila 1945., kada je u Sarajevo oslobodila 16. muslimanska brigada.
Zato Sarajevo nema snage da izmijeni la o osloboenju 6. aprila, kada su se od strane srbijanskih partizana, zapravo, preodjevenih etnika, dogodili strani pokolji nad bonjakim civilima,
pod optubom da su bili suradnici ustaa i okupatora?
E, to je veoma zanimljivo pitanje. Ne samo da nema snage da
izmijeni la, nego nema snage ni da objavi da postoje druga miljenja i dokazi, pa neka svako sam prosudi. Kada smo Fatmir i ja organizovali javnu raspravu o ovoj temi nijedan medij nije doao da to
proprati. Statistiki je nemogue da ba nijedan od mnogobrojnih
sarajevskih i bosansko-hercegovakih medija nije dobio nae saopenje nije imao slobodnog novinara ili ekipu. A svima smo poslali
Ne, ovdje se radi o organizovanoj medijskoj blokadi drugaijeg miljenja. I to je zastraujue.
Postoje mnogi ljudi koji pamte zloine koje su poinile partizanske jedinice nad civilima u osloboenom Sarajevu. Postoje dokazi o
listama za odstrel graana Sarajeva koji su imali druga ideoloka
opredjeljenja ili jednostavno neko materijalno dobro koje je moglo
biti konfiskovano. Ti su ljudi strijeljani po kratkom postupku pod
optubom da su bili saradnici okupatora. Takoer je opepoznato
da se Tito dogovorio sa komandantima nekih etnikih jedinica da
se prikljue partizanima, a zauzvrat e im biti oproteni zloini nad
muslimanima istone Bosne. Postoje dokazi da su te jedinice proglaene oslobodiocima Sarajeva, a 16. muslimanska brigada koja je
prva ula u grad 5. aprila, poslata je na drugo ratite.
Ne vidim nikakvog razloga zato se ne bi razotkrila prava istina o
dogaajima koje je komunistiki reim briljivo skrivao i zatakavao.
Pa neka odgovara i onaj koji je bio saradnik okupatora, ali i onaj koji
je nekanjeno poinio ratni zloin nad civilima. ega se boje sarajevski mediji i ko je taj ko im diriguje da ignoriu ovakve teme?
Zapaen je Va angaman u vezi Popisa 2013., kada ste kampanju koja se vodila u ime Bonjaka potpuno preorijentirali u drugom
smjeru. Naime, elnici Fondacije Popis 2013. skoro su stavili znak
jednakosti izmeu Bonjaka i muslimana, to je bitno reduciralo
one Bonjake koji su ateisti, ili su roeni u mjeovitim brakovima,
ili ive u mjeovitim brakovima. Vi ste sa Fatmirom Alispahiem
napravili spot, koji je imao veliki odjek, pod naslovom: Budi Bonjak ne mora biti musliman. Kakvo gledate na odugovlaenje
sa rezultatima Popisa stanovnitva, s obzirom da je objavljeno kako je popis bio dobar i uspjean za Bonjake. Da li je to ba tako?
Spot koji ste spomenuli nastao je kao Fatmirova i moja reakcija
na svoenje Bonjaka na vjersku skupinu. Svakome ko imalo razmilja o trenutnoj situaciji u naoj zemlji jasno je da nije bilo alternative izjanjavanju kao Bonjak, jer je to Ustavom priznat konstitutivni narod u Bosni i Hercegovini, koji su neprijatelji pokuali
znaajno reducirati genocidom. Kako se kampanja Fondacije Popis 2013. vodila uglavnom po damijama i od strane vjerskih slubenika, a slogan joj je bio ja sam Bonjak, vjera mi je islam, jezik mi
je bosanski, mogao se stei utisak da ljudi koji nisu religiozni nisu
dobro doli da se izjasne kao Bonjaci. Postavlja se pitanje kako
se neko moe usuditi da uskrauje pravo na nacionalno izjanjava-

32

nje ljudima koji nisu vjernici, koji su u mjeovitim brakovima ili koji
potiu iz mjeovitih brakova? Zbog toga smo napravili taj spot ija
poruka je bila da su svi koji vole Bosnu dobro doli da se izjasne kao
Bonjaci. Spot smo poeli ilustracijom da se pojedinci izjanjavaju
kao Bonjaci zbog dnevno-politikih ciljeva i kao takvi ak prave
tetu bonjakom narodu. Zanimljiva je podrugljiva reakcija islamofobinih medija na jedan spot ija je poruka potpuno pozitivna.
Samo odugovlaenje sa objavljivanjem rezultata popisa je argument u prilog tezi da on nije bio ba uspjean i dobar za Bonjake. Pokazuje se da je Zakon o popisu koji je tada usvojen sadravao neloginosti i potencijalne probleme koji sada izlaze na vidjelo.
Sasvim je jasno da e rezultati popisa, bez obzira kako se tretiralo
9% spornih graana, pokazati da je odnos broja pripadnika tzv.
konstitutivnih naroda u potpunom neskladu sa dijelom vlasti koji
im po Ustavu pripada na bazi nacionalnog kljua, te samim tim
Daytonski ustav potpuno gubi smisao. Mislim da je to jedan od
kljunih razloga odugovlaenja sa objavljivanjem rezultata.

Sada imamo znanje, jedino to nedostaje jeste da

drava uloi novac u razvoj kulturnog turizma i
promociju kulturne batine
Javnost Vas uglavnom poznaje preko angamana na nacionalnim projektima, a malo se zna da ste jedna od najpriznatijih
strunjakinja s prostora Balkana za oblast grafikog i TV-dizajna.
Pored profesionalnog angamana na Radioteleviziji Bosne i Hercegovine (BHRT), gdje niz godina obavljate poslove efa Odsjeka
za elektronski grafiki dizajn, kao i strunog angamana vanrednog profesora raunarske grafike na Elektrotehnikom fakultetu
u Sarajevu, predsjednica ste i Upravnog odbora Udruenja za digitalizaciju i informatizaciju kulturne batine DIGI.BA. Posebno
ste mnogo uinili na planu digitalizacije i oivljavanja kulturnopovijesne batine u 3D prostoru, na virtualnoj prezentaciji historije Bonjaka i ouvanju naeg kolektivnog pamenja. Budui da se
radi o neemu novom, a to moda otvori neke ambicije kod kulturnih uposlenika, moete li predstaviti ovu oblast i svoj rad?
To vam je najbolji dokaz da ljudi koji se bave samo svojim poslom, a ne bave se politikom nisu tako poznati u javnosti, barem
ne domaoj. (smijeh) Moj angaman na Elektrotehnikom fakultetu u Sarajevu traje ve skoro 20 godina. Kad je bilo vrijeme da odluim ta elim da studiram razmiljala sam da upiem knjievnost
ili neku umjetniku akademiju. Meutim, otac mi je tada rekao
knjievnost ne dolazi u obzir jer bih ti tada ja bio profesor, a to je
sukob interesa, a inae treba da odabere profesiju koja ne zavisi
od politikog sistema. I tako sam ja zavrila na studiju elektrotehnike, a nisam se nikada ba osjeala da pripadam tom svijetu. Zahvaljujui agresiji na BiH dobila sam posao na BH televiziji i otkrila
magini svijet TV dizajna, koji mi je omoguio da svoje tehniko
znanje upotrijebim u jednoj umjetnikoj disciplini. Otkrila sam
kompjutersku grafiku. Otkrila sam da moderne tehnologije omoguavaju jedan potpuno drugi pristup kulturnom naslijeu, da sada
nau prolost moemo virtuelno rekonstruisati.
Tako smo poeli sa projektima virtuelnog kulturnog naslijea.
U saradnji sa kolegama sa vodeih instituta i fakulteta iz Evrope i
svijeta digitalizirali smo kolekcije nekoliko naih muzeja. Posebno
smo ponosni na virtuelni muzej opsade Sarajeva Sarajevski ratni
predmeti. U okviru tog projekta digitalizirali smo zbirku Opkoljeno
Sarajevo Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine. Dodali smo
modelima predmeta koje su graani Sarajeva napravili da bi preivjeli teke dane opsade prie o tim predmetima i samom kontekstu

PREPORODOV JOURNAL 179

INTERVJU
opsade grada. Na taj nain korisnik Interneta iz bilo kog dijela svijeta moe saznati ta se deavalo u Sarajevu u to vrijeme i kako su
hrabri i kreativni bili njegovi graani. Posebno je zanimljivo da su u
projektu uestvovali i nai studenti, koji su bili djeca u toku opsade
Sarajeva i koju su unijeli svoju emotivnu dimenziju u te prie.
Pored virtuelnih muzeja napravili smo i virtuelne prezentacije
kulturnih spomenika koji vie ne postoje ili postoje samo njihovi
ostaci, kao to su Isa-begova tekija i vakuf, Crkva Sv. Trojice u Mostaru, Sjenika tvrava, Talihan. Zadnjih etiri godine smo bili jedan od 18 partnera u evropskom konzorcijumu Transnacionalna
mrea virtuelnih muzeja V-MusT.net u okviru koje smo bili domain izlobe Kljuevi Rima, koja se odravala istovremeno u Rimu,
Amsterdamu, Aleksandriji i Sarajevu, predstavljajui kombinaciju
fizikih eksponata i digitalnog sadraja vezanih za ostatke rimske
kulture na tim podrujima. Ovaj projekat je omoguio povezivanje
naih muzeja sa evropskim muzejima i obrazovanje naih strunjaka iz najmodernijih svjetskih dostignua u muzejskim postavkama.
Sada imamo znanje, jedino to nedostaje jeste da drava uloi
novac u razvoj kulturnog turizma i promociju kulturne batine. Nadam se da e i to vrijeme doi. Projekti koje smo do sada radili
uglavnom su realizirani bez ikakve finansijske podrke, u okviru nastave na Elektrotehnikom fakultetu ili uz minimalna sredstva. Obzirom na izuzetan uspjeh tih projekata, koji su nam i donijeli poziv
u renomirani evropski konzorcijum, nije teko zamisliti ta bismo
sve mogli uraditi uz odgovarajuu finansijsku podrku.
Predstavite nam poblie projekt Virtualnog muzeja genocida
nad Bonjacima. Moe li Virtualni muzej jednog dana prerasti u
stvarni Muzej genocida nad Bonjacima?
Zadatak Virtuelnog muzeja genocida nad Bonjacima je da putem modernih tehnologija na Internetu predstavi kontinuitet genocida nad Bonjacima od 17. stoljea do danas. elimo javnosti
predstaviti injenice koje su mnogi reimi paljivo prikrivali i o kojima se nije moglo niti se danas moe nauiti u koli. Ove injenice
emo prikazati u obliku meusobno povezanih kratkih digitalnih
pria, a kasnije planiramo linkovati i digitalizirane dokumente, svjedoenja i eksponate. Projekat e se bazirati na dokumentima Instituta za istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, te drugih srodnih institucija.
Virtuelni muzej je vrlo ambiciozno zamiljen i zahtijeva veliki
rad. Naravno, kao i uvijek, kamen spoticanja je finansijska podrka.
Do sada prikupljena sredstva jedva da mogu pokriti trokove prve
faze projekta kreiranje 11 digitalnih pria o kontinuitetu genocida nad Bonjacima. Scenariji za prie su zavreni, uraena je autorska muzika i sada smo u fazi snimanja glumca i off-a i produkcije
pria. Nadamo se da e zavretak prve faze doprinijeti boljem razumijevanju ove ideje i motivirati odgovarajue institucije i pojedince
da nam pomognu da realiziramo cijelu zamisao.
Ovaj virtuelni muzej u svakom momentu moe postati i fiziki
muzej, jer se digitalni sadraj uz odgovarajui set-up moe postaviti
na bilo kojoj fizikoj lokaciji. U tome i jeste njegova prednost i kvalitet. Mi bismo voljeli da se u svakom mjestu u kome se desio genocid
nad Bonjacima napravi muzej sa postavkom eksponata vezanih za
te dogaaje, plus digitalnim sadrajem virtuelnog muzeja iz kojeg se
vidi da je taj genocid imao svoj viestoljetni kontinuitet.

Sramota me to u naem narodu postoje ljudi koji

nemaju samopotovanja i dostojanstva
Ove godine obiljeena je 20. godinjica genocida u Srebrenici,
mnogo smo o tome pisali na stranicama naeg asopisa, razgova-

RUJAN 2015.

rali s ljudima koji su dobar dio svoga ivota posvetili ouvanju

istine i borbi protiv zaborava zloina i negiranja genocida nad
bonjakim narodom. Jedan od intervjua u Preporodovom Journalu naslovili smo rijeima Bonjaka rtva mora biti kompas
bonjake politike, a drugi s Bonjaka rtva nema istinskog
politikog predstavnika. Kakvo je Vae miljenje o bonjakim
politiarima? Jesu li dorasli povijesnom trenutku?
Meni ve godinama smeta jedna teza koja se uporno ponavlja u
medijima, a to je da su za sve krivi politiari. Kao da drutveni sistem
moe biti bez politiara. To mi djeluje kao ista ona generalizacija iz
poznate SDP-ove teze da su za rat krive nacionalne stranke. Politiari su grupa ljudi koji u demokratskim drutvima bivaju birani voljom naroda na izborima. A onda, im se zavre izbori, mediji, tzv.
organizacije civilnog drutva i naravno, obini svijet koji ponavlja kao
papagaj to to uje u medijima, ospu hampu na politiare. Pa ako su
politiari doli na vlast veinom glasova zar onda ne bi trebalo potovati taj izbor, kakav god da je, do sljedeih izbora?
Tako je i sa bonjakim politiarima. Mi smo ih izabrali na izborima. Naravno, imamo pravo kritiki posmatrati njihov rad. Ali, ini mi
se da ljudi vie vole sa strane komentarisati rad politiara, nego se
sami angaovati u politici i eventualno raditi bolje. Meni smeta taj
uvijek negativni odnos prema svakome. A to je specijalnost nas Bonjaka. Nama niko ne valja, a nismo spremni sami uiniti neto bolje.
Konkretno, odgovor na vae pitanje: ne osjeam se kvalifikovanom da ocijenim da li je neko dorastao povijesnom trenutku ili ne.
To e pokazati povijest. Sigurna sam da mnoge odluke nai politiari donose pod pritiskom meunarodne zajednice. To mi sve izgleda
kao jedna pijaca, gdje se trgovci pogaaju i odreuju cijene roba. A
robe su pozicije u vlasti, opstanak entiteta, interesi susjednih drava, politikih i finansijskih lobija itd. Ne znam kako bih ja postupila
da sam na mjestu naih politiara. Ko zna kakve su sve ucjene tu u
igri? Kao obini graanin naravno nisam zadovoljna situacijom u
kojoj se nalazimo. Ali mislim da ko god smatra da moe i zna bolje
treba da osnuje svoju politiku stranku i ponudi svoj program, pa,
ako je bolji, pobijedie ove politiare. I najvanije, treba se uvati
te generalizacije. Svaki politiar ima svoje ime i prezime i konkretne poteze koje je uradio i o tome treba diskutovati. Konkretno.
Kako komentirate dolazak srbijanskog premijera Aleksandra
Vuia na denazu u Potoare, navodni atentat i inicijativu za
uspostavom i zajednikim obiljeavanjem Dana sjeanja na sve
rtve? Jesmo li kao narod prilino naivni?
Mislim da je dogaaj koji ste spomenuli samo dno naeg samoponienja. alosno je da nismo imali snage da ne dozvolimo dolazak na sveto mjesto naih rtava ovjeku koji ima takvu prolost i
koji do sada nije pokazao nikakvu konkretnu inicijativu da se od te
prolosti ogradi. Nastavio je negirati genocid koji je presuen pravosnanom presudom najviih meunarodnih sudova, lobirao protiv Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN-a, koja bi taj genocid osudila
i nastavio podravati RS u svojim separatistikim ciljevima. Takvom
ovjeku nije trebalo dozvoliti da kroi u Srebrenicu. Ali, naravno, mi
smo po ko zna koji put morali posluati meunarodne monike i
progutati tu gorku pilulu. Pa zar onda nekog iznenauje da je masa
reagovala kako je reagovala. Bez obzira da li je neko to isprovocirao, to je bio zajedniki osjeaj svih nas tada tamo prisutnih. I drago mi je da smo pokazali da i nae strpljenje i trpljenje ima svoje
granice. Dosta vie.
Na alost, taj dogaaj je vjeto preokrenut u Vuievu korist i
on je na kraju, uz pomo snane medijske mainerije pretvoren u
rtvu. A nai sunarodnjaci su se onda masovno poeli izvinjavati
njemu i to je bilo stvarno dohvaanje dna. Sramota me to u naem

33

INTERVJU

ovjek s kojim sa imala ast saraivati i koga veoma potujem, prof. dr. Ejup Gani,
jednom prilikom je, komentirajui sugestije
meunarodne zajednice da se mi u Bosni
trebamo dogovoriti, rekao: To vam je isto
kao kad hirurg operie pacijenta i zaboravi
neki instrument u njegovom tijelu, a onda
kae pacijentu da on sam sebi to izvadi.
Mislim da Daytonski sporazum moe biti izmijenjen ili ukinut jedino ako bude opet postojala politika volja ili konsenzus o tome
kod onih koji su ga i uspostavili, dakle najveih svjetskih i evropskih zemalja. Nisam
sigurna da mi iznutra moemo puno uraditi
po tom pitanju, osim svakodnevno pokazivati njegovu paradoksalnost. A historija nas
ui da nita nije vjeno, kad je propalo Rimsko i Osmansko carstvo, nee trajati dovijeka ni RS.
narodu postoje ljudi koji nemaju samopotovanja i dostojanstva.
To nas ini spremnim da budemo rtve novog genocida.

Politiki potezi u BiH ne vuku se bez odobrenja

meunarodnih mentora
Sluaj Zvornik i napad na policijsku stanicu, zatim policijska
akcija Ruben i teror nad Bonjacima povratnicima u genocidnu
RS u okviru Dodikovog rata protiv terorizma, otvorili su mnoga
pitanja. A glavno pitanje jeste: u emu je problem sa elnim bonjakim politiarima? Bosna i Hercegovina kao da je kapitulirala
onoga dana kada je obiljeen Dan alosti na teritoriju cijele BiH
za policajcem koji je sudjelovao u srebrenikom genocidu. Kakvo
je Vae miljenje?
Treba razlikovati nemogunost efikasne reakcije zbog okova
u kojima se svi nalazimo u okviru Daytonskog ustava i pretjerivanja u reakcijama koja se deavaju da bi se pokupili neki jeftini
politiki poeni. Situacija koju spominjete je uinila da padnu
mnoge maske. Puno se tu udnih i neobjanjivih stvari izdeavalo. A, kao i obino, javnost je ostala uskraena za istinitu i potpunu informaciju i preputena pekulacijama i raznim teorijama. Ja
bih, da se neto pitam, zapoela sa donoenjem zakona koji bi
onemoguio da u policijskim strukturama rade ljudi koji se sumnjie da su umijeani u ratne zloine. Da je to bio sluaj, te da
ubijeni nisu bili umijeani u ubistvo porodice poinioca, onda bismo ista obraza mogli osuditi taj in kao kriminalni. Ali ni tada
ne vidim potrebe da se zbog toga proglaava dan alosti, jer ubistva se deavaju u svim zemljama i postoje mehanizmi za krivino gonjenje poinilaca.
Kao i u sluaju izvinjavanja Vuiu, pojedinci iz naeg naroda
osjeaju potrebu da se ulizuju i samoponiavaju. To je jedan fenomen koji trebaju izuavati strunjaci iz psihijatrije. A najgore od
svega je to je taj dogaaj bio povod za stravinu kampanju zlostavljanja i progona malobrojnih Bonjaka u RS-u, to je pokazalo

34

da su njihove policijske i politike strukture spremne za novi genocid i da se malo toga promijenilo od 90-ih godina do danas. Jedina
dobra strana te cijele tragedije jeste to sada nije ba lahko pripadnicima meunarodne zajednice odbraniti postojanje tog entiteta,
koji je spreman vriti takve represije nad svojim graanima samo
zato to su druge vjerske i nacionalne pripadnosti. Treba priznati
da je to faizam.
Zvornik je bio i proao, vri se intenzivna medijska zamjena
teza rtva postaje delat. Zastava s ljiljanima je izvan zakona
u genocidnoj tvorevini, do dana dananjeg nismo vidjeli snimke
nadzorne kamere iz Zvornika, naravno, nitko nije odgovarao
zbog toga, u SIPA-i Bonjaci praktino nemaju kadrova Preivjeli ste opsadu i herojsku obranu Sarajeva i BiH. Kakve osjeaje i
misli u Vama bude ovakve injenice?
U meni godinama nakon rata tinja gorina i bijes. Ne mogu i ne
elim sa tim da se pomirim. Do kraja svog ivota u biti ponosna to
sam bila u Sarajevu u toku opsade i dala svoj skromni doprinos
odbrani naeg glavnog grada i nae drave. Gdje god budem ila i
koga god budem upoznala priau im o tome, kako se ne bi desilo
da se istina izgubi u tim medijskim manipulacijama. Mi, graani
Sarajeva i Bosne i Hercegovine, nismo nikog napali, nismo otili u
Srbiju ili Hrvatsku da ubijamo njihove graane i mi nemamo ega
da se stidimo. Naa zastava sa ljiljanima je simbol borbe protiv
mraka i faizma. Na predsjednik Alija Izetbegovi nikada nije uvrijedio pripadnike nijednog naroda, ni usred agresije i genocida nije
zagovarao odmazdu i osvetu. Svi zloini koje su poinili neodgovorni pojedinci iz Armije Republike BiH su odmah procesuirani i poinioci osueni na odgovarajue kazne. Uvijek smo se borili i boriemo se za demokratsku dravu u kojoj su svi narodi i graani ravnopravni. Pa ta je u tome loe? Zato meunarodna zajednica jedino
nama odrie pravo da imamo takvu dravu, a nudi nam entitete,
kantone i distrikte? Ne vidim drugi odgovor, osim ovog: zato to
smo muslimani!

PREPORODOV JOURNAL 179

INTERVJU
Ja nikada nisam cijenila ljude prema njihovoj vjeri ili naciji. Tokom itave agresije na BH televiziji sam radila sa ljudima svih nacija, a sa mnom u kancelariji je bio kolega Srbin. Nikada nisam njega
smatrala slinim onima s brda. Ponosna sam to je dajda mog oca
bio potpisnik Rezolucija El Hidaje protiv faizma i progona drugaijih. Pa zato smo onda za islamofobine medije, mi koji ovako mislimo fundamentalisti i faisti? Valjda zato to smo ponosni na
svoj narod i svoju vjeru. Opet, zato to smo muslimani!
Bonjaka rtva trai minimum zajednikih nacionalnih interesa. Meutim, bonjaki politiki establiment je prilino posvaan i razjedinjen, a personifikacija unutarbonjakih podjela bio
je dugogodinji medijski rat izmeu Fahrudina Radonia i Bakira
Izetbegovia. Kakav je Va komentar na najnoviji sporazum
Izetbegovi Radoni? Hoe li vlast biti stabilnija i to to znai za
budunost BiH? Da li e se ovim nastaviti politika poputanja
HDZ-ovim zahtjevima kojima su bili skloni obojica, pogotovo Radoni primjerice hrvatska izborna jedinica?
Ponoviu svoje miljenje da se kod nas politiki potezi ne vuku
bez odobrenja meunarodnih mentora. Svi znamo ko ima debeli
dosije o Fahrudinu Radoniu i iji uticaj mu je donio poziciju ministra sigurnosti. Pretpostavljam da je na tom tragu i ovaj najnoviji
razvoj dogaaja. Nema to nikakve veze sa jedinstvom Bonjaka.
Sve je to kombinatorika koju mi kao obini graani niti moemo
niti trebamo vidjeti. Iskreno se nadam da Bakir Izetbegovi ima jake razloge za ovakve odluke i da emo najzad i mi neto dobiti u
cijeloj toj kombinatorici. Nisam sigurna da je on sklon poputanju
oko treeg entiteta. Ali teki su to pregovori. Ne treba zaboraviti da
mi od svih naroda imamo najmanje meunarodne podrke. to kae na narod: Ni u psu druga nemamo. (smijeh)

Srpski i hrvatski nacionalizmi uvijek imaju iste

ciljeve, koje ostvaruju sa manje ili vie uspjeha
to mislite o viegodinjoj antibosanskoj osovini Milorad Dodik
Dragan ovi, svojevrsnim nasljednicima dvojaca Slobodan Miloevi Franjo Tuman, odnosno Radovan Karadi Mate Boban?
Da li je tzv. trei entitet realnost ili samo san ruitelja Bosne?
Jo od prve zajednike drave, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, vodi se politika u kojoj se Srbi i Hrvati lahko dogovore oko
neega to je na tetu muslimana, Bonjaka. Kakva je bila pozicija
Bonjaka u svim prethodnim dravama? Prvo nam je ukinut jezik,
onda nacionalno ime, onda su nai pisci i kulturni radnici razgrabljeni na ovu ili onu stranu i sve tako do 70-ih kada nam je milostivo
dozvoljeno da se zovemo Muslimani. Sa velikim M. Nije da smo
mi traili ili htjeli tako da se zovemo, ali, bolje ita nego nita. Tako
se kroz historiju sve ponavlja, srpski i hrvatski nacionalizmi uvijek
imaju iste ciljeve, koje ostvaruju sa manje ili vie uspjeha.
Zvui paradoksalno, ali je istina, da je dananje vrijeme, pored
strane agresije i genocida, ipak nama donijelo nekoliko pobjeda.
Najzad imamo pravo da se zovemo kako hoemo i da govorimo
jezikom kojim hoemo. Nije ni udo da to naim, pojedinim, komijama ba ne odgovara. Zato opstaje san ruitelja Bosne. Ali opstaju i branitelji Bosne. I, sudei po rezultatima popisa stanovnitva,
sve ih je vie... (smijeh)
Kako komentirate olako preputanje Sutorine, pri emu se nije niti pokualo dokazati na meunarodnom sudu da je to, zapravo, bosanski teritorij?
Mislim da je to jedan u nizu kompromisa na koje smo morali
pristati pod pritiskom meunarodne zajednice. Nadam se da smo
dobili neto kvalitetno i vano zauzvrat.

RUJAN 2015.

Referendum koji je isforsirao Milorad Dodik o Sudu i Tuilatvu BiH je, vjerujem da ete se sloiti, protuustavan. No injenica
je da Milorad Dodik godinama nesmetano destabilizira zemlju i
da meunarodna zajednica nemuto pokuava da izvri pritisak
na njega, ako uope i pokuava. Kako rijeiti problem destabilizirajuih faktora u BiH kad je Ustav definirao odnose snaga? Kako
izvriti pritisak na OHR i meunarodnu zajednicu da budu djelotvorniji?
Tako to emo biti ponosni na svoju tradiciju i kulturu i promovirati je na svakom koraku. Tako to emo organizirati medijske
kampanje i koristiti mehanizme civilnog i demokratskog drutva da
se borimo za svoju zemlju, a protiv faizma i ovinizma. to emo
odgojiti svoju djecu tako da nikad ne zaborave genocid. to emo
koristiti moderne medije da ispriamo svoju priu. to emo se pozvati na evropske standarde i traiti od meunarodne zajednice da
ih ispotuje i ovdje, u Evropi. to emo teiti da budemo pametniji,
kulturniji, obrazovaniji, dostojanstveniji. to emo odbaciti und i
subkulturu koja nam se namee iz susjedstva. to emo pamtiti i
cijeniti svoje velikane. Tek kad nauimo potovati sami sebe i drugi
e nauiti da nas potuju.

Historija nas ui da nita nije vjeno nee trajati

dovijeka ni RS
Kako skinuti daytonsku luaku koulju s Bosne i Hercegovine?
Postoji nekoliko fantastinih pravnih inicijativa koje bi se mogle
poduzeti da se od meunarodnih sudova trai ukidanje strukture
koja je presuena za genocid. Meutim, te se inicijative iz nekih
razloga ne poduzimaju. Lino nemam ba mnogo povjerenja u
pravni sistem u kome je mogue da se zloinci odgovorni za smrt
stotina ljudi ili silovanje stotina ena nagode sa tuiocem i dobiju
kazne zatvora kao da su opljakali neki granap. Pravni sistem koji je
oslobodio Srbiju optubi za agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Nema
tu pravde, sve je opet kombinatorika.
ovjek s kojim sa imala ast saraivati i koga veoma potujem,
prof. dr. Ejup Gani, jednom prilikom je, komentirajui sugestije
meunarodne zajednice da se mi u Bosni trebamo dogovoriti, rekao: To vam je isto kao kad hirurg operie pacijenta i zaboravi
neki instrument u njegovom tijelu, a onda kae pacijentu da on
sam sebi to izvadi. (smijeh)
Mislim da Daytonski sporazum moe biti izmijenjen ili ukinut
jedino ako bude opet postojala politika volja ili konsenzus o tome
kod onih koji su ga i uspostavili, dakle najveih svjetskih i evropskih
zemalja. Nisam sigurna da mi iznutra moemo puno uraditi po tom
pitanju, osim svakodnevno pokazivati njegovu paradoksalnost. A
historija nas ui da nita nije vjeno, kad je propalo Rimsko i
Osmansko carstvo, nee trajati dovijeka ni RS.
Vidite li meu Bonjacima i bosansko-hercegovakim patriotima snage koje mogu sauvati jedinstvenu BiH? Jesmo li na dobrom putu da konano postanemo politiki narod?
Vidim. Sama injenica da smo kao narod opstali nakon kontinuiteta genocida, koji se nad nama vri od 17. stoljea, i nakon svih
reima i politikih sistema koji su nastojali da nas asimiliraju, govori da smo na dobrom putu. Ja lino poznajem barem 20 ljudi koji
imaju obrazovanje, znanje i ljudske kvalitete da nas povedu naprijed. Stasaju nove generacije koje se vie ne stide rei da su Bonjaci. Naprotiv, oni su na to ponosni. U njima je nada za nau budunost. q

35

BOSANSKI BAROMETAR

POLAKO SE STEE OBRU OKO MILORADA DODIKA

Zlato za unuka
Da li je Miloradu Dodiku kraj rujna 2015. poetak kraja? To se pitanje namee nakon to je bivi veleposlanik Bosne i Hercegovine u Moskvi Gordan Milini progovorio o navodnim kraama dravnog novca i
korupciji za raun laktakog velikosrbina kojima je bio svjedok. Da se
neto kopa moda govore i rijei ministra sigurnosti BiH Dragana Mektia, inae kadra SDS-a kojeg Dodik ne priznaje jer smatra da ta stranka
ne moe biti dio vlasti u BiH, nego njegov SNSD. Ministar Mekti je
rekao da e Milini dobiti status zatienog svjedoka u istrazi protiv
Dodika sukladno Zakonu o zatiti zvidaa u BiH te je jo dodao kako
e i osobno inzistirati na istrazi koju treba provesti Tuiteljstvo BiH.
Bivi veleposlanik BiH u Rusiji Milini je izjavio da je osobno bio
prisutan kada je ruski poduzetnik Dodiku darovao kilogram zlata.
Pred mojim oima tadanjem premijeru Miloradu Dodiku jedan
ruski biznismen uruio je lijepo upakiran kilogram zlata, rekao je
Milini u razgovoru za bijeljinsku BN televiziju, inae oporbeno nastrojenoj medijskoj kui.
Zlato je Dodiku navodno dao Oleg Burlakov (66), elnik naftne
tvrtke Burneftegaz, o kojemu se vrlo malo zna, ali je poznato da je
pokuao investirati na podruju Dodikovog entiteta, a i donirao je
100.000 eura za obnovu pravoslavne crkve u Mostaru. Lani je odbacio optube o pokuaju podmiivanja Dodika rekavi da je razoaran kvalifikacijama koje su mu upuene kao investitoru u taj entite. Nikada nita nisam dao da bi se neto uinilo za mene i nisam
kupio nikakvu visokoprofitabilnu firmu u Srpskoj, rekao je Burlakov tada za entitetsku televiziju.

Gordan Milini, bivi ambasador BiH u Rusiji

Gnusne lai
Milini je navodnoj primopredaji zlata prisustvovao u svojstvu
tadanjeg efa predstavnitva RS-a u Rusiji. Mislio sam da je to
poklon za Republiku Srpsku i da e Dodik to pohraniti u trezor Srpske, kae dodajui kako je ostao zapanjen reakcijom Milorada Dodika. On je zlato uzeo, zahvalio se i rekao: 'Odlino, ovo u pokloniti svom unuku!', kazao je Milini.
Ministar Mekti je rekao da Tuiteljstvo BiH ima ovlasti istraiti
sluaj jer je rije o kaznenim djelima poinjenima kako u BiH tako i
na podruju Rusije, kao i u Hondurasu te u Srbiji. Naime, Milini je
za BN TV spomenuo Honduras i Srbiju u kontekstu sumnjive privatizacije naftne industrije u tom bosanskom entitetu, odnosno prodaje rafinerije u Bosanskom Brodu ruskim kupcima.
Posljednje informacije koje imam govore da neki Duko Petrovi, navodno osobni Dodikov prijatelj, preko svoje privatne tvrtke
sav novac iz tih poslova prebacuje u Honduras te da je uzeo dravljanstvo Hondurasa", rekao je Milini. Dodao je da sve podatke o
tome imaju sigurnosne slube Srbije.
Amerika veleposlanica u BiH Maureen Cormack krajem rujna boravila je u Beogradu, a mediji su prenijeli kratka priopenja s njezinih
susreta sa srbijanskim dunosnicima, ukljuujui i ministra unutarnjih
poslova Neboju Stefanovia. U priopenjima je navedeno kako je tema njihovih razgovora bila zajednika borba protiv organiziranog kriminala i korupcije. Taj u diplomaciji neubiajen postupak u kojemu
ameriki veleposlanik u nekoj zemlji razgovara s predstavnicima vlasti
drava u kojoj nije akreditiran odmah je potaknula nagaanja da bi to

36

Ministar Dragan Mekti: Navode svjedoka Milinia protiv Dodika

ispitat e Tuilatvo BiH
mogao biti rezultat stezanja pravosudnog obrua upravo oko Dodika.
Upravo je Ameriko veleposlanstvo u BiH za sadanju vlast u RS-u nedavno poelo koristiti sintagmu korumpirani reim.
Na Milinieve tvrdnje do sada su uz diskvalifikacije reagirali iz
Dodikovog SNSD-a optuujui biveg veleposlanika u Rusiji da iznosi gnusne lai koje su u domeni znanstvene fantastike. Uz tvrdnje
kako je loe radio posao u Moskvi iz SNSD-a su rekli da je ostalo
zabiljeeno njegovo nedolino ponaanje po moskovskim lokalima i kockarnicama.
Sam Milini se zbog toga nije posebice uzrujao. Mislili su da
u, kao i mnogi drugi, prijei u SNSD-a kada su doli na vlast, pa su
pred mojim oima radili mnoge mutne radnje, kazao je dodao da
se nije prodao te ne bojim se javno kazati to su radili.
Nekoliko dana nakon ovih izjava Milini je u Tuiteljstvu BiH
dao iskaz. Nakon viesatnog boravka u sjeditu Tuiteljstva BiH u
Sarajevu Milini je novinarima potvrdio kako ta pravosudna institucija intenzivno razmatra ono to im je ponudio u svom iskazu.
Ova garnitura vlasti koja je 10 godina bjesomuno pljakala narod
RS-a mora odgovarati za ono to je radila, kazao je Milini novinarima. Konstatirao je kako je sada napokon dolo vrijeme za to jer

PREPORODOV JOURNAL 179

BOSANSKI BAROMETAR
Dodik vie ne moe utjecati na rad vlasti na dravnoj razini kako je
to bio sluaj proteklih godina.
Sam Dodik je ponovio kako su Milinieve tvrdnje la i kleveta
tvrdei kako nije uzeo kilogram zlata. Nemam nikakvu obavezu da
bilo to vie kaem na gnusne lai koje se iznose, kazao je Dodik,
ipak rekavi, vjerovatno jer nije mogao drukije, kako nema nita
protiv da Tuiteljstvo BiH ispita Milinieve tvrdnje.

Milorad Dodik, predsjednik RS-a

Za koga je bila konferencija?

Neto ranije u Banja Luci je na konferenciji povodom 20 godina
Daytonskog mirovnog sporazuma odrana panel rasprava pod nazivom Pogledi iznutra. Bila je to prilika Dodiku da nastavi sa svojom
retorikom, a mnogi tvrde koja je inspirirana upravo time da prikrije
kriminal u koji se upleo. No bila je to prilika i drugima da treniraju
domoljublje i ljubav prema svom narodu, pa je promatraima upriliena burna rasprava lana Predsjednitva BiH Bakira Izetbegovia i
Denisa Zvizdia, predsjedavajueg Vijea ministara BiH, sa Dodikom.
Do rasprave je dolo nakon to je Dodik u svom izlaganju, izmeu ostalog, rekao da je BiH mjesto nametnutih politikih ljubavi,
mjesto iseljavanja, mjesto gdje ne uspijeva povratak, vjebalite
meunarodne zajednice. Dayton je imao sutinsku greku jer je
dozvolio da BiH preivi, naveo je Dodik i istakao da meunarodna
zajednica od Daytonskog sporazuma podrava koncept bonjakog
naroda. Istaknuo je i da su u prolosti visoki predstavnici meunarodne zajednice u BiH krili Daytonski mirovni sporazum, zbog ega
je dolo do sadanje situacije koju je on nazvao kaotinom.
Izetbegovi mu je odgovorio rijeima da veinski kranska meunarodna zajednica podrava Bonjake zato to su korektni, spremni na suradnju. Da se svi ponaamo kao Milorad Dodik ne znam
kud bi nas to odvelo, kazao je Izetbegovi dodavi i da se Dayton
tretira kao vedski stol sa kojeg uzimate ono to vam se dopada i
moete ignorirati ono to vam se ne dopada. Izetbegovi je u vie
navrata naveo da aneks 7 Daytonskog sporazuma nije proveden,
da se izbjegli nisu vratili na svoja ognjita, na ta je Dodik odgovorio
da nitko nije sprijeen da se vrati u njegov entitet. Dodik je naglasio
i da nije zainteresiran da se BiH raspadne, ali i da nije taj koji e
prihvatiti politika rjeenja mimo Ustava.
Sa Zvizdiem je Dodik polemizirao u vezi sa funkcijom Vijea
ministara BiH za koji je naveo da je pomona institucija Predsjednitva BiH, dok Zvizdi tvrdi da u Ustavu BiH na tri mjesta pie da je
Vijee ministara, zapravo Vlada BiH.
Osim njih trojice u panelu su sudjelovali i Dragan ovi, predsjedavajui predsjednitva BiH, Marinko avara, predsjednik Federacije BiH i Igor Crnadak, ministar vanjskih poslova BiH, te kao poasni gost Filip Vujanovi, predsjednik Crne Gore.

RUJAN 2015.

Dragan ovi je rekao da se nadogradnjom pokualo doi do lakeg donoenje odluka to je prema njemu jako loe uraeno, jer su
na ovaj nain narueni odnosi jednokopravnosti i konstitutivnosti
naroda, nautrb donoenja mrtvih odluka. BiH je federacija entiteta
i naroda. Entiteti bi trebali biti okvir koji titi ravnopravnost naroda.
Entiteti danas tite samo interese svoga naroda. RS je entitet srpskog naroda, a Federacija BiH ne smije postati dominantno entitet
bonjakog naroda. Moramo amortizirati tu asimetriju. Nijedan narod ne smije biti suvian. Hrvatska strana je za progresivni federalizam kao srednji put. U Federaciji BiH ima tri puta vie Bonjaka od
Hrvata. Ako bonjaki narod postaje dominantniji u Federaciji BIH,
onda gasimo BiH, rekao je ovi. Dodao je jo i slijedee: Jedan
narod ne moe drugome narodu birati predstavnike. Uemo li u novi izborni ciklus koristei sadanje izborne zakone, ui emo u mnogo
goru krizu od one u kojoj se nalazimo posljednjih sedam-osam godina. Traimo put ka ekonomskoj stabilnosti. I moramo potovati elemente ustavnosti u jednom narodu, istaknuo je ovi.
Crnadak je istaknuo da je jedan od razloga to je Daytonski sporazum uspio to to nitko nije bio potpuno zadovoljan. Prema njegovom miljenju svi u BiH se moraju pozabaviti tekom ekonomskom
situacijom.
Filip Vujanovi, predsjednik Crne Gore, rekao je da je na prostoru zapadnog Balkana centralno zanimanje meunarodne zajednice usmjereno na BiH. Dodao je da je BiH za Crnu Goru zemlja sa
dva entiteta i tri konstitutivna naroda i da tako treba ostati.
Veleposlanica Sjedinjenih Amerikih Drava u BiH Maureen Cormack napustila je konferenciju, kako se smatralo, tokom Dodikovog govora. No, Dragan Kesi iz amerikog veleposlanstva potvrdio je da ju je
ona napustila prije Dodikovog govora, a ne tokom. Naglasio je kako njen
odlazak nema nikakve veze sa Dodikovim stavovima tokom izlaganja.

Konferencija 20 godina Daytonskog mirovnog sporazuma

Pogledi u Banja Luci (sudionici prve panel diskusije)

Zabrana za bosanske mljekare

Koja je bila svrha ove konferencije u kojoj je pruena jedino prilika svima da iznesu svoje ve dobro poznate stavove, nije jasno mnogima. No barem privremeno Bosnu je ujedinio potez Hrvatske koja je
zatraila zabranu izvoza bosanskog mlijeka u EU. To je pogodilo sve
one mljekare u BiH koji su imali certifikat za izvoz mlijeka u EU jer su
morali saekati odgovor Europske komisije na hrvatski zahtjev, koji
je uz to, podnesen izvan roka. Iako se odmah znalo da e taj zahtjev
biti odbijen, ipak je ovakav potez uzrujao potroae u BiH pa je uslijedio bojkot hrvatskih proizvoda u tamonjim trgovinama.
Rok za podnoenje albe na izvoz mlijeka iz Bosne i Hercegovine bio je do 13. kolovoza 2015. i jedna od zemalja lanica Europske
unije iskoristila je tu mogunost. Javnost je o tome obavijestio federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva emsudin

37

BOSANSKI BAROMETAR

Mirko arovi, zamjenik predsjedavajueg Vijea ministara i

ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
Dedi istiui da nije poznato o kojoj je tono dravi rije. alba e
biti razmatrana tek 16. rujna, a BiH do tada mora ekati. Prema
Dedievim rijeima, razloga za obustavu izvoza nije bilo jer su dravni i federalni organi ispunili sve zahtjeve za izvoz. Ujedno je ocijenio je da je bosansko-hercegovako mlijeko kvalitetnije od mlijeka koje se uvozi i nalazi na policama trgovakih lanaca u BiH.
U Europskoj komisiji su najprije samo rekli da je zabranu traila
jedna od zemalja lanica EU. No vrlo se brzo iz Ureda za veterinarstvo BiH otkrilo kako je rije o Hrvatskoj. Ravnatelj Ureda za veterinarstvo BiH u Sarajevu Ljubomir Kalaba razotkrio je tko stoji iza albe, istiui kako je rije o Hrvatskoj. Naime, Hrvatska je dan prije
stupanja na snagu odluke o izvozu mlijeka i mlijenih proizvoda u
Europsku uniju, 26. kolovoza, uloila prigovor, to znai da je zahtjev
poslala naknadno, tek izvan roka. Zvaninici Bosne i Hercegovine su
nakon prigovora Hrvatske zatraili reakciju Europske komisije.
Hrvatska je do 2013. godine predstavljala glavno trite za izvoz
pasteriziranog mlijeka iz BiH, no zbog neispunjavanja proizvodnih i
higijenskih standarda koji vrijede u lanicama EU bosansko-hercegovaki mljekari su od tada bili prisiljeni prekinuti taj izvoz. Nakon
dvogodinjih pregovora i prilagodbi koje je provjeravao Ured za
hranu i veterinarstvo EU (FVO), etiri mljekare iz BiH ove godine
dobile su zeleno svjetlo za nastavak izvoza u Uniju. Rije je mljekarama Megle iz Bihaa, Milkos iz Sarajeva, Mljekari Livno te
mljekari iz Bosanske Dubice. Iz tih su mljekara najavili kako im je
primarni cilj ponovo se vratiti na hrvatsko trite gdje su ranije plasirali na desetke milijuna litara preraenog mlijeka.
Kao to se i oekivalo, Europska je komisija polovinom rujna
odbacila prigovor Republike Hrvatske na stavljanje Bosne i Hercegovine na pozitivnu listu za izvoz mlijeka i mlijenih proizvoda u
Europsku uniju. Izjavio je to Mirko arovi, zamjenik predsjedavajueg Vijea ministara i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, koji se, treba priznati, dosta potrudio da
se rijei ovaj problem. Ovo je dokaz da smo bili u pravu obzirom
da zahtjev Hrvatske nije bio utemeljen i iz razloga to je Bosna i
Hercegovina ispunila uvjete za izvoz mlijeka u EU, a s druge strane
hrvatski je zahtjev podnesen i izvan roka, rekao je arovi.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruenja poljoprivrednika u Dodikovom entitetu ocijenio je pozitivnom odluku o deblokiranju
izvoza mlijeka iz Bosne i Hercegovine u Europsku uniju i naveo da
se BiH sada otvaraju nova trita. To je oekivana odluka, jer se
trgovina zasniva na pravinosti, to znai da se moe trgovati u jednom i u drugom smjeru. Treba kontrolirati robe koje idu iz BiH u
Europsku uniju, ali isto tako po istom principu kontrolirati i robe
koje dolaze iz Europske unije u BiH, izjavio je Usorac.
Prema miljenju Usorca ovo je izuzetno dobra vijest ne zbog izvoza
u Europsku uniju koliko zbog otvaranja koridora prema Turskoj i Rusiji.

38

Nama se otvaraju nova trita, mi ne smatramo da je Europska unija

neko novo trite. To je trite Hrvatske na koje emo mi ui, na kojem
smo imali dobru poziciju i izvozili preko 50 miliona litara mlijeka i mlijenih proizvoda. Nama je daleko vanije da dobijemo koridore preko
Bugarske prema Turskoj i Rusiji, rekao je Usorac.
On je naglasio da problem sa tritem mlijeka datira iz vremena
kada je Rusija uvela embargo Europskoj uniji, ime je zaustavljen
EU izvoz vrijedan pet milijardi eura. Rekao je da je da je budunost
mljakara u BiH sada sigurnija. Ako uemo na tursko trite koje je
veliko, a Turska snabdijeva veliki dio arapskog i azijskog svijeta to bi
bilo znaajno, ali i rusko trite koje je oigledno ostalo bez znaajnih koliina mlijeka iz EU. Ako se ue na ta trita neto preko Srbije, neto direktno preko Turske, mi imamo onda veliku ansu da
razvijamo mljekarstvo i poljoprivredu i tada nas nikakav uvoz iz EU
ne moe ugroziti, zakljuio je Usorac.
Tako je, ini se, hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede nanijelo
samo tetu hrvatskom gospodarstvu ovakvim potezom, dok su bosanski mljekari neoekivano izvukli ak i korist. q
Edis FELI
ODRAN 6. KONGRES SDP-A
Nakon to je u kolovozu sustavom jedan lan jedan glas za novog predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) izabran Nermin
Niki, odran je i 6. po redu Kongres SDP-a, koji je zavren 4. rujna
2015. u ranim jutarnjim satima, nakon neprekidnog cjelodnevnog rada. Delegati na Kongresu usvojili su Izvjetaj o radu predsjednika Glavnog i Nadzornog odbora izmeu dva Kongresa, inovirani Statut i Program stranke te izabrali 110 lanova Glavnog odbora. Tako dugom
trajanju najvie je doprinio proces tajnog glasanja i brojanja glasova.
Najvie glasova za lana Glavnog odbora SDP-a BiH dobio je predsjednik KO SDP BiH Tuzla, Enver Bijedi, a velikim brojem glasova u GO
SDP-a izabrani su: Denis Beirovi, Irfan engi, Zukan Helez, Miro
Lazovi, Damir Filipovi, Nusret Heli, Saa Magazinovi, Ljubinka Atanasijevi, Goran Ljubojevi, Ivo Komi, Nijaz Helez, Segmedina SrnaBajramovi, Nerin Dizdar, Damir Mai, Alma Zildi, Mirko Pejanovi,
Armin oli, Nedim Bijedi...

Enver Bijedi
Kongresu Socijaldemokratske partije (SDP) BiH prisustvovalo je
859 delegata, kao i gosti iz zemlje, regije i inozemstva.
Predsjednik FOM SDP BiH, Damir Filipovi, naglasio je kako je ovo
prvi put da SDP postavlja nove standarde u politici u Bosni i Hercegovini
i regiji, referirajui se pri tome na tzv. socios model koji funkcionira po
naelu jedan lan jedan glas. Filipovi je istakao da je 6. Kongres
SDP-a prilika za mlade ljude da se involviraju u rad Glavnog odbora SDPa, da pokau ono to znaju, da budu snaga koja e voditi dravu. Nermin Niki kao predsjednik partije dao je najveu podrku mladim ljudima te vjerujem da emo zajedno s predsjednikom i lanovima partije
vratiti SDP na mjesto kojem pripada, zakljuio je Filipovi. q

PREPORODOV JOURNAL 179

BOSANSKI BAROMETAR

ZATO VLASTI U GENOCIDNOM ENTITETU REPUBLIKA SRPSKA ELE UNITITI BOSANSKI JEZIK?

Kome smeta bosanski jezik?

Poetkom 2015. godine vlasti u Republici Srpskoj, manjem entitetu koji ini nezavisnu dravu Bosnu i Hercegovinu, otvoreno su
poruile kako im smeta i kako ele unititi bosanski jezik oduzimajui pravo Bonjacima na upotrebu jezika koji postoji stoljeima.
Ministarstvo obrazovanja ovog bh. entiteta tvrdi da Bonjaci imaju
pravo da svoj jezik nazivaju "bonjakim" ali ne i "bosanskim". Vlasti u tom entitetu smatraju kako je termin 'bonjaki jezik', koji je
kao takav ve uveden u ake knjiice Bonjaka u RS-u, u skladu s
Ustavom tog entiteta. Iako su aci uili iz udbenika koji se naziva
"bosanski jezik", u ake knjiice im je zaveden "bonjaki jezik".
Ipak, iz Ministarstva obrazovanja RS-a navode sve institucije tog
entiteta, pa tako i kole, dune su potivati odredbe Ustava tog
entiteta. Oekivano, sve je vie albi roditelja bonjake djece iz
Zvornika, Prijedora i drugih mjesta u RS-u na ake knjiice u kojima je, umjesto ranijeg termina "bosanski jezik", navedeno "bonjaki jezik", to bi moglo uzrokovati probleme u daljem kolovanju ovih uenika. Zato vlasti u Republici Srpskoj ele nametanjem
"bonjakog jezika" unititi bosanski jezik?

Osim najnovijih pokuaja negiranja bosanskog jezika, ve treu

godinu i bonjaka djeca iz Konjevi Polja i Vrbanjaca ne sjede u
kolskim klupama, a ove godine im se pridruilo i oko 500 djece sa
podruja Zvornika. Razlog tome je neprihvatanje konstrukcije bosanski jezik za izuavanje maternjeg jezika, od strane Ministarstva
prosvjete i kulture u Republici Srpskoj, kojima je prihvatljiv jedino
naziv bonjaki jezik. Muhidin Omerovi, predstavnik roditelja iz
Konjevi Polja, je izjavio da ni pod kojm uslovima nee prihvatiti
termin "bonjaki jezik". Mi to nikada, nikada neemo prihvatiti.
Taj termin, jezik bonjakog naroda, je za nas neprihvatljiv. To je za
nas uvreda i nepotivanje i nametanje Danas se namee jezik,
sutra e istoriju, nakon toga e mi rei kako mi se zove vjera i na
kraju kako se ja zovem, rekao je jedan od roditelja. Roditelji u RS-u
ne ele da njihova djeca budu predmet sistemske diskriminacije i
oduzimanja prava na jezik, koje je zagarantirano nacionalnim i
evropskim konvencijama o ljudskim pravima.
Ipak, vlasti u tom entitetu otvoreno na sistemski nain negiraju
postojanje bosanskoj jezika. Predsjednik bh. entiteta RS-a Milorad
Dodik tvrdi da ne postoji bosanski jezik i da to ne pie ni u Ustavu

RUJAN 2015.

RS-a. Ta odluka o bosanskom jeziku nigdje ne postoji. Bonjaki

narod je odluku da je to njihov jezik donio unilateralno, rekao je
Dodik jedne prilike. Takoer, ministar obrazovanja i kulture entiteta RS-a Goran Mutabdija izjavio je da se RS estoko protivi sve
prisutnijem sakaenju srpskog jezika i pisma, iji je cilj nametanje
nekakvog hibridnog "zemaljskog jezika". Posebno smo osjetljivi
na pokuaje ugraivanja tzv. bosanskog jezika u srpski jezik, to u
sebi iskljuivo nosi politike pretenzije da se stvori nekakav davno
prevazieni zemaljski jezik. To je vraanje jedan vijek unazad, protiv ega su se borile plejade srpskih knjievnika, kao i srpski narodni tribuni, rekao je Mutabdija, dodajui kako je bitka za srpski
jezik i srpsko pismo esencijalno pitanje za srpski narod sa obje strane rijeke Drine i nikad ne smije biti problematizovano.

Naziv bosanski jezik ima svoj jasan historijski

kontinuitet
est istaknutih profesora sa etiri univerziteta u BiH i Instituta
za jezik Univerziteta u Sarajevu reagirali su na sve uestalije pojave
gruboga krenja jezikog prava Bonjaka u entitetu Republici Srpskoj napominjui kako je pravo svakoga naroda i svake zajednice
na imenovanje i upotrebu svoga materinskog jezika garantirano
meunarodnim konvencijama i poveljama i kao takvo nepovredivo. Dalje navode kako svaki narod i svaki graanin BiH ima puno
pravo da svoj materinski jezik naziva kako eli. Posebno napominju
kako Bonjaci kao jedan od triju konstitutivnih naroda u Bosni i
Hercegovini svoj jezik nazivaju imenom bosanski jezik. Prema njihovim rijeima, naziv bosanski jezik ima svoj jasan historijski kontinuitet i svoje vrsto sociolingvistiko utemeljenje, a potvren je
najviim zakonodavnim aktima u Bosni i Hercegovini i meunarodno prihvaen i priznat. U tome smislu, svaki oblik nepriznavanja i
nepotivanja naziva bosanski jezik predstavlja grubu povredu prava Bonjaka i svih drugih koji svoj jezik nazivaju bosanskim.
Takoer, lan Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi tokom sastanka sa ambasadorom Jonathan Moorom, efom misije OSCE-a u
BiH u septembru istakao je da se pitanje jezika na kom se izvodi
nastava za bonjaku djecu u kolama u entitetu RS mora hitno rijeiti, te da se moraju uiniti dodatni napori na prevazilaenju ove
situacije, a posebno se moraju poduzeti mjere i aktivnosti koje e
omoguiti Bonjacima da svoj jezik zovu bosanskim, u skladu sa dosadanjom praksom, te da imaju obrazovanje na istom. lan Predsjednitva BiH izrazio je zabrinutost zbog sve eih napada na Bonjake povratnike u RS-u, te pozvao misiju OSCE-a da uloi dodatne
napore kako bi se zaustavilo ovo nasilje. Takoer, Izetbegovi je
upozorio na sve vee pritiske koji dolaze iz RS-a, posebno prema
Bonjacima.
Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac kazala je u povodu nametanja naziva "bonjaki" umjesto bosanski
jezik u entitetu RS kako je najbolji mogui izlaz iz ove situacije nastavak dijaloga institucija na nivou entiteta. Borovac je istakla kako
negiranje i svaki drugi vid osporavanja bosanskog jezika ili njegovog naziva i mogunosti koritenja nije nauno utemeljeno niti prihvatljivo. "S obzirom na to da je u domenu nauke i struke bosanski

39

BOSANSKI BAROMETAR
jezik jasno definisan i pozicioniran, osnov spomenutih problema,
koji traje ve dui period ne moe biti usmjeren u tom pravcu. Cijenim da se polazite za rjeavanje ovog pitanja nalazi iskljuivo u
politikoj i pravnoj ravni i da je nuno u tom kontekstu iskoristiti
sve raspoloive institucionalne kapacitete i resurse nae zemlje titei, prije svega, njen Ustav i Ustavom regulisane i garantirane
drutvene forme i vrijednosti", rekla je Borovac. Ona smatra da bosanski jezik kao sastavni i nerazdvojivi dio Ustava BiH mora biti zatien svim zakonom dozvoljenim instrumentima, jednako i ravnopravno, kao i bilo koja druga odredba Ustava BiH.
Na ovaj sluaj reagovao je i Ured visokog predstavnika u Bosni
i Hercegovini (OHR) tvrdei kako Daytonski mirovni sporazum sadri tekst na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku. "Opi okvirni
sporazum za mir u Bosni i Hercegovini potpisan u Parizu sadri
tekst na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, s tim da je svaki
tekst jednako vjerodostojan. U skladu s tim, Mirovni sporazum priznaje tri slubena jezika u Bosni i Hercegovini", poruili su iz OHR-a.
Ako se ima u vidu ovakav stav, meunarodna zajednica sigurno nee podrati napore i pokuaje RS-a u smjeru negiranja i unitenja
bosanskog jezika jer su svjesni da bi to moglo izazvati nove politike ali i socijalne tenzije u BiH. Osim toga, Vijee Evrope odranije je
prepoznalo probleme i nedostatke u obrazovanju u BiH, te su u
Akcionom planu Vijea Evrope 2015.-2017. jasno istakli postojanje
kola u kojima egzistira segregacija u obrazovanju, monoetnike
strukture odvojene od multietnikih sredina i diskriminatorni nastavni planovi i programi ili prakse. Nakon to su propali svi dogovori oko naina izuavanja maternjeg jezika za bonjaku djecu u
RS-u, borci za ljudska prava u BiH smatraju da Ustavni sud BiH treba rijeiti ovo pitanje.

Zatititi prava djece od dnevne politike

Nadalje, Branko Todorovi, predsjednik Helsinkog komiteta za
ljudska prava ogoren je na reakciju institucija koje bi trebale hitno
da preduzmu korake kako bi se zatitila prava djece, prije svega da
se sklone od dnevne politike. Zato kancelarija Ombudsmana BiH
uti? Oni su ti koji bi morali da budu neka vrsta vrhovnog arbitra,
da nam pojasne da li se ovdje radi o krenju prava djece, da li se
djeci uskrauje pravo na obrazovanje ili ne. Postoji institucija koja
treba da reaguje. Mislim da bi nakon toga dnevno-politika prepucavanja prestala. Ovako, politiari postaju eksperti za ljudska prava
a to nisu. Ali ako to politiarima odgovara, a oigledno da je tako,
kako bi sakrili probleme u zemlji, od korupcije do uruavanja institucija drave, onda imamo problem, rekao je Todorovi. Dodue,
kancelarija Omudsmana BiH je u svom godinjem izvjetaju za
2013. godinu, koji se dostavlja svim institucijama, navela da se u
Konjevi Polju ali i drugim mjestima poput Vrbanjaca, kre prava
djece i da je prisutna diskriminacija jer se djeca razliito tretiraju s
obzirom na njihovu pripadnost.
Omudsman za ljudska prava BiH Jasminka Dumhur je istakla
da je vrlo opasno to je nereagovanje vlasti i krenje prava djece,
poslalo poruku da su takve radnje dozvoljene i da se toleriu.
Ustav BiH i RS garantuje pravo na jezik i ako se kae da je to jezik
kojim govore srpski, bonjaki i hrvatski graani, onda se ta odrednica mora primjenjivati jednako za sve a ne da se razliito primjenjuje s obzirom na etniku pripadnost, pa da se za srpsku djecu
kae da izuavaju srpski jezik a da se za bonjaku kae da izuavaju bonjaki jezik, ve onaj kojim govore Bonjaci, rekla je
Dumhur. Prema njenom miljenju, itava situacija oko jezika je
sazrela za Ustavni sud BiH, napominjui da je potrebno donijeti pri-

40

vremenu mjeru kojom e se osigurati da ova djeca uivaju pravo na

obrazovanje pod jednakim uslovima, kao to uivaju njihovi vrnjaci. alosno je da su djeca u BiH ponovo rtve pogrenih i zlonamjernih politika.
Zamjenik predsjedavajueg Doma naroda Parlamentarne skuptine BiH Safet Softi uputio je poetkom septembra Ustavnom
sudu BiH inicijativu za ocjenu ustavnosti lana 7. stav 1. prva reenica Ustava Republike Srpske u dijelu koji se tie rijei "jezik bonjakog naroda". "Smatramo da ovakvo ustavno, normativno
odreenje u Ustavu RS-a slubenog bosanskog jezika kri mnogobrojna prava iz Ustava Bosne i Hercegovine, kako bonjakog naroda tako pripadnika ostalih, koji su se opredijelili da govore bosanskim jezikom kao svojim maternjim, te da postojei sistem predstavlja i diskriminaciju kolektivnih i individualnih prava", navodi se
iz kabineta Softia. Trai se da Ustavni sud BiH naredi Narodnoj
skuptini RS da odmah, a najkasnije u roku od tri mjeseca od dana
objavljivanja ove odluke u Slubenom glasniku BiH, izvri izmjenu i
dopunu ove norme na nain da e Ustav RS umjesto rijei "jezik
bonjakog naroda" garantovati bosanski jezik bez konotacije na
bonjaki narod.
Zanimljivo je da je do 2014. godine izuavan bosanski jezik,
koji je kao takav i upisivan u svjedoanstva u RS-u. Inae, ovaj problem u RS-u postoji ve 13 godina, tanije od 2002. kada je potpisan meuentitetski sporazum iz ove oblasti. Iako je trebalo kroz
dijalog, obrazovne politike, zakone, nastavne planove i potivanje
ljudskih prava, raditi postepeno, da se nau rjeenja koja bi zadovoljila osnovni stepen ljudskih prava, to se nije desilo i nekim strukturama moi je odgovaralo da se sada otvori ta pria kroz politiku
prizmu. Prema meuentitetskom sporazumu iz 2002. godine, uenicima bonjake nacionalnosti, kojih je u koli bilo vie od 50%,
trebalo se omoguiti uvoenje bosanskog jezika, historije, geografije i vjeronauke.

U Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i

Kosovu postoji naziv bosanskog jezika
Inae, institucije RS-a su dune osigurati tampanje udbenika
na sva tri standarda i oba pisma, preduzeti mjere ravnopravne zastupljenosti autora udbenika iz sve tri etnike skupine, te osigurati ravnopravan poloaj tri vjerske i etnike grupe u smislu obrade
narodnih obiaja, tradicije i kulture u nastavnom planu i programu,
ali i tradicije nacionalnih manjina. U Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu postoje eksplicitni dokumenti, a u
nekim se ovo pitanje ureuje Ustavom, kojim se potvruje naziv
bosanskog jezika kao jednog od slubenih jezika manjinskih zajed-

PREPORODOV JOURNAL 179

BOSANSKI BAROMETAR
nica u ovim zemljama. Naziv je prihvaen unutar evropskih institucija, od strane Evropske unije, Vijea Evrope i OSCE-a, te nam trenutno stoji apsurdna situacija u kojoj samo institucije entiteta RS-a
ne prihvataju neto to je priznati standard u regiji, ali i na razini
evropskih institucija. Ne postoji udbenik koji se zove bonjaki jezik, ne postoji profesor koji je zavrio bonjaki jezik, niti na fakultetima ima takav smjer.
Inae, naziv "bosanski jezik" se prvi put spominje 1300. godine u
djelu vizantijskog putopisca Konstantina Filozofa "Skazanie iziavlieno
o pismenah" (Historija pisanih jezika). Prvi bosanski alfabet je glagoljica, pronaena na bogumilskim stecima, a najstarije bosansko (klinasto) pismo koriteno na bosanskim dvorovima i u crkvenim spisima je "bosanica", varijanta irilinog alfabeta. Bosanski muslimani,
koji su stekli obrazovanje u bosanskim kolama pod nadzorom srpskih ili hrvatskih uitelja naueni su da svoj jezik koji koriste nazivaju
srpsko-hrvatskim ili hrvatsko-srpskim, ovisno o tome ijem su uticaju
bili izloeni. Nisu mogli ni pomisliti u doba komunistike Jugoslavije
da bi svoj jezik kojim govore i piu mogli zvati bosanski, iako ive u
zemlji koja se zove BiH. Izloeni sistemskom asimilativom pritisku
odbacili su mnoge izvorne rijei i izraze tipinog bosanskog jezika, a
prihvatili mnoge druge, strane njihovom jeziku i tradiciji. Mnogi tada
nisu ni znali da je bosanski jezik iv kao srpski, hrvatski, engleski,
francuski, ruski, i da postoji od davnina.
Postojanje bosanskog jezika od davnina do danas potvruju i
mnogi pisani dokumenti, domaa i strana knjievna djela, arhivski
dravni spisi i pisma. Prvi argumentirani dokaz o izvornom postojanju bosanskog jezika je "Povelja Kulina bana" vladara Bosanskog kraljevstva 1180.-1204., ispisana 1189. godine na starobosanskom narodnom jeziku, bosanicom. U doba austrougarske vladavine nad
BiH (1878.-1918.) naziv "bosanski jezik" postaje slubeni naziv za jezik u BiH. Ustalio se od 1882. za vladavine austrougarskog upravitelja
BiH Benjamina Kallaja. U poetku se zvao "Bosanski zemaljski jezik",
a javljao se i naziv srpsko-hrvatski ili hrvatsko-srpski. Godine 1890. je
izala Gramatika bosanskog jezika za srednje kole autora Franje Vuletia, a bila je u upotrebi do 1911. godine. Po smrti Kallaja, naziv
"bosanski jezik" je ukinut, tanije u oktobru 1907. godine, odlukom
Zemaljske vlade i zamijenjen nazivom srpsko-hrvatski.

Uskufi-Bosnevia napisao 1631/32. godine

Bosansko-Turski i Tursko-Bosanski rijenik
Takoer, od momenta kada je Bosna u 15. stoljeu, tanije
1463. godine, pala pod osmansku vlast, bosanski jezik je bio priznat
kao drugi slubeni jezik na dvoru sultana El-Fatiha, koji je i sam
teno govorio bosanski. U tom vremenu dio bosanskih pisaca i pje-

RUJAN 2015.

snika, koji su svome imenu dali odrednicu Bosnavik/Bosnali/Bonjak, je stvorio na stotine dijela na bosanskom jeziku, a dio na arapskom, perzijskom, turskom, njemakom ili latinskom. Poznati muslimanski pisac Hevaji, poznatiji pod nadimkom Uskufi-Bosnevia,
rodom iz Tuzle, napisao je i 1631/32. objavio, inae 187 godina
prije Vukovog rijenika, Bosansko -Turski i Tursko-Bosanski rijenik
pod nazivom "Potur Shahidija" ili "Makbuli arif". Taj rijenik je vaan argument pred onima koji tvrde da tadanja Bosna nije imala
svoga jezika, niti svojih rijei, i da se u njoj govorilo iskljuivo turski.
Bosanski jezik je ujednaen, otvoren, multikulturalan, sa sauvanim glasovima "h" i "f", koji se u srpskom ili hrvatskom djelimino gube. Dua bosanskog jezika je glas "h". Bez glasa "h" hor bi bio
"or", Halid - Alid, hibrid - ibrid, b ehar-bear, itd. Evo kako je upotrebu glasa "h" u bosanskom jeziku objasnio predratni nerezimski banjaluki profesor i doktor knjievnosti Ante osi: "Glas "h" umekava i oplemenjuje rije. uva je od kvarenja i raspadanja. Zato je
duhan meki od duvana, mehlem je ljekovitiji od melema, kahva
bolje mirie od kave, jer upravo glas "h" daje kavi aromu. Mahrama
lepra na vjetru, a marama, teka i beivotna, visi s taraba. Neki se
hrane glasom "h" kao boa constrictor s ljudima, te im rijei ostaju
bez glave: 'Amedija, 'Uso, 'Ajro. Gospodin Mahmut se bez glasa "h"
pretvara u mamuta, u ivotinju. Zakljuimo, "h" predstavlja njenost, lepravost, eliksir zdravlja, a bez njega ne bi bilo ni njenog
vjetra - lahora", objasnio je profesor karakter bosanskog jezika.
U toku Osmanske i Austro-Ugarske dominacije nad BiH, bosanski jezik je prihvatio veliki broj rijei turskog (turcizama), njemakog (germanizama), engleskog, francuskog (internacionalizama)
koji se i danas upotrebljavaju. Od sredine 19. vijeka, kada se javljaju nacionalni pokreti Srba i Hrvata i poinje formirati njihov nacionalni identitet, vodi se permanentna borba meu ovim nacionalnim pokretima da prisvoje to vee dijelove bosanskog teritorija i
ukinu bosanski jezik.
Za vrijeme Jugoslavije Srbi i Hrvati, potstaknuti panslavistikim
pokretom, stvorili su nove vjetake norme zajednikog pisanog
jezika, koji su Srbi zvali srpsko-hrvatski, a Hrvati hrvatsko-srpski.
Kao osnova tog vjetakog jezika koritena je studija Vuka Karadia "Reforma srpskog jezika", po kojoj je tokavsko narjeje bosanskog jezika istone Hercegovine ijekavskog izgovora preinaeno na
ekavski izgovor i dodat mu atribut srpski. Time je jedan dijalekat
bosanskog jezika postao osnova za srpski odnosno hrvatski literalni
jezik. To jasno potvruje da bosanski jezik nije nastao pod uticajem
hrvatskog ili srpskog, niti je bosanski jezik nekakav njihov dijalekat.
Nakon razbijanja Jugoslavije, Srbi su otkrili da govore "srpski", Hrvati "hrvatski", pa Bonjacima nije preostalo drugo nego da se vrate historijskom nazivu svoga jezika. Neodrivo bi bilo da Bosna govori kao maternjim jezikom "srpsko-hrvatskim" jezikom, jer sintagma "srpsko-hrvatski" opasno implicira na misao da u BiH ive samo Srbi i Hrvati, a Bonjaka ni nema na vidiku.
Jasno opredjeljenje Bonjaka, kao i veine pripadnika drugih
nacionalosti, za bosanski jezik potvreno je 1991. godine prilikom
popisa stanovnitva, kada je 96 posto bosanskih muslimana u rubrici "maternji jezik" nedvosmisleno izjavilo da govori bosanskim
jezikom. Takoer, u martu 2002. godine u Sarajevu je na osnovu
historijskih pisanih dokumenata o postojanju i upotrebi bosanskog
jezika (od Kullina bana do dananjih dana) izadana Povelja o Bosanskom jeziku kojom se potvruje da je Bosanski jezik jezik svih Bonjaka i svih onih koji ga pod tim imenom osjeaju svojim. Istiui
legitimno pravo da svoj jezik nazivaju njegovim historijskim imenom, Bonjaci podravaju jednaka prava drugih naroda Bosne i
Hercegovine i ire.

41

BOSANSKI BAROMETAR

Bosanski jezik registrovan kod svjetske

Internacionalne organizacije za jezike standarde
Osim toga, postojanje bosanskog jezika je opeprihvaeno i na
meunarodnom nivou. Naprimjer, bosanski jezik je registrovan
kod svjetske Internacionalne organizacije za jezike standarde kao
junoslavenski jezik pod kodom ISO-639. Bosanskim jezikom danas
govori preko tri miliona ljudi u BiH, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori,
Makedoniji, Kosovu, Sandaku, Turskoj, Njemakoj, Sloveniji, Svedskoj, Danskoj, Norvekoj, Austriji, Kanadi, SAD-u, Australiji, Belgiji,
vicarskoj, Velikoj Britaniji, paniji i u mnogim drugim dijelovima
svijeta. Izuava se u kolama BiH, bosanskim kolama irom svijeta,
kao i na nekim svjetskim univerzitetima. Takoer, bosanski jezik je
zvanino priznat u Sjevernoj Americi, ime je stvorena mogunost
za institucionalno prisustvo bosanskog jezika kroz zvanine slubene spise, bibliotekartsvo i izdavatvo. Isto tako, na Univerzitetu u
Uppsali u vedskoj, na Fakultetu stranih jezika, djeluje i odsjek na
kojem studenti mogu izuavati bosanski, hrvatski i srpski jezik. Odsjek studentima iz vedske, ali i stranim studentima, nudi i kurseve
na srpskom, hrvatskom i bosanskom od poetnog do najvieg nivoa D. Na stranici Univerziteta navodi se da su tri jezika slina, ali
da se tokom nastave, ipak, posveuje znaajna panja na razlike u
izgovoru, pravopisu, gramatici i vokabularu.
Zvui paradoksalno, ali bosanski jezik u Srbiji zvanino je priznat ve godinama. To obavezuje sve zvanine dravne institucije,
ali i pojedince, meu kojima ima i onih koji ga i dalje nastavljaju
negirati. Meu takvima su, osim odreenih nacionalistiki usmjerenih politiara, i neki nacionalisti lingvisti. Ipak, pod snanim pritiskom Evrope da svim nacionalnim manjinama mora dati prava koje
im garantiraju meunarodne konvencije, Srbija je morala udovoljiti i Bonjacima koji imaju pravo da govore i koriste bosanski jezik u
Srbiji. tavie, Bonjaci su jedina nacionalna manjina u Srbiji koja je
uspjela na vrijeme zavriti ishode za bosanski jezik u osnovnom
obrazovanju. S druge strane, Republika Srpska iz svih moguih ulica, naziva gradova i vanih institucija brie naziv bosanski. Jasno
je da se smiljeno i sistematski radi na unitavanju svega to ima
veze s bosanskim.

Bosanski jezik smeta neprijateljima

multinacionalne BiH
Inae, lingvisti tvrde da danas u svijetu ima oko 6.800 raznih
jezika. Neki jezici s vremenom nestaju jer su ljudi koji su ih govorili
umrli ili su se asimilirali u neku drugu jezinu skupinu. Najvie ljudi
danas govori mandarinskim kineskim koji ima oko 880 miliona
izvornih govornika. Sljedei najuestaliji jezik u svijetu je engleski s
oko 380 miliona govornika, a na treem mjestu je panski s oko 330
miliona onih kojima je to materinji jezik. Evropska populacija predstavlja etvrtinu svjetske, no Evropljani govore samo 234 jezika, od
6.800 postojeih. Zanimljivo je da u Kini ima vie onih koji govore
engleski jezik nego u SAD-u.
Ipak, lingvisti predviaju da e do 2050. godine izumrijeti 90
posto danas postojeih jezika. U novom izdanju meunarodnog
atlasa ugroenih jezika, UNESCO upozorava da je u svijetu ugroeno oko 2.500 jezika. Lingvisti su miljenja da smrt jezika istodobno
znai i nestanak kulturnoga nasljea, od pria i legendi pa sve do
poslovica i ala. Autori novoga izdanja atlasa navode 200 jezika koji su izumrli tokom tri posljednje generacije, odnosno 60-70 godina, 538 jezika u kritinom stanju, 502 u ozbiljnoj opasnosti, 623 u
opasnosti te 607 "ranjivih". Prvo izdanje Atlasa objavljeno je 1996.

42

i u njemu je navedeno 600 ugroenih jezika, dok ih je u drugom izdanju 2001. bilo navedeno 900. Najvie je jezika ugroeno u Indiji
(196), SAD-u (192), Indoneziji (147), Kini (144), Meksiku (144) i Rusiji (136). Australski lingvist Christopher Moseley, voditelj grupe od
25 naunika primijetio je da je u zemljama u kojima vlada vea lingvistika raznolikost ugroeno vie jezika. Najei razlozi nestajanja jezika su ratovi i prisilno preseljenje naroda, smatra Moseley,
dodajui da jezici nestaju i zato to emigranti svoj materinski jezik
zamjenjuju jezikom zemlje u koju dolaze kako bi se bolje integrisali.
Kao najbolji nain ouvanja jezika autori atlasa navode njegovo koritenje. "Najvanije je vratiti ljudima osjeaj ponosa da govore nekim jezikom jer s jezikom nestaje itav jedan svijet", tvrdi Francoise
Rivere. Jezik svakog naroda je zasigurno jedan od pokazatelja njegove jezine kulture, ukusa, odnosa prema svojemu pa i drugim
narodima.
Umjesto zakljuka, injenica je da bosanski jezik ima svoju historiju, svoje duboke korijene i tradiciju. Ne moe niko, pa ni predsjednik RS-a Milorad Dodik odluivati ko e izuavati bosanski jezik
i moe li ga izuavati. Takvi politiki reimi poetkom 21. stoljea
postoje jo samo u Sjevernoj Koreji i na Kubi, dok u veini zemalja
graani ive u demokratskim drutvima u kojima imaju pravo na
jezik za koji smatraju da je njihov jer su njime govorili i njihovi preci. Ipak, kada politika ue u uionice onda prestaje svaki izvor znanja. Zanimljivo je da djeca, pa i starije osobe, mogu pohaati nastavu bosanskog jezika u vedskoj, ako ima dovoljno polaznika, dok
isto to ne mogu uiniti u entitetu RS. Nekoliko porodica iz RS-a je
ve otilo ivjeti u Njemaku, Austriju i Sloveniju kako bi se njihova
djeca mogla tamo kolovati i uiti i bosanski jezik u tim zemljama
gdje se, oigledno, potuju demokratija i ljudska prava.
Ve 20 godina u RS-u je rasprostranjena sistemska politika negiranja naziva bosanskog jezika kako bi se ugrozila i diskreditirala
ideja multinacionalne i multikulturalne BiH. Ako ve vlasti u RS-u
ele da jezike nazivaju po Ustavu RS, onda nema ni srpskog jezika,
ve jezik srpskog naroda. U tom sluaju sigurno bi bilo i Srba u tom
entitetu koji bi kazali da je njihov jezik bosanski. Vlasti RS-a ele
faistikom segregacijskom i diskriminacijskom politikom stvoriti
drutvo istomiljenika ali i protjerati graane BiH koji ive u tom
entitetu, a koji ne razmiljaju kao veina. Oigledno je da bosanski
jezik smeta neprijateljima multinacionalne BiH. Bosanski jezik je,
ustvari, prijetnja postojanju entiteta RS-a jer je bosanski jezik utemeljen na ideji demokratije, a manji entitet u BiH na ideji faizma
koji ne ostavlja prostor drugom i drugaijem. q
Bedrudin BRLJAVAC

PREPORODOV JOURNAL 179

BOSANSKI BAROMETAR

APEL INSTITUTA ZA ISTRAIVANJE GENOCIDA KANADA (IGK) POVODOM DRAMATINE DVOSTRUKE

DEHUMANIZACIJE PRIJEDORSKIH HUMANISTA

Dehumanizacija rtava genocida

U ime zajednike budunosti svih graana i naroda Prijedora i
BiH, u ime vraanja Ideje Bosne i Bosanskog duha u Prijedor i u BiH,
u ime istine i pravde, pozivamo sve relevatne meunarodne autoritete i institucije da zaustave genocidnu politiku kontinuiranog terora
i dehumanizacije rtava agresije i genocida u Prijedoru i BiH. Dignite
svoj glas protiv kontinuiteta diskriminacije velikosrpskog projekta
koji se sada ogleda u poniavanju rtava - bonjakog i hrvatskog
medicinskog osoblja prijedorske bolnice. Dignite svoj glas da se tim
neduno ubijenim humanistima oda duno potovanje ispisivanjem
njihovih imena na posebnoj spomen ploi u bolnici.
U genocidu u Prijedoru su podjednako sa politikim establimentom, vojskom i policijom uestvovali i odreeni srpski pripadnici medicinskog osoblja iz prijedorske bolnice. Prema iskazima svjedoka
pred Meunarodnim sudom za ratne zloine na prostoru bive Jugoslavije medicinsko osoblje prijedorske bolnice je na silu vadilo krv od
bonjakih zarobljenika, koju su nakon toga davali ranjenim srpskim
vojnicima. Sam predsjednik samoproglaene Skuptine srpskog naroda opine Prijedor 1992. godine bio je ljekar Miomir Staki, koji je
pred Meunarodnim sudom za ratne zloine na prostoru bive Jugoslavije osuen na 40 godina zatvora. Za zloine prijedorskih ljekara,
osim Stakia, do danas niko nije odgovarao, niti se i jedno tuilatvo
bavilo zloinima koje su poinili uposlenici institucije koja je po svojoj
djelatnosti trebala nositi atribut humanosti. Umjesto humanosti izvravala je zloine. alosno je to je za svaku prijedorsku rtvu kazna
za zloince samo od mjesec dana zatvora.
U zgradi bolnice u Prijedoru nedavno je podignuta spomen ploa
srpskom medicinskom osoblju bolnice Prijedor koje je poginulo u
vremenu agresije i genocida na RBiH. Jo jedan u nizu anticivilizacijskih, nehumanih, neljudskih udara na istinu i pravdu od strane prijedorskog establimenta, jo jedna u nizu poniavajuih i diskriminirajuih odluka prema rtvama agresije i genocida, jo jedan u nizu dokaza kontinuiranog ugroavanja osnovnih ljudskih prava i sloboda
bonjakog i hrvatskog naroda u Prijedoru, posebno bonjakih i hrvatskih medicinskih humanista, rtava velikosrpske politike.
Bonjaki i hrvatski ljekari prijedorske bolnice: dr. Esad Sadikovi,
dr. eljko Sikora, dr. Osman Mahmuljin, dr. Eniz Begi, dr. Kemal Ceri, dr. Razim Musi, dr. Jusuf Pai, dr. Rufad Suljanovi i drugi humanisti koji su itav svoj ivot podredili humanosti prema ovjeku,
su ubijeni u najstranijim mukama, nezamislivim u tkz. eri demokratije i zatite ljudskih prava i sloboda. Odabir uglednih bonjakih i
hrvatskih ljekara i intelektualaca, zatim njihovo zatvaranje i ubijanje
je in genocida koji je imao razarajui efekat na bonjako i hrvatsko
stanovnitvo Prijedora. Izostavljanje imena bonjakih i hrvatskih
humanista na spomen ploi u prijedorskoj bolnici je pokuaj revizije
istine o agresiji i genocidu, poniavanje rtava i nastavak terora nad
povratnicima i preivjelim rtvama i svjedocima genocida.
IGK jo jednom podsjea svjetsku javnost da je genocid na podruju opine Prijedor trajao kontinuirano u periodu 1992.-1995.,
kada je ubijeno 102 djece, 256 ena, ukupno 3.173 civila, 31.000 ljudi je zatoeno u koncentracionim logorima smrti, 53.000 osoba su
rtve progona i deportacije. U samo tri mjeseca je istrebljeno 94%
Bonjaka. Danas se genocid u Prijedoru nastavlja drugim sredstvima.

RUJAN 2015.

Preivjele rtve nemaju pravo obiljeiti istinu o tim zloinima, nemaju pravo na pravdu, nemaju pravo da se sjete zloina koji su uzbunili
itav svijet, dokazujui da lekcija iz holokausta nije nauena. Bez istine o genocidu u Prijedoru i pravde za rtve tih zloina nema prijedorske zajednike budunosti. Do kada e svijet utiti o zloinu uklanjanje i istrjebljenja 94% Bonjaka i Hrvata sa teritorije optine Prijedor,
toleriui krenje prava rtava genocida i dozvoljavajui smotru Ravnogorskog etnikog pokreta koji je u Drugom svjetskom ratu bio na
strani faizma. Do kada e bosanskohercegovaki, posebno bonjaki politiki establiment utiti o genocidu u Prijedoru, mirno posmatrajui nastavak muenja preivjelih rtava genocida, dodvoravajui
se neprijateljima Bosne i Hercegovine i posebno Bonjaka, toleriui
svakodnevno kretanje prijedorskih zloinaca ulicama Prijedora, toleriui negatore genocida? Do kada e se tolerisati dvostruka dehumanizacija prijedorskih humanista?
IGK u godini kada se navrava 20 godina od potpisivanja
Daytonskog sporazuma jo jednom opominje svijet da je manji bosanskohercegovaki entitet genocidan po svome nastanku i genocidan po svome trajanju. Tu genocidnu tvorevinu nikada nije priznala ona veina bosanskohercegovakih graana koja je na referendumu 1992.g. izglasala nezavisnost bosanskohercegovake drave. Ta genocidna tvorevina nikada nije ratificirana u Parlamentarnoj skuptini BiH, niti na bilo kojem referendumu. Daytonski
sporazum je nagrada agresoru time to mu se dao entitet sa nazivom Srpska iako je na podruju toga entiteta do 1992.g. ivjelo
49% uglavnom bonjakog i hrvatskog stanovnitva (oko 900.000
ljudi, od toga vie od 700.000 Bonjaka).
IGK putem svoga Internacionalnog ekspertnog tima trai hitnu
akciju od strane relevantnih svjetskih institucija i autoriteta protiv
velikosrpske politike revizije historijske istine o agresiji i genocidu,
protiv politike negiranja genocida nad Bonjacima i protiv politike
terora nad povratnicima koju predvodi gradonaelnik Marko Pavi,
jedan od aktivnih ratnih uesnika politike agresije i genocida. Posebno traimo da se ubijenom bonjakom i hrvatskom medicinskom osoblju prijedorske bolnice oda duno potovanje.
Istovremeno sramnim ocjenjujemo in pojedinih bonjakih zastupnika u Skuptini opine Prijedor koji podravaju vladajui politiki establiment koji kontinuirano poniava rtve agresije i genocida i
kontinuirano vri teror nad povratnicima. Radei za sebe i po sebi,
oni nisu politiki predstavnici rtava. Oni rade direktno u korist genocidnog politikog cilja na kome je nastao manji entitet, cilja koji se u
kontinuitetu nastavlja drugim sredstvima i metodama. q
Emir RAMI, direktor Instituta za istraivanje genocida Kanada

43

ZEMLJO MOJA

DR. CERI NIJE RAZUMIO DA JE BONJAKU KRUNU IMAO NA GLAVI, DA JE BONJAKA KRUNA TAMO GDJE
JE ON BIO...

Kako je dr. Mustafa Ceri zijanio

bonjaku krunu?
Postoje istaknuti pojedinci koje proizvede historija, i postoje
istaknuti pojedinci koji proizvode historiju. Mislio sam da je dr. Mustafa Ceri jedan od onih koji proizvode historiju. Ba zbog toga,
zaloio sam se u njegovoj besmislenoj kampanji za Predsjednitvo
BiH da Bonjacima pokuam definirati, predoiti, pribliiti da je to
ba linost za koju vrijedi glasati. I danas mislim da su kapaciteti dr.
Mustafe Ceria iznad kapaciteta njegovih protukandidata, ali, i da
mu nije trebalo neto to je ispod njegovog nivoa i znaaja. Ipak su
njegovo ime i djelo historijska injenica. Funkcija u Predsjednitvu
BiH je zanimljiva za nekog ko eli da bude neto, a neko ko je ve
neto, ne bi trebao imati takvih ambicija.
Poslije sam shvatio da je dr. Mustafa Ceri ipak proizvod historijskih tokova, a da on nije linost koja moe nositi teret historijskih
izazova i iskuenja. Neko ko je kapacitet, ne moe praviti pogrene
procjene, i ne moe dozvoliti da bude izmanipuliran od najbliih
saradnika, koji u njegovom porazu vide ansu za sebe. U tome je
klju ove tragine prie.
Svaki Bonjak je odgovoran za drugog Bonjaka nosea je
maksima Svjetskog bonjakog kongresa, pa smo time svi mi odgovorni kada nam neko kreira poraz dr. Mustafe Ceria i dovede ga u
stanje traume i neupotrebljivosti. Kad se upitate a ko je najvie
profitirao u novoosnovanim bonjakim institucijama, ko je to postao lider iznad lidera? dolazite do sandakog lanca koji je dr.
Mustafu Ceria utjerao u poraz i traumu. To naravno ne iskljuuje
odgovornost dr. Mustafe Ceria za sopstvenui debakl.

Porazio sam sebe

Prvo moje razoarenje bilo je kada je dr. Mustafa Ceri poletio
da bude tek obini kandidat, a nosio je krunu reisu-l-uleme sa ponajveim zaslugama za izgradnju i obnovu damija, medresa,
islamskih fakulteta. Nisam mogao vjerovati da on ne razumije razliku izmeu institucije Dr. Mustafa Ceri i trivijalne institucije kandidata. Baka nisam mogao vjerovati da mu je ta bezvezna funkcija
u Predsjednitvu BiH vanija od graditeljske i historijske misije koju
bi mogao imati Svjetski bonjaki kongres sa novoosnovanim bonjakim institucijama (BANU, BNF). Pokuao sam mu oprezno doapnuti da iz ove gluposti izae kao pobjednik, tako to e se iz izbornog procesa povui u ime bonjakog jedinstva. Napisao sam
tekst Ko e se povui u ime jedinstva, ali, nije bilo lijeka, dr. Ceri
je slijepo vjerovao da e pobijediti i gurao je do kraja, do poraza.
Evo citata: Ako se ve sada rauna da bi dr. Ceri mogao biti poraen u utrci za Predsjednitvo BiH, postoji samo jedan put da se kao
pobjednik trijumfalno vrati na elo Svjetskog bonjakog kongresa,
i meu projekte od nacionalne bitnosti, kakvi su Bonjaka akademija i Muzej genocida nad Bonjacima...
Da se nije kandidirao, da se povukao iz utrke, vazda bismo
mislili da je dr. Ceri, ipak, mogao pobijediti, da iza njega stoji,

44

Dr. Mustafa Ceri i muftija Muamer ef. Zukorli

moda, 200.000 ili pola miliona Bonjaka. Ovako se saznalo koliko
vrijedi u bonjakim srcima. Ovaj temeljit poraz je neto to se ne
da popraviti, to je cijena naivnosti, ili pohlepe, zbog koje je dr.
Ceri sam sebe degradirao i ponizio. Zauvijek e ga pratiti dijagnoza o 30.000 glasova, a onako bi bio nekrunisani kralj u Bonjaka, ono do ega mu je stalo. On nije razumio da je bonjaka kruna tamo gdje je bio, dok nije postao obini kandidat, a ne ovamo
gdje je krenuo, i krunu izgubio. Ipak, vjerovao sam da e se dr.
Ceri davranisati, pa e prionuti na misiju izgradnje Svjetskog
bonjakog kongresa, gdje e se dokazivati projektima i hajrovima. Na kraju e se ispostavi da smo vie projekata Svjetskog bonjakog kongesa kreirali Selma Rizvi i ja (Muzej geocida, projekat Andri, Historijski as o osloboenju Sarajeva, itd.), nego
dr. Ceri kojemu je taj Kongres, haman, premalehan za njegove
ambicije.
Sva moja pitanja i nedoumice razrijeit e se kad sam poetkom
aprila 2015. bio u Malmeu na promociji Bonjake nacionalne fondacije. Od najavljenih gostiju i govornika doao je muftija Zukorli,
dr. Ceri i ja. Istina se obejanila kroz tri dogaaja koja svjedoim i u
ime kojih smatram da se dr. Mustafa Ceri podhitno treba ukloniti
sa pozicije predsjednika Svjetskog bonjakog kongresa: prvo, da
sebe spasi od dalje sramote, a drugo, da ovu instituciju oslobodi za
dobrobit Bonjaka.

Tri prie istog sadraja

Prva pria: U jednom momentu smo dr. Ceri i ja ostali sami, na
ulici, u Malmeu. Pokuao sam mu neto rei o vanosti ulaganja u
medije, jer mediji obrazuju svijest naroda. Nije me uo. Govorio je

PREPORODOV JOURNAL 179

ZEMLJO MOJA
samo on: Nije mi ao veli on to sam 100.000 eura od Kongresa potroio u svoju kampanju, jer smo ipak vidjeli kojim putem
treba ii. Ne kajem se, opet bih uinio isto bile su njegove rijei.
Ja njega nisam nita pitao o kampanji, ja sam na tu njegovu kandidaturu zaboravio, htio sam priati o budunosti, ali, oito je da on i
dalje ivi u labirintu i traumi poraza. U prvi mah nisam mogao vjerovati da mi saopava, valjda povjerljiv podatak, o tuim parama
koje su mu date u emanet za Kongres, a ne za kandidaturu. Za to
vrijeme Selma Rizvi i ja ne moemo da skupimo ni 10.000 maraka
za prvu fazu Muzeja genocida, a dr. Ceri moe da proarda
200.000 maraka za besmislenu i amatersku kampanju u kojoj ga je
neko nagovorio ak da po Jajcu oponaa marala Tita, dri pressicu
u sali AVNOJ-a i od sebe pravi pozorite. Otad, evo, razmiljam jesam li prozvan da naem narodu ispriam ovu priu? Jesam li obavezan postaviti pitanje dr. Ceriu da posvjedoi javno je li od sredstava Svjetskog bonjakog kongresa finansirao svoju kandidaturu? Ako jeste, onda je to najgrublji vid krenja povjerenja i potovanja prema Bonjacima koji su patriotski i finansijski podrali projekat SBK. Ako jeste, onda treba odmah da se povue sa te funkcije
jer nije smio novac koji je dat za jednu namjenu troiti u svoje
privatne svrhe. A njegova kandidatura nije projekat SBK, ve njegova privatna stvar! Dok se ovo ne razjasni, ja pozivam da ni jedan
Bonjak ni jedne marke ne dadne u kasu SBK!
Druga pria: U damiji u Malmeu promovirana je Bonjaka nacionalna fondacija. Na prethodnom osnivakom skupu bilo je pet
puta vie naroda, vele mi. to li sad naroda nema? Tu je muftija
Zukorli ono neto izjavio oko Dodika. Govorio sam i ja. Kao glavni,
obratio se dr. Mustafa Ceri. Govorio je o nekakvom vladaru u paniji koji je napravio upriju, pa ga je narod optuio da je pokrao
pare, pa je taj vladar rekao da do kraja ivota nee ii tom uprijom, da pokae da nije pokrao pare, ali, da on, dr. Ceri, hoe ii
tom uprijom, iako i njega optuuju za nekakve pare... Sluajui
ovaj konfuzni govor dr. Ceria pomislio sam kako su mi se u obje
situacije, bez mog traenja, prikazali hodnici podsvijesti biveg reisu-l-uleme, biveg kandidata, koji oito alosno tumara kroz plantau grijeha i pustinju ambicija. Kakve pare, odjednom?! Poslije u,
uz neke kahve, saznati da su ljudi u dijaspori, na vjersko povjerenje,
na instituciju biveg reisu-l-uleme, dali mnogo para za osnivanje i
rad bonjakih institucija (SBK, BNF, BANU), a da se parama, navodno, gube tragovi. Jedan od njih, najvjerovatnije, vodi ka privatnoj kandidaturi dr. Ceria. Moram i to rei: nije mi se nimalo dopao
odnos muftije Zukorlia prema dr. Ceriu, stekao sam utisak, i siguran sam u to, da muftija sa nekom neobinom strau, uiva u tumaranju dr. Ceria.
Trea pria: Poslije ovog skupa u damiji, bila je veera u dvorani pored damije. Puno naroda odsvakle. Narod nije zavrio sa veerom, a ustade dr. Ceri da dri govor... iako je maloas drao
govor u damiji. Svjedoci imaju, pa nek posvjedoe sljedee... Prvo,
da je dr. Mustafa Ceri najavio svoju ponovnu kandidaturu za lana
Predsjednitva BiH. Drugo, da je dr. Mustafa Ceri rekao da e ako
opet ne proe u utrci za Predsjednitvo BiH, kandidirati se za reisul-ulemu, jer ba tada, i ba tako, padaju izbori za reisu-l-ulemu.
Ogradio se aplauz, dr. Ceri je pobjedonosno otiao, a veera se
nastavila. Ova trea pria mi je ubjedljivo najtee pala. Razumio
sam da dr. Ceriu Svjetski bonjaki kongres ne znai nita. Malehan je Kongres, malehni su Bonjaci za njega. On ima elju da ue
u kakav zvanini kabinet, jal u Predsjednitvu, jal u Rijasetu, njega
do iznemoglosti boli i razvaljuje ta ambicija, i meni je iskreno ao
ovog znaajnog ovjeka dota se je doveo, da svoje padove i ponore prikazuje bez stida i obzira.

RUJAN 2015.

Gdje je izlaz?
Pokuao sam pomoi dr. Ceriu pred izbore, savjetujui ga da
se povue u ime jedinstva, da sauva svoj historijski znaaj od sebe
samoga, i da prione na projekte Svjetskog bonjakog kongresa.
Evo, opet u pokuati da dr. Ceriu kaem, kako ja vidim, ta je za
njega najbolje.
Prvo ta treba dr. Ceri razumjeti, a i mi s njime, da on, dr. Mustafa Ceri, vie nikad u ivotu nee biti reisu-l-ulema. Nee postati
ni lan Predsjednitva BiH, makar izbori bili svake hefte. A nee biti
ni evropski muftija. Jedina ansa da se dalje ne sramoti u opsesiji
da zasjedne na nekakvu funkciju, jeste da se bavi malim, finim hajrovima. ak i to njegovo djelovanje po fejsbuku, gdje se naklapa u
diskusijama sa raznim svijetom, djeluje neozbiljno. Namjesto da
gradi i vodi svjetsku bonjaku mreu, lider tog projekta, kao kakav
pubertetlija, objavljuje lajkove i antilajkove po fejsbuku. Veoma su
upitni i stavovi koje dr. Ceri objavljuje po tom fejsbuku, kao da je
neiji igra, pa nam poruuje: Ja sam arli, dok se sav muslimanski svijet zgraava nad islamofobijom u Francuskoj, pa nam sugerira da se u Zvorniku dogodio teroristiki napad, potpirujui tako
reiranu odmazdu nad bonjakim povratnicima. (Dodue, i muftija Zukorli je govorio da teroristiki napad u Zvorniku nije sluajan.) Dalo bi se tota jo analizirati u tim fejsbukim istupima dr.
Ceria, ali iz potovanja prema onih 20 godina, to je bio na elu
Islamske zajednice, mi to ne inimo.
Za mene osobno postoje dvojica likova koji se zovu dr. Mustafa
Ceri. Prvi je reisu-l-ulema dr. Mustafa Ceri ije djelo iznimno potujem i branim. O tome sam mnogo pisao. Nakon reisu-l-uleme
auevia, reisu-l-ulema Ceri je sigurno najhrabrije branio bonjaki narod. Stvorio je jedan retoriki model odvanog govora o
svojim interesima. Nema sumnje da su njegovih 20 godina na elu
Islamske zajednice jedna historijska gromada koju treba trajno potivati, uzimati kao uzor, braniti od svih, pa i od dr. Mustafe Ceria.
Drugi lik pod imenom dr. Mustafe Ceria je jedna tragina figura, ovjek koji se nije snaao nakon silaska sa pozicije reisu-l-uleme,
kada je pokazao neoekivanu, traginu i tunu opsjednutost Dunjalukom i potrebom da neto vano bude. Ovaj drugi lik koristi resurse onog prvog lika, i u ime njegovih zasluga radi stvari koje ne bi
smio raditi. Na alost, tu njegovu slabost koriste njegovi prvi saradnici, kako bi njega unizili, a sebe izdigli, tako da je danas nezvanini
ef SBK, BANU i BNF, zapravo, muftija Zukorli. Muftija je i akademik, iako nema akademskog djela, on je i politiki i vjerski lider u
Bonjaka, kako mu tepa osoblje ovih institucija. Zapravo, prvi saradnici dr. Ceria ne zovu dr. Ceria liderom u Bonjaka, ve tako
zovu muftiju Zukorlia. Kad analizirate ekipu koja je dr. Ceria navratila na kandidaturu, i koja ga je uspjeno vodila do izbornog i
svakog drugog poraza, zapravo prepoznate autante muftije Zukorlia. S obzirom na autoritarni, zatvoreni, podzemni karakter te
strukture oko muftije Zukorlia, kojega prate revolverai i kabadahije pria o SBK, BNF i BANU nee odmaknuti dalje od dva-tri
novopazarska sokaka. Kakvo Sarajevo, i kakva trosmajerova!
Nije svako jednako otporan na iskuenja. Nije dr. Mustafa Ceri kriv to nije razumio, to nije imao snage, to mu nije dato, to
je pao tamo gdje bi trebalo suvereno da leti. On moe biti kriv
samo ako ne razumije da svojim dunjalukim ambicijama ugroava uspomenu na jednog od najvanijih reisu-l-ulema u bonjakoj
povijesti. Ako dr. Ceri nastavi trajati u ambicijama da bude lan
Predsjednitva BiH, da ponovo bude reisu-l-ulema trajat e u
padu i sramoti. q
Fatmir ALISPAHI

45

IZ SVIJETA

BLISKI ISTOK ZONA KONTINUIRANOG RATNOG SUKOBA

Ruski geostrateki odgovor

SIRIJA: Ruska vojna intervencija na poziv
predsjednika Bashara Al-Assada
Ivanov: Obrana ruskih nacionalnih interesa
30. rujna 2015. Sergej Ivanov, glasnogovornik Kremlja, novinarima je priopio kako je ruski predsjednik Vladimir Putin od Vijea
Ruske Federacije dobio odobrenje za slanje ruskih vojnih jedinica u
inozemstvo, u Siriju. Vijee Federacije je jednoglasno podralo zahtjev predsjednika Putina sa 162 glasa za. Nitko nije bio suzdran,
niti je glasao protiv", rekao je Ivanov. Naglasio je kako e koritenje
ruskog ratnog zrakoplovstva u Siriji biti u skladu s normama meunarodnog prava i na zahtjev sirijskog predsjednika Bashara Al-Assada. Kako bi sve bilo u skladu s meunarodnim pravom, mora biti
ispunjen jedan od dva uvjeta, bilo da je rije o Rezoluciji Vijea sigurnosti UN-a ili na zahtjev zemlje o vojnoj pomoi na ijem e se
teritoriju provoditi vojne operacije. U tom pogledu, elim vas obavijestiti da se predsjednik Sirijske Arapske Republike obratio vodstvu nae zemlje sa zahtjevom za vojnu pomo, rekao je Ivanov i
dodao kako je ova operacija ruskog ratnog zrakoplovstva vremenski ograniena, te da jo nisu poznate vrste oruja koje e se koristiti. Istaknuo je da e ruski partneri odmah biti obavijeteni o odluci o koritenju ruskog ratnog zrakoplovstva u Siriji. Svi nai partneri i saveznici e danas biti obavijeteni o ovoj odluci. Specifine
informacije e se vjerojatno dijeliti s ministarstvima obrane, rekao
je Ivanov.
Mi se ne vodimo za bilo kakvim vlastitim politikim ciljevima ili
ambicijama, za to smo redovito bili optuivani. Stvar je samo u
obrani ruskih nacionalnih interesa, rekao je glasnogovornik Kremlja i naglasio kako je broj graana Rusije i zemalja Zajednice Nezavisnih Drava (ZND), koji se bore u redovima teroristike skupine
Islamske drave preao sve granice. Ve postoje ne desetci,
nego stotine i tisue takvih ljudi, od kojih su se neki vratili u Rusiju
i ne treba biti prorok da bi se reklo da e se oni nastavljati vraati
na nae podruje. Dakle, treba raditi proaktivno kako bi se sprijeilo pojavljivanje ovog problema kasnije u Rusiji, rekao je Sergej
Ivanov.

Zrani napadi provode se izvan civilnih naselja i na temelju na

obavjetajnih podataka
Zrani udari su poeli u srijedu, 30. rujna 2015., a u njima su
sudjelovali ruski zrakoplovi tipa Su-24, Su-25 i Su-34. Oni su iz zrane baze u Latakiji, na sjeverozapadu Sirije, napali brojne teroristike ciljeve u razliitim dijelovima zemlje. Ruski portal Aviationist
je objavio interaktivnu kartu koja pokazuje broj napada i pogoene
ciljeve. 30. rujna je izvreno 10 zranih udara protiv teroristikih
uporita, skladita oruja, goriva ili centara za obuku, 1. listopada
11 udara, a sljedei dan 18 zranih udara.
Kako pokazuje karta, veina udara je provedena u podruju
pod nadzorom tzv. pobunjenika izmeu gradova Hame i Homsa,
juno od grada Idliba, razorena je prometnica kojom su se snage
tzv. Islamske drave koristile na podruju izmeu Deir-Ez Zora i Hasake, uniten je centar za obuku brigade Suqour Al-Sham u Al-Jabalu, a gaani su i pobunjeniki poloaji iz frakcije Ahrar Al-Sham.

46

30. rujna 2015. poeo vojni angaman Rusije u sirijskom ratu

Naravno, udari su vreni i po poloajima ISIL-a i sirijskog ogranka
Al-Qa'ede, odnosno Al-Nusra Fronta.
Rusko Ministarstvo obrane je izjavilo da je uinkovito koristilo
svoje zrane snage u Siriji, ali za sada odbacuje mogunost udara u
Iraku. U kampanji sudjeluje vie od 50 zrakoplova i helikoptera, a
svi su napadi koordinirani sa regularnom Sirijskom vojskom SAA.
Ministarstvo obrane je objavilo snimke zranih udara, te priopilo
da se zrani napadi u Siriji provode iskljuivo izvan civilnih naselja i
na temelju na obavjetajnih podataka.

Tko gine u ruskim zranim udarima?

Zemlje lanice tzv. meunarodne koalicije za borbu protiv terorizma koju predvode SAD od Rusije su zatraile da prestane sa zranim napadima jer se, kako tvrde, gaaju pripadnici sirijske opozicije i civili. U zajednikoj izjavi, objavljenoj 2. listopada 2015., SAD,
Velika Britanija, Turska i ostale koalicijske snage navode kako e
ruski napadi samo dodatno pojaati ekstremizam.
Zanimljivo je i indikativno da su nakon prvih zranih udara ruske
vojske u Siriji, zapadni mediji poeli iriti vijesti o brojnim civilnim
rtvama, to su prilino sumnjive informacije. Drutvenima mreama nije trebalo puno da budu preplavljene dokazima o ruskim
zranim napadima koji su doveli do brojnih smrtnih sluajeva meu
civilnim stanovnitvom. Zapadne televizije, tiskani i digitalni mediji
te izvjetaje prenijeli su bez ikakve provjere ili utvrivanja vjerodostojnosti izvora. Najvie informacija o navodnim civilnim rtvama u
javnost plasirali su sirijski aktivisti iz humanitarne udruge Bijele
kacige (White Helmets), osnovane 2013. godine novcem Velike
Britanije, SAD-a i sirijske prozapadne opozicije.
Ruski odgovor na optube nije trebalo dugo ekati. Stare navike teko umiru i teko se rastati s osjeajem globalne dominacije.
To e biti bolan i dugotrajan proces, izjavio je Sergej Lavrov, ministar vanjskih poslova.
Ruski predsjednik Putin je priopio da je zanimljivo kako su se
informacije o civilnim rtvama u Siriji pojavile prije nego su ruski
zrakoplovi uope krenuli u svoje prve borbene misije. Rusija je
unaprijed bila spremna na medijske napade u vezi s navodnim rtvama zranih udara ruskog zrakoplovstva u Siriji, ali to ne znai da
ne bismo trebali obratiti pozornost na ovu vrstu podataka, rekao
je Putin.

PREPORODOV JOURNAL 179

IZ SVIJETA
Na optube i propagandu amerike koalicije, trend koji je s gubicima u pobunjeniko-teroristikim redovima sve vie jaati, ruski
premijer Dmitrij Medvedev je rekao da e Rusija nastaviti s vojnom kampanjom, jer se Rusija i sama mora zatiti od terorizma, a
bolje je da to ini sad u inozemstvu, nego kasnije kod kue.
Sirijski veleposlanik u Rusiji, Riad Haddad, potvrdio medijima
da su ruski zrakoplovi izvrili napade na poloaje terorista i da nije
bilo rtava meu civilnim stanovnitvom. Bombardirani su poloaji koji su daleko od naseljenih mjesta, objasnio je Riad Haddad,
koji se zahvalio ruskom predsjedniku i ruskom narodu za njihov
odnos prema situaciji u Siriji, te naglasio kako se podrka Siriji provodi u skladu s meunarodnim pravom.

General Kartapolov: Svi su dobrodoli koji ovom poslu ele

dati konstruktivan doprinos
Na stranicama Ministarstva obrane Rusije 3. listopada objavljena je izjava prvog ovjeka Glavnog operativnog stoera Oruanih
snaga Rusije, general pukovnika Andreja Kartapolova, u kojoj stoji
da su u tri dana ruske zrane snage potkopale materijalnu i tehniku bazu terorista i znaajno smanjile njihovu borbenu sposobnost.
Od 30. rujna je ruska avijacija provela vie od 60 letova na
podruju Sirijske Arapske Republike i unitila vie od 50 infrastrukturnih objekata teroristike organizacije Islamske drave. Uniteni
su zapovjedni i upravljaki centri, skladita streljiva i eksploziva,
komunikacijski centri, tvornice mina i pogoni za proizvodnju oruja
za samoubojice, kao i kampovi za obuku militanata Iz nae zrane
baze u Siriji smo djelovali u cijeloj dubini teritorija. elim naglasiti
da smo tokom ova tri dana bili u mogunosti potkopati materijalnu
bazu terorista i znaajno smanjiti njihov borbenu potencijal, rekao je general Andrej Kartapolov.
No, naglasio je neto to bi, ako se ispostavi tonim, trebalo
zabrinuti Europu, ije bi obavjetajne slube hitno trebale stupiti u
kontakt s ruskom, sirijskom i drugim obavjetajnim zajednicama u
regiji, prije svega s Turskom, te sprijeiti moguu katastrofu. Naime, ruski general je rekao kako njihovi obavjetajni podaci govore da militanti ostavljaju podruja pod njihovom kontrolom. U
njihovim redovima su zavladali panika i bijeg. Oko 600 plaenika je
napustilo svoje poloaje i pokuavaju doi do Europe. U tom smislu, nai zrani napadi ne samo da e se nastaviti, nego emo poveati njihov intenzitet, izjavio je general pukovnik Andrej Kartapolov.
Mi prije zranih udara ruskog zrakoplovstva redovito upozoravamo sve strane i sve podatke dijelimo s naim inozemnim kolegama. Tokom tih kontakata preporuujemo da se iz regije povuku
instruktori i savjetnici, kao i vrijedni radnici koje plaaju ameriki
porezni obveznici. Takoer se preporuuje da se obustave letovi
zrakoplova na podruju naeg djelovanja. Podsjeam da se u Bagdadu otvorio Meunarodni informacijski centar i koordinacijski
odbor. Tamo pozivamo svakoga tko je zainteresiran za borbu protiv teroristike skupine Islamske drave. Jedan od zadataka Centra
je koordinacija aktivnosti i spreavanje incidenata, dok mi otvoreno pozivamo sve da s nama podijele bilo kakve korisne informacije
o objektima 'Islamske drave' u Siriji. Otvoreno priznajemo da danas imamo takve kontakte samo s naim kolegama u Centru iz Irana, Iraka i Sirije. Ostajemo otvoreni za dijalog sa svim zainteresiranim zemljama i svi su dobrodoli koji ovom poslu ele dati konstruktivan doprinos", u svom vie nego jasnom obraanju novinarima je rekao general pukovnik Andrej Kartapolov.

RUJAN 2015.

Gdje je granica ruskog i amerikog djelovanja u Siriji?

Naravno da e ruska operacija u suradnji s vladom Bashara AlAssada u Siriji protiv tzv. Islamske drave biti puna iznenaenja,
jer sadri mnoge pojedinosti jo uvijek nepoznate Sjedinjenim
Amerikim Dravama, prenose svjetski mediji. Ruska bombardiranja su dovela pod znak pitanja uinkovitost i transparentnost kampanje koju su prije godinu dana zapoele SAD i njezini saveznici,
prenosi turski list Radikal. Moskva odrava kontakte s Washingtonom, ali i djeluje vrlo brzo, bez mogunosti da druga strana stigne odgovoriti Washington je pritisnut uza zid. Karavana 'revolucija' koja se kretala od Zapada ka Bliskom istoku je u Siriji dola
svom kraju. Obamina doktrina je poraena i zadnje povlaenje se
vidi u naputanju programa obuke pobunjenika, smatra turski
dnevni list i dodaje kako je Rusija odluila uspostaviti red u Siriji i
to e uiniti.
Pentagon se, naravno, ne moe pomiriti s ovom poraavajuom injenicom i priopio je da e, ukoliko Rusija bude provodila
udare po poloajima umjerene opozicije, pripremiti vojni odgovor. Pentagonovi strunjaci razmatraju o vojnom odgovoru na ruske antiteroristike operacije u Siriji. U svojim analizama, ameriki
strunjaci istrauju nain kako bi se otvoreno suoili s Moskvom,
ako rusko ratno zrakoplovstvo bombardira poloaje "umjerene
oporbe" koju financira Washington, prenosi AP. Sa svoje strane,
rusko Ministarstvo obrane je priopilo u vie navrata da e odmah
objaviti rezultate svake faze posla njihovih zranih snaga. Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, Maria Zaharova,
podsjetila je da mediji i zapadni dunosnici mogu kontaktirati slubene ruske izvore, koji e im pruiti sve dostupne i potvrene informacije.

Rusi su pokazali da se ne ale

SAD se boji Rusije, konkretnije Putina, jer u njegovoj vlasti vidi
kraj svoje globalne dominacije. Strateki je to po SAD vrlo loe jer
boje se neeg ega se ne trebaju bojati nije Rusija post-revolucionarni Iran koji e ih nazivati 'velikom sotonom'. Putin i danas SAD
oslovljava s 'nai ameriki partneri', ali SAD to jednostavno ne moe prihvatiti.
Rusija ne eli slom SAD-a, nipoto, Rusija samo eli da SAD sie
za jednu stepenicu sa svog 'jedina-super-sila' pijedestala i pritom
argumentira da e to biti dobro i za SAD i za Rusiju i za cijeli svijet.
Bi li zaista to bilo dobro? Svakako da bi, broj ratova u svijetu bi se
neminovno morao smanjiti jer bi velike sile morale djelovati na
istoj razini, a ovako imamo unipolarni svijet u kojem gotovo sve
vee ratove pokree SAD.
U zadnja dva dana Rusija je po prvi put promijenila tu svoju
'sluajte dragi partneri' retoriku u onu 'ako nee milom, onda e
silom'. Svaki ruski zrani udar na, od strane SAD-a poduprijete, militante je na neki nain i udar na SAD, tonije na Obaminu politiku
koja se pokazala tvrdoglavija i od one koju je predvodio George W
Bush.
Amerika koalicija u Siriji i Iraku je bila krajnje 'kilava'. Njihovi
navodni saveznici od Turske, Francuske, Jordana do Katara i Saudijske Arabije pridonijeli su malo i nita. Ruska koalicija mogla bi
biti daleko uinkovitija, na njenoj strani sada se bore sirijska vojska,
Hezbollah, iraka vojska i Iran.
Ova ruska koalicija ne planira 'degradirati' teroriste, kao to je
popularno izjavio Obama, ona ih planira zaista unititi. Neki tvrde
kako je to nemogue, no nije to ba tako, neke zemlje su u tome
uspjele Alir je uspio 90-ih, sama Sirija je uspjela 80-ih.

47

IZ SVIJETA
Amerikanci se sada prijete kako 'nee biti izgurani' iz Sirije, da
e pojaati svoje zrane napade. Pa neka ih pojaaju, do sada ionako nisu napravili dovoljno jer je ISIL napredovao, a imali su vie od
godinu dana.
No, time Obama nee spasiti svoje toliko pripremano 'nasljedstvo'. Ako se pak SAD odlui na jo jedan kaubojski 'mi smo najvaniji' potez, onda mogu samo uperiti svoje lovce na Damask, a tada
e poeti djelovati ruska protuzrana obrana koja je zasigurno ve
uglavljena na stratekim mjestima. To nas vodi u ogroman kaos i to
valja izbjei.
Obama je svoj debakl ve doivio i sada mu treba to je bolje
mogue omoguiti nekakav jednostavan izlaz iz ove situacije. Rusi
su pokazali da se ne ale, a sada bi trebali znatno poveati intenzitet i krenuti u veliku koordiniranu akciju zajedno s kopnenim snagama sirijskih i pro-sirijskih snaga, a Amerikancima treba obeati
da e sve biti gotovo do kraja godine, a onda moe uslijediti i cijeli
demokratski proces, amnestije, izbori, formiranje oporbenih politikih stranaka itd., ali demokratski, u pravom smislu te rijei da
sirijski narod na kraju ipak sam odlui. To bi bio pozitivni zavretak
jedne ogromne tragedije, na to SAD mora pristati i mora im se
objasniti da stvaranje njihovih marionetskih reima na ruevinama
neko stabilnih drava vie ne prolazi, pie jedan hrvatski vojnopolitiki analitiar.

IRAK: Zatije pred buru

Irak eli veu rusku ulogu
Nedugo nakon to je Rusija poela izvoditi zrane napade protiv pobunjenikih frakcija u Siriji, Irak je poruio kako bi i oni pozdravili ruske snage u njihovoj zemlji. Iraki premijer Haider al-Abadi rekao je u razgovoru za novinsku agenciju France 24 kako su
poeli primati veliku koliinu informacija od Sirije i Rusije po pitanju ISIL-ovih terorista. Na upit da li je ve razgovarao s ruskom stranom o potencijalnom pokretanju operacija i u Iraku, Abadi je rekao: Ne jo, ali postoji mogunost. Ako dobijemo takvu ponudu
razmotriti emo je, ja bih je svakako pozdravio.
tovie, Bagdad poruuje kako eli da Rusija ima veu ulogu od
SAD-a. Hakim al-Zamili, predsjednik irakog parlamentarnog Vijea
za obranu, komentirao je: Moda emo morati uskoro zatraiti od
Rusije da pokrene zrane napade u Iraku. Mislim da emo u narednim danima ili tjednima zatraiti to od Rusije, ovisno o njihovom
uspjehu u Siriji. eljeli bismo da Rusija odigra veu ulogu u Iraku,
da, definitivno veu nego to je imaju Amerikanci.
U isto vrijeme dunosnik ruskog Ministarstva vanjskih poslova,
Ilija Rogaev, rekao je kako e Rusija razmotriti pokretanje zranih
napada i u Iraku ukoliko dobije takav zahtjev od irakih vlasti.
Ovo je svakako udarac Washingtonu koji je sebe smatrao jedinim konkretnim anti-ISIL akterom u Iraku i Siriji. Spomenimo i to
kako SAD smatra vlast u Bagdadu svojim saveznikom, no sada vidimo da se stvari poinju mijenjati u korist Moskve.
Amerika politika intervencionizma glavni je krivac za stvaranje
Islamske drave, izjavio je poetkom rujna Michael Lders, njemaki analitiar i ekspert za Bliski istok, u intervjuu za Deutschlandfunk
(DLF). Uzmimo za primjer Irak. Najvea greka Amerikanaca nakon rata 2002. godine je bilo rasputanje irake vojske i Baatha,
stranke Sadama Husseina. Stotine tisua sunita preko noi su ostale bez posla. Upravo ti suniti danas su kostur Islamske drave. Bila
je to eklatantna greka, i nije se to dogodilo prvi put. Islamska drava je proizvod SAD-a. Al-Qa'eda i talibani u Afganistanu su nastali kao reakcija na ameriku intervencionistiku politiku. Ali se na

48

Haider al-Abadi, iraki premijer

grekama ne ui, uvijek se iznova ine nove greke. I sada stie raun za tu politiku u obliku ogromnog vala izbjeglica iz Iraka, Sirije,
rekao je Lders.

Turska vojna intervencija protiv pripadnika PKK-a

8. rujna Turska je potvrdila da su njezine kopnene snage nakratko ule na iraki teritorij, gdje Radnika stranka Kurdistana
(PKK) ima svoje baze, radi operacije pronalaenja kurdskih pobunjenika. Bio je to turski odgovor na napad dva dana ranije u Daglici,
na krajnjem jugoistoku Turske, u kojem je poginulo 16 turskih vojnika. Turska vlada obeala je iskorijeniti PKK dan nakon tog napada
na oruane snage, najsmrtonosnijeg unazad vie godina. Turski
predsjednik Recep Tayyip Erdogan obeao je da nee prepustiti zemlju teroristima. Nismo prepustili i neemo prepustiti ovu zemlju
trojici ili petorici terorista, rekao je Erdogan.
Tursko ratno zrakoplovstvo je tokom rujna u vie podruja sjevernog Iraka izvelo zrane napade na poloaje pripadnika PKK-a.
Nakon dvije i pol godine prekida vatre, oruani sukobi izmeu Ankare i PKK-a ponovo su buknuli u srpnju na jugoistoku zemlje. Porast nasilja izmeu turskih sigurnosnih snaga i PKK-a unitio je mirovni proces koji je predsjednik Erdogan pokrenuo zajedno s pritvorenim voom PKK-a Abdulahom Ocalanom 2012. godine. Gotovo da i nema dana bez sukoba turskih snaga sigurnosti i kurdskih
gerilaca. U posljednja dva mjeseca u sukobima je poginulo oko 150
turskih vojnika i 1.100 pripadnika PKK-a, a od pobune Kurda 1984.
godine u sukobu dviju strana izgubljeno je oko 40.000 ivota. PKK
se ve tri desetljea bori protiv turskih vlasti za veu kurdsku autonomiju i na popisu je teroristikih organizacija u Europi i SAD-u.
Kao to je vidljivo, vojni sukob se prelio i na susjedni Irak.

Kurdski uspjesi u prodaji nafte i ratu protiv ISIL-a

Sredinom rujna mediji su objavili kako Iraki Kurdistan, autonomno podruje na sjeveru Iraka, i dalje izvozi naftu u SAD i druge zemlje unato injenici da je iraki Federalni sud donio presudu kojom
se zabranjuje izvoz nafte bez odobrenja Vlade Iraka. To je spor koji
ve due vrijeme traje izmeu Bagdada i Arbila. U prosincu 2014.
postignut je dogovor prema kojem je reeno da e se situacija rijeiti, no spor i dalje postoji, a Kurdi izvoze sve vie nafte. U igri je velik
novac i Kurdi ga ne ele dijeliti s Bagdadom. Vana injenica u ovome
sukobu jeste to iraki Kurdi imaju dobre odnose sa SAD-om i dok
je tako mogu si dopustiti ovakav stav prema Bagdadu. S druge strane, Bagdad je svjestan toga da ne smije previe pritiskati Kurde jer e
oni u tom sluaju posegnuti za kartom odcjepljenja od Iraka.
Krajem rujna 2015. objavljeno je kako kurdske snage ostvaruju
napredak protiv ISIL-ovih terorista, koje su uspjeli izbaciti iz nekoliko
naselja u blizini Kirkuka na sjeveru zemlje. Uspjeli su preuzeti kontrolu nad oko 55 kilometara kvadratnih prostora, ukljuujui nekoliko

PREPORODOV JOURNAL 179

IZ SVIJETA
naselja i Ghara visoravan. Dunosnici kurdske autonomne Vlade istiu kako je u operaciji ubijeno najmanje 40 pripadnika ISIL-a, a poginulo je i 15 pripadnika kurdskih snaga. Snage Irakog Kurdistana,
Pemerge, sada napreduju prema glavnom cilju, a to je kljuno uporite ISIL-a, Hawijah, na oko 55 kilometara zapadno od Kirkuka.

JEMEN: Rat u Jemenu saudijska nona mora koja

e joj isuiti resurse?
Nove rtve i humanitarna katastrofa u oekivanju napada
na glavni grad Sanaa
Saudijska koalicija u Jemenu imala je 6. rujna 2015. najtei dan
otkako su zapoeli agresiju usredotoenu protiv Houthi pobunjenika. U jednom danu izgubili su preko 50 vojnika, i to najvie iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, zemlje koja sudjeluje u saudijskoj koaliciji.
Vojnici su ubijeni nakon to su Houthi pobunjenici ispalili raketu
koja je pogodila vojno skladite u vojnom kampu istono od glavnog grada Sanaa. Dravna novinska agencija iz UAE-a prenijela je
kako su 22 vojnika preminula na licu mjesta, dok ih je jo 23 preminulo nekoliko sati kasnije od posljedica ranjavanja. Houthi pobunjenici potvrdili su napad te istaknuli kako su ispalili raketu Toka, sovjetske proizvodnje. Njihovi izvori su prenijeli kako je broj
ubijenih vojnika i znatno vei, spominje se brojka i od preko 200
ubijenih vojnika. Osim toga, istog dana smrtno je stradalo petero
vojnika iz Bahreina, jo jedne zaljevske monarhije koja sudjeluje u
saudijskoj vojnoj koaliciji. Prema pisanju bahreinske dravne novinske agencije vojnici su poginuli branei junu granicu Saudijske
Arabije. U UAE i Bahreinu proglaeni su Dani alosti.
7. rujna katarska televizija Al-Jazeera objavila je kako je Katar
poslao 1.000 vojnika u Jemen, kao i 200 oklopnih vozila i 30 amerikih Apache helikoptera. Ovim potezom rat u Jemenu dodatno
eskalira. Podsjetimo, katarski vojni zrakoplovi ve mjesecima sudjeluju u napadima na poloaje Houthi pobunjenika, no ovo je prvi
put da u zemlju ulaze i kopnene snage. Vojni izvori prenose kako e
se katarski vojnici pridruiti drugima iz anti-Houthi koalicije koju
predvodi Saudijska Arabija u nastojanju da preuzmu kontrolu nad
glavnim gradom Sanaa. U isto vrijeme saudijska TV stanica Al-Arabiya prenijela je kako su dodatne saudijske kopnene snage takoer
prele granicu s Jemenom.
Sredinom rujna poeli su intenzivni zrani napadi na glavni
grad Jemena, koji se i dalje nalazi pod kontrolom Houthi pobunjenika, to je znak da lojalistike snage pripremaju kopnenu operaciju potpomognute kopnenim snagama saudijske koalicije. Saudijski rat u Jemenu sve vie postaje nemogua pobjeda. rtve su
sve brojnije, zdravstveni sustav je pred kolapsom, a zemlja je skoro u potpunosti unitena. Humanitarna katastrofa podjednako je
neizdriva, a jemenske izbjeglice, za razliku od sirijskih, nemaju
kamo pobjei.

Saudijski tenkovi u Jemenu

RUJAN 2015.

Tokom pola godine saudijske agresije na Jemen, prema izvjetaju UN-ove agencije UNICEF, poginulo je 505 djece, a jo 702 ih je
ranjeno. U izvjetaju se takoer navodi kako se ak 1,7 milijuna
mladih ljudi nalazi u riziku od pothranjenosti zbog velike humanitarne krize koja je uz rat takoer pogodila Jemen, inae najsiromaniju zemlju na Bliskom istoku. UNICEF upozorava kako je ovaj
konflikt najopasniji po djecu, naroito one ispod pet godina. Svakim danom snovi ove djece se unitavaju. Njihovi domovi, kole i
zajednice se unitavaju, a njihovi ivotu ugroeni su i bolestima i
nedostatkom hrane, istaknula je Julien Harneis, predstavnica UNICEF-a za Jemen.
UN-ov ured za ljudska prava iskazao je poetkom rujna 2015.
veliku zabrinutost zbog porasta broja civilnih rtava u Jemenu, a
posebice u provinciji Taiz, na junom kraju Jemena, gdje je u prvoj
polovici rujna poginulo 95 civila, a ranjeno 129. UN je dokumentirao da je od oujka do kraja rujna u Jemenu poginulo 2.112 civila,
dok je 4.519 ranjeno.

Saudijski reim gubi stabilnost na svojim junim granicama

Analitiari se sve vie pitaju hoe li rat u Jemenu postati saudijska nona mora koja e joj isuiti resurse? S druge strane postaje
sve jasnije kako su nepobitni dobitnici svakoga rata na Bliskom
istoku teroristike skupine Al-Qa'eda i ISIL, koje vrlo lako mogu
konsolidirati svoju kontrolu u pojedinim dijelovima Jemena.
Kao to je ve reeno, visoka cijena u rtvama poela se biljeiti i meu arapskim koalicijskim snagama, naroito u Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Na saudijskoj strani rat je
odnio ivote vojnog osoblja na saudijsko-jemenskoj granici. Meu
njima je i brigadni general Ibrahim Hamzi, drugopozicionirani najvii saudijski vojni asnik. Analitiari naglaavaju kako ovaj rat na taktikoj razini postavlja pitanje o sposobnosti Saudijske Arabije da
eliminira Huthije i njihov utjecaj na Arapskom poluotoku. Umjesto
toga, saudijske vlasti upotrebljavaju svoje rtve za vladinu nacionalistiku propagandu kako su prijevremeni udari potrebni da se zaustavi huthijevska navala i iranski nasrtaj. Na poetku je Rijad obeavao brzu i uinkovitu akciju, ali sada su sami Saudijci postali metom
ne samo u Jemenu nego i u vlastitoj zemlji, jer jemenske snage
prelaze granicu i izvravaju napade i na saudijskom teritoriju.
Saudijska vojna intervencija moda je ula u slijepu ulicu pola
godine nakon svog poetka, unato objavljenoj pobjedi u Adenu i u
drugim junojemenskim podrujima. Kratkotrajan povratak jednog
od jemenskih predsjednika Abeda Raboa Mansura Hadija u Aden u
rujnu, na saudijskom vojnom zrakoplovu, obiljeio je simbolinu saudijsku pobjedu, ali nije osigurao i pozitivan kraj saudijske pustolovine. Rat u Jemenu nije potreban rat zbog samoobrane ve je nasilna
agresija zbog utjecaja huthijevskih snaga, ne samo u Jemenu nego i
u Saudijskoj Arabiji. Pod izlikom prijetnje nacionalnoj sigurnosti, ovo
je bio prijevremeni udar koji je inaugurirao agresivnu saudijsku regionalnu vanjsku politiku Saudijski cilj je bio osloboditi Sanu od huthijevske kontrole i ponovno postaviti Hadija kao predsjednika. Moda je preuranjeno da se objavi saudijska pobjeda. Rijad nije siguran
kakva e biti poslijeratna budunost Jemena i jemenske politike,
posebno nakon to bi se osvojila Sanaa. Jedino se mogu nadati da e
instalirati lojalnu jemensku vladu s mogunou odravanja kontrole
nad huthijevskim snagama, posebice u sjevernim predjelima Jemena. Najgori scenarij po Rijad je da se rat pretvori u dugotrajnu vojnu
kampanju koja moe zapoeti dugotrajan jemenski graanski sukob,
s razliitim regionalnim i meunarodnim igraima u pozadini, odnosno da se Saudijska Arabija do grla ukopa u rat poput onoga u Siriji.
Takav sukob bi bez sumnje isuio saudijske resurse i u potpunosti

49

IZ SVIJETA
izokrenuo domae ciljeve rata, a to je konsolidacija monarhije kralja
Salmana, projekcija vojne moi, umirivanje dihadista i islamista te
konsolidacija saudijskog militantnog religijskog nacionalizma. Produeni rat teti saudijskom vodstvu i riskira pokretanje domaeg disidentskog pokreta, posebice ako se povea broj saudijskih rtava
Saudijski reim je sada duboko ukopan u unutarnju i sloenu jemensku politiku i moda e potraga za stabilnou na svojim junim granicama zavriti samo produivanjem patnje i ruilakom pustolovinom, pie jedan hrvatski vojno-politiki komentator.

AFGANISTAN: Talibani jo nisu poraeni

Afganistanski talibani ostvarili najvei napredak od 2001. godine
Afganistanski talibani ostvarili su krajem rujna 2015. najvei teritorijalni napredak u zadnjih 14 godina kada je protiv njih pokrenuta
amerika i koalicijska vojna intervencija. 28. rujna zauzeli su Kunduz,
grad od 300.000 stanovnika na sjeveru zemlje, podigli svoju zastavu
iznad glavnog trga i iz zatvora oslobodili vie stotina svojih boraca. To
je prvi put od 2001. da su afganistanske vladine snage napustile sjedite u gradu Kunduz. Iznenaujui napad desio se svega dan prije
no to je afganistanska Vlada, pod vodstvom predsjednika Ashrafa
Ghanija, trebala obiljeiti godinu dana od preuzimanja vlasti.
Nakon poetnog oka i nevjerice, uslijedila je brza protuofenziva afganistanskih snaga, a njima se u zranim napadima pridruila i
amerika vojska. Vojno-politiki analitiari smatraju kako je za
afganistanske vlasti od velike vanosti to prije povratiti kontrolu
nad gradom jer su svjesni kako bi pobjeda talibana mogla u potpunosti ugroziti mirovni proces, ali u konanici i njihov ostanak na
vlasti. Za SAD je Kunduz takoer bitan jer ako ovaj grad postane
uporite talibana dovesti e se, jo jednom, u pitanje kompletna
amerika vojna intervencija u ovoj zemlji.
Nakon protuofenzive veina talibana se povukla iz grada nakon
tri dana, odnijevi sa sobom zarobljeno oruje, municiju i vozila. U
pojedinim dijelovima grada borbe su se vodile jo 10-ak dana, kada
su se talibani u potpunosti povukli istiui kako su to uinili da bi se
zatitili ivoti civila. Borbe su pokrenule i masovno raseljavanje
stanovnitva deseci tisua sklonili su se u susjedne provincije.
U isto vrijeme talibani su znatno napredovali na drugim lokacijama zauzeli su okruge Baharak i Warduj u provinciji Badakhshan,
kao i okruge Tala wa Barfak i Qala Zal na sjeveru Afganistana. Sukobi
izbijaju i na drugim lokacijama u zemlji, a jedan od veih lociran je
juno od Kabula gdje vladine snage nastoje ponovno otvoriti glavnu
prometnicu. Na tom prostoru sukob je buknuo u gradu Ghazni.

Zone u kojima talibani napadaju oznaene su tamnijom bojom

50

2017. krvava godina i za civile i za redarstvene snage?

Rat u Afganistanu, koji je otpoeo prije nepunih 14 godina,
svakako je najdulji ameriki borbeni pohod u povijesti. Vojna kampanja protiv afganistanskih talibana, Al-Qa'ede, Islamskog pokreta
Uzbekistana i mree Haqqani preivjela je dvojicu amerikih predsjednika, a vrlo vjerojatno e se nastaviti i nakon to SAD i NATO
povuku ostatke svojih trupa do kraja 2016. Unato stotinama milijardi dolara koje su potroene, nekoliko hitnih zakonodavnih
akata amerikog Kongresa, 2.364 ubijenih amerikih vojnika, desetak tisua ranjenika, Afganistan je i dalje zemlja koja je veinom
u ratu.
Velik udio afganistanske provincije, daleko od gradskih sredita
koja su briljivo pod prismotrom afganistanskih nacionalnih sigurnosnih snaga, ili su de facto pod kontrolom talibana ili prihvaaju
talibanski utjecaj. Ista ta zabaena podruja su primarno mjesto
regrutacije i obuavanja za ostale militantne skupine koje nastoje
sruiti vladu predsjednika Arafa Ganija, ukljuujui medijski eksponiran kamp ISIL-a u provinciji Logar.
Prema izvjetaju iz svibnja 2015. godine, afganistanske snage
sigurnosti doivljavaju najvee razine rtava otkako su zapoeli sukobi. Samo u prvih 15 tjedana ove godine poginulo je ili ranjeno
4.950 afganistanskih vojnika i policajaca, to je porast u odnosu na
prethodnu godinu od vie od 70%. I dok se te brojke ine puno viima kad se usporede s drugim procjenama, ovaj uzlazni trend u
potpunosti je u skladu s ostalim procjenama amerike vlade.
Poseban nadzornik za afganistansku obnovu je komentirao da
afganistanska vojska nastavlja doivljavati ozbiljne borbene gubitke tijekom sukoba s pobunjenicima. I ameriki elnik Zdruenog
zapovjednitva ISAF-a je istaknuo sline podatke jo u studenom
2014., kada je spomenuo novinarima da nacionalne sigurnosne
snage jednostavno ne mogu vie trpjeti takve gubitke na dulji period.
U izvjetaju iz srpnja 2015. nastavljen je ovakav trend. Iako je
afganistanska vojska narasla za preko 2.600 vojnika tijekom drugog
kvartala 2015., taj porast je u biti protuuravnoteen poveanim dezerterstvom ili naputanjem slube. Kako rastu rtve tijekom godine, mladii koji se pridruuju sigurnosnim snagama kako bi primili
plau dezertiraju zbog straha da e biti ubijeni, ozbiljno ranjeni ili
demoralizirani. Takoer, mnogi koji se prikljue vojsci i policiji odlaze esto svojim kuama bez doputenja, kako bi pomogli u poljoprivrednim radovima, popravcima ili skrbi za obitelji.
Samo treinu afganistanskih snaga ISAF smatra iznad ocjene
odrivosti. Temeljeno na procjeni ove koalicije, od 21 afganistanske redarstvene jedinice, u preko vie od 175 kategorija, samo 4%
je odrivo. Drugim rijeima, nakon to je ISAF potroio desetke milijardi dolara afganistanska nacionalna sigurnost je i dalje vie nego
upitna.
Sada se te nacionalne snage ponajvie same bore protiv talibanskih skupina, a afganistanski civili se esto nalaze izmeu dvije
vatre. Tokom prvih est mjeseci 2015. Ujedinjene nacije su izbrojale 4.921 civilnu rtvu, to je mali porast od istog razdoblja lani. Zanimljivo je kako je porastao broj rtava afganistanskih civila otkako
su amerike trupe slubeno zavrile borbene aktivnosti 2012. Tokom zadnje godine borbe, UN je zabiljeio 3.138 civila koji su ubijeni ili ranjeni kao posljedica sukoba. Idue godine ta brojka je narasla na 3.921. Kako su se strane trupe povlaile, a afganistanske
ulazile u borbenu zonu, civili su postajali lakom metom. Ako se
ovakva praksa nastavi, pretpostavlja se da e 2017. biti krvava godina i za civile i za vojno-policijske snage. q
Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 179

KULTURA

PRIA O SEVDALINKAMA: HAMDIJA AHINPAI BATINIK BONJAKOG USMENOG PJESNITVA IZ PLJEVALJA

Moeviu, mali Carigrade

Moeviu, mali Carigrade,
dok bijae, dobar li bijae!
Kroz tebe se proi ne mogae,
od oaka i od muebaka,
od momaka i od evojaka:
od ljepote irkovia Magde,
ja je gledah, a majka je ne da!
Podaj, majko, otii u sama,
ostaviu otvorena vrata,
i avlijska obadva kanata;
imam brata, zatvorie vrata,
imam seju, utjeie majku!
Hamdija ahinpai, jedan od najveih batinika bonjakog
usmenog pjesnitva, roen je 1916. godine u Pljevljima. Potie iz porodice gdje se muzika smatrala sastavnim dijelom ivota. U rodnom
gradu je zavrio osnovno obrazovanje, a zatim se upisao u Veliku
medresu kralja Aleksandra u Skoplju i zavrio je u svojstvu vjerouitelja, nakon ega odlazi u Ulcinj i tu slubuje do 1941. godine. Iz ovog
grada, zbog ratnih okolnosti, odlazi i zapoljava se najprije u Sarajevu, potom u Bosanskoj Gradiki i Sanskom Mostu, gdje je slubovao
kao vjerouitelj sve do osloboenja Jugoslavije 1945. godine.
Te godine donosi se zakon da se izbjeglice moraju vratiti u svoja rodna mjesta, te se Hamdija ahinpai vraa u Pljevlja i stavlja
na raspolaganje tadanjim vlastima.
Radio je nekoliko godina u gradskoj osnovnoj koli kao uitelj pjevanja. Slobodno vrijeme posveivao je Kulturno-umjetnikom drutvu
Vladimir Kneevi Voloa, u kojem je bio muziar i pjeva solista.
Radio je kao sekretar u Odboru Islamske zajednice u Pljevljima.
Kada je stupio na snagu Zakon o ukidanju zara i ferede (pokrivanje lica muslimanki u javnom ivotu), javno je 1951. godine protestvovao
protiv toga, zbog ega je 1952. godine zatvoren i upuen na Cetinje na
izdravanje zatvorske kazne, bez ikakvog prethodnog suenja.
Nakon tri i po godine robijanja puten je na slobodu, ali nije
mogao nigdje na teritoriji Crne Gore dobiti slubu. Da bi prehranio
svoju suprugu i sebe pjevao je po sandakim kafanama u Priboju,
Novoj Varoi i Novom Pazaru. U Sarajevo odlazi 1960. godine, gdje
se u gimnaziji Braa Ribar zapoljava kao sekretar kole. Na tom
mjestu e doekati penzionerske dane, 1985. godine.
Hamdija je cijeli svoj ivot posvetio prikupljanju izvornih lirskih
narodnih pjesama-sevdalinki, koje je na naroit nain i interpretirao.
Sakupio je i sauvao od zaborava oko 2.000 lirskih pjesama. Zapisivao je rijei i melodije i na taj nain sauvao to blago svoga grada i
svoga kraja, ime je na sebe skrenuo panju muzikih strunjaka.
Hamdija ahinpai je zapravo je svojevrstan pjevaki fenomen. Kako je znao nekoliko jezika, mogao je istim osjeajem i ljepotom melosa otpjevati na bosanskom, albanskom, makedonskom, ali i turskom jeziku. Osim teksta, znao je i melodiju, to je
velika odlika ovog narodnog pjevaa. U zenitu svoga pjevakog
umijea kada je imao 40-ak godina ahinpai je posjetio u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti u Beogradu crnogorskog etnomuzikologa Miodraga A. Vasiljevia i u nekoliko dana mu otpjevao

RUJAN 2015.

Hamdija ahinpai
preko 300 pjesama, koje su snimane na magnetofonsku vrpcu. Tako je nastala zbirka Jugoslovenske narodne pjesme iz Sandaka po
pjevanju Hamdije ahinpaia iz Pljevalja od 300 pjesama koja je,
dvojezino i sa notnim zapisima, objavljena u Moskvi 1967. godine
u izdanju Akademije nauka SSSR. Naalost, od ove knjige koja je
prokrila put nae muzike kulture u svjetsku batinu, sauvana je
veoma loa kopija. Kod nas nije tampana!
Zaviajni klub Pljevljaka i prijatelja Pljevalja iz Bosne i Hercegovine sa sjeditem u Sarajevu tampao je 2002. godine knjigu pjesama sa notnim zapisima Po Taslidi pala magla u kojoj je ulo stotinjak ahinpaievih pjesama.
Najvie pjesama nauio je od svoje majke erife, koja je izuzetno
lijepo pjevala i znala veliki broj pjesama. Pjevajui ih prenosila ih je na
svoje sinove, a naroito ih je Hamdija pomno pamtio, pjevao i biljeio.
Zbog tekog oteenja vida Hamdija je u ranom djetinjstvu, ali dovoljno odrastao da bi mogao pamtiti pjesme, mjesecima morao nositi zavoj na oima. Tako je bio upuen da se stalno nalazi u majkinom drutvu, a kako su joj i zbog runog rada, i zbog pjesme esto dolazile
ene, a i ona ila u komiluk, djeak Hamdija bio je esto u prilici da
slua pjesme, i one su mu se urezivale u sjeanje. Tako je Hamdija od
sve brae zapamtio najvei broj pjesama i umio ih je najljepe pjevati.
Hamdija ahinpai je umro 2003. godine u Sarajevu, gdje je i
sahranjen. Njegova izuzetna zaostavtina jo eka detaljno prouavanje i publikovanje.
Jedna od sevdalinki koju nam je otrgnuo od zaborava rahmetli
Hamdija ahinpai je pjesma Moeviu, mali Carigrade, iz ijeg
se prvog stiha da naslutiti ivopisnost ovog gradskog kvarta stare
Taslide, dananjih Pljevalja, nekada jedne od najvanijih bonjakih arija. (Inae, ovaj se stih-okvir za zbivanje koje e uslijediti
susree jo u pjesmama o Uicu te o sarajevskom kvartu emalui.)
Razvijajui temu borbe djevojke koja, prijetei bijegom, trai da je
puste onom za kojim ona udi ova je pjesma zapamtila izvjesnu
irkovia Magdu, koja je bila na glasu zbog svoje ljepote.
Od rahmetli Hamdije je zabiljeeno kazivanje o tome da njegova majka, kao vjerodostojan uvar tradicije, nije htjela mijenjati
tekst ove pjesme, nakon to su djevojke sa drugim imenima ule u
ovaj tematski okvir, kao nova lica koje je donijelo novo vrijeme. q
Avdo HUSEINOVI

51

KULTURA

ZBIRKA POEZIJE AMIRA TALIA KUNA ZMIJA, NOVA KNJIGA U NAKLADI KDBH PREPOROD

Impresivne i bremenite
pjesnike slike
Pjesniki doivljaj bosanske stvarnosti i beutnog
svijeta
Novo Preporodovo izdanje Kuna zmija, zbirka poezije bonjakog i bosanskohercegovakog autora Amira Talia e izazvati,
kao i njegove prethodne zbirke, neke i nagraivane, veliko zanimanje kod obinih itatelja, ali i strune kritike. U pitanju je pjesniki
doivljaj bosanske stvarnosti i beutnog svijeta. Tali u nekim pjesmama na faktografskim osnovama gradi impresivne i bremenite
pjesnike slike koje ponekad ostavlja nedovoljno izbruenim, u namjeri da ti grubi reljefni obrisi budu govor sam za sebe.
Naslov zbirke upuuje na mitoloku, praiskonsku sliku prisutnu u
predaji drevnih naroda od Indije do naih junoslavenskih prostora.
Imati zmiju ispod kunog praga ili u njenim temeljima, znai imati zatitnicu kunog ognjita i eljadi u njoj. Po starom predanju nekih od
slavenskih naroda, kuna zmija predstavlja reinkarnaciju nekog od njihovih predaka. Nikad se nije pojavljivala, a kad bi ju eljad vidjela to je
znailo da upozorava ukuane na dolazak kakvog zla. Vjerovalo se da
se kunu zmiju ne smije ubiti, u protivnom kuu e zadesiti nesrea.
Motiv zmije je prisutan u narodnim pjesmama i narodnoj predaji, upuujui na simboliku zla. Zmija, u znaenju zla, ovjeku e
uvijek donositi nesreu sve dotle dok ne odabere pravi put. U narodu su se odrale sve do danas odreene izreke vezane za simboliku
zmije: Guja pod jezikom; Ljuta zmija, ljuti kijamet; Ako zmija jezikom ne ujede, ona repom oine; Zmiju u njedrima nosi...
Jezikom mita simboli su oduvijek imali stalnost u znaenje. U
sluaju simbola kune zmije, u pitanju je odreeni paradoks (u odnosu na ono to doista zmija u simbolinom znaenju odreuje, a
to je zlo) kojeg suvremena knjievna, postmoderna misao tako jako
ljubi, zaboravljajui kako su se paradoksom sluili stari narodi, tko
zna iz kojeg vremena. I onda bi svi eljeli napraviti povijesni rez,
kao da ono od prije nije ni postojalo, zanemarivi injenicu kako je
sve ono od prije na neki nain i u nama i u naoj kulturi nesvjesno
pohranjeno. Tali ne odustaje od praiskona, mitolokih predaja, na
njihovim osnovama, tematskom okviru gradi metaforine slike suvremenog pjesnikog govora.

Neprijatelji Bosne unitavali su i zajedniku

mitologiju, vjerovanje, kulturu
Tali svoju pjesniku rije obogauje s onim to je bilo, to jeste
i to e biti. U Cunamiju pjesnik vjeto ispreplie vrijeme Mojsijevo/Muse, a.s, s ovim dananjim vremenom, u kojemu su se pojavili iz Hada silnici, suvremeni faraoni, a Boja opomena ih sustie, ali
oni ne umiju protumaiti ni vidjeti Poruke. Slijepi su pored vlastitih
oiju. Jedino ostaje da: U molitvi tad sklopljenih oiju / potonimo
/ da nam se sufijski san / ostvari. Uzda se pjesnik u molitvu koja e
ljubavlju sufije, iskrenog vjernika, spasiti ljudski rod od velikih morskih talasa, Boje kazne za svo zlo koje ovjek radi na Zemlji.

52

Amir Tali
Kroz metaforinu, ali i ironijsku rije, Tali gradi zaseban pjesniki svijet, bremenit iskustvom posljednjeg rata, ubijanja, protjerivanja, logora, smaknua, genocida, urbicida itd. Pjesnik je iskusio
zatoenitvo u srpskim logorima, ali ga ta gruba realnost nije omela da na poseban lirski nain progovori o naliju bezumnog svijeta.
Na poetku zbirke pjesnik je zapisao Voltairovu misao koja mu je
bila osnova za pjesniko uobliavanje jednog vremena: Prema ivima duni smo imati obzira, mrtvima dugujemo samo istinu.
Njegova knjiga kao da je imala podlogu u onoj prastaroj narodnoj izreci: Ljuta zmija, ljuti kijamet. A nekad smo imali kunu zmiju, zatitnicu eljadi! Kua je cijeli svijet, ona je temelj onoga to
jesmo i to emo biti. Kua je bitak ovjekov, kao i prve izgorene
rijei u njoj, koje se nakon nesigurnog djejeg hoda preobraze u
maternji jezik kojeg smo usisali s majinim mlijekom, u rodnoj kui.
Stare predaje nas pouie kako je ispod pragova kua ili u njenim
temeljima stoljeima ivjela dobra guja, zatitnica kue i eljadi u
njoj. Kad udari nevrijeme neko, kad strelice dumanske budu ispaljene iz neke druge kue, biva potjerana dobra zmija i eljad, a kue
ostanu pogorene. Neprijatelji Bosne ne samo da su ubijali eljad
njenu i spaljivali joj kue, nego su unitavali i zajedniku mitologiju,
vjerovanje, kulturu koja je i njihov dio i dio njihove predaje.
To je osnovna poruka ove zbirke, a iz nje se na metaforinoj razini razumijevanja pjesnikove rijei moe iitati kako je gmaz bolji od
nekih ljudi, nee te ugristi za srce, kao to ovjek ugrize drugoga ovjeka. Nikad se nije dogodilo da su insani imali belaja s drugim Bojim stvorenjima, osim sami sa sobom. I tako bi od kad je ovjeka i
vijeka. A samo Svemogui zna do kojeg roka e sve to trajati.
U pjesmi Kuna zmija Tali na motivima iz narodne predaje gradi suptilni pjesniki svijet, slike koje se meusobno nadopunjuju,
jer vuk, zmija, cvijet, pela, bistre vode itd. ne mogu postojati bez
nae ljubavi, to je slika praiskona u nama i slika onoga to je zlo
(poskok) uinilo dobru (kunoj zmiji). Bez obzira to pjesnik pjeva o
razorenoj kui koja nema duginog svoda ne moe se otrgnuti lirskim partiturama te e pronai snage govoriti o ljubavi: (...) Kao u

PREPORODOV JOURNAL 179

KULTURA
snu opojnome, sve se s nama / vrti / Evo, duu svoju za ljubav /
nudimo. Kroz upotrebu perfekta pjesnik eli ukazati na sretno vrijeme u kojemu smo: U vodama bistrim tijelo cjelivali / nasrkani
zrakom, opijeni sreom / iznad glava naih rajske ptice / kruile su
nebom / plavim. Upotreba prezenta u estoj strofi upuuje na bezizlaznost trenutnog pjesnikovog doivljaja u kojemu: Vie nema
kue, ni duginog svoda /Razvalijom gmiu samo zmije / stare / na
livadi trnje mjesto cvijea / klija / sakrivena i rajska kapija.
Poskok u njedrima je pjesma koja na znaenjskoj razini oznaava
nemogunost bilo kakvog djelovanja u ovom suludom svijetu. I zmija
otrovnica se umorila, postala je beivotna, od ljudskog jada i nesree
koji vladaju svijetom: Jer i njega tuga mori / to Boanski planet / gori /
vatrom zloe ljudskog / jada / ovjeanstvo nepovratno / sada strada.
U pjesmi Gdje ivi Aleksa, Tali eli kreatorima drutvenopolitikih ne/prilika, koji kroz umjetnost ele ostvariti vlastite ciljeve,
toboe se i razumiju u njen smisao i osnovne postulate, ukazati
kako je umjetnost dovoljna sama sebi, neovisna od bilo kakvih politikanskih ili ideolokih marifetluka. Umjetnost moe biti i u jednoj
malenoj kapljici koja e se iahuriti iz nje i postati vjenost zarobljena u ljepoti i snazi mora i oceana. Pjesnik zna gdje ivi Aleksa i
/ Emina / Pade mi to odjednom napamet // U pjesmi ive, u pjesmi
a to se / ne moe ubijati ko / Stari most na / Neretvi (...) Odnijet e
Neretva melodiju / morima i obalama / u vjenost.

O autoru
Amir Tali roen je 1953. godine u ehovcima, Sanski Most.
kolovao se u Sanskom Mostu i Zenici. Radio u RMK Zenica i Geolokom zavodu Ljubljana.
Neposredno prije agresije na BiH, vraa se u Sanski Most gdje
poinje intenzivno pisati prozu i poeziju. Od 1991. godine poinje
pisati za Osloboenje i RTV BiH, kao dopisnik iz Sanskog Mosta,
to e mu za vrijeme rata u BiH priiniti mnoge neugodnosti od
strane velikosrpskog agresora. Od 1992.-1995. nekoliko puta je
hapen i zatvaran od strane tzv. Republike srpske. Optuivan je za
pijunau gdje je bila predviena smrtna kazna. Robijao je trinaest
mjeseci po kazamatima RS-a u Sanskom Mostu, Prijedoru, Banja
Luci i Doboju. U VIZ Mali logor, Banja Luka proveo je godinu dana, gdje je bio izloen psiho-fizikim torturama ije posljedice i danas osjea. Vrijeme provedeno u VIZ Mali logor je tematski uobliio u zbirku poezije Mali logor i kratku prozu Samica.
Tokom zarobljenitva vodi se iva aktivnost Meunarodnog
PEN-a i grupe novinara u Njemakoj (Jurgen i Marija Klocke) za njegovo oslobaanje iz zatvora. Posebno se istie slovenski PEN (Jaa
Zlobec i Boris Novak). U akciji spaavanja uestvuje Meunarodni
PEN, Amnesty Internationale, MCK, organizacije za zatitu ljudskih
prava i mnoge humanitarne organizacije. Osobno ga je u zatvoru u
Banja Luci posjetila povjerenica za ljudska prava UN-a ga. Elizabet
Ren, ali to nije pomoglo da bude osloboen. Tek poslije Deytonskog sporazuma, 1996. godine u razmjeni ratnih zarobljenika je
osloboen. S obitelji se vraa u Sanski Most te sudjeluje u kreiranju
kulturnog ivota u lokalnoj zajednici i BiH.
Objavljuje tri knjige koje su tematski vezane za rat u BiH koje je
knjievna kritika ocijenila visokom ocjenom. Posebno se istie njegov rad s djecom, u Nevladinoj organizaciji Dom mladih Sanski
Most za to dobija nagrade. Urednik je kulturnog programa na NTV
101, istovremno suraujui s nekoliko medijskih kua. Stalni je suradnik Magazina BH Glas u vedskoj. 1991. godine je izabran za
prvog predsjednika OOBZK Preporod Sanski Most. Idejno je
osmislio i realizirao veliku kulturno-vjersku manifestaciju Musalla Kamengrad koja ima meunarodni znaaj.

RUJAN 2015.

lan je odbora BZK Preporod BiH i predsjednik BZK Preporod Sanski Most. lan je Drutva novinara BiH i Drutva pisaca
BiH. Od 2008. godine radi kao animator kulture u Narodnoj biblioteci Sanski Most.
Objavio knjige pjesama: Pauci uma, Vilini konji, Prah i polen, Moli logor, Uglovima etaju tajne, Vraa se kui bosanski
kralj, Trojanski konj, Na ruku kod Obame (Godinja nagrada
Drutva pisaca BiH) i Kuna zmija.
Knjige za djecu: Moe li snijeg da bude lud, Knjige koje hodaju na leima, kolske vragolije (izabrana meu tri najbolje knjige Drutva pisaca BiH 2012./2013. godine), Petica iz bosanskog,
Izbor pria za djecu bh. autora i Veliki odmor.
Objavljena proza: Samica, Prie iz Srebrenice, Logor bh.
prie grupe autora i Vrijeme priom otkljuano.
Knjige u rukopisu kod izdavaa: Magarac koji nije volio samar
i druge prie i Potkov za sreu (poezija).
Nagrade za poeziju i prozu: Nagrada Knjievnih susreta na Kozari za najbolju pjesmu, Tri nagrade Knjievne omladine BiH, Knjievna nagrada u Jajcu, Novinska nagrada Vjesnika u Zagrebu
(Arenina nagrada), Novinska nagrada Naa rije Zenica, Nagrada
Fondacije za izdavatvo F BiH i Godinja nagrada Drutva pisaca
BiH 2012./2013.
Zastupljen je u vie antologija poezije. Pjesme su mu prevedene na slovenski, njemaki, vedski, francuski, ruski, engleski, talijanski, finski, katalonski, maarski, arapski i albanski jezik. q
Ajka TIRO SREBRENIKOVI

Pred nama su suvremene korelacije bosanske zbilje i konkretna (bezduna) svijeta. Dakle, rije je o geostratekim i politikim konotacijama iz slobodne pjesnike vizure prepoznatljivih i iznenaujuih
lirskih otkria ne bi li se na taj nain autorski (pjesniki u mjeri u kojoj
je tu 'stranu' faktografiju uope mogue obraditi) utjecalo na dehumanizirani svijet. U korelacijama takva svijeta iz najsvjeije povijesti
Bosne pjesnik titi svoj dom (kuu kao semantiki i jezino operativni
bitak) u prispodobi 'kune zmije zatitnice kunog praga'. Polazi se
ponajvie od konkretnog osobnog iskustva u zadnjem ratu od preivjela zatoenitva i nasilja u srpskim logorima te iako je u lirskom obliku upeatljivo je, a ponekad s kritiko ogorenim nalijem s obzirom
na ponienje naroda iz kojeg je Tali ponikao. Osjeamo bliskost s
hrvatskom nedavnom prolou (ratna stradalnitva) i to s obzirom na
modus izigranosti od svijeta i donedavno 'prijateljski' raspoloenih susjeda. Uope, smatra se da upravo takva glasnost o neurotinim drutvenim problemima, a sa estoko lijepim poetskim izrijekom, moe
otvoriti inspiracijske resurse za budue optimistike promjene putem
'zbliavanja' te je utoliko ova poezija uinkovita q
Sead BEGOVI, izvod iz recenzije

53

PRIE IZ BOSNE

NARODNI HEROJ VAHIDA MAGLAJLI UZOR PALESTINSKIM ENAMA

er banjalukog kadije
partizanska narodna heroina
Antifaistika fronta ena (AF), osnovana 6. decembra 1942.
godine u Bosanskom Petrovcu, na izvanredan je nain pridonijela
borbi protiv faizma, opoj ravnopravnosti ena, ali i slobodi i
emancipaciji jugoslavenskog drutva u cjelini. Slubena povijest
nudi ograniene informacije o doprinosu ena narodnooslobodilakoj borbi tokom Drugog svjetskog rata, a injenica je da joj se
pridruilo vie od 100.000 ena, u ulozi vojnikinja, bombaica, slubenica hitne pomoi, medicinskih sestara, kuharica, kurirki, delegatkinja, politikih komesarki, zapovjednica i stranakih liderica.
Rat im je dao priliku da stupe u javnu i politiku sferu.
Antifaistika fronta ena je 1953. godine dovedena do gaenja
pod izgovorom da takva vrsta organizacije prijeti povlaenju ena
iz politikog ivota. Iza AF je ostala injenica da je 11 ena proglaeno narodnim herojima. U preteno patrijarhalnom drutvu nije
se vjerovalo da su ene sposobne za velika djela. Zbog tradicije i
konzervativnog svjetonazora ene su u to vrijeme bile usredotoene na porodicu, a ne na lino unaprjeenje. No jedna ena je dokazala, da moe i drugaije: Vahida Maglajli.
elei da odamo priznanje izuzetnim enama koje su podnijele
velike rtve, donosimo priu o eri banjalukog kadije partizanskoj narodnoj heroini i uzoru palestinskim enama iz PLO-a.

Vahida Maglajli (slika iz Historijskog muzeja)

Vahida trn u oku faistima

Vahida Maglajli roena je 17. aprila 1907. godine u Banjoj Luci.
Potie iz ugledne bonjake porodice. Bila je najstarija kerka od desetoro djece Muhameda Maglajlia, kadije erijatskog suda, i majke amile. Poslije zavrene enske strune kole eljela je nastaviti kolovanje, ali je otac odluio da bude domaica. Preko brae koji su studirali
u Sarajevu i Zagrebu, upoznala se sa radnikim pokretom i marksizmom. Bila je jedna od prvih ena i muslimanki koje su uestvovale u
akcijama radnikog pokreta, organizaciji enski pokret, gdje je prvo
bila sekretar, a potom i predsjednica. Uestvovala je i u sakupljanju
sredstava za organizaciju Crvena pomo. U lanstvo Komunistike
partije Jugoslavije (KPJ) primljena je maja 1941. godine.
Poslije okupacije Kraljevine Jugoslavije i uspostavljanja Nezavisne
Drave Hrvatske, u iji je sastav ula i Bosna i Hercegovina, 1941. godine aktivno uestvuje u pripremama za organizovanje oruanog ustanka. Banja Luka je bila sredite za opskrbu i zbrinjavanje partizana. Porodina kua Maglajlia je pretvorena u skladite i centralu za pripremanje hrane, kao i za nabavku odjee, municije i oruja za partizane.
Vahida je zbog ovog angamana faistima bila trn u oku. Skrivala je i smjetala komuniste u svojoj kui, uestvovala u njihovom
prebacivanju na osloboenu teritoriju, sakupljala lijekove i drugi
sanitetski materijal, odjeu i obuu, oruje i municiju, kao i drugi
potrebni materijal. Motivisala je i druge Banjaluanke i Banjaluane, mahom Bonjake da pristupe patizanima.
Cijela porodica kadije Maglajlia se ukljuila u rad NOP-a i, preko Vahide, radila za raun borbe. U tome je i kadija, na svoj nain,

54

PREPORODOV JOURNAL 179

PRIE IZ BOSNE
bio sauesnik, saradnik. Jedanput se kadija popeo na tavan. Oi su
mu stale od uda, kad je ugledao kamaru koja je zakrila pola potkrovlja. Bilo je tu svega, od sjekira do radio-aparata.

Bijeg iz zatvora i odlazak u partizane

Iako je policija sumnjala u Vahidino djelovanje, prvih nekoliko
mjeseci je prezala da je uhapsi zbog mogue pobune muslimanskog
stanovnitva, ali su to ipak uinili u oktobru 1941., kada je pozvana
na informativni razgovor i zadrana dva mjeseca. U banjalukom zatvoru Crna kua bila je muena i maltretirana, kako bi odala imena
drugih pripadnika Narodnooslobodilakog pokreta. Poto je uporno
odbijala, odluili su da je poalju u Prijeki sud u Zagreb, ali je na dan
transporta, 20. decembra 1941. godine, zajedno sa svojom drugaricom Danicom Mari, uspjela da iskoi kroz prozor i pobjegne iz zatvora. Kratko su se skrivale u kui Vahidinog oca, a potom su prebaene na osloboenu teritoriju na planini emernici. Tamo su uoi
Nove 1942. godine stupile u partizanski odred.
Po dolasku na osloboenu teritoriju, poela se baviti poltikim
radom. Djelovala je meu narodom, uglavnom meu enama Kozare, Grmea i Cazinske krajine. Radila je na osnivanju Antifaistikog fronta ena u Podgrmeu. Na Prvoj konferenciji Antifaistikog
fronta ena Jugoslavije, odranoj 6. decembra 1942. godine u Bosanskom Petrovcu, Vahida je izabrana u lanstvo Centralnog odbora. Zbog etvrte neprijateljske ofanzive, zajedno sa izbjeglicama i
vojskom, povukla se preko planine ator u Glamo i Livno.
Preivjela je ofanzivu na Kozari, ali je ubrzo po partijskom zadatku, otila u Cazin na rad sa muslimanskim enama. Na konferencijama ih je ruila to se kriju, to su zaostale, a mukarce je psovala to
su grubi i prosti prema enama. Smatrala je da tako moe, jer je Muslimanka, i zaudo na nju se nisu zbog toga ljutili.

Majka amila: Kua mi je bez Vahide opustjela

Poginula je 1. aprila 1943. godine u selu Mala Krupska Rujika
kod Bosanskog Novog, sa jo 27 partizana prilikom iznenadnog njemakog napada na jedinice 12. krajike udarne brigade. Zajedno sa

njom poginula je i njena prijateljica Zora Kovaevi, mrtve ih je naao Ahmet ehovi.
Nijemci na skijama su opkolili partizane. Sa Zorom Kovaevi i
nekim drugovima iz jedinice i taba, Vahida je pokuala da umakne iz
obrua. Kretali su se uz potok koji je tekao u podnoju brda. Primjeeni su i pokoeni iz neprijateljskih mitraljeza. lstoga dana, oko podne, nali smo Vahidu. Bila je u jarku, zgrena, licem okrenuta zemlji i
prekrivenom kosom, kao da spava. Metak joj je proao kroz srce i
nainio veliku ranu. Nijemci su je oigledno pretresli, jer je njena zelena engleska koulja bila potpuno raskopana, svjedoio je Ahmet.
Prvobitno je Vahida sahranjena u Stuparima kod Bosanskog
Novog, a poslije osloboenja Vahidini ostatci su preneseni na Partizansko spomen-groblje u Banjoj Luci.
Majka amila je zadugo vjerovala da e njena Vahida doi iz
njemakog zarobljenitva. Plakati nije prestala sve do smrti 1970.
godine. Kroz pla je gledajui sliku svoje seri heroine samo govorila: Kua mi je bez Vahide opustjela.

Vahida narodni heroj, primjer enama iz PLO-a

Cijela njena porodica je uestvovala u Narodnooslobodilakom
pokretu. Od devetoro kadijine djece, etvoro je palo u borbi protiv
neprijatelja. Vahida, Munib i Nedib dali su ivote NOB-u, a Devad
je ubijen u logoru. Brat Munib Maglajli je poginuo 1943. godine
kao zamjenik politikog komesara Druge krajike udarne brigade.
Vahidina sestra Muniba je bila udana za Fadila eria, koji je takoe proglaen za narodnog heroja.
Ukazom Prezidijuma Narodne skuptine Federativne Republike
Jugoslavije, 20 decembra 1951. godine, Vahida Maglajli proglaena je za narodnog heroja. Po Vahidi Maglajli je nazvana medicinska kola u rodnom gradu, u Banjoj Luci, ali je ime skinuto poetkom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu 1992. godine.
Njena hrabrost i samoodreenost inspirisale su Palestinca El
Helou Mohameda da sastavi brouru s njenim likom na naslovnici,
kako bi sluila kao primjer enama Palestinskog oslobodilakog pokreta (PLO), to mu je i uspjelo. q
Avdo HUSEINOVI

Vahida Maglajli (Banja Luka, 1907. - Mala Krupska Rujika kod Bos. Novog, 1943.)

RUJAN 2015.

55

DIJALOG CIVILIZACIJA

POVIJEST EVROPE UNAZAD 1.400 GODINA JE NEZAMISLIVA I NEMOGUA BEZ ISLAMA I MUSLIMANA

Politike nebuloze i religijske

paskvile maarskog premijera
Maarskom premijeru Viktoru Orbanu nije dovoljno to na granici svoje zemlje podie betonske zidovde, ograde od bodljikave
ice i koju uva policijom i vojskom nego veoma esto u svojim javnim izjavamo vrijea religiju Islam i poniava dvije milijarde muslimana. Evo njegovih rijei: Islam duhovno ne pripada Evropi i ta
religija utvruje pravila nekog drugog svijeta. Islam nikada nije pripadao Evropi ve je u nju doao nepozvan.
Na ove rijei premijera Maarske, zemlje lanice Evropske unije
i NATO saveza, moe se lahko odgovoriti. Ne samo da Islam, nego ni
jedna relevantna svjetska religija: Judaizam, Kranstvo, Hrianstvo, Hinduizam, Veda-Hinduizam, Brahma-Hinduizam, UpaniadeHinduizam, Budizam, Konfuionizam ili JU religija, Taoizam, Mazdeizam, intoizam, nema svoj korijen i rodno tlo u Evropi nego u Aziji.
Pa na prvim asovima kranskog katehizma se ui da je rodno tlo
kranstva, ne Evropa, nego Betlehem, Nazaret, Palestina, tj. Azija.
Dalje, u teoriji i znanosti nikada nije rijeeno pitanje da li je Evropa
uistinu kontinent ili ustvari samo zapadni poluotok Azije.
Onom ko poznaje povijest irenja kranstva, jasno je da se ono
puna tri stoljea u Evropi irilo tajno i ilegalno a da su krani bili
optuivani, kanjavani, osuivani, proganjani, spaljivani i ubijani za
sva zla i nesree u Rimskoj carevini. Neron ih je ak optuio da su
zapalili Rim u 1. stoljeu n. e. Ulogu Nerona u 21. stoljeu, samo ne
nad kranima nego nad muslimanima, preuzima Viktor Orban.
Bodljikavu icu, betonske zidove, vojsku i policiju na granici zemlje
on objanjava i opravdava Zatitom evropskih kulturnih vrijednosti. Duhovno gledano, Islam ne pripada Evropi. To je korpus pravila nekog drugog svijeta.
Ne zna se da li iza ovih rijei stoji vie mrnje, zlobe, neznanja,
kleronacionalizma i ovinizma ili politikog nacionalizma, faizma i
nacizma. Kako Islam moe biti korpus, pravila nekog drugog svijeta,
kad se od Deset zapovijedi Starog zavjeta, devet, samo ne svetkovanje subote, nalazi u Kur'anu. To je po vertikali, a po horizontali
tvrdnja da su Islam i muslimani nepozvani doli u Evropu povijest

Viktor Orban, maarski premijer

neumitno i nepobitno biljei da su Islam i muslimani prvi puta kroili na tlo Evrope polovinom sedmog stoljea, 649. godine na Kipar,
650. godine na Aruad, 654. godine na Rodos, poetkom osmog stoljea, 711. i 712. na Pirineje i poetkom devetog stoljea, 827. i
841. na Siciliju i Junu Italiju.
Pitanje koje se ne moe izbjei kada su Huni i Avari od kojih
vuku korijene dananji Maari stupili na tlo Evrope i ko je njih pozvao?

Doprinos Islama i muslimana razvoju Evrope

U odnosu na nekompetentnog Viktora Orbana evo kako pisac
Historije Arapa, hrianin Filip Hiti vidi ulogu Islama i muslimana u svjetskoj povijesti, kulturi i civilizaciji: Tokom cijelog perioda halifata: Sirijci, Perzijanci i Egipani i drugi bilo da su musli-

Viktor Orban: Ne elim paralelno drutvo krana i muslimana

56

PREPORODOV JOURNAL 179

DIJALOG CIVILIZACIJA
manski obraenici, bilo krani i idovi, bili su glavni nosioci prosvjeivanja i nauke, isto kao to su i pokoreni Grci bili u odnosu na
pobjednike Rimljane. Arapsko-islamska civilizacija bila je u svojoj
sri helenizirana aramjeska i iranska civlizacija koja se razvijala
pod okriljem hilafeta (846 godina) a njezino izraajno sredstvo
bio je arapski jezik. U jednom drugom smislu to je bilo logiko
nastavljanje semitske civilizacije plodnog polumjeseca koju su zapoeli razvijati Asiro-Babilonci, Feniani, Aramejci i Hebreji. U
njoj je svoju kulminaciju doivjelo jedinstvo (u sintezi) mediteranske civilizacije i zapadne Azije. Sve ovo se dogaalo dok Evropa
skoro nita nije znala o grkoj misli i nauci. (Filip Hiti, Historija
Arapa, str. 169.)
Nepobitna je injenica da je Evropa od svijeta Islama i muslimana preuzela broj nulu, decimalne brojeve, razlomke, kvadratnu trigonometriju, upotrebu arapskih brojeva, algebru, medicinska
ostvarenja, upotrebu kompasa i busole, koji e Evropi posluiti za
otkrie Amerike i puta za Indiju, papir, kompletne inovacije i postignua u irigacionom sistemu, proizvodnji stakla, poljoprivredi (eer donose muslimani u Evropu), poljoprivrednoj politici (zemlja
pripada onima koji je obrauju), tekstilnoj industriji, astronomiji u
preuzimanju astrolaba i dolaenju do teleskopa i runo preraivakoj industriji. Ignorie se i preuuje transmisiona uloga Islama i
muslimana u prevoenju i ouvanju mnogih grkih, perzijskih, i
djela na sanskritu iz filozofije, matematike, astronomije, medicine,
botanike, algebre, knjievnosti, politike filozofije, filozofije prava,
povijesti, geografije, hemije, i farmakologije, koja su posredstvom i
prevoenjem muslimana dola u Evropu i postala opa ljudska vrijednost i batina.
Ne samo to, Evropa i Zapad su od muslimana, koji su bili besplatni posrednici Evropi i sa Azijom i sa Afrikom, preuzeli kompletnu metodiki sticanu i sistematski sreenu znanost i sve djelatnosti, kojima se postie ta znanost, a tu je i Zakon iz 10. stoljea, da se
uz sakralne objekte mora graditi i kola. Muslimani su prvi u Evropi
uveli obavezno kolovanje za svu djecu, muku i ensku, sagradili
mnoge srednje kole, prvi su sagradili akademije, fakultete i univerzitete u Kordobi, Sevilji, Valensiji, Malagi i Toledu. Prvi su u
Evropi sagradili hamame, banje i kupatila pa i u Maarskoj. Sva ta
kupatila sruila je gvozdena noga Inkvizicije sa obrazloenjem da su
to ostaci paganstva. Naime, u Evropi se 1.000 godina ivjelo u uvjerenju da ljudi to se manje kupaju to su blie Bogu.

Viktor Orban sramota Evrope

Sa stajalita vladavine prava i ustavne demokratije posebno su
sporne i neodrive sljedee Orbanove izjave u Fokusu: Meutim,
ako nametnemo zapadnu demokratiju gdje je ona neto strano,
neemo uspjeti. Zatim, tu nee cvjetati sloboda, nego e ono malo
to je bilo biti sahranjeno. To je gorka pouka Arapskog proljea.
Ovo nije ni tano ni istinito. U Aliru je narod 1991. godine glasao po svim uzusima zapadne demokratije. Zapadne zemlje na elu
sa Francuskom stopirale su tu demokratiju. Ista stvar je bila u Egiptu 2011. godine. Sve je bilo po zapadnoj proceduri. Uz presudnu
podrku Zapada, posebno SAD, general Sisi je izvrio dravni udar.
Kako u povijest i politiku teoriju potpuno neupueni Orban moe
tvrditi da e pruena demokratija muslimanima u njihovim drutvima sahraniti slobodu kada su muslimani na temelju Islama osam
stoljea, od 711. do 1492. godine, vladali Pirinejima i tamo je vladao mir, stabilnost, sigurnost, red, pravni poredak i drutvo je bilo
multietniko, multireligijsko, multikulturno a muslimani koji su
imali potpunu vlast, nikada nisu postali i bili veina.

RUJAN 2015.

Da li sluajno zna Viktor Orban koliko je Indijanaca u sve tri

Amerike preivjelo i nadivjelo tekovine evropske kulture, civilizacije, i religije ljubavi? Statistike kau ostao je iv svaki deset Indijanac. Bilo bi krajnje pouno i uputno prouiti koliko su muslimani
pobili nemuslimana za 800 godina vladavine na Pirinejima ili Turci
Osmani, Maara za stoljee i po koliko su vladali Maarskom. S
obzirom na povijest Evrope unazad 1.400 godina ona je ovakva kakva jeste nezamisliva i nemogua bez Islama i muslimana.
Kada je u pitanju Viktor Obran mora se citirati Martin Luther:
esto se treba stidjeti, ne toliko zbog zlodjela zlih ljudi, koliko
zbog indiferentnosti dobrih. Orbanovi istupi i utnja Evrope na
njih osnauju misao tefana rajera koji tvrdi: Ideja Evrope je ideja pobjede nad Islamom.
Teorijsko-politiki odgovor na Orbanove eskapade prua Hana
Arent: Nacionalizam je bolest porobljavanja drave od strane nacije. Moralno-etiki odgovor daje Neven imac: Taj ovjek (Obran)
ne moe biti na prijatelj jer je sramota Evrope. Neka poruka bude
Hansa Kunga: Nema mira meu narodima bez mira meu religijama. Nema mira meu religijama bez dijaloga meu religijama. Nema
dijaloga meu religijama bez istraivanja temelja u religijama. q
Mustafa SPAHI

57

IVJETI ISLAM

ISLAMSKE TEME: POSLANIK ISLAMA MUHAMMED, A.S. (XXXIX)

Konano u Mekki
Rijeima velianja, slavljenja i zahvale svome Stvoritelju Muhammed, a.s., i njegovih 10.000 vjernih prijatelja 20. ramazana
630. godine, ili osam godina otkako je morao pod prisilom napustiti svoj grad, bez veeg otpora, osim nekoliko izoliranih napada na
muslimanske borce, pobjedonosno su uli u Mekku. Nisu se zaustavljali sve dok nisu doli do Kabe, najstarijeg hrama na zemlji kojeg sagradie Ibrahim, a.s., i njegov sin Ismail, a.s., da bude mjesto
oboavanja samo Jednog Boga Allaha, d.. Sa suzama u oima
Poslanik nije prestajao zahvaljivati svome Stvoritelju, uei ajete
sure Al-Feth (Pobjeda): Mi emo ti dati sigurnu pobjedu da bi ti
Allah ranije i kasnije krivice oprostio, da bi blagodat Svoju tebi potpunom uinio, da bi te na Pravi put uputio i da bi te Allah pobjedonosnom pomoi pomogao. On ulijeva smirenost u srca vjernika da
bi jo vie uvrstili vjerovanje koje imaju a vojske nebesa i Zemlje
su Allahove; Allah sve zna i mudar je. (Al-Feth, 1-4)
Obiavi Kabu sedam puta, stao je na njena ulazna vrata i obratio se prisutnom mnotvu, prije svega Mekelijama, sljedeim rijeima: O Kurejije! Allah vam je odstranio dahilijjetsku gordost i
vae velianje predaka. Svi ljudi potjeu od Adema, a Adem je od
zemlje! Potom je prouio ajet: O ljudi! Mi smo vas od mukarca i
ene stvorili i plemenima i narodima vas uinili, da bi ste se upoznavali! Od vas je kod Allaha najplemenitiji onaj koji se Njega najvie
boji! (Al-Hudurat, 13)
Nastavio je asni Poslanik: O Kurejije, ta mislite ta u uiniti? Samo dobro, odgovorili su, jer ti si plemeniti brat i brati
na. Tom prilikom Muhammed, a.s., citirao im je Jusufove, a.s.,
rijei kada se obraao svojoj brai koji su ga pokuali ubiti kao to
su i Mekelije vie puta pokuali ubiti Muhammeda, a.s.: Ja vas
sada neu koriti, Allah e vam oprostiti, od milostivih, On je najmilostiviji! (Jusuf, 92)
Zatim je zavrio govor rijeima: Idite onda. Jer vi ste slobodni
time je Muhammed, a.s., objavio amnestiju svim Kurejijama i
Mekelijama.1 Bilo je i onih ashaba koji su inzistirali da se neki Kurejije pogube, no Muhammed, a.s., odbio je takve prijedloge.2
Muhammed, a.s., pokaza da je daleko od onih koji se osveuju iako su mnogi oekivali da e to uiniti. Jer golema je bila nepravda koju je Muhammed, a.s., pretrpio od svog naroda u proteklih dvadesetak godina. Morao je sluati najgnusnije uvrede, gledati kako mu ubijaju prve sljedbenike bez mogunosti da im pomogne, doivio je protjerivanje i otimainu svih vrijednosti, bojkot, protjerivanje iz grada, otvorenu agresiju, krenje ugovora,
pogibiju najvjernijih ashaba, ali prolost nije smela Muhammeda,
a.s. Jedino ga je zanimao trajni mir utemeljen na ivljenju islamskih propisa!3

Pobjeda Istine
Nakon proglaenja ope amnestije Poslanik je naredio da se svi
kipovi unutar Kabe kao i oni oko nje, a bilo ih je vie od 360, porue.
Svojim je tapom poruio najvee, uei kur'anske rijei: Dola je
istina, a nestalo je lai; la, zaista, nestaje! (Al-Isra, 81)
Takoer je naredio da se svi likovi nacrtani unutar Kabe, koji su
predstavljali meleke i prijanje Boje poslanike, poput Ibrahima,

58

a.s., i Isaa, a.s., uklone, davi do znanja da islam nee tolerirati nikakav vid idolatrije/idolopoklonstva. Kabi je konano vraena prvotna namjena. Prva damija na zemlji ponovno je postala orijentir
svima onima koji vjeruju samo u Jednog Boga, Nevidljivog, ali Sveprisutnog. I takva e ostati sve do Sudnjega dana. I mnogi Kurejije
konano shvatie u kakvoj su zabludi bili oboavajui lana boanstva koja ni sebi nisu mogla pomoi, a kamoli njima. Duh dahilijjeta/neznanja i duhovnog sljepila polako se gasio u njihovim srcima.
Veina stanovnika Mekke pohrli u grupama kako bi pred Poslanikom prihvatila islam iako ih na to Poslanik nije silio. Primanjem islama dobili su sigurnost za svoj ivot i svoj imetak. Meu onima koji
izgovorie ehadet bili su i dotad najvei neprijatelji islama. Neki su
to uinili mjesecima poslije, tek kada je u njihovim srcima ojaalo
svjetlo vjere.
Poslanik je svojim najbliim suradnicima naredio da se prema
prijanjim neprijateljima islama krajnje obazrivo ponaaju. Prihvaanjem islama oni su odsad morali biti tretirani kao dio ummeta,
kao braa i sestre. Nije im se smjelo prigovarati za njihov prijanji
odnos prema Poslaniku i muslimanima, ak ni za njihova uinjena
zlodjela. Jednostavno, prihvaanjem islama njima su svi grijesi bili
oproteni. ak je i onim najtvrdokornijim neprijateljima, poput
Daha ibn Vaha, koji je ubio Poslanikova strica Hamzu, Ikrimu ibn
Ebi Dehla, sina najveeg neprijatelja islama Ebu Dehla, ili zloglasnoj Hindi, koja je izmasakrirala tijelo Poslanikova amide Hamze
poslije muslimanskog poraza na Uhudu, oproteno, a ashabi su ih
prihvatili kao svoje najblie. Islam je oistio i ujedinio njihova srca;
to nije mogao nikakav interes ni plemenska, rasna ili staleka
odrednica. Svoje dojueranje neprijatelje meu Kurejijama koji
su upravljali gradom ne samo da Poslanik nije kaznio nego ih je
ostavio na vlasti te unaprijedio njihov poloaj. To je mogao uiniti
samo Allahov Poslanik, Muhammed, a.s. Milost svjetovima, koji
je uvijek druge volio vie nego samoga sebe.
Osvete ni vrijeanja nije bilo, samo oprost i nada u bolju budunost. Muhammed, a.s., ponovno je pokazao poslaniku i ljudsku veliinu, pokazao je zato je upravo njega Uzvieni Allah oda-

PREPORODOV JOURNAL 179

IVJETI ISLAM
brao da bude Usvetun hasenetun ili najljepi primjer u svima
aspektima ivota. Velikodunost koju je pokazao iznenadila je i
njegove najtvrdokornije neprijatelje koji su ga eljeli mrtvog po
svaku cijenu. No Muhammed,a.s., drao se preporuke svoga Gospodara Koji mu je objavio u Kur'anu: One koji e, ako im damo
vlast na Zemlji, molitvu obavljati i milostinju udjeljivati i koji e traiti da se ine dobra djela, a odvraati od nevaljalih A Allahu se na
kraju sve vraa. (Al-Had, 41)
U Mekki je tek trebalo udariti temelje novom islamskom drutvu. Nije se bilo lako preko noi osloboditi starih navika. Duh dahilijjeta duboko je bio ukorijenjen u srcima nekih novih muslimana.
Zato je Poslanik naredio nekolicini ashaba na elu s Muazom ibn
Debelom, r.a., da ostanu u Mekki kako bi pouili nove muslimane
ispravnom razumijevanju vjere. U vremenu koje je dolazilo esto
se pojavljivalo drugaije razumijevanje vjerskih propisa, to je ponekad rezultiralo i otvorenim sukobima razliitih interesnih skupina muslimana. Mnogi su kroz povijest muslimanskih drutava zloporabili islam i Poslanika kako bi ostvarili vlastite interese. Naalost, takva je pojava i dan-danas prisutna.
U Mekki je Poslanik ostao dva tjedna. Nakon to je uspio u potpunosti smiriti situaciju i uspostaviti novo vodstvo Mekke utemeljeno na Allahovoj vjeri, Muhammed, a.s., se vratio u Medinu, dajui do znanja da e svoje posljednje godine ivota provesti u ovom
gradu kako bi na taj nain zahvalio ensarijama za sve to su uinili
za misiju islama.4

bila respektabilna vojna sila. No umalo su Poslanik i muslimani na

Hunejnu doivjeli poraz i pravi debakl.
Bio je to jo jedan primjer muslimanima da nee uvijek u ivotu
pobjeivati. Mala doza oholosti ili skrivenih namjera, da se u rat
ide zbog ponosa, osvete, imetka, dahilijjetskog hvalisanja, i Allah
odmah alje opomenu, a ponekad i pravi poraz i ponienje. Zahvaljui Poslanikovoj trezvenosti i odlunosti nekolicine ashaba, izbjegnut je poraz. Muslimani su uspjeli izvojevati vrlo vanu pobjedu
koja e donijeti stabilizaciju prilika na Arapskom poluotoku te irenje islamske vlasti na jo neka plemena.
Allah vas je na mnogim bojitima pomogao, a i onoga dana na
Hunejnu kada vas je mnotvo vae zanijelo, ali vam ono nije ni od
kakve koristi bilo, nego vam je zemlja, koliko god da je bila prostrana, tijesna postala, pa ste se u bijeg dali. Zatim je Allah na Poslanika Svoga i na vjernike milost Svoju spustio, i vojske koje vi niste vidjeli poslao i one koji nisu vjerovali na muke stavio; i to je bila kazna
za nevjernike. (At-Tevba, 25-26)
Nakon pobjede na Hunejnu muslimani su dugo vemena u opsadi drali grad Taif, isti onaj grad iji su stanovnici nekoliko godina
prije estoko izvrijeali Allahova Poslanika te ga potjerali kamenicama. Nakon dugotrajne opsade stanovnici Taifa odluili su predati grad Poslaniku, a na kraju i prihvatiti islam. U meuvremenu,
Poslanik je oslobodio i veinu zarobljenika iz plemena Havazin vrativi im sav njihov imetak. Ta je gesta mnoge tako dojmila da su
mahom preli na islam.
Muhammed, a.s., toliko je opratao svojim bivim neprijateljima,
onima koji su otvoreno ratovali protiv njega i pokuavali ga ubiti,
davao im novu ansu da se promijene i poprave, da su se i njegovi
ashabi znali uditi. Svojim plemenitim, smirenim, blagim i iskrenim
odnosom prema svakome ovjeku Allahov Poslanik u posljednjim je
mjesecima svoga ivota privukao u islam ne samo pojedince nego i
mnoga arapska plemena. Dolazili su dragovoljno, bez ikakve prisile i
javno su prihvaali islamsko uenje. Islamska zajednica brzo je postajala heterogena, stoga je Muhammed, a.s., bojei se da e se islamu
dogoditi ono to se dogodilo kranstvu, podsjeao muslimane da se
vrsto dre Kur'ana i njegove prakse u obredoslovlju jer e samo tako ostati na pravom putu.5 (Nastavlja se)
Biljeke:
Muhammed Husjen Hejkel, ivot Muhammeda, a.s., str. 457.
Kada je sestra Alija, zeta Muhammedova, a.s., dola zamoliti Muhammeda, a.s., da
oprosti nekim njenim roacima, tomu su se usprotivili Ali i njegova supruga Fatima,
no Muhammed, a.s., im je zajamio sigurnost. Po svaku cijenu Boji Poslanik je elio
izbjei osvetu. Vidjeti: Karen Armstrong, Muhammed, str. 206.
3
Muhammed Hamidullah, Muhammed, a.s., ivot i djelo, Knjiga I., str. 222.
4
U nekoliko navrata ensarije su se poalili Muhammedu, a.s., zbog podjele ratnog
plijena. Naime, Muhammed, a.s., nastojao je nove muslimane pridobiti tako to im
je nakon ratnog pohoda i zarobljenog plijena podijelio vie nego starim muslimanima, to je nekim ensarijama zasmetalo. Na to im je Poslanik rekao: Zar niste zadovoljni time to drugi ljudi sa sobom odvode stoku i stada, dok vi sa sobom vodite
Poslanika Bojeg?, a zatim je dodao: Kada bi svi ljudi krenuli jednim putem, a Pomagai drugim, ja bih krenuo putem Pomagaa. Boe, smiluj se Pomagaima, njihovim sinovima i sinovima njihovih sinova. Vidjeti: Karen Armstrong, Muhammed,
str. 209.
5
U jednoj svojoj izreci (hadisu) Muhammed, a.s., svojim je ashabima rekao da e
se njegov ummet podijeliti na 73 stranke, a da e samo jedna zasluiti Dennet.
Od Abdullaha b. Amra, r.a., stoji da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: Moj ummet e
snai ono to je snalo idove sinove Israilove, stopu po stopu, pa ako se meu
nemuslimanima nae netko tko e javno poiniti blud sa svojom majkom nai e
se netko iz moga ummeta tko e uiniti isto to. idovi su se podijelili na 72 grupacije i sekte, a moj ummet e se podijeliti na 73 grupacije i sekte. Sve e ii u dehennemsku vatru izuzev jedne grupe muslimana! Bi reeno: Koja je to spaena
skupina muslimana o Allahov Poslanie? Ree: Spaena skupina muslimana su
oni koji budu na onome na emu sam ja i moji ashabi! (Hasen. Sunen Tirmizi, br.
2641) q
1
2

Bitka na Hunejnu
Tek to je oslobodio Mekku i ondje uspostavio islamski poredak, Muhammed, a.s., sa svojim se ashabima morao suoiti s jo
jednom vojnom prijetnjom. Koalicija nekoliko arapskih plemena
predvoena plemenom Hevazin i plemenom Sekif iz Taifa otvoreno je pozivala na rat protiv muslimana. Obje su se vojske zaputile
prema dolini Hunejn. Oruani sukob bio je neizbjean. Voe plemena Hevazin naredili su da se u taj pohod povedu ene, djeca i
sva pokretna imovina kako bi vojnicima bili dodatni motiv. Naime,
prema tadanjim pravilima ratovanja sav bi imetak pripao pobjedniku, u ovom sluaju muslimanima. Kur'an nam prenosi da je u tim
trenucima muslimane ponijela njihova brojnost, pa su neki ashabi
unaprijed proglasili pobjedu. Nakon osloboenja Mekke i prelaska
na islam cijelog plemena Kurej muslimani se nisu meu Arapima
nikoga trebali bojati. Izvori nam govore da je Muhammed, a.s., uspio okupiti 12.000 naoruanih mukaraca, to je za tadanje prilike

RUJAN 2015.

Mirza MEI

59