TEORIJA I POVIJEST KNJIEVNOSTI

1. Lirika (pojam, vrste, razvoj, oblici, znaajke, tematska podjela)

Knjievni rod. Karaktezira je osjeajnost, subjektivnost, saetost (jezgrovitost), pjesnike slike, stihovi i
proza. Gr. lira iani instrument.
Lirsko pjesnitvo
- lirska pjesma izraava pjesnikove misli i osjeaje. Moe biti pisana stihom i prozom (stihovi vezani,
slobodni)
- Vrste lirskih pjesama:
Prema autoru: narodna (usmena) i umjetnika.
Prema temi:
Domoljubna (rodoljubna, patriotska) izraava ljubav prema domovini, narodu, zemlji, kraju. U domoljubnoj
pjesmi pjesnik se poistovjeuje s domovinom i narodom i izraava svoje osobne (pojedinane) osjeaje i misli
te osjeaje i misli svoga naroda (nacionalne osjeaje)
Duhovno religiozna pjesnik iskazuje svoje religiozne osjeaje i misli. Ti se religiozni osjeaji i misli
povezuju uz pojam Boga - u katolikom pjesnitvu uz Sveto Trojstvo (Oca, Sina, Duha Svetoga), uz lik
Blaene Djevice Marije i svetaca.
Ljubavna pjesnik izraava ljubavne osjeaje, ljubav prema voljenoj osobi.
Misaona, refleksivna
Pejsana pjesma koja opisuje prirodu.
Socijalna nadahnjuje se socijalnim temama i motivima. Najee teme su soc. bijeda, soc. nepravda,
iseljavanje iz svoje zemlje i sl.
Prema jeziku:
Na knjievnom jeziku
Na neknjievnom jeziku
Prema obliku:
Antiki oblici: anakreontska pjesma, ditiramb (lirska pjesma koja se kod starih Grka pjevala kao himna u ast
bogu Dionizu. Ta obredna pjesma razvila se u posebnu vrstu lirske pjesme koja zanosno slavi ivotne radosti i
uitke), elegija (u grkom pjesnitvu bila je vrsta lirske pjesme u distisima. Pjesma tunoga sadraja, tunog
raspoloenja), himna (domoljubna pjesma, izraava domoljubne, nacionalne i religiozne osjeaje. Izraz joj je
zanosan, uzvien i svean), oda (oblik sveane lirske pjesme koja slavi vani povijesni dogaaj ili slavnu
povijesnu osobu. Svean ton, zanosan govor).
Francuski oblici: kancona, rondo, rondel, balada
panjolski: romanca, glosa
Talijanski: sonet, sestina, madrigal
Saeti oblici:aforizam, epigram (jednostavna, preteito kratka, duhovita pjesma), epitaf (nadgrobni natpis,
nadgrobni spomenik, nadgrobni govor, pjesma u povodu neije smrti), maksima, sentenca.
Satirini oblici: satirina pjesma, parodija, travestija
Stilska sredstva: figure nabrajanja, metafora, hiperbola (preuveliavanje), metonimija, retoriko pitanje,
polisindeton, asindeton, igra rijeima, aliteracija, asonanca, sinegdoha, epiteti, usporedba..
2. Epika, (pojam, razvoj, vrste, oblici i znaajke, podjela)
Knjievni naziv za pripovjedaku knjievnost u stihu i prozi. Iznosi dogaaje i situacije, a odlikuje se
objektivnou. Slui se pripovjedanjem (naracija) i opisivanjem (deskripcija). U epskom djelu predstavlja se
pripobjeda koji pripovijeda o neem to se dogodili, gdje se to dogodilo, kada se dogodilo i tko sve sudjeluje.
Pripovjeda ne pripovijeda samo o prolim dogaajima ve i o sadanjosti i o buduim dogaajima.
Pripovjeda pripovijeda odreenim redom, organizira priu koja ima svoj tijek (uvod, zaplet, rasplet), provodi
likove kroz priu i pripovijeda o njihovim sudbinama. Epsko djelo ima svoje posebno ustrojstvo. ine ga:
dogaaji (zbivanje), likovi (junaci) i pria (fabula). Pripovjedai: pripovjetke: A. enoa, D. imunovi..
Novele: G. Boccaccio, A. P. ehov, A. G. Mato.. romanopisci: A. Kovai, M. Krlea..
Podjela epike:
a) epsko-lirske pjesme

poema u njoj se iznosi neki dogaaj, ali sadri i elemente dramskog izraza
balada tuna pjesma s traginim zavretkom
romanca pjesma ljubavnog sadraja
b) epsko pjesnitvo
epska pjesma krae djelo u stihovima, pripovkednog karaktera
epopeja ako se u epu prikazuju dogaaji vani za cijeli narod onda je to narodna epopeja
ep opirnije djelo u stihovima, pripovjednog karaktera
c) jednostavni prozni oblici
mit vjerovanje koje na temelju mitskog iskustva najee govori o postanku svijeta, o bogovima ili nekim
vanim ljudima.
legenda pria o ljudima iji je nain ivota postao uzorom drugim ljudima
saga prozna vrsta u kojoj se opisuju dogaaji iz obiteljskog ivota
bajka prozna vrsta u kojoj se isprepliu stvarni i nestvarni dogaaji. Uvije kse radi o sukobu dobra i zla, a
dobro uvijek pobjeuje.
Basna djelo u kojem se ivotinje ponaaju kao ljudi
Vic (witz) dolazi iz njem. jezika. Kratka jezina tvorevina koja izaziva smijeh
Poslovica izreka koja u obliku tvrdnje iskazuje neko ivotno iskustvo
Zagonetka posebni oblik postavljanaj pitanja. Sastoji se od. Zagonetljaja i odgonetljaja
d) sloeni prozni oblici
novela kratak i zatvoren tekst. Opisuje se obino jedan sadraj koji moe biti stvaran i izmiljen, ali mora
biti zanimljiv. Radnja je ograniena u vremenu i prostoru i sudjeluje manji broj likova. Njezinim se
utemeljiteljem smatra Giovanni Boccaccio, napisao je zbirku od 100 novela Decameron.
Roman - je za razliku od novele dulji, slobodniji i pripovjedaki otvoreniji, doputa najraznorodnije teme,
fabularne osnove i motive, do 20.st. gradio se na razvijenoj fabuli s intrigom i brojnim epizodama
Pripovjetka
3. Drama (pojam, vrste, oblici i znaajke)
Drama knjievni rad u dijalokom obliku namijenjen scenskom izvoenju. Knjievni tekst osobite
vrste koji je izravno ili posredno namijenjen izvedbi na pozornici. Rije drama upotrebljava se danas u
tri znaenja:
= njome se imenuje pjesniki rod
= dramska vrsta unutar roda dramskoga pjesnitva
= drama kao dramska umjetnost
dramski tekst moe biti namijenjen publici, glumcima i redatelju; podijeljen je na inove,
publici je namijenjen tekst izgovoren od strane glumaca
glumcima su namijenjene didaskalije,
reiseru je namijenjen cijeli dramski tekst
opera je najsavreniji dramski oblik
program upuuje u radnju, meuodnose likova, ima kazalo pojmova, imena glumaca koji tumae
odreene likove, upoznamo pisca, ima popis dramskih djelatnika, kostimografa, vizaista
dva osnovna oblika kompozicije:
dijalog dolazi od gr. rijei dialogos = razgovor
monolog dolazi od gr. rijei monos = sam + logos = rije
dramska situacija odnosi izmeu likova u nekom trenutku, to je njihov govor o onom to je bilo, to
e niti ili ono to jest
fabula izmjena dramskih situacija
uvod ili ekspozicija ona objanjava nuni poetak
zaplet podrazumijeva pojavu dinamikih motiva, a temelji se na razlikama idejnih stavova
vrhunac ili kulminacija nastaje kada napetost dosegne krajnju granicu i nuno zahtijeva razrjeenje
rasplet pronalaenje rjeenja
peripetija odnosno preokret, kada rasplet ne krene u oekivanom smjeru

kritika ne smije imati subjektivno miljenje

vrste:
tragedija dolazi od gr. rijei tragos = jarac, i gr. rijei ode = pjesma;
u osnovnom prijevodu znaila bi jareva pjesma, u slavu boga Dioniza prinosio se jarac kao rtva,
glumci su kao dio scenografije nosili jarevu kou.
komedija nastala od rijei komos = veseli pohod i gr. ode = pjesma;
vrsat drame, odlikuje se veselim sadrajem, crta smijene strane ivota i ljudi, ismijava njihove nedostatke i
mane. Komediograf pisac komedija. Komediografija pisanje komedija.
U komediji se pojavljuju smijeni likovi iz svagdanjeg ivota.
Vrste komedije:
Komedija zapleta (intrige): smijeh posljedica nesporazuma
Komedija naravi (karaktera): iz mana pojedinaca
Konverzacije: smijeh dolazi iz razgovora
Situacije: iz dogaaja.
Smijeh u komediji moe biti sirov. Tada govorimo o podvrsti komedije: farsi.
4. Diskurzivni knjievni oblici
lat. diskurs govor, razmiljanje
- spoj knjievnih i znanstvenih elemenata, tj. subjektivnog i objektivnog
- tematika nije ograniena
- stilska obiljeja: saetost, egzaktnost, jednostavnost i lakoa iskaza, jezgrovitost
Vrste:
Putopis - je oblik knji. vrste u kojoj pisac prikazuje svoje dojmove, doivljaje, svoja zapaanja i razmiljanja
na subjektivan i slikovit nain sa svog putovanja o ljudima i krajevima
Esej - ili ogled, nastaje spajanjem subjektivnog i objektivnog doivljaja pjesnikog i znanstvenog, to je knji.
vrsta u kojoj je prisutna znanstvena namjera u obradi odreenog ivotnog ili znanstvenog pitanja;obrada tei
konkretnom, uvjerljivom i stilski dotjeranim stilom,tematika je izuzetno iroka, najee je to analiza
knjievnih djela, zaetnik je Michele de Motaigne; iako se poeci mogu pronai kod grkih i rimskih autora,
kada umjetnika namjera nadvlada znanstvenu tada esej prelazi u odreeni nafabularni tekst koji se zove
romanesej,a kada znanstvena vrijednost prevlada nad umjetnikom javljaju se znanstveno-prozni tekstovi kao
studija ili traktat
Biografija: tekst u kojem se na umjetniki nain prikazuje ivot neke znamenite osobe
Autobiografija opisivanje vlastitog ivota
Dnevnik svaki dan
Memoari sjeanja i uspomene na ljude i dogaaje i na zbivanja iz vlastitog ivota.
Ostale vrste:
Rasprava
Polemika ustra rasprava
Feljton podlistak, stalna novinska rubrika u kojoj se na zanimljiv nain obrauju razliite teme
Reportaa izvjee o nekom dogaaju ili pojavi koja se moe umjetniki obraditi
5. Roman kao prozni oblik, podjela, vrste
-

svak ispis pisan na romanskom (pukom) jeziku

vee epsko djelo u stihu ili prozi, vee od novele i pripovjetke, sloenijeg ustroja s veim brojem
likova i raznovrsnijom epskom tehnikom
- podijela romana:
prema temi: drutveni, obiteljski, psiholoki, realistiki, povijesni, pustolovni, ljubavni, viteki

prema tonu, pievu stavu: sentimentalni, humoristini, pouni, herojski

prema nainu oblikovanja: roman lika, zbivanja, prostora, roman-rijeka, roman-esej..
prema postojanju i vrijednosti: klasini, moderni, suvremeni
Podjela romana po nainu gradnje sadraja:
lanani ili stepenasti sadraj jedne novele nastavlja se na sadraj druge novele, tj. svretak jedne
je poetak druge novele.
npr. roman Robinson Crouse
prstenasti roman unutar jedne novele autor smjeta sadraj svih ostalih novela, npr. roman Put
oko svijeta za 80 dana
paralelni roman dvije ili vie radnji se odvija u isto vrijeme,
npr. romanAna Karenjina
Romanopisci: A. enoa, M. Krlea, I. Aralica..
6. Knjievnost starih naroda (indijska, babilonska, hebrejska, arapska)
INDIJSKA
Vede- u njima se prikazuje vjerska i svjetovna tematika. Obuhvaaju 4 zbirke tekstova (samhite). Najstarija je
Rg-veda (sadri 1028 himni i preko 10 000 strofa). Mahabharta (velika borba) i Ramajana (doivljaji Rama i
Site), epovi o lutanjima, stradanjima i borbama kraljevia Rama i ene mu Site (400.pr.Kr.)
Panatantra jedna od najznaajnijih zbirki svjetske knjievnosti, indijska zbirka u 5 knjiga.
BABILONSKA
Epovi, mitovi. Legende, religiozni prizori, himne bogovima, tualjke, psalmi, zaklinjavanja, bajke, basne,
poslovice, pripovjetke. Najpoznatije djelo GILGAME, ep iz 1700. pr. Kr.. Sastavljen je iz 12 ploa
(pjevanja), tj. iz 2 dijela. U prvom dijelu govori se o prijateljstvu izmeu kralaj Gilgamea i poludivljeg
ovjeka Enkidua. Pisan je biblijskim tonom. Odlikuje se etnikom porukom.
HEBREJSKA
Biblija u njoj se nalazi kompletna knjievnost, ona je izvorite europske knjievnosti; zapoinje knjigom
Postanka, a zavrava Otkrivenjem ili apokalipsom;
Biblija ili Sveto Pismo dolazi od gr. rijei biblion = knjiga; najitanija i najprevoenija knjiga, ona je
sinteza svih knjievnih vrsta i svih knjievnih rodova, Biblija je povijest, u njoj se nalaze jednostavni i slieni
knjievni oblici, ona je sinteza poezije i proze, nastaje u razdoblju od 13.st.pr.Krista do 2.st.poslije Krista;
teko je utvrditi vremenski okvir Biblije,
- prvi latinski biblijski prijevod naziva se - Vulgata koji je napisao Jeromin Vid, (bio je svetac)
Septuaginta - je prvi prijevod Starog zavjeta na grkom jeziku,
- Hrvati su prvi prijevod Biblije dobili u 14.st. samo u ulomcima, a u 16.st. datira se prijevod u cijelosti - fra
Petar Katani;
Knjiga Postanka hebrejski pisav otkriva biblijski smisao stvaranja svijeta i povijesti. Bog je stvoritelj svijeta.
Knjiga Izlaska prikazuje izlazak Izraelaca iz Egipta i sklapanje sinajskog saveza.
Psalmi vrsta religioznog pjesnitva.
ARAPSKA
najznaajnije djelo je Ku'ran
Ku'ran dolazi od arap. rijei i znai ono to je za itanje, to je sveta knjiga islama, sadri svete knjige
Muhameda prikupljene u periodu od 612. do 639.god., Muhamed je ovjek koji je preao iz Meke u Medinu,
ivio je s Nomadima i pratei ih dolazi u Siriju.
16.07.622.god postao je datum raunanja vremena po hidri.
Ku'ran je presudan za razvoj kulture i knjievnosti arapskog svijeta. Sastoji se od 114 poglavlja ili sura
poredanih po duljini, a sadre moralne, pravne i religiozne pouke. Sastoji se od biblijskih ilustracija te
idovskih i kranskih apokrifnih spisa. Sure su podijeljene na ajete; ajeta = redak
Ku'ran je pisan ritmikom prozom (proza u stihu) i jezik kojim je pisan Ku'ran postao je uzor klasinog
arapskog jezika.

7. Grka knjievnost
Najvei procvat doivljava u 5. st. pr. Kr.. Razvila je bogatu i raznovrsnu knjievnu djelatnost.
Razdoblja: pretklasino, kalsino, helensko, aleksandrijsko, Rimsko razdoblje grke knjievnosti.
Tragedija: Eshil Okovani Prometej; Sofoklo Ajant, Elektra, Antigona, Kralj Edip; Euripid Medeja,
Hipolit, heraklo, Ifigenija u Tauridi
Komedija: Aristofan Aharnjani, Vitezivi, Mir..; Menandar Prevrtljivica, Laac, Laskavac, Lani Heraklo..
Grko pjesnitvo: Pindar liriar bogata i raznovrsan opusa (himne, ditirambi, ode, tualjke). 17 knjiga
pjesama.
ALKEJ pjesnik s otoka Lezba, glavni predstavnik
monodijske melike- poezije pisane za solo pjevanje uz pratnju lire;
pisao je poeziju uitaka Ljeto, pisao je i pjesme uz gozbe i pijanke, himne bogovima, sluio se
razliitim metrikim oblicima, tematski i formalno je utjecao na rimsku liriku i pjesnike europskog
romantizma.
Epsko pjesnitvo: Homer Ilijada i Odiseja junaki epovi iz 8. st. pr. Kr.
Filozofija: Heraklit, Parmenid, Platon, Aristotel
Kiparstvo i graditeljstvo, glazba: Miron, Fidija, Poliklet
Najvelianstveniji spomenik helenske arhitekture hram Atene.
8. Rimska knjievnost
Augustovo doba/Augustovska umjetnost
Rimska knjievnost nastavlja tradiciju grke knjievnosti. Augustovo doba, doba procvata rimske
knjievnosti obiljeeno je prilagodbom grke umjetnosti rimskome duhu. Augustovska umjetnost je
grko-rimska sinteza. August podie spomenike i okuplja knjievnike.
Knjievnici: Publije Vergilije Maron, Publije Ovidije Nazon, Gaj Vergilije Katul, Makcije Tit Plaut..
Lirske pjesme: Vergilije: Bukolike
Izabrane pjesme: Katul: Pjesme; Horacije: Pjesme
Komedije: Plaut: krtac, Hvalisavi vojnik, Aulularia
Ep: Vergilije: Eneida
Razdoblja rimske knjievnosti:
- do 240. pr. Kr.
- arhajsko razdoblje 240. 80. pr. Kr.
- a) ciceronovo doba 80. 30. pr. Kr.
- b) augustovo doba 30. 14. pr. Kr.
- srebrni vijek 14. 117. poslije Krista
- stoljee propadnja 117. poslije Krista
Publije Ovidije Hazon ubraja se meu najplodnije pjesnike. Najpoznatije djelo: ARS AMATORIA
(Ljubavno umijee) djelo u koje mse nalaze savjeti kako osvojiti i zadrati voljenu osobu. Ima 3 dijela
(1. i 2. za mukarce, a 3. dio za ene)
9. Europska srednjovjekovna knjievnost
1. trajanje od pada ZRC 476. do otkria Amerike 1492.
2. znaajke knjievna djelatnost vezana je za crkvu, odnosno redovnike koji su zapisivai i
prevoditelji.
3. jezik od 4. do 9. st. traje razdoblje latiniteta, a nakon toga razvija se knjievnost na narodnim
jezicima.
4. knjievne vrste razlikuju se djela svjetovnoga i nadbonoga karaktera. Djela su morala biti
didaktina (pouna), a teoloki (religijski) ispravna.
5. veliki nacionalni epovi
a) BEOWULF staroengleski ep iz 8. st., govori o junaku Beowulfu koji pomae kralju Hrotgau i ubija
mono udovite Grendela.

b) PJESAN O ROLANDU francuski ep iz 12. st.. Govori o junaku Rolandu, vojskovoi Karla
Velikog koji pogiba zbog izdaje ouha, a osveuje ga Karlo Veliki.
c) PJESAN O CIDU panjolski ep iz 12. st., govori o junaku El Cidu koji je oklevetan i prognan, ali
uspijeva spasiti svoju ast.
d) SLOVO O POLIKU IGOREVU ruski ep iz 12. st., govori o knezu Igoru i njegovom porazu u bitci
1185.g.
e) KALEVALA francuski ep iz 12. st., govori o junaku Lemminkinenu i njegovoj borbi za djevojku,
ker domae sjeverne zemlje.
f) PJESMA O HIBELUNZIMA njemaki ep iz 13. st., govori o junaku Siegfriedu i njegovoj eni
Kriemhildi koja osveuje njegovu smrt.
6. romani najprije se piu u stihu, obrauju teme iz antike (Roman o Tebi, Roman o Troji, Roman o
Aleksandru..). Kasnije nastaju viteki romani i u stihu i u prozi, a obrauju teme iz vitekog svijeta
(najpoznatiji je Roman o Tristanu i Izoldi).
7. lirsko pjesnitvo u 11. st. u Junoj Francuskoj nastaje trubadurska lirika. Trubaduri su plemii,
putujui pjesnici i skladatelji koji pjevaju o vitekoj ljubavi prema uzvienoj i nedostinoj djevi. U
Njemakoj se takoer njegovala ljubavna lirika, u 12. st. javljaju se tzv. MINEZINGERI, pjesnici
lutalice, a svoj vrhunac ovaj tip lirike doivljava u 14. i 15. st.
8. drama MIM (to je oblik pukog kazalita s temama iz ivota puana). U 15. st. iz mima se razvijaju
FARSE (teme su iz svakidanjeg ivota. To su najee brani problemi i sudska praksa. Najpoznatija je
O METRU PATHELINU (patlen), lukavom odvjetniku koji prevari bogatog trgovca) i SOTIJE (to su
predstave u kojima su glavni protagonisti dvorske lude koje su vrlo otro kritizirale neke negativne
drutvene pojave).
- u to vrijeme djeluju i putujue kazaline druine HISTRIONI
u Crkavama se od 9.st. izvode liturgijske drame na lat. jeziku. S vremenom u te drame ulaze i svjetovni
motivi, poinju se izvoditi na narodnim jezicima. Te poluliturgijske drame zovu se CRKVENA
PRIKAZANJA. To su misteriji koji pokazuju razliita uda, pasije, Kristovu muku..
9. diskurzivni knjievni oblici Sv. Aurelije Augustin. Svojim je djelom ispovijesti zaetnik
autobiografijske knjievnosti. Ispovijesti su njegova duhovna biografija u 13 knjiga. Srednjovjekovni
duhovni ivot obiljeili su:
Ambrozije, Jeronim (prevoditelj Biblije na latinski Vulgata), Prudencije, Toma Akvinski
(utemeljitelj crkvene filozofije).
10. Hrvatska srednjovjekovna knjievnost
1. razdoblje do polovice 14. st.: knjievnost na crkvenoslavenskoj tradiciji, ubrzani razvoj od polovice 13.
st. (papino odobrenje starohrvatske liturgije senjskim i omiljanskim glagoljaima); prodor hrvatskoga jezika i
svjetovne tematike
2. razdoblje (do prestanka rada senjske glagoljske tiskare 1508.), doba procvata, otvorenje zapadnoeuropskim
utjecajima, uvoenje narodnog jezika u neliturgijske kodekse i zbornike, razvoj latinike knjievnosti na hrv.
jeziku
3. razdoblje zakanjeli odjeci srednjovjekovne knjievne tradicije, rijeka tiskara, dekadansa
Knjievni radovi i vrste apokrifi, romani, pripovijetke, lirika, svetake legende..
Ostale vrste tekstova evanelja, misali, zakonici, statuti, darovnice..
Pisma glagoljica, irilica, bosanica, latinica
Podruja Dalmacija pa ak i na podruju DR, Istra, Hrv. primorje, Lika i Krbava, Pokuplje
Baanska ploa pravni tekst, ima naglaene ritmike elemente i izrazite knjievne kvalitete na koje smo i
danas osjetljivi. Zato se BP esto navodi kao simbol poetka hrv. knjievnosti, barem one na hrv. jeziku. BPom kralj Zvonimir daruje zemljite crkvi sv. Lucije. Isklesao ju je Driha. Pisana je uglatom hrv. glagoljicom.
BP je sluila i kao pregrada koj je dijelila prostor od sveenika od puka. uva se u HAZU.
Hrvatska irilica -upotrebljavala se u uredima u Dubrovniku, u Hrvatskoj i Bosni. Njome su se sluili
bosanski franjevci. Najstariji su hrvatski spomenici na bosanici (hrv. irilici): Natpis s Poljskog praga,
Povaljska listina, Poljiki statut, Aleksandrida,..

Latinica latinicom su napisana osobna imena, imena mjesta. Najstariji teks napisan latinicom jest STATUT
SESTARA DOMINIKANKI U ZADRU iz 1345.g. Jedan od najstarijih tiskanih knjiga na latinici je
LEKCIONAR BERNANDINA SPLIANINA.
LUCIDAR
- enciklopedijsko djelo. Preveden je s ekog jezika na akavsko narjeje od strane hrvatskog glagoljaa.
Pisan je u dijalogu izmeu uitelja i uenika koji tematizira teoloku i prirodoslovnu tematiku.
LJETOPIS POPA DUKLJANINA
- najstariji hrv. ljetopis. Pisac je katoliki sveenik Dukljanin. Jednim je dijelom nastao u 12. st, drugi dio
14. st.
- u njemu je prikazano rodoslovlje hrvatskih vladara, osnivanje hrvatske drave
- pisan je latinskim jezikom
ZAPIS POPA MARTINCA
- glagoljaki rukopis, 1493.
- Utjecaj biblijskog crkvenoslavenskog jezika u ovom tekstu , profan sadraj
VINODOLSKI ZAKON
- najstariji hrvatski zakonski spomenik
- sastavljen je i napisan 6. 1. 1288. u NV
- njime se ureuju pravni odnosi izmeu gospodara (frankopana) i vinodolskih opina
- povijesni i pravni dokument
IBENSKA MOLITVA
- 1347., pisana je latinicom, a prevedena na narodni akavski sa staroslavenskim elementima
- napisao ju je nepoznati glagolja, a fra Pavle ibenanin zapisao
- vrsta laude, pohvalne pjesme (pohvala Gospi)
- ime je dobila po nalazitu, franjevakom samostanu u ibeniku
SVIT SE KONA
- satirina pjesma koj kritizira nemoralan ivot redovnika i klera, a posebice pojavu simonije (prodaje
duhovnih dobara za novac)
- pjesma je zapisana u PARIKOM (glagoljskom) zborniku s kraja 14. st.
- misaona lirska pjesma, katreni i terceti, uglavnom 12-erci
Najstarije hrv. tiskane knjige su INKUNABULE
- Misal po zakonu rimskog dvora; Brevijar po zakonu rimskog dvora
11. Renesansa u europskim knjievnostima
- trajanje 14. 15. i 16. st
- naziv: franc. Renaissance preporod
- znaajke:preporod antike knjievnosti, preporod umjetnosti, promjena svjetonazora u odnosu na srednji
vijek, ovjek postaje aktivan, eli uivati u ovozemaljskom ivotu. U knjievnosti prevladavaju
svjetovne teme.
Najznaajniji predstavnici:
Engleska knjievnost
William Shakespeare veliki pjesnik i dramatiar, autor brojnih tragedija (Hamlet, Kralj Lear, Machbeth..),
komedija (Ukroena goropadnica, Na tri kralja..), romanci (Zimska pria, Romeo i Julija), povijesnih drama
(Richard II., Richard III...) te zbirke pjesama (Soneti).
Talijanska knjievnost
Lodovico Ariosto autor epa Bijesni Orlando; u ovom epu od 46 pjevanja temeljna je radnja povezana s
borbom krana i Saracena u blizini Priza.
Niccolo Machiavelli autor politike rasprave Vladar u kojoj on iznosi modernu graansku teoriju drave.
panjolska knjievnost
Miguel de Cervantes Saavedra autor romana Don Quijote, parodije srednjovjekovnih vitekih romana.
Naziv ve je u samom imenu renesansa sadrana njezina osnovna znaajka (franc. preporod)

Dolazi do preporoda antike knjievnosti. Za antike pisce se slikovito kae da su u srednje mvijeku bili
zatoeni u samostanskim knjinicama i tek ih renesansni pisci ponovo otkrivaju nasljeujui njihove
knjievne vrste i pronalazei u njima uzore koje ele kopirati. Kopiranje danas ima negativan odraz no u
renesansi je bilo drukije. to je uspjenije neki pisac kopirao, to je bio blie svome uzoru. Dolazi do
preporoda cjelokupne umjetnosti razlozi: povijesno-politike okolnosti: razvoj gradova, graanske klase,
izum tiskarskog stroja.. renesansa u potpunosti afirmira narodni jezik kao jezik knjievnosti. U renesansi se
javlja perspektiva, pomak iz prolosti u dubinu. Stvarnost se sagleda to dublje i umjetnika djela odraavaju
stvarnost.
12. Hrvatska renesansna knjievnost
- trajanje (1500. 1600.) 16. stoljee
- znaajke: razvoj knjievnosti osobito u priobalnom podruju zbog gospodarske razvijenosti i blizine
Italije
- renesansna dredita: St, Zd, i, Hvar, Du
- razvoj knjievnosti na narodnom jeziku
- podlogu renesansnoj knjievnosti stvorila je djelatnost humanista
- od knjievnih su vrsat razvijene lirske pjesme, karnevalske pjesme (maskerate), satirine pjesme,
religiozne pjesme; epovi (osobito biblijsko-religiozni i povijesni epovi), roman, pastirske igre,
komedije (osobito tzv. uene ili eruditne komedije), drame, crkvena prikazanja.
Predstavnici:
Lirika: iko Meneti, Dore Dri, Hanibal Luci, za misaonu, satirinu i religioznu liriku znaajan je
Mavro Vretanovi; Mika Pelagrinovi pisao je pokladne pjesme
Epika: Marko Maruli (biblijsko-religiozni ep Davidijada), Brne Karnaruti (povijesni ep Vazetje Sigeta
grada), Petar Zorani (prvi roman u starijoj hrv. knjievnosti Planine), Petar Hektorovi (putopisni spjev
Ribanje i ribarsko prigovaranje).
Drama: Marin Dri komediograf (Dundo Maroje, Skup, Novela od Stanca..); Hanibal Luci (prva hrv.
svjetovna drama Robinja), Mavro Vetranovi
Nai su se renesansni pisci obrazovali u Italiji i s povratkom u svoju sredinu u njoj su razvijali kulturnu
djelatnost te pisali na nain kako su to inili europski renesansni pisci. U ovom razdoblju hrv. se knjievnost
u pravom smislu oblikuje.
13. Barok u europskoj i hrvatskoj knjievnosti
Barok u europskim knjievnostima
- trajanje: 17. i 18. st.
- naziv: portugalski barocco je biser nepravilna oblika i nevelike vrijednosti
- znaajke: kienost izraza, mnotvo stilskih izraajnih sredstava, refleksivnost
- barok je doba proeto napetou izmeu nepomirljivih suprotnosti: s jedne strane je ostao sauvan
renesansni optimizam. S druge je strane pojaana religioznost, refleksivnost i nijekanje svjetovnog.
- Knjievne vrste: karakteristina je kratka lirska pjesma s temama slinim renesansi (ljubavna bol i
prolaznost zemaljskih vrijednosti), ali s naglaenom simbolikom i kienou izraza. Baroku su
svojstveni opsean ep i opsean roman; nastaju nove dramske vrste povezane s glazbom: melodrame,
opere i oratoriji.
Predstavnici:
Talijanska knjievnost: Giambattista Marino neobini motivi, zvune figure, neobine metafore..
Torquato Tasso autor epa Osloboeni Jeruzalem naglaava potrebu ujedinjenja krana.
panjolska knjievnost: Louis de Gongora, Pedro Calderon de la Barca (drama: ivot je san)
Na razvoj baroka osobito utjeu vjerski pokreti, reformacija i protureformacija.
Barok u hrvatskoj knjievnosti
- trajanje: 17. st
- znaajke: utjecaj protureformacije, isusovaka misionarska djelatnost, otvaranje kola, nastanak
jezikoslovnih djela; ispreplitanje svjetovne i religiozne tematike

- velik utjecaj imaju isusovci koji razvijaju kulturnu djelatnost, osim njih znaajni su i ostali vjerski redovi:
franjevci, pavlini, kapucini
- isusovci se bave knjievnim radom (Juraj Habdeli Pervi oca naeg Adama greh; Antun Kanili
Sveta Roalija), jezikoslovljem (Bartol Kai autor prve gramatike), Juraj Kriani (autor gramatike
rusko-staroslavensko-hrvatskog jezika), Juraj Habdeli (autor hrvatsko-latinskog rjenika).
- Dubrovako-dalmatinskom krugu baroknih pisaca pripadaju: I. Gunduli, Ivan Buni Vui, Junije
Palmoti, Ignjat urevi.
- Ozaljskom krugu pisava pripadaju: Fran Krsto Frankopan, Petar Zrinski i Ana Katarina Zrinski
14. Klasicizam i prosvjetiteljstvo u europskoj knjievnosti
- trajanje: klasicizam (17. st. Francuska), prosvjetiteljstvo (18. st. Francuska)
- znaajke: klasicizam oponaanje antike knjievnosti, intelektualizam, prevladavaju tragedija i
komedija, prosvjetiteljstvo utjecaj racionalizma, cilj je prosvjetliti narod, vanost Francuske
Enciklopedije
- vie nije bitan kvantitet nego kvaliteta razmiljanja, naputa se barokna kienost i opsenost te se zalae
za jasnou stila, savrenstvo forme i uzvien govor.
- Predstavnici:
Klasizizam: Pierre Corneille (Cid), Jean Racine (Fedra), Moliere (krtac, Mizantrop)
Prosvjetiteljstvo: Voltaire (Candide ili optimizam), Denis Diderot (pokreta Enciklopedije), Jean Jacques
Rousseau.
Klasicistiku knjievnost moemo odrediti kao racionalnu u smislu njezine intelektualnosti, odnosno
povezanosti s razumom. Tako je vidljiva tenja za sreenou, jasnoom, jednostavnou i pravilnou.Pisci
pritom nastoje prikazati ono to je tipino i univerzalno, s ti mda pouavaju ovjeka.
Prosvjetiteljski pisci okreu se svojoj suvremenosti nastojei da knjievna djela imaju naglaenu
prosvjetiteljsku ulogu, da pouavaju i odgajaju itatelje protiv praznovjerja.
Osnovno pravilo klasicizma bilo je oponaanje, prikazivanje prirode, ali ne stvarne, nego idealne koju
organizira duh.. Klasicistika djela oivljavaju antiku, imitiraju antike pisce. Sam naziv kalsicizam dolazi od
latinske rijei clasici scriptores pisvi prvoga reda, uzorni pisci, a to su za klasicistike pisce bili antiki
autori. Nicolas Boilleau (boalo) najznaajniji je teoretiar klasicistike drame.
Prosvjetiteljska se knjievnost nastavlja na klasicistiku, a najznaajnije je ostvarenje francuska
Enciklopedija.
15. Prosvjetiteljstvo u hrvatskoj knjievnosti
- trajanje: 18. stoljee
- znaajke: istie se vanost prosvjetiteljskog djelovanja knjievnih djela na itatelje; pliralizam stilova
a) odjeci barokne knjievnosti
b) utjecaj klasicizma
c) procvat knjievnosti na latinskom jeziku i intezivna prevodilaka aktivnost
d) prosvjetiteljska nastojanja
Predstavnici:
Dalmacija: Andrija Kai Mioi (Razgovor ugodni naroda slovinskoga),
Slavonija: Matija Antun Reljkovi (Satir iliti divji ovik), Matija Petar Katani (Jesenji plodovi)
Sj. Hrvatska: Titu Brezovaki (Matija grabancija dijak)
Prosvjetiteljstvo u hr. knjievnosti se oslanja na knjievnu tradiciju i ono to nau knjievnost povezuje s
europskom je isticanje prosvjete i kulture, odnosno moralno-didaktine uloge knjievnosti kojima se nastoje
pouiti itatelji. Tako A. K. Mioi eli opjevati najvanije dogaaje iz slavenske prolosti, a M. A. Reljkovi
pouava Slavonce to trebaju mijenjati u svom nainu ivota da bi bili napredniji i blii Europi.
16. Predromantizam i romantizam u knjievnosti
- trajanje: 1800. 1830. godina

- znaajke: suprostavlja se klasicistikom racionalizmu, oslanja se na matu i osjeaje, zanimanje za

folklor, prirodu, daleke i nepoznate krajeve. Istiu se ivopisnost (nepravilnost), individualnost,
originalnost. Pesimistian ton odraz je opeg razoaranja i naziva se svjetskom boli Weltschmerz
- Pretea romantizma je francuski pisac J. J. Rousseau (Julija il iNova Heloiza (elojza) te autobiografsko
djelo Ispovijesti
- U Njemakoj se javlja predromantizam poznat pod nazivom Sturm und drang (oluja i nagoni).
Predstavnici su Goethe i Schiller, trajanje od 1770. 1785.
- Teme: intimne, okultne i mistine, daleki, nepoznati krajevi, nacionalno-povijesni tematski krug,
odmetnitvo i sukob sa zakonom
Predstavnici
Njemaka knjievnost: Goethe, Herder, Schiller
Ruska: Mihail Jurjevi Ljermontov 8Junak naega doba predtavlja lik suvinog ovjeka Peorina)
Francuska: Alphonse de Lamartine
Engleska: William Wordsworth, George Gordon Byron (Hodoae Childea Harolda)
Amerika: E. A. Poe zaetnik kriminalistikog romana
Osnovna znaajka romantizma je oslanjanje na matu i osjeaje. Romantizam znai bujanje i izraavanje
osjeajnosti, zanimanje za neobino, za borbu i sukobe. Romantiari vole originalnost, osobnost. Specifian
je i odnos prema prirodi ona je utoite za njihovu ranjenu duu i odraz pjesnikova osjeaja. Romantiarski
se pisci zanimaju za vlastitu nacionalnu prolost jer su za svoj narod izrazito vezani i ponosni na nj.
Oduevljeni su i putovanjima dalekim i nepoznatim krajevima. Romantiari su esto u sukobu s drutvom.
U romantizmu dominira lirika jer je ona najprikladnija za izraavanje osjeaja.
17. Hrvatski narodni preporod
Poetkom 19. st. u Hrvatskoj sve vie jaa svijest o vrijednosti vlastitog jezika i nacionalni osjeaji uope.
Narodni prepord poeli su 30-ih god. 19. st mladi intelektualci koji su se kolovali u Grazu ili peti i dolazili
u dodir s predstavnicima drugih slavenskih naroda. Ideja osloboenja i ujedinjenja Hrvata trebala je biti samo
jedna od etapa do konanog cilja. Pokret nastaje i kao direktan odgovor na maarizaciju koja se otvoreno
provodila u Hrvatskoj. Idejni nositelj pokreta je Ljudevit Gaj. Smatra da najprije treba pojednostaviti
pravopis pa 1830. izdaje Kratku osnovu horvatsko slavenskoga pravopisanja u Budimu. Za svaki glas Gaj
predlae da se koristi jedan znak pa uvodi dijakritike znakove: , , lj, nj, d, , , . 1832. grof Janko
Drakovi izdaje prvi hrvatski politiki program pisan tokavtinom pod nazivom Disertacija iliti Razgovor
darovan gospodi poklisarom.
1835. Gaj objavljuje Novine Horvatske na kajkavskom dijalektu s literalno zabavnim dodatkom Danica
horvatska, slavonska i dalmatinska na tokavskom narjeju. 1836. Gaj mijenja naziv u Ilirske narodne novine
s danicom ilirskom jer je smatrao da svi juni Slaveni potiu od Ilira (tokavsko narjeje). Ilirski pokret
uspjeva okupiti veliki proj pristaa, ali oko 1840. dolazi do razilaenja i sukoba meu prvacima pokreta: Gaj
se zalagao za politiki karakter pokreta, a Vraz za umjetniki karakter. Zato 1842. Vraz pokree umjetniki
asopis Kolo. Iste godine utemeljena je Matica ilirska koja e kasnije postati Matica hrvatska. 1843.
zabranjena je uporaba ilirskoga imena pa Gaj vraa novinma naziv Narodne novine i danica horvatska,
slavonska i dalmatinska. U tom razdoblju nastaju brojne budnice i davorije = pjesme koje imaju za cilj
buenje nacionalne svijesti, nemaju gotovo nikakvu umjetniku vrijednost. Mogu se ipak izdvojiti Horvatska
domovina Antuna Mihanovia i Kip domovine vu poetku leta 1831. (kajkavizam). To je alegorijska pjesma u
kojoj Pavao toos iznosi viziju domovine kao ene u crnini koja plae nad svojom sudbinom jer se njeni
sinovi srame: ...vre i svoj jezik zabit Horvati hote ter drugi narod postati... Pjesma iz elegije prelazi u
optimistian ton jer ima jo onih koji e braniti i boriti se za svoju domovinu koja oekuje zoru (hrv. narodni
preporod). Ostvarenja: 1. jedinstven knjievni jezik i pravopis; 2. zaetak novije hrv. knjievnosti; 3.
osnivanje katedre za hrv. jezik, 4. otvaranje narodnih itaonica i Matice ilirske koja je zasluna za promicanje
hrv. kulture i knjievnosti.
18. Protorealizam enoino doba
- trajanje: 1860. 1880./81. (1860. u zavretak Bachova apsolutizma. 1880. u hrv. knjievnost dolazi
nova generacija pisaca, 1881. godina enoine smrti)

- Naziv: predrealizam i protorealizam gr. ptotos prvi . sam naziv znai da se radi o knjievnom
razdoblju u koje mse pojavljuju realistike znaajke koje e u potpunosti prevladati u razdoblju
realizma. Svojom knjievnom djelatnou ovo je razdoblje obiljeio A. enoa pa se zato naziva i
enoinim dobom.
- Veliku ulogu u promicanju kulturnih i knjievnih vrijednosti imao je sredinji knjievni asopis toga doba
Vijenac
Drutveno-politika situacija
Osnovno je obiljeje guenje hrvatskog nacionalnog identiteta te nametanje tuinskih (austrijskih, maarskih)
interesa.1850. 1860. Bachov apsolutizam kojim se gui sloboda, Hrv. sabor nema pravo odluivanja i
slubeni je jezik njemaki.
Kulturna ostvarenja
Veliku ulogu u prosjeivanju naroda imala je Narodna stranka, a narodnjak J. J. Strossmayer zasluan je za
osnivanje tada JAZU, a danas HAZU i Zagrebakog sveuilita.
Knjievna ostvarenja
Najznaajniji je predstavnik A. enoa, autor prvog cjelovitog povijesnog romana u novijoj hrv. knjievnosti
Zlatarevo zlato (1871.) Utiranje puta realistikoj prozi, zaeci slavenske filologije (znanost o jeziku,
jezikoslovlje).
Franjo Ciraki, Luka Boti, Franjo Markovi, Mirko Bogovi, Ivan Perkovac..
19. Realizam u europskoj knjievnosti
- trajanje: 1830. 1870.
- Naziv: lat. res = stvar, realis = stvaran
- Realizam prikazuje drutvenu stvarnost sa svim problemima koje pisac u njoj uoava
- U sreditu zanimanja dolazi stvaran ljudski ivot; likovi iz svih drutvenih cjelina, autentian govor
likova, kolijevka realizma je Francuska.
- Knjievnost je realizma objektivna, pisac nastoji objektivno prikazati drutvenu zbilju (tako u knjievnom
djelu pripovjeda sve vidi i sve zna u vezi s razmiljanjima i postupcima svojih junaka, on kao da je
sveprisutan i sveznajui)
- U svojim djelima pisci su nastojali prikazati drutvenu stvarnost pa su preko tipinih likova prikazali
tipine osobine drutvene skupine kojoj taj lik pripada. Realistiki su piscu kritini prema stvarnosti i
problemima koji se u toj stvarnosti javljaju.
- U knjievnosti realizma prevladava roman jer je zbog svoje opsenosti najprikladniji za prikaz sloenih
drutvenih odnosa. U tom romanu postoji fabula kojom se putem tipinih likova nastoji prikazati cijelo
drutvo.
Predstavnici:
Otac realistikog romana: Honore de Balzac (Otac Goriot)
Francuska knjievnost: Stendhal (Crveno i crno, Paramski kartuzijanski samostan), Gustave Flaubert
(Madame Bovary)
Ruska: L. N. Tolstoj (Ana Karenjina, Rat i mir, Uskrsnue), F. M. Dostojevski (Zloin i kazna, Idiot), I. S.
Turgenjev (Oevi i djeca, Lovevi zapisi), N. V. Gogolj (Kabanica, Revizor, Mrtve due)
20. Naturalizam
- trajanje: 1870. 1890.
- lat. naturalis prirodan, natura priroda
- javlja se u Francuskoj odakle se dalje prenosi po Europi
- utjecaji: na razvoj naturalizma utjee razvoj prirodnih znanosti te uenje francuskog znanstvenika
Hippolytea Tainea (ipolita tena) i njegove teorije sredine ili miljea prema kojoj je ovjek bioloko bie
odreeno nasljeem, sredinom u kojoj ivi i trenutkom u kojem to djeluje na ovjeka
- obiljeja: naturalisti u knjievnost uvode znanstvene metode nastojei biti objektivni promatrai i
eksperimentatori. To su metode opservacije i eksperimenata. Naturalisti njeguju tzv. estetiku runoe,
tj. otkrivaju bolesti drutva kako bi se ono lake izlijeilo.

- Teme: soc. i moralna izopaenost, drutvene bolesti, problemi zloina, teak poloaj radnike klase,
socijalna bijeda, poroci..
- Nazivaju se inenjerima ljudskoga drutva Na ivim tijelima obavljam analitiki posao koji kirurzi
obavljaju na leevima - Emile Zola osniva naturalizma i tvorac eksperimentalnog romana (Therese
Raquin roman prikazuje razarajue djelovanje zloina na psihu zloinca)
21. Realizam u hrvatskoj knjievnosti
- trajanje: 1880./81. 1892./95. (1880. u hrv. knjievnost ulazi nova generacija pisaca, 1881. umire enoa;
1892. izlazi Matoeva pripovijetka Mo savijesti, 1895. studenti spaljuju maarsku zastavu na
Jelaievu trgu u Zagrebu)
- znaajke: prikazivanje drutvenih problema razliitih sredina (regionalizam), naputanje romantiarske
sentimentalnosti
Predstavnici:
Lirika: S. S. Kranjevi (Moj dom, Iseljenik, Mojsije)
Epika: A. Kovai (U registraturi), V. Novak (Posljednji Stipanii), K. . Gjalski (Pod starim krovovima
zbirka novela), J. Kozarac (tena novela)
Mnogi pisci razdoblja realizma politiki su opredjeljeni za Starevievu Stranku prava. Oni smatraju da je
uloga knjievnika u tom vremenu prikazivanje drutvene stvarnosti s njezin dobrim i loim stranama. Pisci se
moraju kritiki odnositi prema toj stvarnosti.
Drutveno-politike prilike i njihov odraz u knjievnosti:
U hrvatskoj vlada Khuen Hedervary koji Hrvatsku nastoji to vie podiniti kako bi je Maari mogli to bolje
gosp. iskoristiti. Stranka prava, iji je voa Ante Starevi, nastoji se oduprijeti maarizaciji.
Hrvatski pisci u svojim djelima obrauju drutvene probleme sredina u kojima ive.
22. Modernizam (dekadencija, larpurlatizam, parnasovci)
Modernizam obuhvaa zadnja desetljea 19. st. i usprkos razliitim pravcima i stilovima zajedniko im je
uzdizanje ljepote kao zadae i svrhe umjetnikog stvaranja. Pojam modernizam prvi je upotrebio franc.
Pjesnik Charles Baudelarie 1857. zbirka pjesama Cvjetovi zla, sam naziv je oksimoron, a odnosi se na
traenje ljepote u runome. Pjesnitvo opjevava zlo. Baudelarie osobito pazi na nain izraavanja koristei
sonet kao najuzvieniji pjesniki oblik. Baudelariova zbirka pjesama nagovjetava da e modernizam
obuhvatiti pjesnitvo.
Dekadencija faza knjievnoumjetnikog razvoja simbolizma potkraj 19. st.. Pjesnici izraavaju beznae,
tugu, tjeskobu i slutnju propasti zapadne civilizacije.(Theophile Gautier, Paul Verlaine)
Larpurlatizam Theophile Gautier (teofil gotje) 1832. izaao u javnost svojom parolom Lart pour lart umjetnost radi umjetnosti. Umjetnost stvara ljepotu i to joj je jedini cilj. Ne smije biti sredstvo kojim bi se
ukazivale ili ispravljale neke negativne pojave u drutvu.
Parnasovci naziv su dobili po grkoj planini Parnas koju su stari Grci smatrali prebivalitem Boga Apolona
i njegovih muza. Taj franc. Pjesniki krug javlja se zbirkom pjesama Suvremeni Parnas koja je objavljena u
Parizu 1866. Tee savrenoj formi, izbjegavaju suvremene teme i nastoje depersonalizirati pjesnitvo uiniti
ga neosobnim (izbjegavati JA uzdignuti na ljudsku razinu). Umjetnost je vrhunac i krajnji domet svake
intelektualne i moralne ljudske djelatnosti. Predstavnici: Leconte de Lisle, Sully Prudhome, Theophile
Gautier, Jose Maria de Heredia.
23. Modernizam (simbolizam, secesija, impresionizam)
Simbolizam njihov pjesniki program iznio je Jean Moreas u asopisu Figaro 1866.
Pretee: C. Baudelarie, E. A. Poe, Gerrard de Nerval.
Znaajke: zalau se za tajanstvenost i nagovjetaj umjesto detaljnog iznoenja i opisivanja, izraavanje
simbolima i to individualnim i posebnim, iracionalnost u smislu prodiranja u neistraena podruja vlastite
psihe, sintezija (sjedinjenje svih osjetilnih senzacija), muzikalnost stiha. Simbolisti zamjeraju parnasovcima
to su pjesnitvu uskratili tajanstvenost. Slue se razliitim simbolima pa itatelj treba sam otkriti njihovo

znaenje. Nastoje sjediniti pjesnitvo i glazbu (Verlaine: Glazba prije svega!). Najvaniji predstavnici: C.
Baudelarie, Arthur Rimbaud (obojao samoglasnike), Paul Verlaine, Stephane Mallarme.
Secesija- stilski izraz koji se potkraj 19. st. pojavljuje u Beu i Mnchenu, a osnovne su mu znaajke:
valovita linija, plonost i stilizacija, naglaena dekorativnost i asimetrinost. Secesija u hrvatskom slikarstvu
poinje izlobom Hrvatski salon 1898. Na Sumpornom kupalitu u Marmontovoj ulici u Splitu vidljivi su
dekorativni secesijski oblici.
Impresionizam franc. impression doivljaj. Impresionizam je dobio naziv prema slici Impresija izlazak
sunca Claudea Moneta na kojoj se vidi kako umjetnici ele zaustaviti vieni trenutak u prirodi. Oni razaraju
vrst oblik predmeta i pretvaraju ga u mrlju boje. Predstavnici: Edgar Degas, Camille Pissarro..
24. Hrvatska moderna
Moderna je naziv stilskog razdoblja u hrvatskoj knjievnosti na prijelazu iz 19. u 20. st,
Knjievnim poetkom moderne smatraju se: 1891. Janko Leskovar Misao na vjenost; 1892. A. G.
Mato Mo savijesti; 1895. studenti spaljuju maarsku zastavu. Zavretak: 1914. izlazi zbornik
Hrvatska mlada lirika u kojoj se javlja nova generacija pisaca, umire Mato i u knjievnosti se po prvi put
pojavljuje M. Krlea; 1916. asopis Kokot Ulderiko Donadini
Dvije faze u razvoju moderne:
1. faza prevladavaju kritiarska djela. Djeluju beka i praka skupina pisaca koji su bili okupljeni oko
svojih knjievnih asopisa.
BEKA skupina mladi ideolog Milivoj Deman Ivanov asopis Mladost cilj = stvoriti ljepotu
(estetska funkcija)
PRAKA skupina stari ideolog Milan ari, asopis Hrvatska misao cilj = da knjievnost popravlja
svijet (utilitarnost)
2. faza nastaju najpoznatija djela hr. moderne. Izlazi Vidrieva Zbirka pjesama, nastaju Matoeve pjesme.
Izlazi Kozarev roman uka Begovi.
Znaajke: pisci se okreu svojoj unutranjosti i ele izraziti ono nedokuivo, podsvjesno i neistraeno. Prate
se dogaanja u ovjeku. Pjesnitvo je osjeajno, ali puno boja, zvukova, mirisa i nastojanja da se to to
preciznije, efektnije i bolje izrazi. Zajednika je znaajka: otpor tradiciji, ukljuivanje u europske kulturne i
knjievne tokove, kritinost, sloboda umjetnikog stvaranja. U hrv. knjievnosti moemo govotiti o
pluralizmu stilova: odjeci realizma, impresionizma, naturalizma i simbolizma.
25. Talijanski i ruski futurizam
Talijanski (futurus budui)
- javlja se u Italiji
- Filippo Tomasso Marinetti 1909. Manifest futurizma (Figaro asopis)
- Futuristi veliaju dinamiku, energiju, brzinu
- Rat doivljavaju kao jedinu higijenu svijeta (kasnije se stavlja u slubu faizma)
- Otpor prema institucijama i tradiciji nastoje i jezino izraziti i to tako da ukidaju logiku i smisao, ne
potuju pravopisna i gramatika pravila (koriste samo imenice u nominativu i glagole u infinitivu)
Ruski
- razliit je od talijanskog jer ne podrava rat
- veliki su zagovornici urbanizacije i industralizacije
- najvaniji je predstavnik Vladimir Vladimirovi Majakovski koji je objavio Manifest 1912. u Almonu
Pljuska drutvenom ukusu. Najpoznatija poema Oblak u hlaama
26. Ekspresionizam u europskoj i hrvatskoj knjievnosti
Ekspresionizam u europskoj knjievnosti
franc. expression izraz
- razvija se u razdoblju od 1910. 1924. u Njemakoj i Austriji odakle se iri po drugim europskim
zemljama. Pisci izraavaju svoja unutarnja stanja, najee se piu lirske pjesme i drame. Dominantni
motivi su: strah, tjeskoba, osamljenost, smrt, patnja..

- najvaniji predstavnici su: Georg Trakl, Gottfried Benn, Hermann Bahr, Franz Werfel
- znaajke pjesnitva:
1. odbacivanje deskripcije
2. ekonomian izraz
3. slobodan stih
4. upotreba rijei iz znanosti ili iz urbane sredine (nepoetske rijei)
Vodei dramatiari su: Oskar Kokoschka, ernst Toller, Georg Kaiser. Njihove drame postaju trv. dramske
fantazije, simbolike drame sa puno masovnih scena sa dosta monologa pa ak i pantomime. Vodei asopisi:
Der Sturm, Die Aktion.
Ekspresionisti ele izraziti svijet svoje vlastite stvarnosti vien neposredno iz sebe.
Gottfried Benn: ovjek i ena idu kroz baraku za rak
Ekspresionizam u hrvatskoj knjievnosti
- trajanje: 1916./17. do tridesetih god. 20. st
- obiljeja: krik ovjekove oboljele due pune straha, osamljenosti i ugroenosti (uvjetovana 1. svj. ratom),
pisci izraavaju svoju unutranjost
- osnovni motivi i teme: ljubav, ivot, smrt, ovjenost, dobrota, usamljenost, prolaznost, pesimistian
doivljaj svijeta
- prevladavaju pjesme i drame
Obiljeja pjesnitva:
pjesnici zahtijevaju apsolutnu slobodu u formi pjesme. ne prihvaaju vezani stih, rimu, interpunkciju,
razbijaju tradicionalnu strofu kako bi spontano izrazili vlastiti doivljaj svijeta na to ekspresivniji nain,
ekspresionistiki pjesnik gomila glagole jer mu oni pomau da ostvari unutarnju dinamiku i da izrazi bit
ekspresionistiki pjesnik ogoljuje izraz, rabi rijei koje imaju dodatno ekspresivno znaenje kako bi
izrazili krik i bunt
boje dobivaju simbolino znaenje i upotpunjuju sadraj pjesama
karikiranje postaje nain da se deformira stvarnost i da se izrazi vlastiti doivljaj te stvarnosti
hrv. ekspresionistiki pisci iznose svoj doivljaj ivota i svijeta u koje mive s dominantnim osjeajima
osamljenosti, tuge i spoznaje o ovjekovoj prolaznosti.
Predstavnici i djela:
Ulderiko Donadini asopis Kokot borba protiv tradicionalnog stvaralatva i prihvaanje naela
ekspresionizma i futurizma; A. B. imi Preobraenja zbirka pjesama; Izabrane pjesme; M. Krlea
lirika, Pjesme I, Pjesme II, Pjesme III, Legende; I. Andri Ex ponto i Nemiri pjesnike proze; A. Cesarec
Stihovi, Careva kraljevina (roman), Za novim putem zbirka novela
27. Kubizam, imainizam, socijalni realizam
Kubizam lat. cubus kocka
Pablo Picasso, Georges Braque utemeljitelj
- slikari kubisti smatraju da nije cilj umjetnosti kopirati stvarnost nego je prikazati geometrijskim oblicima
- Gospoice iz Avignona (5)
- U knjievnosti je najvaniji predstavnik Guillame Apollinaire. On je poznat po svojim ideogramima u
kojima grafikim rasporedom stihova daje odreenu poruku pjesme i zanimljivu vizualnu kompoziciju.
Poznata mu je zbitka Kaligrami
Imainizam lat. imago = slika
- razvija se u Engleskoj i Americi prije 1. svj. rata, a kasnije u Rusiji
- najvaniji predstavnik u Americi je pjesnik Ezra Pound, a u Rusiji S. A. Jesenjin
- za njih je pjesnitvo katalog slika, dakle pjesnika slika je temeljno izraajno sredstvo. Izraz je vrlo
jednostavan jer uvode svakodnevni jezik u poeziju.
Socijalni realizam (socrealizam)
- knjievnost je u slubi politike i drutvenog boljitka
- najvaniji je predstavnik Maksim Gorki (roman Mati, drama Na dnu)
- pisci se koriste tzv. crno-bijelom tehnikom, to znai da su likovi ili dobri (proleteri) ili zli (buruji)

- socijalizam se razvio u Rusiji izmeu 2. svj. rata, ali se takva djela javljaju i desetljeima nakon 2. svj.
rata
- Andrej danov ministar za kulturu i umjetnost
28. Dadaizam, nadrealizam, egzistencijalizam
Dadaizam
- nastao u Zrichu 1916.
- u vicarskoj se okuplja nekolicina pjesnika umjetnika koji su eljeli izbjei strahote rata.
- naziv nastaje sasvim sluajno, a osmislio ga je Tristian Tzara (pjesnik rumunjskog porijekla). Kans Arp,
Hugo Ball predstavnici
- naziv dada asocira na djeije tepanje, a po nekim tumaenjima znai kocka, majka ili drveni konji.
- Dadaizam je ekstremni umjetniki pokret koji zagovara anarhiju, nihilizam, slobodu i nesavrenost.
Protive se svakoj logici i zalau se za nekontrolirano, spontano iznoenje misli i osjeaja.
Nadrealizam (surrealizam)
- on se razvija iz dadaizma
- javlja se u Francuskoj 20-ih godina 20.st. Uporite promalaze u uenju psihoanalize Sigmunda Freuda.
Veliku vanost pridaju snovima, vizijama, halucinacijama. ele se oteti kontroli razuma, uvode tzv.
automatizam u pisanje
- slikarstvo: Salvador Dali figurativno slikarstvo (Dali: Razum daje znanost, a nerazum umjetnost!)
- najvaniji predstavnik nadrealizma je franc. pjesnik Andre Breton dva manifesta (1924., 1930.)
- predstavnici: Loius Aragon (luj aragon), Paul Eluard (pol elijar), Pablo Neruda, Federico Garcia Lorca
Egzistencijalizam
- franc. existance = postojanje; bitak)
- u filozofiji se pokret javlja u Njemakoj, a najvaniji predstavnici su Karl Jaspers i Martin Heidegger.
- U knjievnosti se javlja 30-ih god. 20.st u Njemakoj odakle se iri po Europi
- Najvaniji predstavnici u knjievnosti su francuski pjesnici Jean-Paul Sartre (papa egzistencijalizma);
Albert Camus
- Egzistencijalisti smatraju da egzistencija prethodi esenciji, tj. da ovjek sam odreuje to e postati
- ovjek je sam odgovoran za vlastiti ivot jer njime ne upravlja netko drugi, neka via sila ili Bog
- Sartreovo poznato djelo: Bitak i nitavilo (1934.)
29. Epsko kazalite
- utemeljitelj je Bertolt Brecht njem. pjesnik, dramatiar i redatelj
- Brecht smatra da drama ima funkciju prodgajanja drutvene svijesti; naglaava socijalnu detrminiranost
likova; drama treba vie djelovati na razum gledatelja nego na njihove osjeaje.
- umjesto iluzije i uivljavanja u lik, od glumca se zahtijeva prikazivanje ljudi i njihovih odnosa, a od
gledatelja razmiljanje i prosuivanje
- smatra da svijet treba mijenjati
1. trebamo ga razumjeti
2. moramo se uditi stvarima koje nas okruuju i gledati ih kao nepoznate
3. to dovodi do novog, punijeg razumijevanja, do spoznaje
4. spoznaja je radost, zabava
- bitan je efekt zaudnosti omoguuje da nam se prividno poznato prikae kao iznenaujue i novo
- Brecht voli svoje kazalite nazivati filozofskim zato to se u njemu pria, razmilja, prepire i istovremeno
uiva u tom prepiruem razmiljanju
- Scene se u epskom kazalitu samo niu, puno se pria, sadraj je povezan pjesmama (songovima) koje
izvodi jedan pjeva ili zbog (ima ulogu komentatora)
- Od gledatelja se trai aktivna misaona suradnja i zauzimanje stava prema pitanjima koje komad postavlja
- Gledatelj je promatra koji treba odluiti. Za Brechta kazalite pria, a gledatelj sudi.
- Svaki prizor je samostalan, spojen principom montae i napetou u krivuljama za svaki prizor

- Na pozornici se projeciraju filmovi ili dijapozitivi, pozornica se pomou sloenih strojeva brzo
preobraava, radnja se prekida komentatorskim zborovima, pjesmama, sputanjem ploa s natpisima ili
statikim podacima
- Epsko kazalite Brecht usporeuje s ulinim prizorom u kojem oevidac okupljenim ljudima prikazuje
kako se odigrava nezgoda
- Kod Brechta postoji otklon od tradicije time to unosi elemente romana u dramu. Brechtovo kazalite
tako nije isto kazalite kao to je to npr. kazalite apsurda, nego ono nastoji uspostaviti neto poput
sasvim nove umjetnosti
30. Kazalite apsurda
-

nastaje 50-ih god 20.st. u Francuskoj

predstavnici su trojica pisaca koji podrijetlom nisu Francuzi, ali ive i stvaraju na francuskom
jeziku
Eugene Ionesco (een jonesko) Rumunj Vedri oajnik; Samuel Beckett Irac, Arthur Adamov Armenac
- Oni stvaraju tzv. antidrame gr. drama radnja, antidrama = radnje nema
- Termin teatra apsurda stvorio je kritiar Martin Esslin, a porijeklo toga termina svoje korjene vue
iz eseja Alberta Camusa Mit o Sizifu
- Pisci tzv. antidrama dijele miljenje da je suvremeni ovjek smjeten u svijetu koji nema znaenja
ni konanog smisla. Taj svijet je kaos u kojem se pojedinac mora osjeati osamljenim i
preplaenim. U svome stvaranju polaze od nekih teza:
1. ljudski je ivot apsurdan jer nije nita drugo nego polagano umiranje koje poinje u trenutku roenja
2. ovjeka odreuju samo njegovi postupci koji ne podlijeu nikakvoj logici
3. jezik nije sredstvo komunikacije ve sredstvo koje razdvaja ljude. Govor je samo kvantitativno nizanje glasova,
klieja i fraza.
Zakljuak: ovjek je neprestano i zauvijek sam!!!
- neki teoretiari nalaze korjene tetra apsurda u grotesknoj farsi Kralj Ubu (ibi) franc. pisca
Alfreda Jarryja (arija) kralj Ubu je povampireni graanin, hedonist, lijenina, glupan i nezasitni
gramzljivac. Radnja se odvija u Poljskoj. Kralj je spreman unititi sve svoje podanike: bogate da
se dokopa njihova bogatstva; siromane: da se ne polakome na njegovo bogatstvo
- to je satira koja pokazuje kakve apsurdne forme poprima vlast kad se nae u rukama diktatora
- Jarryja je smatrao da ne treba iznositi tzv. razumljive teme i sadraje jer od toga otupljuje um.
- SAMO APSURD ISTI PAMET I OTRI UM!
31. Hrvatska knjievnost od 1929. 1952. (pregled) (drugo razdoblje)
-

povratak realizma u knjievnost: prikazuje se unutarnji svijet linosti i likova, dominira socijalna
tema s prikazom unutarnjega svijeta likova, defabularizacija, iskaz podsvijesti, asocijacije.
Pojavljuju se znaajne pjesnike individualnosti, a usprkos razliitostima, zajedniko im je
eksperimentiranje jezikom i njegovim mogunostima te naglaena refleksivnost
Prevladavaju realistine teme. Osnovna oznaka stvaralatva je mitski realizam uzimanje sadraja
iz stvarnosti, uglavnom seoske i regionalne, ali se preko regionalnog eli prikazati univerzalno
1933. M. Krlea objavljuje Predgovor podravskim motivima Krste Hegeduia, svojevrsni esej o
umjetnosti kao predgovor mapi crtea poznatog hrv. slikara K. Hegeduia. Krlea polazi od
individualnosti autora i njegove umjetnike inspiracije zahvaljujui kojima je mogue ostvariti
ljepotu u knjievnoumjetnikom djelu. M. Krlea u ovom razdoblju stvara najznaajnije
dijalektalno djelo Balade Petrice Kerempuha u kojem kajkavtinom stare hrv. knjievnosti
progovara o stoljetnoj podreenosti i o tekom ivotu hrvatskog seljaka kojeg je na ivotu
odravao samo njegov kerempuhovski humor i ironija.
Kao dijalektalni pjesnici potvruju se I. G. Kovai svojom pjesnikom zbirkom Ognji i roe te
Drago Gervais. I. G. Kovai pie i tokavske stihove, a osobito je znaajan kao autor poeme
Jama u kojoj prikazuje stradanja u Drugom svj. ratu.

Sredinja pjesnika osobnost ovog razdoblja jest Tin Ujevi. Prvim pjesnikim zbirkama u ovom
se razdoblju pojavljuju D. Tadijanovi (zbirka: Lirika), D. Cesari (Lirika), J. Katelan (Crveni
konj), V. Parun (Zore i vihori).

32. Hrvatska knjievnost od 1952. 1969. (pregled) (druga moderna)

-

naziv: ovo razdoblje se naziva i drugom modernom jer joj je s modernom (1892. 1914.)
zajednika usmjerenost na europsku i svjetsku knjievnost
- vodei knjievnici ovoga razdoblja okupljaju se oko dvaju knjievnih asopisa: Krugovi i Razlog
- nema stilskog jedinstva
Drutveno-politika situacija
- Hrvatska je u okvirima Jugoslavije, umjetnost je u slubi reima, svatko tko misli i govori
drukije biva progonjen. Referati dvojice hrvatskih knjievnika: Petra egedina na II. kongresu
knjievnika Jugoslavije u Zgb-u 1949. i M. Krlee na III. Kongresu u Ljubljani 1952. znae
opredjeljenje za slobodu umjetnikog stvaranja
- Ovo su razdoblje omeila dva vana kulturna dogaaja: 1952. izlazi knjievni asopis Krugovi;
1961. 1968. izlazi knjievni asopis Razlog.
- S Krugovima poinje estetska obnova knjievnosti
- Predstavnici: V. Desnica, P. egedin, R. Marinkovi, J. Katelan, V. Prun, J. Pupai
33. Krugovai
1952. predstavlja prekretnicu u razvoju hrv. knjievnosti
- nakon dominantne uloge politike i ideologije uope u knjievnosti, od 1952, javlja se nova generacija pisaca u
hrv. knjievnosti koji zastupaju autonomiju umjetnosti i umjetniki/stilski pluralizam
- krugovai zastupaju prvi osvjeteni literalni program u hrvatskoj knjievnosti nakon 2. svj. rata
cijela se poetika moe svesti na misao V. Pavletia iz 1. broja krugova: Neka bude ivost - zahtijeva se
umjetniki pluralizam i stvaranje u skladu s individulanou i stavaralakim poticajem samoga umjetnika.
- predstavnici: S. Mihali, J. Pupai, I. Slamnig, pridruuju se i prije afirmirani pjesnici: J.
Katelan i V. Parun, R. Marinkovi, P. egedin
34. Rarlogovci
1961. 1968.
- oko njega se okupljaju generacija pisaca roenih izmeu 1934. i 1941.
- razlogovsko se pjesnitvo naziva i filozofskim pjesnitvom jer se izjednauju knjievna i filozofska nastojanja
Razlog promie pjesnitvo, knjievnu kritiku i esejistiku
Predstavnici: Dubravko Horvati, Ante Stama, Zvonimir Mrkonji, Igor Zidi, Vlado Gotovac, Danijel
Dragojevi
35. Suvremena hrvatska knjievnost (pregled)
-

vremensko odreenje u hrv. knjievnosti: 1970. 1990.

Znaajke: stilski pluralizam, intertekstualnost (suodnos meu tekstovima, smisao jednog
knjievnog teksta otkriva se tek povezivanjem s drugim knjievnim tekstom), umnaanje
razliitosti, eksplozija oblika
- Pjesnitvo: pjesnici uspostavljaju dialog s tradicijom koristei vezani stih, tradicionalne oblike,
poput soneta, i piui o ve ispjevanim temama. Tee jednostavnosti i jasnoi izraza. Predstavnici:
S. Mihali, I. Slamnig, A. oljan, Nikola Milievi, D. Dragojevi, A. Stama. Milivoj Slaviek, J.
Pupai, V. Parun, ..
- Proza: u suvremenoj hrv. knjievnosti moemo izdvojiti
1. fantastiari naputaju slikanje drutvene sredine i iznoenje psihologije prikazanih junaka, unosei u literaturu
fantastiku, okultno, paralogino (Koraljna vrata egedin)

2. ensko pismo suvremene spisateljice (Irena Vrkljan, Slavenka Drakuli..) izraavaju u svojoj prozi specifian,
enski senzibilitet
3. Proza u trapericama 70-ih god. pod utjecajem amerikog pisca Salingera i u Hrvatskoj se pie u jeans prozi
(mlada proza oporba s tradicijom, autoritetima; argon). Predstavnici: Alojz Majeti (angi off Gotoff),
Zvonimir Majdak (Biba okreni se prema zapadu, Stari deki, Muka kurva, enski bicikl), I. Slamnig (Bolja
polovica hrabrosti), A. oljan (Izdajice)
Povijesni roman I. Aralica i N. Fabrio autori su brojnih suvremenih povijesnih romana. Fabrio Smrt Vronskoga