Seminarski rad :

Komunikacija izmeu roditelja i djece

Sadraj
Literatura
....................................................................................................str.2
I Uvod........................................................................................................................str.3
IIGlavni dio................................................................................................................str.4
Objanjenje kljunih rijei.......................................................................................str.4.1
1.1Komunikacija.........................................................................................................str.4
1.2Interakcija...............................................................................................................str.4
1.3Porodica..................................................................................................................str.4
1.4Dijete.......................................................................................................................str.5
ta predstavlja komunikaciju..................................................................................str.6 .2
Vrste komunikacije...............................................................................................str.7 2.1
2.1.1Interpersonalna i intrapersonalna komunikacija.................................................str.7
2.1.2Personalnai apersonalna komunikacija...............................................................str.7
2.1.3Verbalna i neverbalna komunikacija..................................................................str.7
2.1.4Jednosmjerna i dvosmjerna komunikacija.........................................................str.7
2.1.5Autoritarna i demokratska komunikacija...........................................................str.7
Smetnje ili umovi u komunikaciji.......................................................................str.8 .3
Vaspitni odnos i komunikacija roditelja s djecom.................................................str.9.4
Iskrena i jasna komunikacija roditelja s djecom....................................................str.9.5
Zloupotreba djeteta u odnosima roditelja..............................................................str.10 .6
Uspjena komunikacija roditelja...........................................................................str.12.7
Mogu li roditelji biti model za razvijanje vjetina komuniciranja kod svoje.8
Djece......................................................................................................................str.13
Neprihvatljivi stavovi i zablude roditelja utjeu na kvalitet komunikacije.9
Sa djecom...............................................................................................................str.16
Slaba organizacija porodinog ivota ima za posljedicu lou komunikaciju ......str.16.10
III Zakljuak..............................................................................................................str.18
Literatuta...................................................................................................................str.19
Prilozi........................................................................................................................str20
Prilog I.......................................................................................................................str20
Prilog II.....................................................................................................................str21
Prilog III....................................................................................................................str23
24str.....................................................................................................................PrilogIV

I Uvodna rije

Ovaj rad predstavlja razradu pojedinih aspekata komunikacije izmeu roditelja I djece. Zbog
obuhvatnosti i openosti teme , nije se ni bilo u mogunosti obraditi svaki njen aspekt.
Objanjava se ta je to komunikacija, koji je njen znaaj u svakodnevnom ivotu, u porodici
prvenstveno, koja je to sutina vaspitnog odnosa, te na koji nain pozitivni, odnosno negativni
obrasci komuniciranja mogu mladu linost osposobiti ili onesposobiti u zavisnosti o kojem se
iskustvu radi. Koliko i kako slaba organizacija porodinog ivota imaju uticaja na komunikaciju,
.te kako neprihvatljivi stavovi i zablude roditelja utjeu na istu
Krajnji cilj ovog rada je ukazivanje na dobre i loe navike komuniciranja koje su prisutne u
.porodicama , te mogue poboljanje postojee situacije
Kljune rijei : komunikacija,interakcija , porodica , dijete

:Objanjenje kljunih rijei .1

.Da bi se osiguralo bolje razumijevanje rada , dat e se objanjenje kljunih pojmova

Komunikacija.1.1
Komunikacija predstavlja dijeljenje znanja interakcijom sa drugim jedinkama i predmetima. Sam
pojam komunikacija oznaava u svom opem vidu izmjenu poruka izmeu dvije ili vie osoba.
.Moemo je definirati kao uzajamnu razmjenu znaenja
Komunikaciju moemo definirati kao proces uzajamne razmjene znaenja . ( M. Bratani,
1993.)
Bez komuniciranja nema pedagokog procesa. On moe ostvariti svoju svrhu tek
dvosmjernou kretanja informacija izmeu njegovih sudionika . ( V. Mui, 1979. )
Interakcija .1.2
Meusobno djelovanje ljudi, koji jedni prema drugima zauzimaju stavove, i koji sebi obostrano
odreuju ponaanje. Interakcija kao aktuelni odnos se oituje u meusobnom djelovanju osoba,
.odreuju svoja ponaanja na temelju stavova koje jedne prema drugom zauzimaju
Interakcija je sastavni dio komunikacije jer poruka se ne moe uputiti ni primijeniti bez
interakcije. Karakteristike interakcije prema ( M. Bratani, 1993. ) su: da postoji meusobno
djelovanje ljudi, da jedan prema drugome zauzimaju stavove, meusobno sebi odreuju
.ponaanje
Porodica .1.3
Porodica je glavni zatitni initelj (Bai, Jankovi, 2001) tokom rasta i razvoja svakog ovjeka
koji, preuzimanjem te uloge, ima zadatak kompenzirati, suzbijati i uklanjati initelje rizika koji
.bi mogli imati pogubne posljedice na dijete u bilo kojem aspektu njegova ivota i djelovanja
Porodica je sredinja taka u posmatranju i prouavanju ovjeka koje eli biti potpno i nauno.
Ona je "jedino mjesto na kojemu se stvara ovjek" kao to je ve napisala Margaret Meed (prema
Golubovi, 1981). To joj mjesto pripada iz vie iznimnih i vanih razloga. Osnovni je razlog u
tome to je ona presudni initelj stvaranja ovjeka i to u doslovnom smislu, u dva od tri bitna
.aspekta toga sloenoga i dugotrajnog procesa
4

Prvi je aspekt bioloki i u potpunosti je bioloki odreen, a odnosi se na prokreaciju i sve ono
to se njome prenosi s generacije na generaciju u vidu genetskog materijala kojim je - od izgleda
i grae tijela pa sve do bolesti od kojih e bolovati i naina kako e otii sa ivotne scene definisan svaki novi lan obitelji a samim tim i ljudske jednice, kao i ivot svakog pojedinca u
velikom broju aspekata: izboru partnera, prijatelja, socijalnih aktivnosti i podruja profesionalnih
.interesa
Drugi je aspekt bioloko-socijalni i odnosi se na rast, razvoj te, ako ne cjelokupni, a ono na
primarni i najvaniji, presudni dio procesa socijalizacije novoroenog ovjeka, onaj dio koji se
dogaa u "socijalnom uterusu" odgovornom pripremu drugoga, socijalnog "roenja" (Mahler,
.1987)
Dijete .1.4
Dijete je ljudsko bie koje nije navrilo osamnaest godina ivota, ako se na osnovu zakona koji
se odnosi na dijete , punoljetstvo ne stie ranije. (Izvod iz konvencije o pravima djeteta)

Briljantnost bez sposobnosti komuniciranja"

". bezvrijedna je u bilo kakvom poduhvatu

Thomas Leech
ta predstavlja komunikacija .2
Za komunkaciju se moe rei da je posredna interakcija meu jednakima koja se ostvaruje
znakovima . Moe se definisati kao i interakcija pomou znakova . Ona se ostvaruje na nain da
jedna jedinka namjerno ili nenamjerno emituje drai koje za drugu jedinku predstavljaju
.znakove
U procesu komunikacije vana je i klasifikacija znakova. Jedna je podjela koju je tridesetih
. godina dao Biler 1934, koji je razlikovao dvije vrste znakova i njihove tri funkcije
Prva funkcija je ekspresivna (znakovi sa tom funkcijom izraavaju unutranja stanja), druga je
apelativna (znakovi izazivaju panju i aktivnost) i trea funkcija znakova je prezentovanje(stvari
i pojave). (Osmi ,2002 )
: Osnovni model za razumijevanje komunikacije je Laswellova paradigma
ko kae
ta kae
kojim kanalom
. kome kae s kojim efektom (poiljalac-izvor-primalac-sadraj-efekat)
Uspjena komunikacija izmeu davaoca i primaoca poruke, uspjena je onda ako su oni jednako
.interpretirali njeno znaenje , tj. ako su je obojica podjednako razumjeli
Sadraj poruke obino su konstatacije , zakljuci, naredbe , obrazloenja i mnogobrojna druge
. sline ideje
.Forma poruke jest vanjski izraz kojim se neki sadraj prenosi od davaoca primaocu
Oralna poruka najea u ljudi i ima dvije varijante : formu krika i formu rijei
.Prima se akustinim putem .( artikulirane)

.Pisana pojavljuje se kao pisana rije , slika , crte....primalac je precipira vizuelno

.Gestovna poruka- zasniva se na pokretima i mimici raznih dijelova tijela , prije svega ruku

Vrste komuniciranja 2.1

2.1.1 Intrapresonalna i interpersonalna komunikacija
Intrapersonalna oznaava unutranji govor, to se moe dovesti u vezu sa samo ocjenjivanjem ili
samovrednovanjem svog rada. Dok interpersonalna se dogaa kao dijadiko ili treijadiko
.komuniciranje

2.1.2 Personalna i apersonalana komunikacija

Kad se dvije osobe neposredeno komuniciraju bez posredovanja medija, radi se o personalnoj
.komunikaciji, dok je kod apersonalne ukljuen medij

2.1.3 Verbalna i neverbalna komunikacija

Uobiajeno je da se komuniciranje rijeima oznaava kao verbalno komuniciranje, a izrazom
.neverbaslne komunikacije ozbaava se priopavanje poruka pokretima ruku, lica, tijela itd

2.1.4 Jednosmjerna i dvosmjerna komunikacija

Dvosmjerna komunikacijaje je ona u kojoj dugovornici meusobno reaguju i reciprono utiu
jedan na drugog. O jednosmjernoj govorimo kada komunikaciju izaziva meusobno reagovanje,
.ali samo uz jednosmjeran uticaj

2.1.5 Autoritarna i demokratska komunikacija

Autoritarna komunikacija u odgojno obrazovnom procesu ne vodi odgoju slobodne linosti.
Demokratska, reflektirajua oniljeava govor uz sluanje, sluanje sagovornika iz razmiljanje i
.saoptavanje razmiljanja sagovorniku

Smetnje ili umovi u komunikaciji .3

.Nije udno da se ne razumijemo, naprotiv udo je da se razumijemo
Glavni je i najvei izvor nesporazuma u komunikaciji to to sudionici istim znakovima pridaju
razliita znaenja, ili to razliitim znakovima pridaju isto znaenje. Slobodno se npr. moe rei
da ne postoje dva ovjeka koja govore potpuno istim jezikom, tj. koji bi se potpuno slagali glede
znaenja svih rijei nekog jezika. No, velik dio nesporazuma nastaje i zbog drugih subjektivnih i
.objektivnih komunikacijskih smetnji (umova)

.U prijemu poruke imamo intelektualne, emocionalne i receptivne smetnje

.U odailjanju poruke intelektualne , emocionalne , ekspresivne, receptivne smetnje
.Zatim imamo objektivne smetnje u primarnom i sekundarnom mediju

Vaspitni odnos i komunikacija roditelja s djecom .4

Sutina vaspitnog djelovanja je u ljudskoj interakciji i komunikaciji. Porodice kao
socijalne grupe meusobno se razlikuju po karakteru interakcije i vaspitnog odnosa izmeu
roditelja i djece - mlaih i starijih lanova porodice. Sloenost vaspitnih odnosa u porodici i
razliita usmjerenja autora koji se bave ovim pitanjem, uslovljavaju raznovrsnost u odreenju i
. klasifikaciji ovog pojma
Ako se raspravlja o smjeru vaspitnih uticaja u porodici, najee se upotrebljavaju
termini jednosmjerni i dvosmjerni vaspitni odnosi (karakteristini za autokratski,
odnosno demokratski stil porodinog vaspitanja).
Kada govori o karakteru i pravcu nekih specifinih interakcija u porodici, efer
navodi etiri modela vaspitnih odnosa (toplo - popustljivo vaspitanje, hladno popustljivo vaspitanje, toplo-kontroliue vaspitanje, hladno kontroliue
vaspitanje).
U raspravi o vaspitnom odnosu roditelja i djece, Elkind govori o tri tipa "vaspitnih
ugovora" koji se ustanovljuju u porodici (sloboda - odgovornost; uspjeh - podrka;
odanost -obaveza).

Iskrena i jasna komunikacija roditelja .5

Ono to roditelji izgovaraju moe, ali ne mora odgovarati onome to misle i rade... Njihova
neiskrena, neskladna komunikacija vrlo negativno i tetno utjee na odgoj i razvoj djeteta. Ono
ostaje zbunjeno, nesigurno, ambivalentno. Jedno slua, drugo gleda, a tree doivljava. Pomalo
.gubi povjerenje u stvarnost izgovorenog i pone sumnjati u stvarnost vienog i doivljenog

Rezultat takve komunikacijske kole kod vlastitih roditelja je neusklaeni odgoj i razvoj djeteta.
Ono prestaje vjerovati u rijei koje se pretvaraju u bezvrijedne fraze koje vie slue udaljavanju
negoli pribliavanju ivotnoj stvarnosti. Odatle vanost komunikacije roditelja za kvalitetu
.razvoja budueg komuniciranja djece
Komunikacija roditelja moe, nadalje, biti jasna i nejasna, razumljiva i nerazumljiva, lako
shvatljiva i teko dokuiva, direktna i indirektna. Nije svejedno razvija li se dijete u jasnoj ili
nejasnoj obiteljskoj atmosferi. O tome ovisi kvaliteta njegove socijalizacije, ukljuivanja u svijet
odraslih. Prevelik stupanj nejasnoe u tom procesu onemoguuje djetetu da razvija vlastite
.stavove i odnose prema ivotnim sadrajima i osobama iz svoje okoline
Previe nejasna komunikacija u obitelji spreava dijete da razvija sposobnosti stvaranja
kvalitetnih i trajnijih, sigurnijih odnosa s okolinom kao i vlastite linosti i identiteta. Nejasni i
nedefinirani roditelji lo su identifikacijski objekt vlastite djece. Stupanj jasnoe, razumljivosti,
shvatljivosti i izravnosti djetetove linosti odraz je stupnja jasnoe, razumljivosti, shvatljivosti i
izravnosti roditeljske komunikacije. Sve je to usko vezano za stvarne odnose i stavove roditelja
meusobno, prema zajednikom roditeljstvu, pojedinano i zajedno prema djetetu. Ako je to sve
nejasno, nedefinirano, neiskreno i neusklaeno, tada e i njihova komunikacija biti nejasna,
zaobilazna, neiskrena, neskladna. Jedini nain smanjivanja neusklaenosti i nejasnoe
roditeljskog komuniciranja, a time i njegova tetnog utjecaja na odgoj i razvoj djeteta, jest
mogunost i sposobnost roditelja da jasno i usklaeno komuniciraju o svojoj nejasnoj i
.neusklaenoj komunikaciji, to se struno naziva metakomunikacija
Roditelji moraju meusobno i s djecom poeti razgovarati o tome kako meusobno razgovaraju.
Samo na taj nain i tom metodom mogu zajedno doi do stvarne istine o sebi i onome to se
stvarno meu njima dogaa. To je potrebno ne samo roditeljima da bi se odrali kao roditelji
nego i djeci da zajedno s njima kao obitelj pripreme mogunost kvalitetnoga njihova razdvajanja
bez tetnih posljedica i obilja frustriranosti, bilo roditelja bilo djece. Samo s istinom o sebi i
.svojim roditeljima djeca mogu mirno i zadovoljno nastaviti ivjeti i bez njih

10

Zloupotreba djeteta u odnosima roditelja .6

Problematika odnosa meu roditeljima pokuava se rjeavati pomou djeteta koje se kao tree
uvlai u njihove meusobne konfliktne ili se problematika odnosa jednog roditelja i djeteta
pokuava razrjeavati uvlaenjem drugog roditelja kao treega. To je uvijek zloupotreba treega
za razrjeavanje problematike izmeu dvoje. Dijete se tu nalazi u najloijoj poziciji, jer je
bespomono i nesposobno da se brani, da se iskljui, jer treba roditelje, ne moe bez njih, ne
moe ih napustiti, a ne moe parirati njihovim, moda i njima samim neprepoznatim i
.nesvjesnim planovima upotrebe i zloupotrebe djeteta
To je linearni uzrono-posljedini pristup odnosnoj problematici. Umjesto da se sve to se
dogaa izmeu roditelja te izmeu njih i djeteta tumai kao kruni proces u kojemu svi imaju
svoj udio te zajedniki iskreno i otvoreno rjeava, jasno vodei rauna o dobi djeteta i njegovoj
mogunosti suradnje, ti se problemi pokuavaju rjeavati zaobilaznim, ali i opet linearnim putem
ukljuujui treega, na kojega se prebacuje problematika drugih dvoje. To je posljedica
.neodravanog i nekvalitetnog roditeljstva
Umjesto da se problemi rjeavaju izmeu roditelja, to se radi preko djeteta. Umjesto da se oba
roditelja posvete djetetu i njegovu razvoju, oni se koriste djetetom za rjeavanje vlastitih
problema. Takvo roditeljstvo vie slui roditeljima negoli djetetu, to je suprotno osnovnim
.ciljevima roditeljstva

Ne smije se dijete koristiti za odravanje roditeljstva, nego je roditeljstvo sredstvo razvoja i

odravanja djeteta. Dijete nije tu zbog roditelja, nego roditelji zbog djeteta. To esto roditelji
zaboravljaju. Tu su zbog djeteta, a nije dijete zbog njih. Kvaliteta meusobnog trebanja roditelja
i djeteta ne smije ii na tetu niti roditelja a pogotovo ne na tetu djeteta. Dijete je tu u loijoj
. .poziciji jer je slabije, a roditelji su jai

11

Uspjena komunikacija roditelja .7

Uspjenost ili neuspjenost komunikacije, tj. ostvarivanje ili neostvarivanje prenoenih poruka
ne ovisi samo o kvaliteti sadraja i jasnoi izraavanja nego i o odnosima i stavovima prema tom
sadraju prenosioca i primaoca poruke. O tim odnosima i stavovima ovisi prijelaz s rijei na
.djela
Pojedini roditelj nee se mijenjati u ponaanju na temelju verbalnog uvjeravanja drugog roditelja,
ali e vjerojatno to uiniti ako mu je stalo do njega, ako se osjea voljenim od njega i ako se na
taj nain ponaa i taj drugi roditelj. Isto vai i za komunikaciju izmeu roditelja i djece. Dijete e
prihvatiti savjet majke ako je voli i ako majka voli njega. Majka moe odrati djetetu i
najstrunije predavanje o nekom problemu, ali ako ne postoje navedeni elementi, dijete nee
posluati. Na to se esto ne misli, pa se roditelji ude neuspjenosti svog komuniciranja, kako
.meusobno, tako i u odnosu na djecu
Uspjenost roditeljstva bitno je vezana uz uspjenost roditeljske komunikacije. Mnogi su roditelji
u samo zato neuspjeni jer ne znaju uspjeno komunicirati. Uspjeno i neuspjeno roditeljsko
komuniciranje moemo poistovjetiti s uspjenim i neuspjenim roditeljstvom. I to treba nauiti
.da bi se moglo postati zadovoljan i uspjean roditelj
Ostvarivanje roditeljstva s ravnopravnim partnerskim odnosima oca i majke te
uspjenim odgojnim utjecajem na dijete neostvarivo je uz neusklaenu, nejasnu, nerealnu,
nepotenu, negativnu, prikrivajuu komunikaciju roditelja. Uz takvu su komunikaciju vezane
manipulacije, izigravanje, bilo oca od strane majke, bilo majke od strane oca, bilo djeteta od
.strane i oca i majke
Poremeaji komunikacije posljedica su neraienih odnosa izmeu roditelja, njihova
izbjegavanja da se suoe sa stvarnou svojih odnosa, s neravnopravnou i nezadovoljstvom u
njima, s pokuajem izmicanja stanovitim naporima da se te stvari srede i stave na svoje mjesto.
Takva komunikacija poinje sluiti otuivanju, udaljavanju, odvajanju ne samo meusobno nego
.i od vlastite djece
12

Takvo roditeljstvo gubi svoj smisao, pretvara se u konicu osobnog razvoja pojedinog
roditelja kao i razvoja djece. Sve se pretvara u antiroditeljstvo i antiodgoj, ne zato to iza
toga stoje svjesni antiroditelji i antiodgajatelji, nego zato to se najdobronamjerniji roditelji i
odgajatelji nesvjesno i zbog neznanja koriste antiroditeljskim i antiodgojnim metodama i
.tehnikom
Komunikacija izmeu roditelja i izmeu njih i djeteta ostaje najmonije sredstvo kvalitetnog
odgoja. O njoj trebaju roditelji stalno razmiljati, zajedno o njoj razgovarati i tako odravati uz
stalne ispravke i poboljanja. Samo na taj nain mogu odrati ne samo kvalitetno roditeljstvo
.nego i vlastiti brak

Mogu li roditelji biti model za razvijanje vjetina komuniciranja

.8

?kod svoje djece

Umijee komuniciranja sve se vie postavlja kao strateki cilj i oekivani efekat
vaspitanja u porodici i koli. Ostvarenje navedenog cilja podrazumijeva razvijanje niza
:posebnih sposobnosti i socijalnih vjetina kao to su
- spremnost za saradnju i zajedniki ivot uprkos razliitostima;
- sposobnost uspostavljanja i odravanja kontakta aktivnim sluanjem i nenametljivim
pristupom u verbalnom komuniciranju;
- sposobnost uvaavanja razliitih miljenja i potreba drugih;
- sposobnost ovladavanja konfliktom, suprostavljanjem na prihvatljiv nain (braniti
sebe ne ugroavajui druge);
- pokazivanje interesovanja za potrebe drugih (saosjeajnost, solidarnost, tolerancija,
prijateljstvo);
- sposobnost lakog uspostavljanja i odravanja dobre i sadrajne komunikacije;
- sposobnost jasnog izraavanja vlastitih misli i osjeanja tako da ih sagovornik prima
sa razumijevanjem;

13

- prilagoavanje vlastitog izraavanja socijalnim situacijama, sagovornicima i sadraju

komunikacije...
Ove projektovane sposobnosti i socijalne vjetine su, na neki nain, i pokazatelji
komunikativne kompetentnosti, bitne pretpostavke boljih meuljudskih odnosa, uopte, pa i u
.porodici i koli
:U vezi s navedenim, moe se postaviti sljedee pitanje
Da li je opta klima u porodici podesan okvir za razvijanje, bar nekih elemenata
?navedenih socijalnih vjetina
Kad je u pitanju uticaj roditelja na razvijanje komunikacijske kompetentnosti svoje
djece, odgovor na postavljeno pitanje ne bi mogao biti zadovoljavajui. Na to upuuju i
rezultati istraivanja koje je izvreno 2003. i 2004. godine, na uzorku 136 roditelja i uenika
srednjih kola u regiji Bijeljina, koje je sprovedeno od strane bive studentice Edukacijskorehabilitacijskog fakulteta u Tuzli Ljiljane Blagojevi. Podaci su prikupljeni primjenom "testa"
.koji sadri 16 indikatora kvaliteta porodine komunikacije

14

KOMUNIKACIJA I RAZUMIJEVANJE IZMEU RODITELJA I DJECE

STAVOVI O KOMUNIKACIJI I RAZUMIJEVANJU IZME-U
RODITELJA I DJECE

Roditelji

Djeca

.Br

.Br

;Veina roditelja strpljivo slua prianje svog djeteta .1

13

19,1

11

16,2

;Roditelji obino kontroliu ton svog glasa ne viu na djecu .2

11

16,2

10,3

Normalno je da roditelj vie puta ponovi svoj zahtjev prije nego to ga djeca .3
36
;ispune

52,9

46

67,6

;Veina roditelja je dobar primjer djeci kako treba komunicirati .4

22

32,3

14

20,5

;"U pravu su roditelji koji smatraju da je "batina izala iz raja .5

17

25

8,8

;Veoma mali broj roditelja esto kuka i ali se na svoju djecu .6

14

20,5

13,2

36

52,9

15

22

31

45,6

21

30,8

Mirno i posluno dijete je rezultat kvalitetne komunikacije izmeu roditelja i .9

;djece

35

51,3

22

32,3

Kada dijete ima problema veina roditelja u miru i nasamo razgovara o .10
;tome s djetetom

28

41,2

14

20,5

Za pravilan razvoj djeteta bolji je ivot sa oba roditelja i u sluaju loeg braka . 1 1
;sa mnogo nesporazuma i svae, nego razvod

35

51,4

34

50

;Samo mali broj roditelja koristi grube rijei u komunikaciji sa djecom .12

16

23,5

13,2

;Veina roditelja vie hvali nego to kritikuje svoju djecu .13

17

25

10

14,7

14

20,5

12

17,6

34

50

32

47

32

47

34

50

Ispravno je kad roditelji spreavaju komunikaciju djeteta sa nekim .7

;osobama( "loe" drutvo...)
;Veina djece eli razgovarati sa roditeljima o stvarima koje ih mue .8

U veini porodica ustaljena su osnovna pravila koja svi lanovi treba da .14
;potuju
;Za pravilno vaspitanje djece vie je odgovorna majka .15
Normalno je da mukarac bude glava porodice i da ga svi moraju da .16
.sluaju

15

Neprihvatljivi stavovi i zablude roditelja utiu na kvalitet .9

komunikacije s djecom
Rezultati ovog istraivanja upuuju na zakljuak da relativno veliki broj roditelja ispoljava
neke prevaziene ili neprihvatljive stavove koji direktno ili indirektno mogu nepovoljno uticati na
.optu klimu i kvalitet porodine komunikacije
:Navode se i neke od spornih stavova roditelja
- Svaki etvrti roditelj zastupa, davno prevazien stav, da je "batina iz raja izala"
- Vie od polovine roditelja smatra da je "ispravno spreavati komunikaciju djeteta sa
nekim osobama" (loe drutvo);
- Vie od polovine roditelja smatra da je "mirno i posluno dijete" rezultat dobre
komunikacije izmeu roditelja i djece.
- Vie od polovine roditelja smatra da je za "pravilan razvoj djeteta bolji ivot sa oba
roditelja i u sluaju loeg braka, nego razvod".
- Svaki drugi roditelj smatra da je "za pravilno vaspitanje djece vie odgovorna majka".

Slaba organizacija porodinog ivota ima za posljedicu lou .10

komunikaciju
Bitna pretpostavka kvalitetne porodine komunikacije je dobra organizacija porodinog ivota
koju karakterie: jasna pravila ponaanja koja svi potuju; utvrene obaveze koje svaki lan ima i
redovno izvrava (nije potrebno stalno zahtijevanje); ustaljeni rituali i "reim" u pogledu nekih zajednikih
.aktivnosti (ruak...) kojih se svi pridravaju i sl
Kad se navedeno ima u vidu, zabrinjavajui je podatak da su samo u 20% porodica
"ustaljena osnovna pravila koja svi lanovi treba da potuju". Ovo objanjava i veoma indikativan
iskaz (67%) mladih "da je normalno kada roditelj nekoliko puta ponovi svoj zahtjev prije nego
."to ga djeca ispune

16

Posebno je indikativan podatak, da tek svaki trei roditelj i peti uenik smatraju, da je
.""veina roditelja dobar primjer djeci kako treba komunicirati
Na osnovu svega, namee se i opti zakljuak, da se od veine roditelja ne moe
.oekivati znaajniji doprinos u unapreivanju komunikacijske kompetentnosti svoje djece

17

III Zakljuak
Kao to se moe vidjeti od komunikacije sve poinje i sve zavrava. Ukoliko nema kvalitetne i
zdrave komunikacije , nema ni uspjenog odnosa izmeu roditelja i djece, ali isto tako i izmeu
samih roditelja. U cilju sprjeavanja zbunjene , nesigurne, ambivalentne djece,buduih
delikvenata i svih ostalih popratnih negativnih posljedica potrebno je poboljati komunikacijske
vjetine.A samim poboljanjem komunikacijskih vjetina poboljava se i odnos meu lanovima
porodice, poboljava se klima u kojoj oni ive i rade, javlja se razumijevanje naspram
nerazumijevanja , zadovoljstvo naspram nezadovoljstva. Neka porodica bude zatitni inioc kao
to joj je i uloga , a ne rizini. Na kraju ovog rada u prilozima su dati savjeti i primjeri kako se
moe ostvariti uspjena komunikacija sa djecom, na koji nain treba razgovarati sa
.adloescentima, te koji su to savjeti psihologa kada je u pitanju uspjena komunikacija

18

:Literatura
Bratani, M. (1993). Mikropedagogija: Interakcijsko komunikacijski aspekt odgoja.III .11
;izdanje, kolska knjiga, Zagreb
;Mui, V.(1977).: Metodologija pedagokog istraivanja. Svjetlost, Sarajevo .2
3. Osmi, I, : Komunikacija i interakcija u nastavnom procesu, Tuzla, 2002.
Stanojlovi, S. (2002), Znati komunicirati,Zavod za izdavanje udbenika i nastavna .4
.sredstva, Srpsko Sarajevo
5. Tomi, R ., Osmi, I.(2006) : Didaktika, Tuzla.
6. Bai,J.,Jankovi, J.: (1999) Rizini i zatitni imbenici u razvoju poremeaja u ponaanju
djece i mladei, 2. izdanje,Split.
7. Miller , B. (2000) : Komunikacija sa djecom , ABC Fabulus, Sarajevo

Internet
1. www.radionicapolic.hr
2. http://www.hkdmst.hr
3. http://www.plivamed.net/

Prilozi
Prilog I

19

KAKO NE BI TREBALO RAZGOVARATI S

ADOLESCENTOM
(Modifikovane preporuke B. avora, prema Stevanoviu, 1997 )

1. Izbjegavajte pretjeranu kritiku, nabrajanje greaka i

zanovijetanje...
2. Ne dozvolite, da poslije sukoba, u kui zavlada utanje.
3. Ne insistirajte na sitnicima kako ne biste postali dosadni i
neuspjeni u krupnim stvarima.
4. Nemojte se svaati s osjeanjima mladih (ili e odgovoriti
agresivno ili zatvoriti u sebe).
5. Izbjegavajte zapovijedanje, jer izaziva otpor, revolt, "igru" moi,
a im ste uli u "igru", izgubili ste je.
6. Ne iskazujte loa oekivanja u smislu "uvijek uprska" , "od
tebe nee biti nita".
7. Ako vas mladi upozore na neku vau greku, nemojte se ljutitirazmislite o tome.
8. Kad adolescent eli razgovarati s vama, nemojte ga odbiti bez
obzira na to to tada radite neto vano ili vam se negdje
uri. Veliko je pitanje kad ete za to ponovo dobiti priliku.
Nemojte adolescenta vaspitavati onako kako su vas.9
.vaspitavali, jer je mnogo toga danas neprimjereno

Prilog II
:Psiholozi istiu vrijednost ova tri pravila uspjene komunikacije

20

Djetetu morate dopustiti da svoje osjeaje izrazi bez prekidanja, .1

ispravljanja, primjedbi i neslaganja. Svaka komunikacija ispod te razine ima
.negativan utjecaj
Izjave nemojte zapoinjati s ti, nego govorite o vlastitim osjeajima. .2
!Nemojte govoriti: Ti si me povrijedio!, nego: Osjeam se povrijeenom/im
Izbjegavajte upotrebu dviju rijei koje gue svaku komunikaciju: UVIJEK .3
.i NIKADA
SLUANJE
:Iznimno je vano dijete sluati i pritom mu pokloniti punu panju. Stoga
Govorite malo. Vae sluanje bit e poruka djetetu da je vrijedno panje i .prihvaeno. Govorite li neprestano, vi zapravo ne sluate
Dajte djetetu priliku za uenje sluajui ga. Dijete, ustvari nitko ne voli savjete i prodike. Nekoliko puta ste rekli to treba uiniti, ali ne slua.
.Budite strpljivi i pitajte ga kako ono smatra da se problem mogao rijeiti
Stavite se u cipele djeteta. Gledite djeteta odreeno je njegovim svijetom koji se znaajno razlikuje od vaeg. Zamislite sebe u njegovom
.poloaju ne bi vam bilo drago stalno sluati kako se trebate ponaati
Razgovarajte u razini oiju i gledajte djetetu u oi. I budite zainteresirani. Ne bavite se drugim stvarima dok Vam dijete pria (ne itajte
novine, ne gledajte TV, ne pospremajte posue). Dijete ima potrebu za
potpunom panjom i eli vam biti zanimljivo. Zato, poklonite mu punu
panju (kao da je najvaniji u kui to i jest) i vidjet ete kako e se ubrzo
.odnos poboljati
Vae geste, izraz lica, boja i intenzitet glasa trebaju slati pozitivne poruke. Ne govoriti s rukama prekrienim na leima ili na prsima. Tijelo
.treba biti otvoreno i lice prijazno
Ne prekidajte dijete. Kontrolirajte svoju razinu tolerancije i dozvolite djetetu da pria. Ne ometajte mu rijei i ne ekajte u zasjedi. To izaziva

21

zatvaranje jer se ini da je vano da se ujete vi, a ne dijete. To, dakle, nije
.sluanje
Dok sluate, odgovarajte iskljuivo potvrdno. Iza prvog ne dijete .vie nije spremno na suradnju, kao, uostalom, ni ijedna odrasla osoba
Ponovite svojim rijeima ono to ste uli. Npr. Ako sam te dobro razumio ili ini mi se da mi eli rei Takvo ponavljanje omoguuje
djetetu da uje to je reklo. Bude li dijete imalo jasno ogledalo, moi e
puno toga vidjeti i moda e poeljeti neto ispraviti. Budui da mu vi sa
svojim razgovorom niste prijetnja nego najbolji prijatelj koji ga najbolje
razumije, velika je vjerojatnost da e neto nauiti o sebi i samo znati rijeiti
.svoj problem
.preuzeto iz asopisa: Dijete Vrti Obitelj, br. 46 zima 2006./2007
Prilog III

Prilog IV

DJEIJI MEMORANDUM RODITELJIMA

(Modifikovano prema B. Miler, 2000 )

22

1. Nemojte sa mnom na silu. To me ui da se jedino sila uvaava.

2. Nemojte biti nedosljedni. To me zbunjuje.
3. Nemojte umjesto mene initi stvari koje mogu uiniti sam. Zbog toga se osjeam kao
beba, a mogao bih vas poeti doivljavati kao sluge.
4. Nemojte dozvoliti da moje loe navike obuzmu svu vau panju. To me samo ohrabruje
da nastavim po svome.
5. Nemojte me ispravljati pred drugima. Biu mnogo paljiviji ako sa mnom
razgovarate tiho i nasamo.
6. Nemojte mi drati pridike. Iznenadili biste se kako dobro znam ta je pravo, a ta
krivo.
7. Nemojte stalno prigovarati. Ako to budete radili, morau se praviti da ne ujem
prigovore.
8. Ne odbijajte me kad traim odgovore na normalna pitanja. Ako me odbijete, vidjeete
da u prestati da ispitujem, a informacije u traiti na drugom mjestu.
9. Nemojte mi prigovoriti da ste idealni i nepogreivi. S takvima je teko ivjeti.
10.
Nemojte zaboraviti da ne mogu odrasti bez mnogo razumijevanja i podrke;
zasluena pohvala ponekad izostane, ali prijekor nikada.
11.

Upamtite - vie uim od primjera nego od kritike

...I pored svega, mnogo vas volim, volite i vi mene

23

24