Matematika 8-9 - Prirucnik Za Nastavnike

efket Arslanagi
Dragoljub Miloevi
PRIRUNIK
ZA NASTAVNIKE
uz
Matematiku
8.
za
razred
devetogodinje osnovne kole
Prof. dr. efket Arslanagi

Dragoljub Miloevi
PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE
UZ MATEMATIKU
za 8. razred devetogodinje osnovne kole
Biblioteka UDBENICI I PRIRUNICI

Knjiga 208.
Urednik:
IVICA VANJA RORI
Dizajn i DTP:
MAHIR SOKOLIJA
SADRAJ
PREDGOVOR ....................................................................................................................................................5
TEMATSKI PLAN RADA .................................................................................................................................6
OPERATIVNI PLAN RADA .............................................................................................................................7
PLANOVI NASTAVNIH JEDINICA . .............................................................................................................15
PRVA PISMENA ZADAA .............................................................................................................................24
ANALIZA PRVE PISMENE ZADAE . .........................................................................................................26
DRUGA PISMENA ZADAA . .......................................................................................................................36
TREA PISMENA ZADAA . ........................................................................................................................43
ETVRTA PISMENA ZADAA .....................................................................................................................47
TESTIRANJE UENIKA ................................................................................................................................48
LITERATURA ..................................................................................................................................................52
PREDGOVOR
Za uspjeno izvoenje nastave, pored struno-metodike osposobljenosti, neophodna je i svakodnevna priprema nastavnika. Prilikom pripremanja i planiranja nastavnog rada, nastavnik koristi strunu
i metodiku literaturu. Na taj nain on pronalazi rjeenja za konkretne situacije. U cilju olakanja i
iznalaenja to boljih rjeenja o primjeni metoda i oblika rada u nastavi matematike sastavili smo ovaj
Prirunik.
Ako se nastavnik opredijeli za na udbenik i prihvati predloene planove rada u ovom Priruniku,
bit e rastereen administrativnog dijela planiranja te se moe vie posvetiti kreativnom dijelu realizacije nastavnog programa u cilju pronalaenja boljih metodikih rjeenja u radu sa uenicima.
Prirunik sadri godinji tematsko-operativni plan rada i planove nastavnih jedinica za osmi razred
devetogodinje osnovne kole. Planovi tih jedinica dati su u obliku skica, sa svim didaktiko-metodikim
elementima, ali bez stroge vremenske artikulacije.
Na odgovarajui nain zastupljene su sve nastavne metode te njihove kombinacije. Takoer, upotrijebljeni su svi nastavni oblici (dominira frontalni oblik rada). Didaktiko-metodiki materijali (nastavni listii, testovi) ugraeni su u odgovarajue planove pojedinih nastavnih jedinica.
Nastavnici sa duim radnim iskustvom, koji ve imaju svoje didaktike pakete, mogu uspjeno
kombinovati svoja metodika rjeenja sa rjeenjima ponuenim u ovom Priruniku.
Autori su svjesni injenice da se ovaj Prirunik mogao bolje kreirati, pa e im svaka dobronamjerna
i konkretna primjedba biti dobrodola.
Autori
TEMATSKI PLAN RADA
Redni
broj
NAZIV TEME (CJELINE)
OBRADA
OSTALO
UKUPNO
7
1.
VEKTORI
2.
REALNI BROJEVI
15
3.
PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA
10
13
23
4.
PROPORCIONALNOST. FUNKCIJA DIREKTNE I

OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI
10
11
21
5.
MNOGOUGAO (POLIGON)
12
6.
CIJELI RACIONALNI IZRAZI

(1. dio)
12
10
22
7.
KRUNICA I KRUG
10
8.
CIJELI RACIONALNI IZRAZI

(2. dio)
13
22
9.
PISMENE ZADAE I ANALIZA
61
79
UKUPNO:
BROJ ASOVA
8
140
OPERATIVNI PLAN RADA
Nastavna tema 1: VEKTORI

Obrazovno-odgojni zadaci
Uenici treba da:
- upoznaju pojam vektora i osnovne operacije sa vektorima;
- znaju izvoditi potrebne konstrukcije;
- upoznaju konkretne primjene vektora;
- razvijaju sposobnost za posmatranje, zapaanje i zakljuivanje;
- pokazuju interesovanje prilikom upoznavanju novih pojmova i proirivanja matematikih
znanja;
- razvijaju preciznost i urednost u crtanju, procjenjuju i vrednuju vlastiti rad i rad svojih drugova
i drugarica;
- steeno znanje o vektorima znaju koristiti za rjeavanje zadataka iz fizike.
Redni
broj
Nastavna jedinica
Tip asa
1.
Usmjerena du vektor. Jednakost vektora
obrada
2.
Usmjerena du vektor. Jednakost vektora
utvrivanje
3.
Sabiranje i oduzimanje vektora
obrada
4.
Sabiranje i oduzimanje vektora
utvrivanje
5.
Mnoenje vektora prirodnim brojem. Neke primjene vektora
obrada
6.
Mnoenje vektora prirodnim brojem. Neke primjene vektora
utvrivanje
7.
Primjena vektora
vjebanje
Nastavna tema 2: REALNI BROJEVI

Uenici treba da:
- usvajaju pojam kvadrata i kvadratnog korijena, racionalnog broja i kvadratnog korijena;
- shvataju potrebu proiravanja skupa racionalnih brojeva;
- upoznaju skup iracionalnih i skup realnih brojeva;
- pridruuju realne brojeve takama brojevne prave;
- uporeuju dva realna broja;
- shvataju da za raunanje sa realnim brojevima vrijede svi osnovni zakoni raunanja sa racionalnim brojevima;
- osposobljavaju se da vre priblina procjenjivanja kod izraunavanja kvadrata i kvadratnih korijena;
7
- osposobljavaju se za rjeavanje praktinih zadataka primjenom kvadratnog korijena;

- rjeavanjem geometrijskih zadataka prihvataju iracionalne brojeve kao realne (npr. da je mjerni
broj stranice kvadrata 2 i slino);
- u praktinom raunanju zamjenjuju iracionalne brojeve priblinim racionalnim vrijednostima u
decimalnom zapisu (sa konanim brojem decimala, odnosno sa odreenom tanou) i operacije sa iracionalnim brojevima izvode kao sa racionalnim brojevima;
- stiu navike koritenja pomonih sredstava za raunanje (tablice kvadrata i kvadratnog korijena
i depni raunar);
- primjenjuju osnovna svojstva operacija u izraunavanju vrijednosti algebarskog izraza;
- razvijaju intuitivno miljenje;
- primjenjuju misaone operacije identifikacije i apstrakcije.
Redni
broj
Nastavna jedinica
Tip asa
8.
Skupovi brojeva N, Z i Q i operacije u njima
obnavljanje
9.
Kvadrat cijelih i racionalnih brojeva
obrada
10.
Kvadrat cijelih i racionalnih brojeva
utvrivanje
11.
Rjeavanje jednaine x2 = a, (a > 0). Kvadratni korijen racionalnog broja
obrada
12.
Rjeavanje jednaine x2 = a, (a > 0). Kvadratni korijen racionalnog broja
utvrivanje
13.
Svojstva korjenovanja. Jednakost a 2 = a
obrada
14.
Svojstva korjenovanja. Jednakost a 2 = a
utvrivanje
15.
Iracionalni brojevi. Pribline vrijednosti iracionalnih brojeva
obrada
16.
Iracionalni brojevi. Pribline vrijednosti iracionalnih brojeva
utvrivanje
17.
Pribline vrijednosti iracionalnih brojeva
18.
Realni brojevi i brojevna prava. Ureenje u skupu R
obrada
19.
Realni brojevi i brojevna prava. Ureenje u skupu R
utvrivanje
20.
Raunske operacije s realnim brojevima. Svojstva operacija u skupu R
obrada
21.
Raunske operacije s realnim brojevima. Svojstva operacija u skup R
utvrivanje
22.
Skup realnih brojeva (kontrolna vjeba)
vjebanje
provjera znanja
Nastavna tema 3: PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA

Uenici treba da:
- usvoje Pitagorinu teoremu (izreku i smisao) i razumiju dokaz;
- shvate obrat Pitagorine teoreme;
- primjenjuju Pitagorinu teoremu kod izraunavanja geometrijskih figura u kojima se pojavljuje
pravougli trougao;
- rjeavaju praktine probleme primjenom Pitagorine teoreme;
8
- znaju konstruktivno odrediti take brojevne prave koje odgovaraju iracionalnim brojevima;
- mogu primijeniti Pitagorinu teoremu u jednostavnijim konstruktivnim zadacima;
- razvijaju sposobnost posmatranja i uoavanja funkcionalne zavisnosti meu elementima geometrijskih figura;
- uspjeno primjenjuju usvojene pojmove i teoreme u rjeavanju zadataka;
- u raznovrsnim praktinim zadacima mogu dati tekst prevesti na matematiki jezik;
- uoavaju veliku vanost Pitagorine teoreme i njenu primjenu u mnogim granama matematike;
- stiu navike preciznosti i urednosti u radu;
- primjenom misaonih operacija (analize, sinteze, apstrakcije i generalizacije) osposobljavaju se
za deduktivni nain zakljuivanja;
- razvijaju ideje i istraivaki duh u samostalnom radu.
Redni
broj
Nastavna jedinica
Tip asa
23.
Pitagorina teorema (formulacija i dokaz)
obrada
24.
Pitagorina teorema
utvrivanje
25.
Pitagorina teorema
vjebanje
26.
Primjena Pitagorine teoreme na pravougaonik i kvadrat
obrada
27.
utvrivanje
28.
vjebanje
29.
PRVA PISMENA ZADAA
30.
ANALIZA PRVE PISMENE ZADAE
31.
Primjena Pitagorine teoreme na jednakokraki trougao
obrada
32.
Primjena Pitagorine teoreme na jednakokraki trougao
utvrivanje
33.
Primjena Pitagorine teoreme na jednakostranini trougao
34.
Primjena Pitagorine teoreme na jednakokraki i jednakostranini trougao
35.
Primjena Pitagorine teoreme na romb
obrada
36.
Primjena Pitagorine teoreme na romb
utvrivanje
37.
Primjena Pitagorine teoreme na krug
obrada
38.
Primjena Pitagorine teoreme na krug
utvrivanje
39.
Primjena Pitagorine teoreme na jednakokraki trapez
obrada
40.
Primjena Pitagorine teoreme na jednakokraki trapez
utvrvanje
41.
Primjena Pitagorine teoreme na pravougli trapez
42.
Primjena Pitagorine teoreme na trapez
43.
Konstrukcija taaka na pravoj koje odgovaraju iracionalnim brojevima
obrada
44.
Konstrukcija taaka na pravoj koje odgovaraju iracionalnim brojevima
utvrivanje
45.
Primjena Pitagorine teoreme u konstruktivnim zadacima
obrada
46.
Primjena Pitagorine teoreme u konstruktivnim zadacima
utvrivanje
47.
Pitagorina teorema (kontrolna vjeba)
provjera znanja
vjebanje
obrada
vjebanje
obrada
vjebanje
provjera znanja
9
Nastavna tema 4: PROPORCIONALNOST.

FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI
Uenici treba da:
- usvajaju pojmove razmjere i proporcionalnosti dui i pojam samjerljivih i nesamjerljivih dui;
- znaju podijeliti du grafiki (konstruktivno) na jednake dijelove i u datoj razmjeri;
- razumiju Talesovu teoremu, znaju je iskazati, na slici navesti date uvjete i tvrdnje;
- detaljno upoznaju pravougli koordinatni sistem u ravni;
- znaju odrediti take koje odgovaraju datim ureenim parovima i obrnuto;
- usvajaju pojam i svojstva proporcije;
- dograuju i usvajaju pojam funkcije, nain zapisivanja funkcije i njen grafik;
- znaju prikazivati funkciju kod direktne i obrnute proporcionalnosti na razne naine;
- rjeavaju zadatke iz ivota i prirodnih nauka primjenom direktne i obrnute proporcionalnosti;
- brzo i racionalno izvode raunske operacije sa brojevima i uoavaju veze izmeu dui i brojeva;
- osposobljavaju se za funkcionalno posmatranje i rasuivanje uei o funkcijama kroz nastavu
aritmetike i algebre;
- razlikuju direktnu i obrnutu proporcionalnost veliina;
- osposobljavaju se za dokazivanje geometrijskih tvrdnji sa slikama, iskazima i zapisivanjem
uvjeta;
- stiu navike preciznog i urednog crtanja i spretnog koritenja pribora;
- razvijaju matematiko i funkcionalno miljenje uoavanjem zavisnosti meu veliinama.
Redni
broj
10
Nastavna jedinica
Tip asa
48.
Mjerenje dui. Samjerljive i nesamjerljive dui
obrada
49.
Mjerenje dui. Samjerljive i nesamjerljive dui
utvrivanje
50.
Razmjera dui. Proporcionalne dui
obrada
51.
Razmjera dui. Proporcionalne dui
utvrivanje
52.
Dijeljenje dui na dijelove jednakih duina
obrada
53.
Dijeljenje dui na dijelove jednakih duina
utvrivanje
54.
Talesova teorema
obrada
55.
Primjena Talesove teoreme
obrada
56.
Talesova teorema i njena primjena
57.
Primjena Talesove teoreme
58.
Pravougli koordinatni sistem u ravni
obrada
59.
Pravougli koordinatni sistem u ravni
utvrivanje
60.
Proporcionalne veliine. Proporcija i njena svojstva
61.
Proporcionalne veliine
62.
Funkcija direktne proporcionalnosti
obrada
63.
Funkcija direktne proporcionalnosti
utvrivanje
64.
Funkcija obrnute proporcionalnosti
obrada
utvrivanje
vjebanje
obrada
utvrivanje
65.
Funkcija obrnute proporcionalnosti
utvrivanje
66.
Primjena direktne i obrnute proporcionalnosti
obrada
67.
Primjena direktne i obrnute proporcionalnosti
utvrivanje
68.
Direktna i obrnuta proporcionalnost
69.
DRUGA PISMENA ZADAA
70.
ANALIZA DRUGE PISMENE ZADAE
vjebanje
provjera znanja
vjebanje
Nastavna tema 5: MNOGOUGAO (POLIGON)

Uenici treba da:
- razumiju i znaju ta su poligoni i njihove podjele;
- upamte da je zbir vanjskih uglova svakog poligona pun ugao;
- prepoznaju i razumiju pravilne poligone i konstrukcije nekih;
- znaju procedure raunanja pravilnih i ostalih mnogouglova;
- razvijaju sposobnosti za posmatranje, zapaanje i zakljuivanje;
- uoavaju praktini znaaj primjene znanja o uglovima i dijagonalama mnogougla;
- osposobljavaju se za analitiko miljenje;
- uoavaju zavisnosti meu datim elementima mnogougla;
- utvruju redoslijed konstruktivnih koraka;
- osposobljavaju se za uoavanje i raspoznavanje mnogouglova u okolini;
- stiu vjetinu koritenja pribora;
- razvijaju stavove o znaaju estetskih vrijednosti;
- razvijaju stavove o znaaju harmonije u svakodnevnom ivotu, te o znaaju posmatranja, zapaanja, analize i logikog miljenja i ulozi geometrije u svakodnevnom ivotu.
Redni
broj
Nastavna jedinica
Tip asa
71.
Mnogougao. Podjela mnogouglova
obrada
72.
Zbir unutranjih i zbir vanjskih uglova mnogougla
obrada
73.
Zbir uglova mnogougla
74.
Dijagonale i broj dijagonala mnogougla
75.
Broj uglova mnogougla
76.
Pravilni mnogouglovi. Karakteristini trougao pravilnog mnogougla
77.
Pravilni mnogouglovi
78.
Konstrukcija pravilnih mnogouglova
obrada
79.
Konstrukcija pravilnih mnogouglova
utvrivanje
80.
Obim i povrina mnogougla
obrada
81.
Obim i povrina mnogougla
utvrivanje
82.
Mnogougao (kontrolna vjeba)
utvrivanje
obrada
utvrivanje
obrada
utvrivanje
provjera znanja
11
Nastavna tema 6: CIJELI RACIONALNI IZRAZI (1. dio)

Uenici treba da:
- usvoje pojam stepena kada je izloilac (eksponent) prirodan broj a osnova (baza) realan broj;
- izvode osnovne raunske operacije sa stepenima i interpretiraju usvojena pravila obrnutim putem;
- prepoznaju algebarske izraze (monom, binom, trinom);
- uoavaju sline monome i formiraju polinom od datih monoma;
- izvode osnovne raunske operacije sa polinomima i izraunavaju brojevnu vrijednost izraza;
- osposobljavaju se da u toku rada daju objanjenja za svaki korak u rjeavanju zadataka;
- racionalno raunaju;
- ispoljavaju preglednost u pisanju i rjeavanju zadataka;
- stiu naviku za izostavljanje znaka za operaciju mnoenja izmeu faktora monoma kao i broja
1, kad je on faktor;
- induktivnim putem dolaze do uopavanja (generalizacije);
- osposobljavaju se samostalni rad i samokontrolu.
12
Redni
broj
Nastavna jedinica
Tip asa
83.
Pojam stepena (potencije). Stepen iji je izloilac (eksponent) prirodan broj
obrada
84.
Stepen iji je izloilac prirodan broj
utvrivanje
85.
Mnoenje stepena jednakih osnova
obrada
86.
Dijeljenje stepena jednakih osnova
obrada
87.
Mnoenje i dijeljenje stepena jednakih osnova
88.
Stepen proizvoda. Proizvod stepena jednakih izloilaca
89.
Stepen proizvoda. Proizvod stepena jednakih osnova
90.
Stepen kolinika. Kolinik stepena jednakih izloilaca
obrada
91.
Stepen kolinika. Kolinik stepena jednakih izloilaca
utvrivanje
92.
Stepenovanje stepena
93.
Operacije sa stepenima
94.
Konstante i promjenljive
obrada
95.
Konstante i promjenljive
utvrivanje
96.
Cijeli racionalni izrazi. Numerika (brojevna) vrijednost racionalnog izraza
97.
Cijeli racionalni algebarski izrazi
98.
Cijele racionalne funkcije polinomi
obrada
99.
Osnovne raunske operacije sa monomima
obrada
100.
Operacije sa monomima
101.
Sabiranje sreenih polinoma
102.
Sabiranje polinoma
103.
Suprotni polinomi. Razlika polinoma
104.
Oduzimanje polinoma
105.
TREA PISMENA ZADAA
106.
ANALIZA TREE PISMENE ZADAE
vjebanje
obrada
utvrivanje
obrada
vjebanje
obrada
utvrivanje
utvrivanje
obrada
utvrivanje
obrada
utvrivanje
provjera znanja
vjebanje
Nastavna tema 7: KRUNICA I KRUG

Uenici treba da:
- razlikuju krug (povr) od krunice (linije);
- broj p shvataju kao omjer obima kruga i prenika kruga i na osnovu toga raunaju priblinu
vrijednost broja p;
- povrinu kruga razumijevaju kao povrinu p puta veu od povrine kvadrata stranice r;
- vizuelno pamte primjenu algoritamskog rjeavanja zadataka, mjerenje i procjenjivanje;
- vre induktivno i deduktivno zakljuivanje;
- primjenjuju misaone operacije, identifikaciju i generalizaciju;
- razvijaju stavove o znaaju estetskih vrijednosti, harmoninosti i pravilnosti u matematici i
svakodnevnom ivotu;
- shvate znaaj posmatranja, zapaanja, analize i logikog miljenja;
- razvijaju pozitivne stavove prema uenju geometrije i ulozi geometrije u svakodnevnom ivotu.
Redni
broj
Nastavna jedinica
Tip asa
107.
Dijelovi krunice i dijelovi kruga
obrada
108.
Obim kruga. Broj p
obrada
109.
Obim kruga. Broj p
utvrivanje
110.
Duina krunog luka
obrada
111.
Duina krunog luka
utvrivanje
112.
Povrina kruga
obrada
113.
Povrina kruga
utvrivanje
114.
Povrina krunog isjeka i krunog prstena
obrada
115.
Povrina krunog isjeka i krunog prstena
utvrivanje
116.
Krunica i krug
provjera znanja
Nastavna tema 8: CIJELI RACIONALNI IZRAZI (2. Dio)

Uenici treba da:
- prepoznaju kvadrat binoma i razliku kvadrata;
- znaju rastaviti polinome na faktore primjenom zakona distributivnosti, oblika kvadrata binoma,
razlike kvadrata, kvadratnog trinoma koji nije kvadrat binoma, zbira i razlike kubova;
- rjeavaju jednaine na novi nain koji se temelji na rastavljanju polinoma na faktore;
- navikavaju se na postupnost u radu i automatizam u primjeni formula za rastavljanje polinoma
na faktore;
- stiu vjetinu snalaenja u izboru pravilne metode kod faktorizacije polinoma;
- osposobljavaju se da pri izvoenju zakljuaka koriste indukciju, dedukciju i analogiju;
- osposobljavaju se za samostalno sticanje znanja primjenom didaktikog materijala.
13
Redni
broj
14
Nastavna jedinica
Tip asa
117.
Mnoenje polinoma monomom
obrada
118.
Mnoenje polinoma polinomom
obrada
119.
Mnoenje polinoma
120.
Kvadrat binoma
obrada
121.
Kub binoma
obrada
122.
Drugi i trei stepen binoma
123.
Razlika kvadrata
obrada
124.
Razlika kvadrata
utvrivanje
125.
Zbir i razlika kubova
obrada
126.
Zbir i razlika kubova
utvrivanje
127.
Rastavljanje polinoma na faktore
obrada
128.
Rastavljanje polinoma na faktore
utvrivanje
129.
Faktorizacija polinoma
130.
Rjeavanje jednaina oblika: ax2 + bx = 0, x2 a = 0 i x2 2 xy + y2 = 0
obrada
131.
Rjeavanje jednaina oblika: ax2 + bx = 0, x2 a = 0 i x2 2 xy + y2 = 0
utvrivanje
132.
Rjeavanje nekih jednaina
133.
ETVRTA PISMENA ZADAA
134.
ANALIZA ETVRTE PISMENE ZADAE
135.
Neke primjene polinoma
obrada
136.
Neke primjene polinoma
utvrivanje
137.
Primjena polinoma
138.
Cijeli racionalni izrazi
sistematizacija
139.
Rjeavanje testa
provjera znanja
140.
Analiza rezultata testiranja i predlaganje (zakljuivanje) godinjih ocjena
utvrivanje
utvrivanje
vjebanje
vjebanje
provjera znaja
vjebanje
vjebanje
zavrni as
PLANOVI NASTAVNIH JEDINICA
Nastavna jedinica:
USMJERENA DU VEKTOR.
JEDNAKOST VEKTORA
Redni broj (i tip) asa: (obrada novog gradiva; u daljnjem: obrada), (utvrivanje)
Uenici treba da:
- upoznaju pojmove: vektor (usmjerena du), kolinearni vektori i jednaki vektori;
- umiju nacrtati jednake vektore;
- znaju ime je odreen vektor;
- razvijaju preciznost i urednost u crtanju i procjenjivanju vlastitog rada i
rada ostalih uenika.
Oblik rada:
frontalni
Metoda rada:
dijaloka i ilustrativna
Nastavna sredstva:
pribor (estar i linijar)
Tok i sadraj rada

1. as:
1. Uvodne napomene
2. Izlaganje prema udbeniku matematike za 8. Razred devetogodinje
osnovne kole, od . Arslanagia, A. Zolia i D. Miloevia
3. Domaa zadaa (2-4 zadatka)
4. Zapaanja o realizaciji asa
2. as:
1. Kraa analiza domaeg rada

2. Obnavljanje o vektorima
3. Zadaci za vjebanje (po izboru nastavnika)
*
Nastavna jedinica:
SABIRANJE I ODUZIMANJE VEKTORA
Redni broj (i tip) asa: 3 (obrada), 4 (utvrivanje)

Uenici treba da:
- usvoje operaciju sabiranja vektora;
- umiju da grafiki odrede zbir i razliku vektora;
- zakljuuju po analogiji i uoavaju slinost definicija i svojstava (kod
brojeva i vektora)
Oblik rada:
frontalni
15
Metoda rada:
Nastavna sredstva:
pribor
Tok i sadraj rada

3. as:
1. Kontrola domaeg rada

2. Izlaganje prema udbeniku
3. Domaa zadaa (2 3 zadatka)
4. as:
1. Uvid u domae zadae

2. Obnavljanje o sabiranju i oduzimanju vektora
3. Zadaci (po izboru nastavnika)
4. Domaa zadaa
*
Nastavna jedinica:
SKUPOVI BROJEVA N, Z, i Q I OPERACIJE U NJIMA
Redni broj (i tip) asa: 8 (obnavljanje)

Uenici treba da:
- obnove pojmove: prirodan broj, cio broj, racionalan broj i operacije u skupovima N, Z i Q;
- znaju izvoditi osnovne operacije sa prirodnim, cijelim i racionalnim
brojevima;
- stiu sigurnost i racionalnost u obavljanju raunskih operacija.
Oblik rada:
frontalni
Metoda rada:
dijaloka
Tok i sadraj rada
1. Obnavljanje o skupovima N, Z i Q.
1) Napii nekoliko prirodnih brojeva.
2) Zapii skup N i objasni koji su elementi tog skupa i koja svojstva
imaju.
3) Koje su operacije uvijek izvodljive u skupu N?
4) Napii bar 5 cijelih brojeva
5) Zapii skup Z i objasni koje su operacije u njemu uvijek izvodljive (tj.
koje su operacije u njemu definisane).
6) Navedi po jedan primjer za sabiranje, oduzimanje, mnoenje i dijeljenje dva cijela broja: a) istog predznaka, b) razliitog predznaka. Obrazloi to!
7) Napii nekoliko razlomaka. Koji su od njih: a) pravi, b) nepravi?
1
2
8) Brojeve 3, 10, 2 , 2, 12 i 0,8 zapii u obliku razlomka.

9) Zapii skup Q u opem obliku.
16
10) Da li su N i Z podskupovi skupa Q?

Zapii to simbolima!
11) Navedi primjere jednakosti razlomaka.
12) Kako se sabiraju razlomci:
a) istih nazivnika, b) razliitih nazivnika.
Navedi primjer!
13) Izraunaj: a)
2 3 7
1 6
1 3
- + ; b) 0,17 + 4,3; c) 18 7,8; d) ; e) 1 :2 ;
5 8 10
3 11
2 4
f) 3,12 5,5.
2. Domaa zadaa
1) Kolika je povrina kvadrata ija je duina stranice:
a) 5 cm, b) 2,5 dm, c)
4
m?
5
2) Pomnoi: a) 2 sa 2, b) 1,5 sa 1,5, c) broj
3
samim sobom.
8
*
Nastavna jedinica:
KVADRAT CIJELIH I RACIONALNIH BROJEVA

Uenici treba da:
- usvoje pojmove kvadrata cijelih i racionalnih brojeva;
- znaju da izraunaju vrijednost bilo kojeg racionalnog broja zadanog u
a
obliku razlomka ili u decimalnom zapisu;

b
- osposobljavaju se za brzo i racionalno raunanje.
Oblik rada:
frontalni
Metoda rada:
dijaloka
Tok i sadraj rada

9. as:

4. Zapaanja realizaciji asa
10. as:
1. Uvod u domae zadae

2. Obnavljanje o kvadratu cijelih i racionalnih brojeva
4. Domaa zadaa
17
Nastavna jedinica:
RJEAVANJE JEDNAINE x2 = a. KVADRATNI KORIJEN
Redni broj (i tip) asa: 11 (obrada), 12 (utvrivanja)

Uenici treba da:
- usvoje pojmove: rjeenja jednaine x2 = a, (a 0), kvadratni korijen i aritmetiki kvadratni korijen;
- znaju da odrede rjeenja jednaine x2 = a i da ih zapiu kao: x = a ili
x =- a ;
- osposobljavaju se za rjeavanje praktinih zadataka primjenom kvadratnog korijena.
Oblik rada:
frontalni
Metoda rada:
dijaloka
Tok i sadraj rada:

11. as:

3. Domaa zadaa
12. as:

2. Obnavljanje o rjeavanju jednaine x2 = a i o kvadratnom korijenu
4. Domaa zadaa
5. Zapaanja o realizaciji
*
Nastavna jedinica:
SVOJSTVA KORJENOVANJA. JEDNAKOST
a2 = a

Uenici treba da:
- upoznaju svojstva korjenovanja;
- usvoje identinost a 2 = a ;
- osposobljavaju se za primjenu svojstava korjenovanja, te navedene identinosti u rjeavanju jednaina.
Oblik rada:
frontalni
Metoda rada:
dijaloka
Tok i sadraj rada

13. as:
18

2. Obnavljanje o kvadratnom korijenu
4. Domaa zadaa
1. Analiza domaeg rada

2. Obnavljanje i utvrivanje o svojstvima korjenovanja i jednakosti
14. as:
a2 = a

4. Domaa zadaa
*
Nastavna jedinica:
SKUP REALNIH BROJEVA
Redni broj (i tip) asa: 22 (provjera znanja)

Obrazovno-odgojni zadatak:
uenici treba da pokau u kojoj su mjeri usvojili sadraje iz nastavne teme o
realnim brojevima i kako usvojena znanja umiju da primjenjuju u zadacima.
Oblik rada:
individualni
Metoda rada:
samostalni rad uenika
Nastavna sredstva:
radni listovi (RL 1 i RL 2)
Tok i sadraj rada
1. Podjela radnih listova uenicima i objanjenja

2. Samostalni rad uenika
19
RL 1
Kontrolna vjeba (skup realnih brojeva)
1. Izvri naznaene operacije (izraunaj):

a) 6 ( 5)2 = ___________;
b) (6 5)2 = ____________;
c) 6 52 = _____________;
d) 6 ( 5)2 = ___________.
2. Izraunaj vrijednost izraza:

2
9
a) 1 - ;
25
b)
0,36 0, 25;
c)
1
1
2 - 2 -1 .
4
6
REZULTATI:
a) ___________;
b) ___________;
c) ___________.
3. U skupu S podvuci racionalne, a zaokrui iracionalne brojeve:
S = 1,73; 0;
3; 5 9;
24; 0,666...; 0,323323332...;
b) y 2 + 1 =
25
.
16
49 - 36
4. Rijei jednaine (jednadbe):

a) x 2 = 0,04;
RJEENJA:
a) ___________;
b) ___________.
5. Ako je x + 3 = 6 , tada je x jednako (zaokrui slovo ispred tanog odgovora ili upii svoj rezultat):

a) 2;
b) 3;
c) 6;
d) 12;
e) 33;
f) ___________.
6. Broj

77 = 8,774964 ... zaokrui na:
a) dvije decimale;
b) tri decimale;
c) etiri decimale
b) ___________;
c) ___________.
ODGOVORI:

20
a) ___________;
RL 2
Kontrolna vjeba (skup realnih brojeva)
1. Izvri naznaene operacije (izraunaj):

a) 8 ( 5)2 = ___________;
b) 8 52 = _____________;
b) 8 ( 52) = ____________;
d) (8 5)2 = ____________.

a) 1 -
16
;
25
b)
0,64 0, 25;
7
1
- 3 -2 .
19
6
c) 1
REZULTATI:
a) ___________;
b) ___________;
c) ___________.
3. U skupu S podvuci racionalne, a zaokrui iracionalne brojeve:
S = 1, 41; 0;
2; 0,333...; 0, 434434443...; 3 16; 18;
81 - 36
4. Rijei jednaine (jednadbe):

b) z 2 - 1 =
a) x2 = 0,09;
9
.
16
RJEENJA:

a) ___________;
b) ___________.
x + 5 = 8 , tada je x jednako (zaokrui slovo ispred tanog odgovora ili upii svoj rezultat):
5. Ako je

a) 3;
b) 9;
c) 11;
d) 59;
e) 69;
f) ___________.
6. Broj

55 = 7, 416198... zaokrui na:
a) dvije decimale;
b) tri decimale;
c) etiri decimale.
b) ___________;
c) ___________.
ODGOVORI:

a) ___________;
21
Nastavna jedinica:

PITAGORINA TEOREMA
(formulacija i dokaz)
Redni broj (i tip) asa: 23 (obrada), 24 (utvrivanje), 25 (vjebanje)


Uenici treba da:
- usvoje Pitagorinu teoremu i shvate njen dokaz;
- shvate obrat Pitagorine teoreme;
- umiju da primjenjuju Pitagorinu teoremu i njen obrat;
- razvijaju sposobnost posmatranja i logikog zakljuivanja.
Oblik rada:
frontalni
Metoda rada:
dijaloka i ilustrativno-demonstrativna
Nastavna sredstva:

pribor, model Pitagorine teoreme,

modeli kvadrata i pravouglih trouglova (od kartona)
Tok i sadraj rada

23. as:
1. Obnavljanje o trouglu vrste trouglova, odnos stranica i uglova (uz odgovarajue primjere)
24. as:

2. Obnavljanje o Pitagorinoj teoremi iskaz i zapis (u obliku jednakosti)
3. Dokaz Pitagorine teoreme (ponavljanje i jo jedan dokaz, po izboru nastavnika)
4. Zadaci (po izboru)
25. as:

3. Domaa zadaa (2 zadatka)
*
Nastavna jedinica:
PRIMJENA PITAGORINE TEOREME NA

PRAVOUGAONIK I KVADRAT
Redni broj (i tip) asa: 26 (obrada), 27 (utvrivanje), 28 (vjebanje)


Uenici treba da:
- shvate primjenu Pitagorine teoreme na pravougaonik i kvadrat;
- umiju primjenjivati Pitagorinu teoremu u zadacima koji se odnose na pravougaonik i kvadrat;
- osposobljavaju se za posmatranje, uoavanje veza meu elementima pravougaonika, odnosno kvadrata, kao i za deduktivni nain zakljuivanja.
22
Oblik rada:
frontalni i individualni
Nastavna metoda:
Nastavna sredstva:
pribor
Tok i sadraj rada

26. as:


3. Domaa zadaa
1. Uvid u domai rad

27. as:
23
PRVA PISMENA ZADAA

Uenici treba da pokau:
- nivo znanja i savladanosti programskih sadraja o vektorima i realnim brojevima; te o Pitagorinoj teoremi;
- kako umiju primjenjivati nauene pojmove i matematike injenice u rjeavanju zadataka;
- u kojoj su mjeri osposobljeni za samostalno rjeavanje zadataka i za samokontrolu.
Oblik rada:
individualni
Metoda rada:
Nastavna sredstva:
zadanice (vjebanke za pismene zadae) i pribor
Tok i sadraj rada
Uenici samostalno rjeavaju zadatke koje su dobili (poeljno je da dobiju

radne listove sa pripremljenim zadacima, jer se time izbjegava diktiranje zadataka), uz prethodne upute i objanjenja za rad.
Dajemo primjer radnog lista sa zadacima, za dvije grupe (skupine) uenika.*
Pitanja i zadaci (grupa A)
Cilj provjere
1. a) Saberi vektore sa slike 1

b) Odredi razliku vektora a i b , tj. a - b (sl. 2).
A
D
Shvatanje zbira i
razlike dva data
vektora
a
b
Sl. 1
Sl. 2

2
1 5
2
a) - - - ( -32 ) + ( -1) ;
5 2
b) 0,16 +
( -5)
1
16
: 1- .
5
25
Uenici se mogu dijeliti i na vie od dvije grupe.
24
Usvojenost kvadrata
i kvadratnog korijena
racionalnog broja i
operacija sa realnim
brojevima
3. Rijei jednainu:

4. Broj

Rjeavanje jednaina
(jednadbi)
( x - 1) = 2
2
a) 5 x 2 = 0, 45; b)
37 = 6,0827625... zaokrui na:
a) dvije,
b) tri,
Zaokruivanje brojeva
c) etiri decimale
5. Koja od navedenih trojki brojeva moe predstavljati mjerne brojeve stranica

pravouglog trougla:

a) 2, 3, 4;
b) 4, 6, 8;
c) 6, 9, 10;
Zaokrui slovo ispred tanog odgovora
d) 9, 12, 15?
Pitanja i zadaci (grupa B)
Shvatanje obrata
Pitagorine teoreme
Cilj provjere
1. a) Saberi vektore sa slike 1

b) Odredi razliku vektora a i b , tj. a - b (sl. 2).
B
a
D
Shvatanje zbira i
razlike dva data
vektora
Sl. 1
Sl. 2
Usvojenost kvadrata
i kvadratnog korijena
racionalnog broja i
operacija sa realnim
brojevima
1 3
2
a) - - - ( -22 ) + ( -1) ;
3 2
b) 0,36 +
( -3)
1
9
: 1- .
3
25
3. Rijei jednainu:
a) 3 x 2 = 0,75; b)
4. Broj

( x - 1)
Rjeavanje jednaina
(jednadbi)
=3
43 = 6,5574385... zaokrui na:
a) dvije,
b) tri,
Zaokruivanje brojeva
c) pet decimala
5. Koja od navedenih trojki brojeva moe predstavljati mjerne brojeve stranica

pravouglog trougla:

a) 4, 5, 6;
b) 5, 6, 8;
c) 6, 8, 10;
d) 10, 15, 20?
Shvatanje obrata
Pitagorine teoreme
25
ANALIZA PRVE PISMENE ZADAE
Redni broj (i tip) asa: 30 (vjebanje)

Uenici treba da:
- uestvuju u analiziranju i vrednovanju svojih rezultata, usporeuju ih sa
rezultatima ostalih, kritiki i samokritiki ih prihvataju i na taj nain izgrauju kritiko miljenje;
- uoavaju greke napravljene tokom rjeavanja zadataka na asu ili kod kue.
Oblik rada:
Metoda rada:
dijaloka i samostalni rad uenika
Nastavna sredstva:
zadanica i pribor
Tok i sadraj rada
26
1. Upoznavanje uenika sa rezultatima pismene zadae

a) Broj uenika koji su potpuno rijeili
5 zadataka ...
___________________ uenika
4 zadatka ...
___________________ uenika
3 zadatka ...
___________________ uenika
2 zadatka ...
___________________ uenika
1 zadatak ...
___________________ uenika
(Ukoliko ih ima, upiite i broj uenika koji nisu rijeili ni jedan zadatak)
b) Objanjenje vrednovanja zadataka bodovima (prijedlog):
1. zadatak ...
2. zadatak ...
3. zadatak ...
4. zadatak ...
5. zadatak ...
c) Prijedlog prevoenja bodova u ocjene:
do 30 bodova (zakljuno) ...
nedovoljan (1)
od 31 do 50 bodova ...
dovoljan (2)
dobar (3)
vrlo dobar (4)
odlian (5)
d) Pregled broja osvojenih bodova i ocjene uenika
e) Struktura ocjena
f) Pregled broja greaka i evidentiranje najeih greaka
2. Analiza i rjeavanje zadataka
3. Pitanja i (eventualno) primjedbe uenika u vezi sa izradom, analizom i
ocjenjivanjem zadataka
4. Zapaanja nastavnika o ukupnim rezultatima i mjerama koje treba poduzeti u cilju otklanjanja greaka koje su najbrojnije (npr. kroz dopunski rad).
Nastavna jedinica:

PRIMJENA PITAGORINE TEOREME NA

JEDNAKOKRAKI TROUGAO

Uenici treba da:
- uoe mogunost primjene Pitagorine teoreme na jednakokraki trougao;
- razvijaju matematiko miljenje uoavanjem funkcionalne zavisnosti
meu elementima trougla i osposobljavaju se za deduktivni nain zakljuivanja;
- osposobljavaju se za samouenje uz pomo udbenika.
Oblik rada:
individualni (31), frontalni (32)
Nastavna metoda:
tekst metoda (31), dijaloka (32)
Nastavna sredstva:
Tok i sadraj rada
materijal (poluprogramirani) i udbenik za 8. razred devetogodinje osnovne

kole od . Arslanagia, A. Zolia i D. Miloevia (prvo izdanje Bosanska
rije, Sarajevo, 2011).
1. Podjela materijala uenicima i davanje kratkih uputa za rad
2. Samostalni rad uenika (prilog: materijal).
VIII Primjena Pitagorine teoreme na jednakokraki trougao
1. Nauio/la si Pitagorinu teoremu i njenu primjenu na pravougaonik i kvadrat.

a) Za koji trougao vrijedi Pitagorina teorema?
b) Kako glasi Pitagorina teorema? Iskai je rijeima i napii odgovarajuu jednakost (formulu)!
c) Primjenom Pitagorine teoreme izrazi svaku stranicu pravouglog trougla pomou preostale dvije
stranice.
2. Nacrtaj jednakokraki trougao D ABC, (AC = bC) i njegovu visinu CD, (DAB).
a) Dokai da su trouglovi D ADC i D BCD podudarni.
b) Koje si pravilo podudarnosti koristio/la?
c) Zakljuio/la si da iz D ADC @ D BCD slijedi bDA @ CDA . Na temelju ega zakljuujemo
da su ti uglovi pravi?
3. Proui primjer 1 iz udbenika (poglavlje 3.3) i rijei zadatak 2.
4. Proui primjere 2 i 3, pa rijei zadatak 3.
5. Odgovori na prva dva kontrolna pitanja (iz udbenika).
6. Za domai rad zabiljei: zadaci za vjebanje (3.3.), 1.-3. (iz udbenika).
32. as:

2. Promjena Pitagorine teoreme na jednakokraki trougao zadaci (po izboru
nastavnika)
27
Nastavna jedinica:
PRIMJENA PITAGORINE TEOREME NA JEDNAKOKRAKI TRAPEZ

Uenici treba da:
- usvoje pravilo o meusobnoj zavisnosti stranica i visine jednakokrakog
trapeza;
- znaju da primijene Pitagorinu teoremu u zadacima o jednakokrakom
trapezu;
- osposobljavaju se za posmatranje i uoavanje veze izmeu elemenata trapeza i za deduktivni nain zakljuivanja.
Oblik rada:
Metoda rada:
Nastavna sredstva:
pribor i crte
Tok i sadraj rada

39. as:
1. Obnavljanje o trapezu, vrstama trapeza i

svojstvima jednakokrakog trapeza
2. Primjena Pitagorine teoreme na jednakokraki trapez

Zadan je jednakokraki trapez (v. crte).
a) Ako je DF || CB, (F AB) pokai da je
trougao D ADF jednakokraki.
b) Ako je DE ^ AB, (E AB) pokai da je
Ae =
a-c
.
2
c) Uoi pravougli trougao D AED (osjenen) i kai ta su katete, a ta hipotenuza.

d) Primjeni Pitagorinu teoremu na trougao D AED.
e) ta izraava dobivena jednakost,
a-c
2
h2 +
=b ?
2

f) ta se moe odrediti (izraunati) koritenjem dobivene jednakosti?
Primjeri
1) Osnovice jednakokrakog trapeza su 14 cm i 8 cm, a visina 4 cm. Koliki
je obim tog trapeza?
2) Odredi duinu visine jednakokrakog trapeza ako su osnovice 23 cm i
7cm, a krak 10 cm.
3) Kolika je povrina jednakokrakog trapeza ako su poznate osnovice
a=16 cm i c = 6 cm, te krak b=13cm?
3. Pitanje za utvrivanje iz udbenika pod 1. 3.
28
40. as:

2. Obnavljanje o primjeni Pitagorine teoreme na jednakokraki trapez
3. Primjeri zadaci
1) Izraunaj povrinu jednakokrakog trapeza ako su poznate osnovice
a=9cm i c = 3 i krak b = 5 cm.
2) Koliki je obim jednakokrakog trapeza ako su mu osnovice a = 25 cm i
c=9cm, a visina h = 15 cm?
3) Izraunaj obim jednakokrakog trapeza ako su poznati: vea osnovica
a =28cm, krak b = 25 cm i visina h = 24 cm.
4) Kolika je srednja linija jednakokrakog trapeza ako su poznati: manja
osnovica c = 5 cm, krak b = 10 cm i visina h = 6 cm?
5) Kolika je povrina jednakokrakog trapeza ABCD, (AD = bC) ako je
Ab = 51 mm, CD = 35 mm i bAD = 30
6) Uglovi na osnovici jednakokrakog trapeza su komplementni. Izraunaj

njegov obim, ako su mu osnovice 14 cm i 6 cm.
*
Nastavna jedinica:
PITAGORINA TEOREMA
(Kontrolna vjeba)

Obrazovno-odgojni zadaci:
uenici treba da pokau u kojoj su mjeri usvojili sadraj iz nastavne teme
3 (Pitagorina teorema) i kako umiju usvojena znanja da primjenjuju u
zadacima.
Oblik rada
individualni
Metoda rada:
Nastavna sredstva:
radni list (RL 1 ili RL 2)
Tok i sadraj rada

2. Samostalni rad uenika (prilog: RL 1).
29
RL 1
Kontrolna vjeba (Pitagorina teorema)
A
1. Hipotenuza pravouglog trougla D ABC je c = 13 cm, a jedna kateta a = 12 cm.
Izraunaj: (1) drugu katetu (b); (2) povrinu trougla (P).
13
13
B
12
ODGOVORI: (1) b = _____ cm;

7
12
(2) P = _____ cm2
2. U pravougaoniku ABCD kraa stranica ima duinu 6 cm, a dua stranica i dijagonala zaklapaju ugao
od 30. Dijagonala pravougaonika ima duinu:

a) 6 2 cm;
b) 6 3 cm;
bC
c) 8 2 cm;
d) 10 cm;
e) 13 cm.
A
A
a
D
3. Dijagonale romba imaju duine 2,4 dm i 3,2 dm. Koliki mu je obim?

D
a
a
ODGOVOR: O = _____ dm.
4. Trougao D ABC je jednakostranian, a etverougao CDEC je kvadrat. Kolika je povrina osjenene

figure, ako je obim trougla D ABC jednak 36 cm?
D
h
h
ODGOVOR: P = _____ cm2

30
E
E
A
A
C
C
B
B
5. Koritenjem jednakosti 72 42 = 33, konstruii kvadrat povrine P = 33 cm2.
6. Osnovice jednakokrakog trapeza su a = 23 cm i c = 7 cm. Koliki je obim tog trapeza, ako mu je

povrina P = 225 cm2?
10
ODGOVOR: Obim trapeza je _____ cm.

Napomene: a) Vrijeme izrade zadataka je 30 minuta.

b) U desnom donjem uglu nalazi se pripadajui broj bodova.

c) Nastavnik moe da pripremi sline zadatke za drugu grupu (RL 2).
*
Nastavna jedinica:
MJERENJE DUI. SAMJERLJIVE I NESAMJERLJIVE DUI

Uenici treba da:
- uoavaju odnose meu duima i precizno grafiki mjere dui;
- brzo i racionalno izvode raunske operacije sa brojevima i uoavaju vezu
izmeu dui i brojeva;
- usvajaju pojam samjerljivih i nesamjerljivih dui;
- stiu navike preciznog i urednog crtanja i spretnog koritenja pribora.
Oblik rada:
frontalni
Metoda rada:
Nastavna sredstva:
pribor
Tok i sadraj rada

48. as:

3. Domaa zadaa
49. as:
1. Uvid u domai rad

2. Obnavljanje i utvrivanje o mjerenju dui, te o samjerljivim i nesamjerljivim duima
4. Domai rad (2-3 zadatka)
31
Nastavna jedinica:
RAZMJERA DUI. PROPORCIONALNE DUI

Uenici treba da:
- obnove pojam razmjere i usvoje pojam proporcionalnih dui;
- umiju da odreuju razmjeru dviju dui, da ispitaju proporcionalnost dui
(na temelju proporcije brojeva), kao i da uspjeno odreuju etvrtu geometrijsku proporcionalnu i rjeavaju praktine zadatke primjenom proporcija;
- osposobljavaju se za brzo i racionalno vrenje raunskih operacija sa brojevima i za uoavanje veza izmeu dui i brojeva.
Oblik rada:
frontalni
Metoda rada:
Nastavna sredstva:
pribor
Tok i sadraj rada

50. as:
51. as:

2. Obnavljanje: o veliinama iste vrste, o razmjeri dva broja i o proporciji i
njezinom osnovnom svojstvu, o samjerljivim i nesamjerljivim duima
4. Domaa zadaa
1. Uvid u domai rad
2. Obnavljanje i utvrivanje o razmjeri dui, te o proporcionalnim duima
3. Zadaci
1) Nacrtaj dvije dui, izmjeri ih i odredi njihovu razmjeru. ta je razmjera
dui?
2) Nacrtaj dvije dui u razmjeri 1 : 3.
3) Taka R dijeli du PQ u razmjeri Pr : rQ = 3: 8.
Nai razmjere: a) Pr : PQ; b) rQ : PQ; .
4) Odredi vrijednost razmjere dui:
a) Ab = 1,8 dm i CD =
3
dm;
4
b) ef = 2 3 cm i gH = 0, 4 cm.
5) Konstruii du iji je mjerni broj 5 i du iji je mjerni broj
5
.
2
a) Odredi njihovu razmjeru

b) Da li su te dui samjerljive?
3
1
cm, 1,8 cm, 1 cm i 0,9 cm ine proporciju.
5
5
1
7) Odredi etvrtu geometrijsku proporcionalu, ako su date tri dui 3 m,
5
5
4,8 m i m.
8
6) Provjeri da li dui duine
32
8) Izraunaj x iz proporcije a : x = x i b. Kako se naziva x?

9) Za dvije dui MN i PQ ije su duine Mn = 25 mm i PQ = 16 mm odredi treu du EF koja je njihova geometrijska sredina.
10) Du MN ija je duina Mn = 60 mm podijeljena je u razmjeri 5 : 7.
Nai duine dobivenih dijelova.
11) Da li iz proporcije (a + b) : a = (c + d) : c slijedi proporcija a : b = c : d?
Objasni!
*
Nastavna jedinica:
PRIMJENA TALESOVE TEOREME
Redni broj (i tip) asa: 55 (obrada)

Uenici treba da:
- znaju da primijene Talesovu teoremu u rjeavanju raunskih i konstruktivnih zadataka;
- osposobljavaju se za dokazivanje geometrijskih tvrdnji;
- razvijaju matematiko miljenje (posebno primjenom deduktivnog naina
zakljuivanja).
Oblik rada:
frontalni
Metoda rada:
Nastavna sredstva:
Tok i sadraj rada
pribor
2. Konstrukcija etvrte geometrijske proporcionale za tri dui:
Odreivanje nepoznatog lana (x) proporcije a : b = c : x (v. udbenik).
3. Dijeljenje dui na dijelove proporcionalne datim duima:
Podijeli zadanu du AB na tri dijela tako da isti budu proporcionalni
datim duima ije su duine m, n i p (v. udbenik).
4. Dokazi nekih teorema (primjenom Talesove teoreme):
Simetrala unutranjeg ugla dijeli naspramnu stranicu trougla u razmjeni
stranica koje obrazuju taj ugao (v. udbenik).
Paralelni odsjeci izmeu krakova ugla proporcionalni su odgovarajuim odsjecima na kracima tog ugla (v. udbenik).
5. Pitanja za ponavljanje:
a) Kako glasi Talesova teorema?
b) Kako konstruktivno dijelimo du u zadanoj razmjeri (omjeru)?
c) Kako konstruiemo etvrtu geometrijsku proporcionalu za tri zadane dui?
d) Da li se Talesova teorema moe primijeniti za dokazivanje nekih geometrijskih tvrdnji? Navedi primjer!
7. Zapaanja realizaciji asa
33
Nastavna jedinica:
PRAVOUGLI KOORDINATNI SISTEM U RAVNI

Uenici treba da:
- detaljno upoznaju pravougli koordinatni sistem u ravni;
- osposobljavaju se za preciznost u radu i razvijaju funkcionalno miljenje.
Oblik rada:
Metoda rada:
dijaloka
Nastavna sredstva:
model koordinatnog sistema, crtei
Tok i sadraj rada

58. as:

2. Obnavljanje o pravouglom koordinatnom sistemu u ravni (iz 6. razreda)
4. Domaa zadaa
59. as:

2. Utvrivanje o pravouglom koordinatnom sistemu
4. Domaa zadaa
*
Nastavna jedinica:
FUNKCIJA DIREKTNE PROPORCIONALNOSTI

Uenici treba da:
- razumiju i usvoje pojam funkcije direktne proporcionalnosti;
- umiju da prikau funkciju direktne proporcionalnosti (na razne naine) i
itaju grafik;
- stiu navike urednog i preciznog crtanja.
Oblik rada:
frontalni
Metoda rada:
dijaloka
Nastavna sredstva:
pribor
Tok i sadraj rada
62. as:
34

2. Obnavljanje o pravouglom koordinatnom sistemu u ravni, funkciji (preslikavanju) i proporcionalnim veliinama
4. Domaa zadaa
63. as:
1. Uvid u domai rad

2. Obnavljanje o funkciji direktne proporcionalnosti
*
Nastavna jedinica:
PRIMJENA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI

Uenici treba da:
- shvate direktnu i obrnutu proporcionalnost u zadacima praktine primjene;
- umiju da uoavaju direktno i obrnuto proporcionalne veliine, da postavljaju odgovarajue proporcije i da odreuju nepoznati lan iz proporcije;
- razvijaju matematiko i funkcionalno miljenje uoavanjem zavisnosti
meu veliinama.
Oblik rada:
frontalni
Metoda rada:
dijaloka
Tok i sadraj rada

2. Obnavljanje o proporcionalnim veliinama
4. Domaa zadaa
2. Obnavljanje o proporcionalnim veliinama
4. Domaa zadaa
35
DRUGA PISMENA ZADAA

Cilj asa:
provjera znanja i nivoa usvojenosti gradiva iz teme 4 i 3.

Zadaci (varijanta 1)
1. Veliine x i y su obrnuto proporcionalne. Popuni sljedeu tabelu i izrazi formulom zavisnost izmeu x i y
x
10
3
0,6
Formula: _____________________________
2. U 23 litra iste vode rastvoreno je 2 kg soli.
Koliko procenata soli sadri dobijeni rastvor?
ODGOVOR: Rastvor sadri _____% soli.
R
3. Odredi x = PQ prema slici, ako je:

Mr = 36 cm, nP = 14 cm, Pr = 10 cm.
ODGOVOR: x = ______
4. Tetiva kruga je od njegovog centra udaljena 6 cm. Koliki je prenik kruga ako je
njegova tetiva duga 16 cm?
ODGOVOR: Prenik kruga je ______ cm.
5. Obim
pravouglog
trapeza
(AB||CD i DA ^ AB) je 5 (5 +
ABCD,
5 ) cm.
Ako je AD = CD i AbC = 30, izraunaj

povrinu trapeza.
ODGOVOR: Povrina trapeza je ______ cm2.
36
1. Na slici je prikazan grafik jedne od
funkcija:

2
(1) y = - x;
3
(2) y =
3
(3) y = - x;
2
(4) y =
2
x;
3
3
x.
2
a) Koja funkcija je predstavljena tim grafikom

(zaokrui broj ispred tanog odgovora)?
2
1
x
-2
-1
-1
-2
b) Za koje x je y = 27?
-3
ODGOVOR: b) x = _______
2. eerna repa sadri 12% eera. Koliko
kg eerne repe je potrebno da bi se dobilo
90kg eera?
ODGOVOR: Potrebno je ______ kg eerne

repe.
3.cNacrtaj dui a = 4 cm, b = 5 cm i c=6cm.
Odredi du x takvu da je a : b =c : x pomou
estara i linijara.
RJEENJE: Vidi konstrukciju!

4. Izraunaj obim romba ije su dijagonale
50 cm i 48 cm.
ODGOVOR: Obim romba je _____ cm.

5. Kolika je povrina jednakokrakog trapeza
ije su osnovice 10 cm i 4 cm, a uglovi
nalegli na veoj osnovici po 60?
ODGOVOR: Povrina mu je ______ cm2

37
1. Du MN je srednja linija trougla D ABC koji je u koordinatnoj ravni dat koordinatama taaka
A( 3,5), M ( 1, 1) i N (2, 3). Odredi koordinate taaka B i C.
ODGOVOR: B (___, ___) i C (___, ___)

2. Meso kuhanjem gubi
7
svoje mase. Koliko je potrebno sirovog mesa da bi se dobilo 2,6 kg
20
kuhanog mesa?
ODGOVOR: Potrebno je _____ kg sirovog mesa

3. Kraci AD i BC trapeza ABCD sijeku se u taki P. Ako je AD = 52 mm, De = 65 mm i be = 101, 25 mm,
izraunaj bC.
ODGOVOR: bC = _____ mm.

4. Kolika je povrina romba ija je dijagonala 10 cm, a stranica 12 cm?
ODGOVOR: Povrina romba je _____ cm2

5. Izraunaj obim jednakokrakog trapeza ije su osnovice 10 cm i 4 cm, a uglovi nalegli na veoj
osnovici po 45.
ODGOVOR: Obim mu je _____ cm.
Varijanta 4 je kombinacija prethodnih varijanti.

38
Nastavna jedinica:
MNOGOUGAO. PODJELA MNOGOUGLOVA

Uenici treba da:
- usvoje pojam mnogougla i vrste mnogouglova prema broju stranica;
- umiju da predstavljaju odreene mnogouglove sa zadanim elementima i
razlikuju konveksne od nekonveksnih mnogouglova;
- razvijaju matematiko miljenje (naroito primjenom identifikacije, diferencijacije, klasifikacije).
Oblik rada:
frontalni
Metoda rada:
Nastavna sredstva:
pribor i crte
Tok i sadraj rada
1. Obnavljanje pojmova: du, izlomljena linija (otvorena i zatvorena), oblast,

konveksna oblast sa crtanjem odgovarajuih geometrijskih figura (trougao, etverougao).
2. Definicija mnogougaone linije
3. Definicija mnogougla (v. udbenik)
4. Osnovni elementi mnogougla (vrhovi, stranice, unutranji uglovi). Obiljeavanje i itanje
5. Konveksni i nekonveksni mnogouglovi
6. Vrste mnogouglova prema broju stranica. Crtanje nekih mnogouglova (sa
3, 4, 5, 6 stranica). Definicija trougla i etverougla pomou mnogougla.
7. Pitanja za ponavljanje (kontrolna pitanja).
a) ta je mnogougao (poligon)?
b) Koji su osnovni elementi mnogougla?
c) Koje vrste mnogougla prema broju stranica postoje?
d) ta je trougao? A etverougao?
e) Za koji mnogougao kaemo da je konveksan?
f) Za svaki od mnogouglova sa crtea odredi kojoj vrsti mnogouglova
pripada, kao i da li je konveksan ili nekonveksan
4
2

39
Nastavna jedinica:

ZBIR UNUTRANJIH I ZBIR

VANJSKIH UGLOVA MNOGOUGLA

Uenici treba da:
- naue postupak dobijanja formule za izraunavanje zbira unutranjih uglova mnogougla;
- znaju vrijednost zbira vanjskih uglova mnogougla;
- umiju da upotrebe dobijene formule za izraunavanje zbira uglova
mnogougla;
- razvijaju funkcionalno miljenje uoavajui zavisnost zbira unutranjih
uglova od broja stranica.
Oblik rada:
frontalni
Metoda rada:
Nastavna sredstva:
pribor i crte
Top i sadraj rada
72. as:

2. Obnavljanje o mnogouglu: pojam, elementi, vrste (sa navoenjem primjera i crtanjem)
3. Izlaganje prema udbenik
73. as:
1. Analiza domaeg rada (uporeivanjem rezultata, uz kratka objanjenja)

2. Obnavljanje o nainu izraunavanja zbira unutranjih uglova mnogougla
4. Domaa zadaa
*
Nastavna jedinica:
MNOGOUGAO (kontrolna vjeba)

Uenici treba da:
- pokau u kojoj su mjeri usvojili sadraje o mnogouglu;
- pokau kako usvojena znanja umiju da primjenjuju u zadacima
Oblik rada:
individualni
Metoda rada:
Nastavna sredstva:
radni listovi
Tok i sadraj rada
40

2. Samostalni rad uenika
RL 1
Kontrolna vjeba (Mnogougao)
1. Pravilan mnogougao sa 15 stranica ima:

a) zbir unutranjih uglova __________________
b) unutranji ugao ________________________
c) vanjski (spoljanji) ugao _________________
4
d) ukupno dijagonala _ ____________________
2. Zbir unutranjih uglova u jednom mnogouglu je 720. Koliko ukupno dijagonala ima taj mnogougao
(zaokrui slovo ispred tanog odgovora):

a) 36;
b) 10;
c) 9;
d) 6;
e) 4
3. Centralni ugao pravilnog mnogougla je 18.

a) Koliko stranica ima taj mnogougao?
b) Koliki je zbir unutranjih uglova u tom mnogouglu?
ODGOVOR: a) Ima ____ stranica

b) Zbir tih uglova iznosi ______
4. Mnogougao ima ukupno 135 dijagona.a Koliko taj mnogougao ima stranica?
ODGOVOR: On ima ________ stranica

5. Konstruii pravilan estougao ako mu je obim
21 cm, a potom izraunaj njegovu povrinu
a) Konstrukcija
b) Povrina mu je ______ mm2
Napomene: a) Nastavnik moe da pripremi sline zadatke za drugu grupu,

b) Vrijeme izrade zadataka (prijedlog): 30 minuta.
41
Nastavna jedinica:

POJAM STEPENA (POTENCIJE).

STEPEN IJI JE IZLOILAC (EKSPONENT) PRIRODAN BROJ

Uenici treba da:
- usvoje pojam stepena kada je izloilac iz skupa N, a osnova (baza) iz skupa R;
- umiju odreivati vrijednost stepena;
- primjenjuju indukciju.
Oblik rada:
frontalni
Metoda rada:
dijaloka
Tok i sadraj rada:

83. as:
1. Obnavljanje o kvadratu realnog broja

84. as:

2. Obnavljanje o stepenu (opi zapis, baza, eksponent, znaenje eksponenta,
vrijednost stepena, koeficijent stepena)
*
Nastavna jedinica:
MNOENJE STEPENA JEDNAKIH OSNOVA

Uenici treba da:
- usvoje pravila mnoenja stepena istih osnova i znaju da ga primjenjuju u
zadacima;
- osposobljavaju se za induktivno-deduktivni nain zakljuivanja
Oblik rada:
frontalni
Metoda rada:
dijaloka
Tok i sadraj rada
42

2. Obnavljanje o stepenu
TREA PISMENA ZADAA

Cilj asa:
provjera nivoa usvojenosti gradiva iz tema 5 i 6.

1. Pet unutranjih uglova jednog estougla imaju veliine: 140, 115, 120, 105, 125. Koliki mu je
esti ugao?
2. Odredi veliinu centralnog ugla (ugao naspram osnovice karakteristinog trougla) pravilnog mnogougla koji ima 9 puta vie dijagonala nego stranica.
3. Povrina pravilnog dvanaestougla je 48 cm2. Koliki je poluprenik krunice opisane oko njega?
3
17
4. Uprosti izraz: a) x x x; b) y : y ,
( y 0 ) ; c)
z7 z9 ( z 2 )
(z )
4 2
, ( z 0).
5. Ako je A = 1 x + 3 x2 i B = x2 + x + 8, izraunaj: a) A + B, b) B A.
1. Proizvod ( 2)3 ( 3)2 je jednak (zaokrui slovo ispred tane vrijednosti izraza):

a) 65;
2. Monom
b) ( 6)6;
c) 72;
e) 216
16 2 2
a b je jednak (zaokrui broj ispred tanog odgovora):
25
1) zbiru monoma
4
4
ab i ab;
5
5
2) proizvodu monoma
8 2
ab i ( -2a ) ;
25
3) koliniku monoma
26 4 2
a b :10a 2 , ( a 0 ) ;
25
4) izrazu
d) 36;
256 4 2
ab ;
625
5) kvadratu monoma 0,8 ab.
3. Ako je A = 5 x2 x + 7 i B = 1 2x + x2, onda je A B jednako (zaokrui slovo ispred tanog

odgovora):

a) 5 x2 2x + 6;
b) 4 x2 + x + 6;
c) 3 x2 3x + 8;
d) 4 x2 + x + 6;
e) 11 x2 + 8.
43
4. Pravilan mnogougao sa 18 stranica ima unutranji ugao (zaokrui slovo ispred tanog odgovora).

a) 120;
b) 140;
c) 160;
d) 165; e) 170.
5. Zbir unutranjih uglova u jednom mnogouglu je 900. Ukupan broj dijagonala tog mnogougla je (zaokrui broj iza tanog odgovora):
49 dijagonala .......... 1
15 dijagonala .......... 2
14 dijagonala .......... 3
7 dijagonala .......... 4
5 dijagonala .......... 5
1. Kolika je brojevna vrijednost izraza 10 x2 za x = 0,2?
2. Odredi razliku P Q ako je P = x4 + 2 x2 6x + 5 i Q = x4 + x3 x2 + 2x.
3. U kom mnogouglu je zbir uglova (kutova) 1800?
4. Konstruii pravilan osmougao kod koga je poluprenik opisane krunice jednak 3 cm.
5. Povrina pravilnog esterokuta je 48 cm2. Koliki je opseg tog esterokuta?
Varijanta 4 kombinacija prethodnih varijanti.
*
Nastavna jedinica:
OBIM KRUGA. BROJ p

Uenici treba da:
- naue formulu za izraunavanje obima kruga i razumiju nepromjenljivost
razmjere obima i prenika kruga kao i prirodu broja p
- znaju da primjenjuju formulu u rjeavanju zadataka;
- stiu navike za preciznost u radu i osposobljavaju se za primjenu znanja u
rjeavanju praktinih zadataka
Oblik rada:
frontalni
Metoda rada:
dijaloka i demonstrativna
Nastavna sredstva:
modeli krugova, pribor i pantljika (od 1 m, sa podiocima)
Tok i sadraj rada

108. as:
44

2. Uenici vre mjerenje obima modela krugova, kao i njihovih prenika.
Potom raunaju razmjeru duine krune linije i prenika kruga i saopavaju rezultate.
3. Uoavanje obima kruga na modelima (svaki uenik pokazuje na svom modelu). Nastavnik demonstrira mjerenje (pantljikom) obima kruga i njegovog prenika na tri razliita modela.
4. Obavjetenje o konstantnosti te razmjere, o njenom znaaju u matematici,
obiljeavanju sa p, o iracionalnosti broja p, o koritenju pribline vrijednosti za p: 3,14 ili 3,1416.
5. Dati historijski osvrt u vezi sa izraunavanjem pribline vrijednosti za
broj p (od Egipana, preko Arhimeda, Kineza i Cejlena do elektronskih
raunara kompjutera). Ukazati na injenicu da je dokazana njegova iracionalnost prije vie od dva stoljea, te da se ne moe tano konstruisati
linijarom i estarom du ija je duina jednaka p.
6. Primjeri koritenja formule O = 2 rp (iz udbenika).
7. Pitanja za ponavljanje (kontrolna pitanja).
8. Domaa zadaa (2-4 zadatka).
9. Zapaanja o realizaciji asa.
109. as:

3. Domaa zadaa
*
Nastavna jedinica:
POVRINA KRUNOG ISJEKA I KRUNOG PRSTENA

Uenici treba da:
- usvoje formule za izraunavanje povrina krunog isjeka i krunog
prstena;
- znaju da primjenjuju spomenute formule u odreivanju povrina krunog
isjeka i krunog prstena u raznim zadacima;
- osposobljavaju se za induktivni nain zakljuivanja, te za uoavanje funkcionalnih veza meu elementima kruga i njegovih dijelova.
Oblik rada:
frontalni
Metoda rada:
Nastavna sredstva:
pribor i crtei
Tok i sadraj rada

114. as:

2. Obnavljanje o centralnom uglu i krunom luku
5. Zapaanja u realizaciji asa
115. as:

45
Nastavna jedinica:
KVADRAT BINOMA

Uenici treba da:
- usvoje pravilo za kvadrat binoma;
- umiju dati geometrijsku interpretaciju tog pravila;
- osposobljavaju se za samostalno sticanje znanja upotrebom udbenika i
poluprogramiranog materijala.
Oblik rada:
rad u parovima
Metoda rada:
tekst metoda, dijaloka i ilustrativna
Nastavna sredstva:
pribor i udbenik
Tok i sadraj rada
1. Podjela materijala uenicima i kratke upute za rad

2. Rad u parovima, uz nadzor i pomo nastavnika
VIII Kvadrat binoma
1. S obzirom da si upoznao/la pojam kvadrata realnog broja, izraunaj kvadrate brojeva:

-3;
2
; - 1,5;
5
7. [Pomo: (32) =_____]

2
2
2
1
2. Koritenjem znanja o mnoenju monoma monomom, izraunaj: ( 5a ) ; - t 2 ; ( 0,5 xy 2 ) .
2
3. a) ta je monom?
b) ta je lan binoma i koliko lanova ima binom?
c) ta je prvi, a ta drugi lan binoma: 0,5 x + 1; 3 a?
1
d) Od monoma x, 2y i napii sve razliite binome
2
.
4. U udbeniku (poglavlje 5.11) proui objanjenje o kvadratu binoma.
5. Zapii kvadrate u obliku proizvoda dva binoma:
a) (x + 1)2; b) (x 4)2; c) (0,5 a + b)2.
6. Proui tekst (poglavlje 5.11) do primjera 1.
7. Iskai navedeno pravilo za binom C + D.
8. Proui prva dva primjera (poglavlje 5.11).
9. Rijei prva dva zadatka (poglavlje 5.11).
10. Proui geometrijsku interpretaciju kvadrata binoma.
11. Pokai da je (x y)2 = x2 2xy + y2, a zatim prema ovoj formuli izraunaj:
a) (a b)2; b) (x 1)2; c) (3x 2)2.
12. Provjeri tanost jednakosti: (a b)2 = (b a)2.
13. Uprosti izraz: a) (a 1)2 (1 a)2 i b) (a + 1)2 (a 1)2; c) (2a 3)2 (3 a)2.
14. Za domai rad zabiljei: prva tri zadatka iz Zadaci za vjebanje (5.11).
46
ETVRTA PISMENA ZADAA
Redni broj (i tip) asa:
133 (provjera znanja)
Obrazovno-odgojni cilj:
provjera nivoa usvojenosti znanja iz tema 7 i 8.
U prilogu su zadaci za jednu grupu uenika (prijedlog).

Zadaci (za etvrtu pismenu zadau) grupa A
1. U krunicu prenika 56 mm upisan je pravilan estougao. Za koliko mm je obim krunice vei od
22
obima tog estougla? (Uzmi da je p ! )
7
2. Povrina jednog kruga je 60 p cm2. Kolika je povrina njegovog isjeka koji odgovara centralnom
(sredinjem) uglu od 72?
3. a) Od polinoma 9 x2 2x + 10 oduzmi kvadrat binoma 3x 2.
b) Odredi vrijednost dobijenog izraza za x = 250.
4. Rastavi na faktore: a) 36 ab2 60 a2b; b) 3 x2y2 3.
5. Ako je x + y = 10 i xy = 24, koliko je x2 + y2?
47
TESTIRANJE UENIKA

Obrazovno-odgojni cilj:
uenici treba da rjeavanjem zadataka na testu pokau u kojoj mjeri su usvojili programske sadraje za 8. razred devetogodinje osnovne kole.
Oblik rada:
individualni
Metoda rada:
Nastavna sredstva:
test znanja TM 8
Tok i sadraj rada
1. Testiranje uenika priloenim testom

TEST TM 8 (varijanta 1)
VANA NAPOMENA: Zadaci sadre po pet odgovora od kojih je samo jedan taan. Zaokrui slovo ispred tanog
odgovora.
1. Ako je a = ( -2 ) +

2
a) 3,
( )
2
- ( -22 ) i b = 3 1 -
b) 6,
c) 8,
11
1
+ -1 , onda je a + b jednako:
36
2
d) 14,
e) 16
d) 9;
e) 9.
2. Zbir rjeenja jednaine 1 3x2 = 26 je:

a) 6;
b) 6;
c) 0;
3. Podnoje visine konstruisane iz vrha C na

stranicu AB dijeli tu
stranicu na dui od
5 cm, odnosno 16 cm.
Odredi obim trougla
D ABC, ako je visina
hc=12 cm.
12
5
A

48
a) 63 cm;
b) 54 cm;
c) 36 cm;
16
D
d) 33 cm;
e) 32 cm
10
4. Dijagonala jednakokrakog trapeza je dva puta dua od njegove srednje linije.

Ako je visina trapeza 6 3 cm, onda je njegova povrina:

a) 15 cm2;
b) 18 cm2;
c) 12 3 cm2; d) 32 cm2;
e) 36 3 cm2
c) 24x2;
e) 12x3
12
5. Proizvod 3x 4x2 je jednak:

a) 7x2;
b) 12x2;
d) 7x3;
6. Cijena mukih hlaa poveana je za 15%. Da je prvobitna cijena sniena za 10%

Zaim bi pri kupovini utedio 9 KM. Koliko on mora da plati hlae ako eli da ih
kupi?

a) 90 KM;
b) 91,50 KM,
c) 103,50 KM;
d) 105 KM;
e) 135 KM
12
7. Ako izraz 18a2 2 rastavimo na faktore, onda dobijamo:

a) (9a 1) (9a +1);
d) 2 (3a 1)2;
b) 18 (a2 1);
c) 2 (9a2 2);
10
e) 2 (3a + 1) (3a 1)
8. Toak (kota) na putu duine 549,5 cm napravi 35 obrtaja. Prenik toka je:

a) 2,5 cm;
b) 5 cm;
c) 4 cm;
d) 6 cm;
10
e) 7 cm.
9. Povrina krunog prstena koji obrazuju opisani i upisani krug jednakostraninog

trougla je 12 p cm2. Obim tog trougla je:

a) 12 3 cm; b) 9 3 cm;
c) 6 3 cm;
d) 4 3 cm;
12
e) 2 3 cm
10. Ako je oA = 9, oD = 12, AD = 6 i bC = 9
(AD || BC), onda je CD jednako
x
D
9
12
a) 3;
b) 4;
c) 5,
c) 6;
e) 8.
10
49
TEST TM 8 (varijanta 2)
VANA NAPOMENA: Zadaci sadre po pet odgovora od kojih je samo jedan taan. Zaokrui slovo ispred tanog
odgovora.
9
2
1. Vrijednost izraza 1 - -1 je:
25
5

a) 1;
3
b) - ;
5
4
c) 1 ;
5
1
e) 2
5
d) 2;
2. Obim pravouglog trougla D ABC ije su katete 8 cm i 15 cm je:

a) 30 cm;
b) 31 cm;
c) 36 cm;
d) 40 cm;
e) 45 cm.
3. etverougao MNPQ je
pravougaonik (v. sliku). Prema datim podacima, njegova povrina je:
10
a) 24;
b) 32;
c) 40;
d) 50,
e) 48
M
6
N
12
4. Brojevna vrijednost izraza 9x2 + x2 za x = 0,3 je:

a) 0,9,
b) 0,9;
c) 9;
d) 9;
e) 11
d) 35;
e) 39
5. Ukupan broj dijagonala desetougla je:

a) 8;
b) 20;
c) 27;
6. Od 8 kg jagoda i 4 kg eera dobija se 10 kg marmelade. Koliko je potrebno

jagoda da bi se dobilo 30kg marmelade?

a) 32 kg;
b) 30 kg;
c) 28 kg;
d) 25 kg;
e) 24 kg
7. Koji dio krunice ini luk kome odgovara ugao a?

30
50
1
;
8
a)
5
d)
;
36
b)
1
;
9
11
e)
.
72
c)
1
;
12
80
12
3
8. Krug je opisan oko pravilnog estougla povrine
3 cm 2 . Koliki je obim tog
2
kruga?
a) p cm;
b)
3
p cm;
2
c) 2p cm;
d)
2
p cm;
3
e) 3p cm.
12
9. Koji od slijedeih izraza ne mogu da se zapiu kao proizvod sa faktorom x + y?

a) x2 + xy;
b) x2 y2;
c) y2 + xy;
d) x2 + y2;
y
10. Koja od napisanih

jednaina odgovara
grafiku?

a) y = x
b) y = 2x
c) y = 3x
2
d) y = - x
3
3
e) y = - x
2
10
e) 2x + 2y
x
-1
10

Prijedlog za ocjenjivanje
Od 0 12 bodova ..................................... nedovoljan (1)

13 20 bodova ......................................... dovoljan (2)
21 28 bodova .............................................. dobar (3)
29 36 bodova ....................................... vrlo dobar (4)
37 40 bodova............................................. odlian (5)
51
LITERATURA
[1] Arslanagi, .; Zoli, A.; Miloevi, D.: MATEMATIKA za 8. razred devetogodinje osnovne
kole, Sarajevo, 2011.
[2] Arslanagi, .; Miloevi, D.: PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE UZ MATEMATIKU za 7. razred
osnovne kole, Sarajevo, 2004.
[3] Miloevi, D.M.: TESTOVI I NJIHOVA PRIMJENA U NASTAVI MATEMATIKE U STARIJIM
RAZREDIMA OSNOVNE KOLE, Matematika (Zagreb), XIII-4 (1984), str. 15-38
[4] Muminovi, H.: MOGUNOST EFIKASNIJEG UENJA, Sarajevo, 1998.
[5] Mui, V.: TESTOVI ZNANJA, Zagreb, 1961.
[6] ***: OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za 8. RAZRED devetogodinje osnovne kole
u BiH
[7] Petrovi, S.; Vasiljevi, M.: METODIKI PRIRUNIK ZA NASTAVU MATEMATIKE u VII
razredu osnovne kole, Beograd, 1998.
[8] Poljak, V.: DIDAKTIKA za pedagoke akademije, Zagreb, 1970.
Prof. dr. efket Arslanagi, Dragoljub Miloevi: PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE UZ MATEMATIKU ZA 8. RAZRED
DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE Izdava: DJEIJA KNJIGA, Sarajevo, Pijana 94, tel. 033/768-545, fax 768-546,
e-mail: djecijaknjiga@bosanska-rijec.ba Suizdava: BOSANSKA RIJE, Sarajevo Za izdavae: Ivica Vanja Rori Prvo
izdanje, 2011.

Matematika 8-9 - Prirucnik Za Nastavnike

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Matematika 8-9 - Prirucnik Za Nastavnike

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

efket Arslanagi

Prof. dr. efket Arslanagi

Biblioteka UDBENICI I PRIRUNICI

TEMATSKI PLAN RADA

NAZIV TEME (CJELINE)

PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA

PROPORCIONALNOST. FUNKCIJA DIREKTNE I

CIJELI RACIONALNI IZRAZI

CIJELI RACIONALNI IZRAZI

PISMENE ZADAE I ANALIZA

OPERATIVNI PLAN RADA

Nastavna tema 1: VEKTORI

Usmjerena du vektor. Jednakost vektora

Usmjerena du vektor. Jednakost vektora

Sabiranje i oduzimanje vektora

Sabiranje i oduzimanje vektora

Mnoenje vektora prirodnim brojem. Neke primjene vektora

Mnoenje vektora prirodnim brojem. Neke primjene vektora

Nastavna tema 2: REALNI BROJEVI

- osposobljavaju se za rjeavanje praktinih zadataka primjenom kvadratnog korijena;

Skupovi brojeva N, Z i Q i operacije u njima

Kvadrat cijelih i racionalnih brojeva

Kvadrat cijelih i racionalnih brojeva

Rjeavanje jednaine x2 = a, (a > 0). Kvadratni korijen racionalnog broja

Rjeavanje jednaine x2 = a, (a > 0). Kvadratni korijen racionalnog broja

Svojstva korjenovanja. Jednakost a 2 = a

Svojstva korjenovanja. Jednakost a 2 = a

Iracionalni brojevi. Pribline vrijednosti iracionalnih brojeva

Iracionalni brojevi. Pribline vrijednosti iracionalnih brojeva

Pribline vrijednosti iracionalnih brojeva

Realni brojevi i brojevna prava. Ureenje u skupu R

Realni brojevi i brojevna prava. Ureenje u skupu R

Raunske operacije s realnim brojevima. Svojstva operacija u skupu R

Raunske operacije s realnim brojevima. Svojstva operacija u skup R

Skup realnih brojeva (kontrolna vjeba)

Nastavna tema 3: PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA

Pitagorina teorema (formulacija i dokaz)

Primjena Pitagorine teoreme na pravougaonik i kvadrat

Primjena Pitagorine teoreme na pravougaonik i kvadrat

Primjena Pitagorine teoreme na pravougaonik i kvadrat

PRVA PISMENA ZADAA

ANALIZA PRVE PISMENE ZADAE

Primjena Pitagorine teoreme na jednakokraki trougao

Primjena Pitagorine teoreme na jednakokraki trougao

Primjena Pitagorine teoreme na jednakostranini trougao

Primjena Pitagorine teoreme na jednakokraki i jednakostranini trougao

Primjena Pitagorine teoreme na romb

Primjena Pitagorine teoreme na romb

Primjena Pitagorine teoreme na krug

Primjena Pitagorine teoreme na krug

Primjena Pitagorine teoreme na jednakokraki trapez

Primjena Pitagorine teoreme na jednakokraki trapez

Primjena Pitagorine teoreme na pravougli trapez

Primjena Pitagorine teoreme na trapez

Konstrukcija taaka na pravoj koje odgovaraju iracionalnim brojevima

Konstrukcija taaka na pravoj koje odgovaraju iracionalnim brojevima

Primjena Pitagorine teoreme u konstruktivnim zadacima

Primjena Pitagorine teoreme u konstruktivnim zadacima

Pitagorina teorema (kontrolna vjeba)

Nastavna tema 4: PROPORCIONALNOST.

FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI

Mjerenje dui. Samjerljive i nesamjerljive dui

Mjerenje dui. Samjerljive i nesamjerljive dui

Razmjera dui. Proporcionalne dui