1) Sintagme

Sosir je dao osnove sintagme. To je skup od najmanje dvije punoznane rijei

udruene znaenjem ili funkcijom. Dijelimo ih na :
- naporedne (nezavnisne, funkcionalne, kopulativne) rijei udruene
funkcijom
- zavisne (semantike, determinativne, znaenjske) rijei udruene
znaenjem
1) Naporedne sintagme su :
- subjekatske
- objekatske
- atributske
- adverbijalne
a) Subjekatske sintagme
U jednoj reenici imamo barem dva
subjekta koji zajedno vre radnju.
Npr.
Milica i Sanja gledaju televiziju.
b) Atributske
Ispred imenice imamo barem dva ili
vie atributa. Npr.
Lijep, areni al.

c) Objekatske
Imamo barem dva ili vie objekata
jednog glagola. Npr.
Rado jedem jabuke i kruke.
d) Adverbijalne
Imamo
barem
dvije
priloke
odredbe jednog glagola. Npr.
Govori teno i izraajno.

2) Zavisne sintagme uvijek imaju glavnog i zavisnog lana. Dijele se prema

vrsti rijei zavisnog lana :
- glagolske sintagme
- pridjevske sintagme
- imenike sintagme
- priloke sintagme
a) Glagolske sintagme
Npr. brzo ita, govori kroz nos,
ita knjigu
b) Imenike sintagme
Npr. djevojka duge, plave kose,
plavo nebo, vrata lijevo
Prema broju lanova dijelimo ih na :
- proste (jednolane) i

c) Pridjevske sintagme
Npr. potpuno nov
d) Priloke sintagme
Npr. veoma brzo, desno od zida

- sloene (vielane)

Npr. Naa kominica je kupila auto. naa kominica, kupila auto ; proste
sintagme; Veseli i lijepi mladii i djevojke ivo i glasno razgovaraju i ale se.
veseli i lijepi, mladii i djevojke, ivo i veselo ; sloene sintagme

Strana 2 od 42

2) Padei
Padee dijelimo na :
- nezavisne (nominativ i vokativ) i
- zavisne (svi ostali)
Najea sredstva za formiranje padea jesu padeni nastavci, prijedlozi i
prozodijska aliteracija. Pade moe biti slobodan (bez prijedloga), moe biti
blokiran prijedlogom ili nekim obaveznim determinatorom (Uim ovih dana.
ovih je determinator genitiva mnoine). Na osnovu njihove sintaksike uloge
(podjela Romana Jakobsona) dijelimo ih nadalje na :
- centralne i
- periferne.
1) Centralni padei
Oni u reenici obavljaju neku od centralnih gramatikih funkcija subjekta
ili blieg objekta. U njih ubrajamo nominativ, akuzativ i genitiv. Npr.
Nominativ (slobodan ) Sandra ita.
Akuzativ (slobodan, blokiran veznikom, blokiran determinatorom) itam
knjigu. Ulazim u kuu. Uila sam svu no.
Genitiv (slobodan, blokiran veznikom, blokiran determinatorom) Nema kie.
Ja sam iz Banjaluke. Ovih dana sam dobre volje.
2) Periferni padei
U periferne padee ubrajamo sve ostale.
Instrumental (slobodan, blokiran veznikom, blokiran determinatorom)
Piem kredom. etam sa drugaricom. Koraam lakim korakom.
Dativ (slobodan, blokiran veznikom) Dala sam knjigu Jasni. Trim ka rijeci.
Lokativ (blokiran veznikom) Mislim o tebi.
Napomena : sa uz genitiv ima znaenje mjesta Sa krova se sliva voda. ; ili
vremena Nekako s proljea ; dok uz instrumental oznaava drutvo.

Strana 3 od 42

2.1.

Nominativ

Imenski pade u kome stoji ime pokretaa i vrioca glagolske radnje, ili
nosioca stanje ili osobine koja se u reenici kazuje.
U reenici se nominativ uvijek javlja slobodan (nikad sa prijedlogom).
Funkcije i znaenja
1) Apelativni nominativ
Apelativi su imena, nazivi pojmova, naslovi. Tu spada sve to ima svoje
ime. Svaka imenska rije u nominativu je apelativ (lijep, Ana, Pero,
kua, knjiga). Ako ih stavljamo u reenicu, apelative moemo uvesti i
odrednicom pod nazivom
2) Subjekatski nominativ
Ovaj nominativ je najei. U njegovom okviru posmatraemo dvije
kategorije :
a) Gramatiki subjekat
Osnovna struktura proste reenice je S+P+O. Gramatiki subjekat
u nominativu obino se nalazi ispred predikata, mada je u srpskom
jeziku mogu i drugaiji red rijei Umorih se ja.
b) Subjekatski dodaci u reenici
To su sve rijei koje ine subjekatsku sintagmu i naslanjaju se na
subjekat. To moe biti atribut Dobra knjiga rado se ita. ;
apozicija Petar Petrovi Njego, na poznati pjesnik, bio je Vukov
savremenik.; atributiv Planina Zelengora, princ arls, rijeka
Vrbas; apozitivi Saa, umoran, legao je da se odmori.
3) Predikatski nominativ
Imamo dvije kategorije :
a) Nominativ u kopulativnom predikatu
Npr.
Ana je lijepa. (pridjev)
Ana je moja. (zamjenica)
Ana je student. (imenica)
Ana je prva. (broj)
b) Nominativ u semikopulativnom predikatu
Uz glagole proglasiti, ostati, postati, izgledati, osjeati, zvati se,
initi se. Oni su semantika varijanta glagola biti.
Npr.
Ja se zovem Sandra. (Ja sam Sandra)
On je postao pjeva. (On je pjeva)
Profeser ostaje profesor. (Profesor je profesor)

Strana 4 od 42

2.2.

Vokativ

Ne smatra se pravim padeom u sintaksikom smislu jer se njime ne kazuju

posebni sintaksiki odnosi, ali po formi i po funkciji koju obavlja u reenici
(komunikativna funkcija), on je ipak pade. To je oblik u koji se stavlja ime
onoga kome hoe da se skrene panja na neto i kojim se neko doziva.
1) Vokativ za skretanje panje
Uobiajen je u knjievno-umjetnikom stilu i u politikom govoru, mada
ga sreemo i u razgovornom stilu.
Npr. Ustani, sestro, da ih doeka!
2) Vokativ za dozivanje
U komunikaciji moe da se javi potpuno samostalno : Pero!, ili u okviru
reenice : Ma stanite, ljudi!. Vie je karakteristika razgovornog stila.
3) Vokativ u funkciji subjekta
Za potrebe deseterakog stiha nae epske poezije, moemo ga sresti
na mjestu nominativa.
Npr. Vino pije Kraljeviu Marko.
Vokativ nije sasvim izolovan u reenici i on moe da stupa u odreene veze sa
ostatkom reenice.
1) Vokativske sintagme
Npr. Kod Njegoa, cijela vokativska sintagma moe biti uvod u jednu
reenicu :
Oj, Stambole, zemaljsko veselje,
Kupo meda, goro od eera...
2) Vokativ u sloenoj reenici
Vokativ u sloenoj reenici moe biti neka upravna rijeza koju se
vezuje zavisna reenica preko odnosne zamjenice. Npr.
Teko vama, knjievnici i fariseji, licemjeri, to zatvarate Cartstvo
nebesko od ljudi

Strana 5 od 42

2.3.

Genitiv

Od svih zavisnih padea ima najire znaenje.

2.3.1.

Genitiv bez prijedloga

Genitiv bez prijedloga moe biti :

1. Prisvojni genitiv
Oznaava odnos pripadnitva :
- dijela prema cjelini rukav
kaputa
- odnos prijateljska Auto mog
prijatelja.
- odnos autorstva Pjesma Jovana
Duia.
2. Subjekatski genitiv
U subjekatskom genitivu stoje
imenice koje su na dubinskoj
strukturi vrioci radnje.
- Povratak ratnika. Ratnik se
vraa.
- Kazivanje moga djeda. Moj
djeda kazuje.
3. Objekatski genitiv
U objekatskom genitivu stoje
imenice koje su na dubinskoj
strukturi imeniki objekat.
- Gradnja kue. Neko gradi kuu.
4. Partitivni genitiv
Oznaava koliinu ili mjeru. Npr.
aa vode. Litar mlijeka. Mnotvo
prolaznika.
5. Slovenski genitiv
Svojstven je veini slovenskih
jezika, nalazimo ga poslije glagola u
negaciji. Npr.

Dugo nije vidio sestre. Mislio je da

svoje kue vie nikad vidjeti nee.
6. Vremenski genitiv
On je u reenici u funkciji priloke
odredbe i oznaava vrijeme. On
obavezno ima determinator uz
sebe. Npr.
Ove godine...
7. Kvalitativni genitiv
(kvalifikativni)
Oznaava neki kvalitet, karakterie
neki pojam ili kazuje kakav je. Npr.
ovjek
duge
brade.
Osoba
vanredne pameti.
esto
moe
biti
zamijenjem
kvalitativnim instrumentalom
Izvadio je ogledalo udnih ara (sa
udnim arama)
Otsustvo nekog detalja dajemo
kvalitativnim genitivom uz prijedlog
bez ogledalo bez ara.
Kvalitativni genitiv moe biti i
karakterizacija neke osobe po dobi
ovjek srednjih godina.
8. Ablativni genitiv
Dolazi uz glagole koji znae
odvajanje. Npr.
Stidi
se
svojih
postupaka.
Oslobodila se treme. uvaj se
gripa.

Strana 6 od 42

9. Genitiv porijekla
Izraava
uglavnom
plemenito porijeklo. Npr.
Ki dobrih roditelja.
10.

Jao, budale! udna mi uda!

neije

Emfatiki genitiv

11.

Genitiv zaklinjanja

Npr. Majke mi! gdje je majke u

genitivu jednine, a mi u dativu
jednine (onaj ko se zaklinje)

Jeste genitiv kojim se izraavaju

neke emocije. Npr.

2.3.2.

Genitiv sa prijedlozima

Genitiv sa prijedlogom od
1. Ablativno znaenje
- mjesna kategorija Otiao je od
kue.
- fiziko odvajanje Izdvajao se
od gomile.
- ideja oslobaanja Oslobodili su
grad od Turaka.
2. Znaenje naina
Npr. Ona se potuca od nemila do
nedraga. Od sluaja do sluaja. Od
glave do pete.

3. Znaenje uzroka
Npr. Premro je od
Zacrvenjela se od stida.

straha.

4. Znaenje izvajanja iz skupa

drugih predmeta
Npr. Nije ona od onih lijenih.
5. Znaenje poreenja
Npr. Bolja mu je od roene sestre.
6. Znaenje
atributa

nekongruentnog

Npr. On je ovjek od pera. On je

Zmaj od Bosne. aa od stakla.
Kua od kamena.
Genitiv sa prijedlogom do
1. Znaenje kretanje
- jedan predmet pribliava se
drugom Doao je do ruba
provalije. Doao je do iza kue.

2. Znaenje vremenska
granica neke aktivnosti
Npr. razgovarali smo do jutra.
ekam te do pred zoru.

Strana 7 od 42

3. Znaenje naina

5. Pogodbeno znaenje

Npr. Smijao se do suza. Trao je

do iznemoglosti.
4. Znaenje obuhvatanja
Npr. Popio je aj do posljednje
kapi. Sumnjivi su svi do jednoga.

Npr. Ah, da je do nje, ona bi to

dosad uradila.
6. Znaenje intenzifikacije
sadraja
Npr. ekao ga do dva, do tri dana.

Genitiv sa prijedlogom iz
1. Ablativno znaenje

5. Znaenje uzroka

Oznaava kretanje, odvajanje iz

unutranjosti
nekog
drugog
predmeta. Npr.
Pucao je iz puke.
2. Znaenje mjesta
Npr. Dolazi iz kole.
3. Znaenje vremena

Npr. Radi neto iz ubjeenja.

6. Znaenje porijekla
U okviru nekongruentnog atributa.
Npr.
Srbin iz Hrvatske. Jelen iz Carske
ume.
7. Uz glagole

Npr. Ta osobina mu je ostala jo iz

ranog djetinjstva. Iz dana u dan.
4. Znaenje naina
Npr. On se promijenio iz temelja.

Neki glagoli veu uz sebe prijedlog

iz. Npr.
Raste iz vode. Izai iz krize.
Izrasti iz takvih okolnosti.

Genitiv sa prijedlogom sa
1. Ablativno znaenje

3. Znaenje naina

Kretanje potie sa gornje povrine,

bilo fiziki, bilu u prenesenom
znaenju. Npr.
Lie pada sa stabla. Nije se vratio
s mora. Siao je sa planine.
2. Znaenje vremena
Npr. S proljea, s jeseni,
poetka vijeka,

Npr. On govori s visine.

4. Znaenje uzroka
Npr. Nije meni sa snijega zima,
nego s moje majke.

Strana 8 od 42

Genitiv sa prijedlogom ispred, izvan, iza

5 ispred
1. Znaenje mjesta

3. Znaenje u ime

Oznaava kretanje s prednje

strane predmeta. Npr.
Okupili su se ispred kole.
2. Poredbeno znaenje

U administrativnom stilu. Npr.

Pozdravio ih je ispred Vlade g.
(ispravno u ime)

Npr. On je u uenju ispred svojih

drugova.

5 iza
1. Znaenje mjesta
Oznaava kretanja sa
strane predmeta
Npr. Iza kue, iza kole

zadnje

3. Znaenje
rijetko -

poreenja

Npr. On je iza ostalih u vladanju.

2. Znaenje vremena
Npr. Javi se iza praznika.

5 izvan, van
1. Znaenje mjesta
Oznaava
kretanje
izvan
prostornih ili vremenskih granica
Npr. Izvan kue,

3. Znaenje naina
Npr. On je siguran u sebe izvan
svake mjere. Taj je proces izvan
svake sumnje okonan.

2. Znaenje izuzimanja
Npr. Sve izvan toga je suvino.
Genitiv s prijedlozima iznad, ispod, vie, povie, nie

5 iznad
1. Znaenje mjesta
Iznad jednog predmeta se nalazi ili
kree drugi, a meu njima nema
kontakta. Npr.

Letjeli su iznad grada. Iznad naeg

stana uvijek je buno.
2. Znaenje poreenja
Npr. U svemu je iznad prosjeka.

5 vie, povie
1. Znaenje mjesta

Npr. Vie kue je izvor.

Nije u znaenju poreenja.

5 ispod
1. Znaenje mjesta

2. Znaenje poreenja

Jedan predmet se nalazi ili kree

sa donje strane drugog. Npr.
Ostavio mi je poruku ispod vrata.

Npr. Proao
oekivanja.

je

ispod

svojih

5 nie
1. Znaenje mjesta

Npr.
Nie sela su movare.

Nije u znaenju poreenja.

Genitiv sa prijedlozima prije, uoi, poslije, nakon, za, tokom

5 prije
1. Znaenje anteriornosti
Npr. Prije povratka
upoznao je Anu.

zemlju

2. Znaenje poreenja
Npr. On je prije svih u razredu.

5 uoi
1. Znaenje anteriornosti
U znaenju neposredno prije.

Npr.
Sreli smo se uoi koncerta.

5 poslije, nakon
1. Znaenje posteriornosti
Npr. Popriali su nakon veere.
Nakon svadbe otili su na Havaje.

2. Znaenje poreenja
Npr. Prvi poslije ora.

Strana 10 od 42

5 za
1. Znaenje simultanosti

Npr. Za vrijeme vladavine Petra

Velikog. Nastojali smo doi za dana.

5 tokom
1. Znaenje simultanosti
esto u administrativnom stilu.

Npr.
Tokom prole godine.

Genitiv sa prijedlozima izvedenim od imenica dno i vrh (podno, nadno,

udno, navrh, povrh)

5 prijedlozi izvedeni od dno

1. Znaenje mjesta
Jedan predmet nalazi se ili kree u
dnu drugog. Npr.

To je selo podno Kopaonika. Udno

due osjetio je olakanje.

5 prijedlozi izvedeni od vrh

1. Znaenje mjesta
Jedan predmet nalazi se ili kree
po vrhu drugog. Npr.
Laa plovi povrh vode.

N.b. povrh
Moe da ima znaenje dodavanja,
pride. Npr.
Dajem ti pare, a ti povrh jos trai
i osmijeh !

Genitiv sa prijedlozima elo, nakraj

5 elo
1. Znaenje mjesta
Dosta rijedak, jedan predmet je
ispred drugog. Npr.
Sjedi na elu stola.

5 kraj
1. Znaenje vremena
- Potkraj. Npr.
Javio se potkraj godine
2. Znaenje mjesta
- Nakraj. Jedan predmet je na
donjem djelu drugog. Npr.
ivi nakraj grada.

Strana 11 od 42

Genitiv sa prijedlogom sred (posred, nasred, usred)

1. Znaenje mjesta
Jedan predmet se nalazi ili kree u
centru
drugog.
Npr.
Usred
prostorije je televizor.

2. Znaenje vremena
U
centru
nekog
vremenskog
perioda. Npr. Usred ljeta u planini
je svjee.

Genitiv sa prijedlogom oko, okolo

1. Znaenje sukoba
Npr. Borili su se oko nasljea.

2. Znaenje cilja
3. Znaenje uzroka

Strana 12 od 42

2.4.

Dativ

Spada u periferne padee, tj. subjekat ili blii objekat ne mogu biti u ovom
padeu. Moe da stoji samostalno, ili je uslovljen prijedlogom.
Prema funkciji i znaenju, razlikujemo :
1. Subjekatski dativ
On moe da bude :
- nosilac fizioloke potrebe. Npr. Spava mi se.
- nosilac fiziolokog stanja ili procesa. Npr. Vrti mi se u glavi.
- nosilac psihofizikog procesa uz glagole osjeanja, raspoloenja. Npr.
Dosadilo mi je. Svidjelo mi se. ao mi je.
- nosilac volje ili elje. Npr. Ne radi mi se. Ba mi se ide na more.
- nosilac neke mogunosti, saznanja. Npr. Predstoji mi da ozbiljno radim.
Jasno mi je da nije u pravu.
- nosilac subjektivnog utiska, procjene. Npr. ini mi se da nisi u pravu.
2. Objekatski dativ
Uvijek je u pitanju dalji objekat. Sree se uz glagole koji trae dvije dopune,
jednan blii objekat i jedan dalji koji je u dativu. Npr. Lagati nekome neto,
nacrtati, otpisati, otpjevati.
Uz glagole osjeanja, sreemo dativ uz prijedloge prema ili ka. Npr. Osjea
ljubav prema Ani. Stremi ka slobodi. Tei ka uspjehu u karijeri.
Uz glagole koristi ili tete sreemo dalji objekat u dativu. Npr. On ugaa
Sandri. On joj slui. Ukrao joj je pare. Nakodio joj je trajno.
3. Posesivni dativ
Izraava odnos vlasnitva npr. Kua joj je na Starevici. ; ili dijela prema
cjelinini npr. Srce joj je zaigralo u tom trenutku. ; ili odnos autorstva
npr. To mu je novi roman. Ime mu je Luka.
4. Etiki dativ
Njime se izraava naklonost, oduevljenje. npr. Kako si mi ti ? to si mi
danas lijepa ! ; pozitivnu zabrinutost npr. Da mi nisi to bolestan ? ; ili
negativni stav npr. I ti si mi neki iniinjer !
5. Dativ u zakletvama
Uvijek je u paru sa genitivom. Npr. Nije tako, majke mi !
6. Prostorni dativ
Sa prijedlozima ka i prema, dativ izraava statiku i dinamiku usmjerenost.
Npr. Ili su ka izlazu. Pribliavali su se ka izlazu. dinamika Okrenuo se
prema publici. Nagnuo se ka njoj. statika

Strana 13 od 42

Moe da vee i prijedlog (na)suprot. Npr. Sjedio je za stolom tano nasuprot

mene.
7. Uzroni dativ
Uvijek sa glagolskim prilogom sadanjim zahvaljujui, znaenje mu je
pozitivno. Npr. Zaposlio se zahvaljujui vezi i poznanstvu.
8. Dativ osnova ili kriterijuma
Najei je u administrativnom stilu. Ide uz prijedloge saglasno, shodno,
protivno. Npr. Finansijska sredstva koriste se saglasno potrebama.
9. Dopusni dativ
Ima znaenje savladavanja prepreke. Ide uz prijedloge uprkos, protivno. Npr.
Protivno mojim eljama, obuzima me osjeaj stida.

Strana 14 od 42

2.5.

Akuzativ

Akuzativ pripada grupi centralnih padea. Karakteristino za njega je da ima

obiljeje usmjerenosti, kao idativ - ulazim u kuu, idem ka kui. On moe biti
slobodan - itam knjigu; blokiran veznikom - ulazim u kuu; i blokiran
determinatorom - uila sam cijelu no.

2.5.1.

Akuzativ bez prijedloga

Funkcije i znaenja akuzativa bez prijedloga mogu biti :

1. Znaenje blieg objekta (pravog objekta)
Javlja se kod prelaznih glagola. To su glagoli koji trae objekat ne koje
prelazi glagolska radnja. Taj objekat odreuje kakva je narav glagola. Npr.
praviti cipele, praviti gluposti.
2. Vremenski akuzativ
Kazuje vrijeme vrenja glagolske radnje. esto je zamjenjiv vremenskim
genitivom, npr. telefonirao je ovog jutra/ovo jutro. Ali, npr. vremenski genitiv
mjeseca maja nije zamjenjiv vremenskim akuzativom, niti je vremenski
akuzativ laku no zamjenjiv vremenskim genitivom.
3. Akuzativ mjere
Oznaava koliinu neega i odgovara na pitanje - Koliko? Npr. stotinu evra,
hiljadu metara, aa vode, litar mlijeka.
Moe oznaavati i mjeru vremena. Npr. Pismo kasni mjesec dana. On je utao
mjesec dana.
4. Nainski akuzativ
Oznaava nain vrenja glagolske radnje. est je u frazeolokim spojevima.
Npr. ruku pod ruku, nogu pred nogu.

2.5.2.

Akuzativ s prijedlozima

Akuzativ s prijedlogom kroz

1. Mjesno znaenje
Jedan predmet prolazi kroz drugi,
npr. kroz kuu.

2. Vremensko znaenje
Ima
u
sebi
komponentu
naglaavanja vremenskog trajanja
glagolske radnje, npr. kroz cijeli
srednji vijek.

Strana 15 od 42

3. Nainsko znaenje
Npr.
Odgovorila
je
kroz
smijeh/pla; ili u okviru gotovog

frazeolokog spoja, npr. Sve gleda

kroz ruiaste naoari.

Akuzativ s prijedlogom niz

Oznaava kretanje od gornje ka donjoj povrini nekog predmeta, npr. niz
lea, niz oluke itd.
Akuzativ s prijedlogom uz
1. Znaenje kretanja
Oznaava kretanje od donje ka
gornjoj povrini, npr. uz stepenice,
uz stijenu.
Znaenje blizine
Nema nikakvoh kretanja, npr.
Stajao je uz zid. Parkirala je auto
uz garau.
2. Socijativno znaenje
U funkciji je priloke odredbe za
popratne
okolnosti.
Npr.

Razgovaraemo
uz
kafu.
(Razgovaraemo i uz to emo piti
kafu.)
3. Nainsko znaenje
est
je
ovaj
akuzativ
u
frazeologizmima. Npr. On ini meni
sve u inat. Ide mi uz dlaku.
4. Vremensko znaenje
Njegova upotreba je ve arhaina.
Npr. Rodila se uz onaj rat.

Akuzativ s prijedlozima na, o, po, u, mimo

5 na
1. Znaenje cilja kretanja
Cilj kretanja je ili gornja povrina
predmeta, npr. na ulicu, na izvor; ili
neko uzdignuto mjesto, npr. na
selo, na fakultet.
2. Znaenje namjene
Npr. Njima je taj novac vie na
tetu, nego na korist.
3. Znaenje naina
Npr. Ne kupujem na kredit.
vajcarska je podijeljena na
kantone.

4. Atributsko znaenje
Nekongruentni atribut moe da
stoji u akuzativu uz prijedlog na.
Npr. brod na jedra, leaj na
rasklapanje, stolica na ljuljanje.
5. Vremensko znaenje
Oznaava da je vrijeme vrenja
glagolske radnje na neki odreeni
dogaaj. Npr. Vidjeemo se na
Boi. Dolazimo na slavu.

Strana 16 od 42

Moe oznaavati i mjeru vremena,

npr. Ona je otputovala na nekoliko
dana.
6. Znaenje mjere
Npr. Pribliio se gradu na nekoliko
kilometara.

7. Znaenje daljeg objekta

Neki glagoli zahtijevaju dopunu
daljeg objekta koji je u akuzativu
uz prijedlog na, npr. mislim na tebe,
odgovaram na pitanje, itd.

5 o
1. Znaenje kretanja
Oznaava taku gdje se zavrava
kretanje na kojoj dolazi do dodira

dvaju predmeta, npr. akom o sto,

glavom o zid, kopake o klin.

5 po
1. Znaenje razloga ili cilja
Oznaava razlog ili cilj kretanja,
pod pretpostavkom da je cilj
dostignut.
Cilj ne mora biti posebno naglaen,
npr. Otiao je po kruh i mlijeko. Svi
su dolazili po savjet.

2. Znaenje vrijednosti ili

cijene neega
Npr. Tamo se sve prodaje po 3
marke.

5 u
1. Znaenje mjesta
Akuzativ ovdje ima dirjektivnu
vrijednost, oznaava usmjerenost
ka unutranjosti neega, npr.
Ulazim u kuu. To kretanje ne mora
biti bukvalno, npr. sasuti u lice,
staviti u knjigu.
2. Znaenje vremena

Npr. Vratio se u sumrak. Nai emo

se u 10 sati.
3. Znaenje mjere vremena
Npr. U dva dana e sve biti gotovo.
4. Nainsko znaenje
Npr. On radi u dlaku precizno. Kao
da govorim u vjetar.

5 mimo
1. Znaenje kretanja
Oznaava da se glagolska radnja
vri pokraj predmeta oznaenog

akuzativom. Npr. Projurio je mimo

kolonu.
2. Znaenje poreenja
Npr. Ne moe mimo sve ljude.

Strana 17 od 42

Akuzativ s prijedlozima meu, nad, pod, pred

5 meu
1. Znaenje mjesta
Prostor ili predmet doivljavaju se
kao cilj kretanja koji je okruen
drugim predmetima.

Npr. Sakrio se meu borove.

Izaao je meu ljude. Zavukao se
meu lie.

5 nad
1. Znaenje mjesta
Oznaava mjesto na
povrini kao cilj kretanja.

gornjoj

Npr.
Nagnula se nad bezdan.

5 pod
1. Znaenje mjesta
Oznaava mjesto na donjoj povrini
kao cilj kretanja, npr. Stavili su
poklone pod bor.
2. Znaenje vremena

Npr.
pod starost, pod zimu.
3. Znaenje naina
Npr. To treba izbjei pod svaku
cijenu.

Uvijek su u pitanju krajnji dijelovi

vremenskog otsjeka.
Akuzativ s prijedlogom za
1. Znaenje mjesta
Oznaava cilj kretanja glagolske
radnje. Npr. Otiao je za kuu.
Sjeo je za vrata. Idem za Beograd.
(vee udaljenosti)
Akuzativ sa ovim prijedlogom moe
oznaavati mjesto u kome se dva
predmeta dodiruju, npr. Hvata se
za rukav/dep. Te su joj izme
zapale za oko.

2. Znaenje vremena
Oznaava
vrijeme
kao
cilj
kretanja, npr. Vidimo se za Vaskrs.
3. Znaenje mjere vremena
Npr. Vidjeemo se za mjesec dana.
4. Znaenje poreenja
Npr. Bila je vie za glavu.
5. Znaenje namjene
Npr. Ta e riba posluiti za dobar
ruak. Majka je ila za cijelu
porodicu.

Strana 18 od 42

2.6.

Instrumental

On je periferni pade ; subjekat, niti objekat nisu nikad u instrumentalu. On

moe biti samostalna, uslovljen prijedlogom ili uslovljen determinatorom, npr.
Piem kredom. Tu sam sa drutvom. Koraa sigurnim korakom.

2.6.1.

Instrumental bez prijedloga

1. Znaenje sredstva
Oznaava predmet ili neto drugo pomou ega se vri radnja. Npr. Gura
nogom, putuje vozom.
2. Znaenje uzroka
Npr. Ponosi si svojom djecom. Bio je ojaan vjerom.
3. Znaenje naina
Instrumental u ovom znaenju moe biti slobodan, npr. Smije se
grohotom. ; ili blokiran obaveznim determinatorom npr. Govori tihim
glasom.
4. Predikativno znaenje
Sreemo ga uz kopulativne glagole postati, proglasiti, npr. Postao je faraonom
u 12. godini. Proglaen je carem u Niu.
5. Znaenje mjesta
Npr. Tri livadom.
6. Znaenje vremena
Dosta je rijedak. Sreemo ga sa iterativnim znaenjem npr. Nedeljom
ujutru idemo u Crkvu. ; ili sa znaenjem kontinuiteta npr. Satima te ekam.
7. Znaenje daljeg objekta
Npr. Bavi se naunim radom. Trguje orujem.
8. Pridjevsko znaenje
Uz pridjev bogat i siromaan. Npr. On je bogat sinovima, a siromaan
dukatima.

2.6.2.

Instrumental s prijedlozima

Uz instrumental dolaze prijedlozi s(a), pred(a), za, nad(a), pod(a) i meu.

Prijedlog s(a) slae se I s genitivom, ali tad ima drukije znaenje nego kad
se slae sa instrumentalom. Tada je, naime, antoniman akuzativnom prijedlogu

Strana 19 od 42

na (s noge na nogu), a kad se slae sa instrumentalom antoniman je prijedlogu

bez Koulja bez rukava, koulja s rukavima.
Prijedlozi pred, za, nad, pod i meu slau se i sa akuzativom, ali tad
pretpostavljaju graninu direktivnost, realizaciju cilja kretanja oli kakve
druge aktivnosti (npr. Izii pred kuu); a kad se slau s instrumentalom,
pretpostavljaju mirovanje, statinost (npr. Biti pred kuom) ili kakvu drugu
radnju, ukljuujui i kretanje, koja ne pretpostavlja promjenu oznaenog
prostora, npr. Igrati se pred kuom, trati pred kuom i sl.
Instrumental s prijedlogom s(a)
Ovaj prijedlog je najei i najtipiniji za instrumental.
1. Socijativno znaenje
Npr. Obino pie s tri raznobojne
olovke. Sve je to stekao sa svojih
Njemu je svojstvenu jedno od dva
deset prstiju.
glavna
znaenja
instrumentala
(pored
znaenja
sredstva,
instrumental bez prijedloga), a to
je socijativno znaenje, znaenje
drutva, udruenosti, prostornog
zajednitva predmeta i sl.
Npr. Drui se sa starijima, stalno
se svaa sa komijama, sveske su
zajedno s knjigama.
2. Znaenje sredstva
Neto
drugaije
socijativno
znaenje sreemo kad predmet
oznaen instrumentalom slui kao
sredstvo za obavljanje kakve
radnje. Tada se sa socijativnim
znaenjem udruuje i znaenje
sredstva.
Npr. Borili su se s pukom, priao im
je s bokalom vina, sad hoda sa
tapom.
Ako umjesto instrumentala s
prijedlogom
s(a)
dolaze
nepromjenjive rijei (obino glavni
brojevi i koliinski prilozi), onda
takv instrumental po pravilu ima
znaenje sredstva.

3. Znaenje naina
Moe da oznaava i nain vrenja
radnje. Npr. Primili su to sa
zahvalnou. S prezirom je odbio
nau ponudu. S velikim uzbuenjem
oekivali smo ta e se dogoditi.

4. Znaenje vremena
Oznaava i vrijeme vrenja radnje
kada mu je svojstvena i nijansa
socijativnosti,
bliska
istovremenosti. Npr. S prvim
zimskim danima dole su i nove
radosti. S godinama je postajala
sve veselija. I na to smo se s
vremenom navikli.
5. Znaenje nekongruentnog
atributa
U slubi nekongruentnog atributa,
u
kojoj
oznaava
kvalitet
predmeta,
pa
se
zove
i
kvalitativni/kvalifikativni.
Npr.
Soba s pogledom na more, stolica s

Strana 20 od 42

naslonom, vaza s ruama, aj s

limunom, starac s sijedom bradom.
6. Dopuna nekih glagola
Sreemo ga i kao dopunu glagolu
poeti,
npr.
Poeo
je
s

ispitivanjem., igrati se, npr. Ne

igraj se s takvim stvarima, druiti
se, npr. Rado se druim s
vrnjacima.

Instrumental s prijedlozima pred(a) i za

5 Pred(a)
1. Znaenje mjesta
Sa instrumentalom, ovaj prijedlog
oznaava da se predmet nalazi ili
dogaaj odvija s prednje strane
drugog predmeta. Npr. Sreli su se
pred pozoritem. Neko je bio pred
vratima. Sve gura pred sobom. Pred
oima mi se maglilo.
Uz ovo prostorno znaenje javlja
se i nijansa prisutnosti. Npr. To si
pred svima rekao. Bilo mu je
neprijatno pred sestrom.

2. Znaenje vremena
Ono
to
je
oznaeno
instrumentalom
sa
ovim
prijedlogom odnosi se na neto to
e se tek desiti. Npr. Pred njom je
lijepa
budunost.
Velika
su
uzbuenja pred nama.
Pogodbeno znaenje
Po pravilu pretpostavlja kretanje ili
neku drugu aktivnost, npr. Bjee
pred
policijom,
drhti
pred
nastavnikom

5Za
1. Znaenje mjesta
Oznaava da se neto nalazi ili
dogaa sa zadnje strane predmeta
ili neposredno uz njega. Npr.
Pritvorite vrata za sobom, treba
biti oprezan za upravljaem (ovdje
imamo i vremensko znaenje).
Uz glagole kretanje ili glagole koji
oznaavaju usmjerenost prema
cilju odnosno neku tenju (to mogu
biti i imenice), prijedlog za i
instrumental oznaava predmet
prema kojem se drugi predmet
kree ili prema kojem je usmjereno
neko nastojanje, elja, tenja. Npr.
Krenite za nama, opasno je trati

za tramvajem, otili su za poslom,

ova kua vapi za obnovom, voena
eljom za boljim ivotom.
2. Znaenje uzroka
Iz prethodnog znaenja izvlai se i
ovo uzrono, jer ono za im se ide
ili emu se tei ujedno je i uzrok
kretanja i tenje. Npr. Jo i danas
tuguje za njom, ne treba aliti za
izgubljenim, danas mladi luduju za
informatikom...
3. Znaenje vremena
Moe oznaavati istovremenost,
npr. To se dogodilo za veerom,

Strana 21 od 42

vidjeemo se za dorukom. Rije je

o dogaajima koji pretpostavljaju
prisutnost vie predmeta ili osoba
na istom prostoru, npr. za istim
stolom, a moe oznaavati i
posteriornost kad instrumental
dolazi u ustaljenim frazeolokim
izrazima u kojima se esto ponavlja
imenica u akuzativu kojom se
oznaava vremenski otsjeak ili

kakav dogaaj. Npr. gubio je godinu

za godinom. Grmjelo je dan za
danom.
U ovim primjerima ne mora biti
rije samo o vremenu nego i o
prostoru ili nekom slijedu, izmjeni
istovrsnih predmeta ili dogaaja.
Npr. mirno su ili jedan za drugim.
Ispijali smo kafu za kafu.

Instrumental s prijedlozima nad(a) i pod(a)

5 nad(a)
1. Znaenje mjesta
Oznaava da se predmet nalazi ili
da se dogaaj odvija na nivou viem
od onog na kojem se nalazi predmet
oznaen imenicom u instrumentalu.
Meu tim predmetima, po pravilu,
nema neposrednog kontakta. Npr.
ostao je bez krova nad glavom,
cijeli je dan nad svojim papirima,
nada mnome je nebo zatvoreno.
2. Znaenje poreenja
Npr. tu je pravo zajednice nad
pravom pojedinca.

On je po talentu bio nad svojim

vrnjacima. Kau da je armer nad
armerima.
3. Znaenje glagolske dopune
Uz glagole zamisliti se npr. nad tim
pitanjem,
bdjeti,
npr.
nad
djetetom, vladati, npr. nad cijelom
Evropom, te uz neke imenice kao
njihov nekongruentni atribut, npr.
kontrola nad upravljaem, vlast nad
pobunjenicima,
pobjeda
nad
nadmonijim neprijateljem.

5 pod(a)
1. Znaenje mjesta
Oznaava predmet koji se nalazi u
donjem dijelu, na niem nivou od
drugog predmeta. Npr. spavali su
pod mostom, bata je pod kuom,
pod nama je provalija, krov se
sruio pod teinom snijega, vojska
je pod orujem, bilo ti je pod
nosom.
Kad se u instrumentalu nau
apstraktne imenice, one obino

oznaavaju neto to obuhvata neki

predmet, neto to upravlja ili ima
neku vrstu vlasti nad drugim
predmetom, npr. pod njenom
komandom, igra je pod ugovor:
2. Znaenje naina
Slino prethodnom sluaju. Npr.
dokument uvan pod kljuem, vlada
radi pod pritiskom.

Strana 22 od 42

3. Znaenje vremena
Slino kao i prethodno, uz nijansu
znaenja vremena, npr. bolesnik je
pod narkozom.
4. Socijativno znaenje
Imenica u instrumentalu obino
oznaava naziv/simbol ega. Npr.
krije se pod lanim imenom, javljao
se u asopisima pod raznim
pseudonima,
vojevali
su
pod

zastavom otadbine, nije dola pod

izgovorom da je bolesna.
Znaenje
odnosa
meu
ekvivalentnim pojmovima
Sreemo ga uz glagole koji
oznaavaju mentalne procese gdje
se
ti
ekvivalentni
pojmovi
podudaraju.
Svojstveno
je
administrativnom i naunom stilu.
Npr.
pod
pojmom
...
se
podrazumijeva, tumai se pod
nazivom.

Instrumental s prijedlogom meu

1. Znaenje mjesta
Oznaava predmet u mirovanju koji
je okruen dvama ili veim brojem
drugih predmeta. Instrumental je
pri tom u mnoini. Npr. pismo je
meu knjigama, Oj, Srbijo, meu
ljivama! Meu nama je svreno.
Mnoina moe biti i zbirna, npr.
uvijek je meu gospodom, meu
vojskom.

2. Ablativno znaenje
Zamjenjiv je sa prijedlogom od uz
genitiv. Npr. meu pticama su
najbolji pjevai slavuji, meu
pjevaima
su
najpopularniji
narodnjaci.
3. Znaenje poreenja
Ve arhaino. Npr.
slinosti meu njima.

dosta

je

Strana 23 od 42

2.7.

Lokativ

Lokativ je periferni pade. On ima obiljeje obuhvatnosti. Uvijek je uslovljen

prijedlogom, nekad i obaveznim determinatorom, npr. Auto je u sigurnim
rukama. Njegovo osnovno znaenje jeste znaenje mjesta gdje ima statiku
vrijednost, vrijednost mirovanja. U reenici najee ima funkciju daljeg
objekta ili adverbijalne odredbe.
Uz lokativ moemo sresti prijedloge : pri (samo uz lokativ), u, na, o, po, prema
(i sa drugim padeima)
Lokativ s prijedlogom na
1. Znaenje mjesta
Ima
znaenje
mirovanja
ili
aktivnosti na gornjoj povrini, npr.
na pozornici, na ruci, na ulici, radi
na koli/fakultetu
Na uz lokativ se koristi i da se
oznai da je vie ljudi zajedno
negdje na istom mjestu, npr.
Direktor je na sastanku. Svi su na
okopu.
2. Znaenje vremena
Oznaava
faze
vremenskog
otsjeka, npr. na poetku, na kraju;
ili oznaava dogaaj, npr. na
svadbi, na sahrani.

n.B.
Lokativ uz prijedlog na moe da
ima kombinovano vremensko i
mjesno znaenje, npr. na mjeseini,
na kii, na vjetru.
3. Znaenje sredstva
Npr. Ona svira na violini. Reci mi to
na srpskom. (kombinovano sredstvo
i nain)
4. Nainsko znaenje
Npr. Ona ivi na visokoj nozi.
5. Znaenje dopune
Lokativ moe biti dopuna glagolu,
npr. zahvaliti nekome na neemu
(pozivu); ili dopuna pridjevu, npr.
jak na jeziku.

Lokativ s prijedlogom o
1. Znaenje mjesta
Dosta je rijetko, uglavnom iza
glagola visjeti,
Npr. visi o koncu

2. Znaenje vremena
Ima u sebi nijansu znaenja tom
prigodom,
npr. Vidimo se o Boiu.

Strana 24 od 42

3. Znaenje uzroka
Npr. Nemoj
postupcima.

brinuti

5. Znaenje dopune
o

mojim

4. Znaenje sredstva

Najee uz glagole govorenja i

miljenja ili glagolske imenice, npr.
O fudbalu uopte ne razmiljam.

Npr. Putuje o svom troku. Ne ivi

ovjek samo o kruhu i vodi.
Lokativ s prijedlogom po
1. Znaenje mjesta
Jedan predmet se nalazi ili kree
po gornjoj povrini drugog, npr.
Knjige su razbacane po stolu. Rado
putuje po svijetu.
2. Znaenje vremena
Moe da oznaava posteriornost,
npr. po isteku ugovora; ili vrijeme i
prostor se sudaraju, npr. po kii, po
vjetru
3. Znaenje uzroka
Sreemo ga najee uz imenice
tipa zadatak, npr. Drug Kojo je
otiao po drugom zadatku.
Moe
oznaavati
i
uzrok
kriterijuma,
npr.
Po
njenom
ponaanju, rekla bih da joj je ao.
Po dugoj kosi jasno mi je da je to
Sanja.

4. Znaenje poreenja
Npr. Po naravi je najveselija. Ona
je po svojim rezultatima bolja od
vas.
5. Znaenje naina
Ovaj
sluaj
je
est
u
frazeologizmima, npr. Ne sudi ni po
babu, ni po strievima. Sve tee po
planu.
6. Znaenje sredstva
Rjee se sree, uglavnom uz
glagole tipa poslati, npr. Poslau
ti pare po Jovici.
7. Uz atribut
Sree se uz nekongruentni atribut,
npr. Jevanelje po Marku, po
Jovanu.

Lokativ uz prijedlog u
1. Znaenje mjesta
Oznaava da se u granicama jednog
predmeta nalazi drugi, npr. Ko
nema u glavi, ima u nogama.
Sreemo ga uz apstraktne imenice
kada oznaava prostor u

prenesenom smislu, npr. U glasu joj

se osjeala radost.
2. Znaenje vremena
Oznaava da se neki dogaaj odvija
u granicama vremenskog otsjeka,
npr. u prolom vijeku.

Strana 25 od 42

3. Znaenje naina
Npr. Vandali su nadirali u talasima.
Pripremali su se u najveoj

tajnosti. Sve u svemu, zadovoljna

sam.

Lokativ s prijedlogom pri

1. Znaenje mjesta
Nije est. Oznaava da se predmet
nalazi ili se radnja odvija u
neposrednoj blizini drugog. Npr.
Napravio je kuu pri vrhu brda.

2. Znaenje vremena
Najee znaenje lokativa uz ovaj
prijedlog. Npr. Bili smo pri ruku
kad je telefon zazvonio.
3. Socijalno znaenje
Ima nijansu posesivnosti, npr.
Nisam pri parama. Nisam pri
zdravoj pameti.

Lokativ s prijedlogom prema

1. Znaenje mjesta
Mjesto je na suprotnoj strani u
odnosu na predmet, npr. Uzela je
stolicu i sjela prema svjetlu.
2. Znaenje uzroka
Lokativ ovdje
kriterijuma.

oznaava

uzrok

Npr. Pridjeve
znaenju.

grupiemo

prema

3. Znaenje poreenja
Npr. Prema svecu i tropar.

Strana 26 od 42

3) Reenica
3.1.

Podjela reenica

Postoji vie kriterijuma podjele reenice. Prema kvalitetu iskaza, dijelimo ih

na :
1) potvrdne i
2) odrine reenice.
Odrine reenice mogu biti :
a) opte odrine
kada negiramo kompletnu reeniku predikaciju, pa samim tim i
situaciju (iskaz), npr. Ana nije otputovala u Pariz. ; i
b) djelomino odrine reenice
kada negiramo samo odreeni reeniki lan, a ne itavu situaciju
(iskaz), npr. Nije Ana otputovala u Pariz, ve Ana. Ana je otputovala, ali
ne u Pariz, ve u Rim.
n.B. negacija ne mora uvijek biti obavezno negacija bilo itavog iskaza,
bilo jednog reeninog lana. Nekad ona moe da znai strah, bojazan,
strijepnju, npr. Da ne zakasni u kolu ?
Po sastavu (po broju predikata) dijelimo ih na :
1) proste
imaju jedan predikat ; i
2) sloene reenice
imaju dva ili vie predikata.
Prema sadraju (znak interpunkcije) dijelimo ih na :
1) izjavne (obavjetajne)
njima saoptavamo neko obavjetenje. Najee su u jeziku, prati ih
silazna intonacija i mogu biti bilo potvrdne, bilo odrine.
2) Upitne
njima traimo neku informaciju. Imaju djelomino ustaljen red rijei.
Dijelimo ih prema odgovoru koje na njih dajemo na :
a) da - ne upitne reenice
odgovor moe biti kratak da/ne, ili moemo ponoviti predikat upitne
reenice. Ove upitne reenice mogu biti u potvrdnoj ili odrinoj formi.
Npr. Jesi li bila u Parizu ? Da/Ne. Da, bila sam u Parizu./Ne, nisam bila
u Parizu. Volite li opena ? Da/Ne. Da, volim opena./Ne, ne volim
opena.
b) u odgovoru je cijela reenice

Strana 27 od 42

ove upitne reenice mogu biti u potvrdnoj ili odrinoj formi. Uvijek
poinju upitnim prilogom. Npr. Zato (ne) volite opena ? Zato to
3) uzvine
uvijek su uzlazne intonacije. Njome izraavamo poseban emocionalni
stav prema onome to iskazujemo (ogorenje, oduevljenje). Npr. Nisi
uspio stii na vrijeme ! i
4) zapovjedne reenice
dajemo zapovijest ili podstiemo nekoga da neto uradi, npr. Daj mi
(molim te) tu knjigu.

3.2.
Reenice po sastavu
3.2.1.
Proste reenice
Uvijek sadre predikat i gotovo uvijek subjekat. Npr. Ja crtam. Ti pie.
Prosta reenica mora uvijek imati izraen predikat. Razlikujemo tri modela
prostih reenica :
a) jednolani model
subjekat nije izraen. Npr. Svie.
b) dvolani model
model subjekat +predikat. Npr. Ja uim. i
c) trolani model
trei lan je blii objekat za prelazne glagole. Npr. Mati je kupila
kruh i mlijeko.

3.2.1.1.

JEDNOLANI MODEL (IMPERSONALNE REENICE)

U ovim reenicam predikat je uvijek u 3.licu jednine, srednjeg roda, i nije

kongruentan sa subjektom.
Impersonalnost moe da bude :
1) Semantika
najee su to prirodne pojave iji je subjekat nepoznat. Npr. Grmi.
Sijeva. i
2) Sintaksika impersonalnost
gdje postoji logiki subjekat, ali on nije iskazan u reenici (nije u
nominativu)
5 Logiki subjekat moe biti u genitivu. Sreemo ga uglavnom uz
glagole
tipa
imati,
nemati.
Ovakve
reenice nazivamo
egistencijalnim. Npr. Nema kruha.
5 Logiki subjekat moe biti u dativu. Predikat ove reenice je
neki glagol fiziolokog ili psiholokog tipa, gdje je logiki nosilac

Strana 28 od 42

radnje oznaen dativom, npr. Jede mi se. Spava mi se. Nekad to

mogu biti priloke odredbe kojima se oznaavaju odreena stanja,
npr. Drago mi je. ao mi je. Neprijatno mi je.
5 Logiki subjekat moe biti u akuzativu. Predikatom ove
reenice obiljeava se fiziko stanje u kome se nalazi subjekat
kada obavezno navodimo lokalizator stanja, ili pak stid i sramota
subjekta. Npr. iga me ramenu. Probada me u grudima. Sramota me
je. Stid me je.
5 Logiki subjekat moe da bude u instrumentalu, mada je taj
sluaj dosta rijedak. Npr. Je li s tobom sve u redu ?
3) Bezline reenice sa kopulativnim glagolom i prilogom
Prilokim predikatom u bezlinoj formi mogu da se obiljeavaju razna
stanja vanjezike stvarnosti. U ovom sluaju esto se navodi i lokalizator
tog stanja. Npr. Moram da otvorim prozor. U uionici je vrue.
4) Obezliene reenice sa morfemom se
To su reenice koje su uopteni iskazi, a njihov logiki je uvijek
ovjek. Npr. U Rusiji se mnogo pije. Ide li se ovuda za Starevicu ?

3.2.1.2.

KOMUNIKATIVNO NEMARKIRANE JEDNOLANE

REENICE

To je vrsta impersonalnih, bezpredikatskih reenica. Razlikujemo :

1) Deskriptivne
obiljeavaju neku situaciju pomou imenice ili imenike sintagme.
Najee su u knjievno-umjetnikom stilu.
2) Eksklamativne neglagolske
javljaju se u tekstovima koje trae kratak iskaz, npr. Opet kia !
3) Egzistencijalne bezpredikatske
Npr. Nigdje kie. i
4) Kontekstualne
Na osnovu konteksta izvlaimo neto to je rije. Npr. ta si jue
polagala ? Sintaksu.

Strana 29 od 42

3.3.
Sloene reenice
3.3.1.
Razlike izmeu zavisnih i nezavisnih
reenica
1) Nezavisni veznici, kako im samo ime kae, ne mijenjaju nikad svoje
mjesto ; oni nikad nisu integralni dio druge reenice, to se naroito
uoava pri inverzijama.
Npr.
On pjeva, a ona svira.
Ona svira, a on pjeva.
zavisni veznik je integralni dio zavisne reenice.
Npr.
On pjeva dok ona svira.Dok ona svira, on pjeva.
2) Samo zavisna reenica moe biti umetnuta.
3) Nezavisne reenice su otvorene strukture ; njih moe biti vie. Zavisne
reenice su zatvorene, dvolane strukture.
4) U nezavisnim reenicama nikad nema futura II bez ireg konteksta.

3.3.2.

Veznici i korelativi

3.3.2.1.

VEZNICI

Vezici su formalni indikatori zavisnog i nezavisnog odnosa meu pauzama.

Postoje monofunkcionalni veznici (jer, budui da uvijek u kauzalnom
odnosu) i polifunkcionalni veznici, npr. kad moe da bude veznik vremenskog,
uzronog i uslovnog znaenja ; veznik a moe biti suprotnog, sastavnog
(poe kosu niz grudi eljati, a tananim glasom zapijevati) ili rastavnog
znaenja (Luji je sve jedno : a nosio ito na meljavu, a kopao krompir.)
znaenja.

3.3.2.2.

KORELATIVI

To su rijei koje stoje u vezi s veznikom. Veznik se naslanja na korelativ.

Korelativi su najee veznici ili prilozi. Razlikujemo :
korelativ vremenske reenice (onda/tada kad)
korelativ uslovne reenice (ako onda)
korelativ dopunske reenice (iako ipak)
korelativ namjerne reenice (zato da bi)
korelativ nainske reenice (tako/onako kako)
korelativ relativne reenice (onaj/taj ko)

Strana 30 od 42

3.3.3.

Nezavisne reenice

1) Sastavne (kopulativne) reenice

veznici su : i, pa, te, niti, ni (a)
5 zakljune (konkluzivne) reenice sa veznicima : dakle, prema tome,
stoga, zato
2) Rastavne (disjunktivne) reenice
veznici su : ili, bilo da, volja, moda, as
3) Suprotne (advezativne) reenice
veznici su : a, ali, nego, ve
5 iskljune (ekskluzivne) reenice sa veznicima : samo, jedino
4) Gradacione reenice
veznici su : a kamo li, a nekmo li

3.3.3.1.

SASTAVNE (KOPULATIVNE) REENICE

Njima se izraavaju jednosmjerni, paralelni i uzrono-posljedini odnosi.

Veznici su : i, pa, te, niti, ni
Veznici ni, niti
Npr. Nije se pojavila, niti novac donijela.
Ovi veznici trae negativne klauze. U drugoj reenici nemamo glagol u
odrinoj formi, jer veznik ve sadri u sebi element negacije.
Niti1 se pojavila, niti2 novac donijela.
Prvi veznik niti nema vezniku funkciju, ve je on ovdje partikula ija je
funkcija intenzifikator reenikog sadraja.
Drugi veznik niti ima funkciju i veznika, i intenzifikatora.
Veznici i, pa, te
Njihova zamjenjivost zavisi od tipa vremenskih odnosa.

5 Veznik i
Istovremeni odnos moe da iskae samo veznik i i on ne moe biti
zamijenjen nekim drugim veznikom. Npr. Leim i sluam muziku.
Samo veznik i moe imati funkciju intenzifikatora glagolske radnje. Npr.
I volim, i mrzim.

Strana 31 od 42

Znaenjski odnos meu klauzama

1. Mjesni odnos
Npr. Bila sam na koncertu i tamo sam se odlino provela.
korelator/konkretizator)

(gdje je tamo

2. Vremenski odnos
Npr. Bila sam na koncertu i tada sam se odlino provela.
3. Uzrono-posljedini odnos
Npr. Imala sam tremu i zato nisam dola na ispit.
Kupio je, i nije se pokajao. ovdje odvajamo sastavne reenice veznikom, jer
i ovdje naglaava.
Struktura bez veznika naziva se asindenstka struktura (npr. Bila sam na
koncertu ; tamo sam se odlino provela). Polisindentska struktura je
struktura sa vie veznika.

5 Veznici pa, te
Sukcesivni odnos moe da se iskae veznicima pa i te . Npr. Poloila
sam ispit, te/pa odvela Anu na kolae.
Veznik te se najrjee koristi. On je stilska rezerva , slui za
sukcesivnost, npr. Ruao je, te prilegao. ; ili uzrono-posljedini slijed, npr.
Bilo mi je vrue, te sam se okupala.

5 ZAKLJUNE REENICE
Njihovi veznici su zapravo konkretizatori vezivnog znaenja. Umjesto njih,
uvijek se mogu upotrijebiti sastavne reenice.

3.3.3.2.

SUPROTNE RECENICE

Veznici su a, ali, nego, no, ve. Izraavaju vei broj misaonih odnosa.
1) Odnos antonimnosti suprotstavljanje meusobno oprenih
pojmova, npr. Ja ne stojim, nego sjedim.
2) Odnos koncesivnosti veznici su pa ipak, pa i pored toga, pa i
uprkos tome. Npr. Ona me uvrijedila, pa i pored toga, ja joj ne
zamjeram.
3) Odnos kompenzacije veznik je ali. Npr. On nije lijep, ali je
interesantan.

Strana 32 od 42

4) Odnos ekskluzivnosti veznici su samo, jedino. Npr. Sve sam

pokuala, samo mi je jos to ostalo.
Ove reenice se mogu realizovati i bez veznika (asindentske strukture). Npr.
Svi se smiju, on plae.

3.3.4.

Zavisno-sloene reenice

3.3.4.1.

OBJEKATSKE REENICE

Ove reenice su ekvivalent bliem ili daljem objektu. One su dopuna glagola
miljenja, govorenja, osjeanja.
Npr. Znam da sam pogrijeio. Priala je da je ila u Afriku. Osjeam kako
moje srce polagano raste.
Na osnovu znaenja dijelimo ih na :
1) Izrine (deklarativne) i
2) Zavisno-upitne reenice
Postoje takoe i dva granina tipa objekatskih reenica:
3) Uzrono-izrine, i
4) Izrino-adjektivne reenice

5 IZRINE REENICE
Njima se izrie sadraj glagola miljenja, govorenja, osjeanja. Veznici su da
i kako.

5 ZAVISNO-UPITNE REENICE
U funkciji njihovih veznika su svi tipovi upitnih rijei.
Npr. Priaj kako ti je bilo.

Strana 33 od 42

5 UZRONO-IZRINA OBJEKATSKA REENICA

Dolaze uz glagole sa znaenjem psiholokog stanja ili raspoloenja. Veznici su
to i da.
Npr. Veselim se to te ujem. ovo je razlog mog veselja
ao mi je da si otiao.

5 IZRINO-ADJEKTIVNE REENICE
Ove reenice se realizuju u sloenim reenicama sa proleptikim objektom.
To je objekt nastao od gramatikog subjekta zavisne reenice.
Npr. Vidim kako Ana plee.
Vidim Anu kako plee. izrino-adjektivna reenica
Veznici su da, kako, gdje.

3.3.4.2.

RELATIVNA (ADJEKTIVNA) REENICA

To je zavisna klauza koja dopunjava neki pojam u glavnoj reenici.

Dijelimo ih na :

5 OPTE ADJEKTIVNE KLAUZE

Veznici su koji i to koji su meusobno zamjenjivi.
Npr. ena koja plee moja je sestra.
Ako se veznik koji nae u nekom zavisnom padeu, da bismo ga zamijenili sa
to treba nam lina zamjenica.
Npr. ena koju volim ena to je(ju) volim.
Zamjeniko to i relativno koji nisu meusobno zamjenjivi.
Npr. Oni su se posvaali, to (a to, i to) niko nije oekivao.

5 POSESIVNE RELATIVNE KLAUZE

Veznici su posesivne relativne zamjenice koji i iji.
Npr. Druim se sa djevojkom iji je otac direktor / kojoj je otac direktor
zamjenica u dativu

Strana 34 od 42

5 RELATIVNE KLAUZE SA KVALITATIVNIM ZNAENJEM

Veznici su kakav, kakva, kakvo.
Npr. Kupila je haljinu kakvu jo nisam vidjela.

5 RELATIVNE KLAUZE SA KVANTITATIVNIM ZNAENJEM

Veznici su kolik, kolika, koliko.
Npr. Ostavili su joj kuu koliku nikad ne bi mogla sama kupiti.

5 RELATIVNE KLAUZE SA VREMENSKIM ZNAENJEM

Veznici su kad i koji.
Npr. U godini kad se rodila bio je zemljotres.

5 RELATIVNE KLAUZE SA MJESNIM ZNAENJEM

Veznici su gdje i koji.
Npr. Sa brda gdje/na kojem je kao djeak kampovao vidi se cijeli grad.

5 RELATIVNE KLAUZE SA NAINSKIM ZNAENJEM

Veznici su kako i koji. Npr. Volim nain na koji/kako ona vee kosu.
Prema jednoj drugoj podjeli, relativne reenice dijelimo na :
1) Atributske (restriktivne) reenice Npr. Djevojka koju volim volim
trenira koarku.
2) Apozicijska (nerestriktivna) reenica Moja djevojka, koju mnogo
volim, trenira koarku.

Strana 35 od 42

3.3.4.3.

VREMENSKA REE
ENICA

Vremenskim reenicama se iskazuju vremenski odnosi, odnosno dvije osnovne

kategorije vremenskih odnosa
1) Kategorija istovremenosti ili simultatnosti, i
2) Kategorija raznovrsnosti, odnosno anteriornosti i posteriornosti

5 ISTOVREMENOST (SIMULTANOST)
Moe biti djelomina i potpuna. Veznici su dok i kad.
Dok
Da bi iskazao potpunu istovremenost, oba glagola moraju biti istog vida.
Npr. Dok sam ja kuvala/skuvala ruak, ti si usisavao/usisao.
Djelominu istovremenost imamo kada je u glavnoj reenici glagol nesvrenog,
a u zavisnoj vremenskoj reenici glagol nesvrenog vida.
Npr. Dok sam ila, poeo je padati snijeg.
Kad
Potpuno je zamjenjiv sa dok kod djelomine istovremenosti; kod potpune
istovremenosti, zamjenjivi su kad su glagoli nesvrenog vida.

5 RAZNOVREMENOST
Anteriornost
Veznici su : im, kako, tek to, samo to, nakon to, poto. Veznik poto
kombinuje se sa znaenjem uzroka.
Npr. Poto je stigao na urku, svi su otili.
Kad sam stigao na urku, svi su otili.
* oba su glagola svrenog vida.
Posteriornost
Veznici su prije nego to, kad. Uslov za upotrebu veznika kad je da su radnje
obiju reenica u pluskvamperfektu.
Npr. Kad je on bio stigao, oni su ve bili otili.

Strana 36 od 42

3.3.4.4.

USLOVNE REENICE

To su sloene reenice kojima se kazuje uslov vrenja radnje glavne reenice.

Veznici su ako, ukoliko, li+predikat, kad i da.
Uslov moemo logiki podijeliti u 3 podkategorije:
1) realni, stvarni uslov
Npr. Ako sutra budem imala vremena, ii emo na kafu.
Veznici su ako, ukoliko, prezent+li (budem li sutra imala vremena...)
2) potencijalni, mogui uslov
Npr. Kada bih sutra poloila ispit... /Ako bih sutra poloila ispit... /Ukoliko
bih sutra poloila ispit...
Oba predikata, i zavisne i nezavisne klauze su u potencijalu.
3) irealni uslov
Npr. Da imam para, putovao bih.
Predikat zavisne reenice je u imperfektivnom prezentu (prezentu
nesvrenih glagola), a predikat zavisne reenice je u potencijalu.

3.3.4.5.

UZRONE REENICE

Uzrona reenica je zavisna klauza koja kazuje uzrok vrenja radnje glavne
klauze.
Podtipovi uzronog znaenja :
1) efektor
Razliito je imenovan u literaturi. To je uzrok na koji ne moemo da
utiemo jer je van naih moi.
Npr. Pocrvenjela je jer se zastidjela. Umro je jer je imao modani udar.
(od modanog udara).
2) stimulator (motiv)
Mi smo stimulisani, motivirani da neto uradimo ili radimo.
Npr. Sino sam paljivo pratila emisiju jer me je tema jako interesovala.
3) Razlog
Iskazuje naprosto razlog zato se neto desilo.
Npr. Olovka je pala jer je bila na kraju stola. (olovka ne moe ni na koji
nain biti stimulisana da padne).
4) Povod
Neko je neto uradio povodom neega.
Npr. Kupila mi je haljinu jer je trebalo da idem na svadbu. (povodom
svadbe).
5) Kriterijum

Strana 37 od 42

Pokazuje da se neto desilo na osnovu neega. Najee ga sreemo u

naunom stilu.
Npr. Vidjela sam da se zaljubio jer se neobino ponaao. (na osnovu
njegovog neobinog ponaanja).
Najei veznici su zato to, jer, budui da, zbog toga to, na osnovu toga to,
usljed toga to, povodom toga to, s obzirom na to da, zahvaljujui tome to.
Postoje jo neki veznici koji samo u odreenim kontekstima imaju uzrono
znaenje : im, dok, kad, kako, to, da.
Npr. im on svako vee izlazi, mora da se zaljubio. Dok se Ante tako udno
ponaa, neto se sigurno dogaa. Kad ve ide na pijacu, kupi mi voa.
Njima se uglavnom izraava kriterijum (na osnovu toga to).
Mogu kombinaciju izrinog i uzronog znaenja . Npr. ao mi je to si otila.
Raduje me da si diplomirala.
Sa veznikom kako uvijek imamo inverziju - zavisna klauza je prva, a nezavisna
je slijedi. Npr. Kako nije znala da kuva, prvih mjeseci je jela van kue.

3.3.4.6.

POSLJEDIN
NE REENICE

Uzrok i posljedica su nuno povezani jedno s drugim.

Npr. Nisam ila na koncert jer me je boljela glava.
Boljela me glava tako da nisam ila na koncert.

uzrok
posljedica

Veznici su da i tako da. Veznik da posljedinoj klauzi daje i nijansu nainskog

znaenja. Struktura im je uvijek zatvorena. U glavnoj reenici naglaava se
imeniki, zamjeniki ili glagolski sadraj, i to nainskim, zamjenikim ili
koliinskim prilozima, odn. zamjenicama (takav, toliki, takvo, toliko) :
1) takav/toliki+N+da
Npr. On je takav zabavlja da ga svi poznaju.
2) tako/toliko+A+da
Npr. On je tako/toliko armantan da ga svi poznaju.
3) takvo/toliko+Adverbe+V+da
Npr. On tako/toliko dobro pjeva da ploice otpadaju.
Ako se intenzifikator tako/toliko nae u finalnoj poziciji glavne klauze, on sa
veznikom da ini sloeni posljedini veznik tako da.

Strana 38 od 42

3.3.4.7.

FINALNE (NAMJERNE) I PSEUDOFINALNE

REE
ENICE

5 PSEUDOFINALNE REENICE
Npr. Ja sam otiao na odmor, a on napusti urednitvo da ga vie nikad ne
vidim. ( on nije napustio urednitvo zato da ga ja vie nikad ne bih vidio, ve
je on napustio urednitvo, i ja ga vie nikad nisam vidio.)
One ne saoptavaju cilj, one samo strukturom odgovaraju finalnom, ali
semantiki nisu finalne, ve sastavne. Sve se pseudofinalne reenice
realizuju bilo prezentom, bilo perfektom.

5 PRAVE FINALNE REENICE

Njome se kazuje namjera, cilj radi kojeg se neka radnja preuzima. Moe se
supstituisati genitivom s prijedlogom radi.
Npr. Otiao je zubaru da popravi zub./da bi popravio zub. (radi popravke
zuba).
Veznici
Da+potencijal (manja izvjesnost)
Kako+potencijal (vea izvjesnost da se neto desi)
Neka+potencijal/prezent
Ne+potencijal+li
E da+potencijal
Neka+potencijal/prezent (neka bi joj se nato, neka joj se nae)
Ovi veznici mogu se supstituisati akuzativom ili lokativom. Npr. Otiao sam da
donesem stvari. (po stvari); Mnogo radi da bi imao bolje sutra. (za bolje
sutra); Nuno je preduzeti mjere da bi se otklonili kvarovi. (na otklanjanju
kvarova).

3.3.4.8.

NAINSKE I POREDBENE REENICE

Nain i poreenje se prepliu i povezani su. Izdvajamo tri modela :

1) Prave poredbene reenice
Njima se uvijek iskazuje poreenje po nejednakosti. Veznici su
nego to, nego da. Ovi veznici trae komparativ, a sintagmatski
ekvivalent itave zavisne klauze je od+genitiv.
Npr. Odigrala je tu predstavu gore nego to je iko oekivao. (gore
od svakog oekivanja).

Strana 39 od 42

2) Poredbeno-nainske reenice
Ove reenice daju poreenje po jednakosti. Veznici su kao to i kao
da, s tim da veznik kao da daje znaenje irealnog poreenja.
Npr. Lepa Luki kae da pjeva kao to ju je mati nauila. Kao da sam
drogiran, kao programira, kao da me ljuljaju...
3) Prave nainske reenice
Ove zavisne klauze iskazuju nain vrenja neke radnje, ali taj nain
nije poreenje. Veznik je kako.
Npr. Plivala je kako ene inae ne plivaju.

3.3.4.9.

DOPUSNE REENICE (KONCESIVNE, PERMISIONE)

Ove reenice pokazuju prepreku koja se zaobilazi ili savladava prilikom

realizacije akcije glavne reenice. Veznici su iako, mada, premda koji su svi
meusobno zamjenjivi, i makar koji nije zamjenjiv sa prethodnim veznicima,
jer trai krnji perfekt u svojoj zavisnoj reenici.
Npr. Uradiu to makar me svi kritikovali.
Premda/Mada/Iako sam sve znala, profesor me oborio na ispitu.

3.3.4.10.

MJESNE (LOKALNE) REENICE

Njima iskazujemo mjesto vrenja radnje glavne klauze. Veznici su mjesni

zamjeniki prilozi : gdje, kuda, kamo, odakle, dokle itd.
Npr. Nai emo se tamo gdje smo se i proli put nali.

3.3.4.11.

EKSCEPTIVNE REENICE

To su reenice izuzimanja. Bliske su iskljunim reenicama. One su, meutim,

nezavisno sloene reenice, a ove su zavisno sloene. Veznici su : osim/sem,
izuzev, kako+ to, osim/sem, izuzev, kako+da, osim/sem, izuzev, kako+ako,
osim/sem, izuzev, kako+kada.
Npr. Nije se nita ulo, osim to je odnekud dopirao pla djeteta.

3.3.4.12.

EKSPEKTIVNE REENICE

Njima iskazujemo nerealizovana oekivanja. Veznici su umjesto, namjesto,

mjesto+da, to
Npr. Sjedi u kafani, umjesto da ide kui uiti.

Strana 40 od 42

4) Sadraj
1) SINTAGME

2) PADEI

2.1. NOMINATIV
3
2.2. VOKATIV
4
2.3. GENITIV
5
2.3.1. GENITIV BEZ PRIJEDLOGA
5
2.3.2. GENITIV SA PRIJEDLOZIMA
6
Genitiv sa prijedlogom od
6
Genitiv sa prijedlogom do
6
Genitiv sa prijedlogom iz
7
Genitiv sa prijedlogom sa
7
Genitiv sa prijedlogom ispred, izvan, iza
8
Genitiv s prijedlozima iznad, ispod, vie, povie, nie
8
Genitiv sa prijedlozima prije, uoi, poslije, nakon, za, tokom
9
Genitiv sa prijedlozima izvedenim od imenica dno i vrh (podno, nadno, udno, navrh,
povrh)
10
Genitiv sa prijedlozima elo, nakraj
10
Genitiv sa prijedlogom sred (posred, nasred, usred)
11
Genitiv sa prijedlogom oko, okolo
11
2.4. DATIV
12
2.5. AKUZATIV
14
2.5.1. AKUZATIV BEZ PRIJEDLOGA
14
2.5.2. AKUZATIV S PRIJEDLOZIMA
14
Akuzativ s prijedlogom kroz
14
Akuzativ s prijedlogom niz
15
Akuzativ s prijedlogom uz
15
Akuzativ s prijedlozima na, o, po, u, mimo
15
Akuzativ s prijedlozima meu, nad, pod, pred
17
Akuzativ s prijedlogom za
17
2.6. INSTRUMENTAL
18
2.6.1. INSTRUMENTAL BEZ PRIJEDLOGA
18
2.6.2. INSTRUMENTAL S PRIJEDLOZIMA
18
Instrumental s prijedlogom s(a)
19
Instrumental s prijedlozima pred(a) i za
20
Instrumental s prijedlozima nad(a) i pod(a)
21
Instrumental s prijedlogom meu
22
2.7. LOKATIV
23
Lokativ s prijedlogom na
23

Strana 41 od 42

Lokativ s prijedlogom o
Lokativ s prijedlogom po
Lokativ uz prijedlog u
Lokativ s prijedlogom pri
Lokativ s prijedlogom prema

23
24
24
25
25

3) REENICA

26

3.1. PODJELA REENICA

3.2. REENICE PO SASTAVU
3.2.1. PROSTE REENICE
3.2.1.1. Jednolani model (impersonalne reenice)
3.2.1.2. Komunikativno nemarkirane jednolane reenice
3.3. SLOENE REENICE
3.3.1. RAZLIKE IZMEU ZAVISNIH I NEZAVISNIH REENICA
3.3.2. VEZNICI I KORELATIVI
3.3.2.1. Veznici
3.3.2.2. Korelativi
3.3.3. NEZAVISNE REENICE
3.3.3.1. Sastavne (kopulativne) reenice
Veznici ni, niti
Veznici i, pa, te
5 Zakljune reenice
3.3.3.2. Suprotne reenice
3.3.4. ZAVISNO-SLOENE REENICE
3.3.4.1. Objekatske reenice
5 Izrine reenice
5 Zavisno-upitne reenice
5 Uzrono-izrina objekatska reenica
5 Izrino-adjektivne reenice
3.3.4.2. Relativna (adjektivna) reenica
5 Opte adjektivne klauze
5 Posesivne relativne klauze
5 Relativne klauze sa kvalitativnim znaenjem
5 Relativne klauze sa kvantitativnim znaenjem
5 Relativne klauze sa vremenskim znaenjem
5 Relativne klauze sa mjesnim znaenjem
5 Relativne klauze sa nainskim znaenjem
3.3.4.3. Vremenska reenica
5 Istovremenost (simultanost)
Dok
Kad
5 Raznovremenost
Anteriornost

26
27
27
27
28
29
29
29
29
29
30
30
30
30
31
31
32
32
32
32
33
33
33
33
33
34
34
34
34
34
35
35
35
35
35
35

Strana 42 od 42

Posteriornost
3.3.4.4. Uslovne reenice
3.3.4.5. Uzrone reenice
3.3.4.6. Posljedine reenice
3.3.4.7. Finalne (namjerne) i pseudofinalne reenice
5 Pseudofinalne reenice
5 Prave finalne reenice
Veznici
3.3.4.8. Nainske i poredbene reenice
3.3.4.9. Dopusne reenice (koncesivne, permisione)
3.3.4.10. Mjesne (lokalne) reenice
3.3.4.11. Eksceptivne reenice
3.3.4.12. Ekspektivne reenice

35
36
36
37
38
38
38
38
38
39
39
39
39

4) SADRAJ

40