Principi

upravljanja
rizikom

Copyright 2003 - 2008 AKAZ

Ovaj dokument predstavlja vlasnitvo AKAZ-a (Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH).
Namjenjen je za javnu objavu, njime se moe svako koristiti, na njega se pozivati, ali samo u originalnom
obliku, bez ikakvih izmjena, uz obavezno navoenje izvora podataka. Koritenje ovog dokumenta protivno
gornjim navodima, povreda je autorskih prava AKAZ-a, sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim
pravima BiH. Poinitelj takve aktivnosti podlijee kaznenoj odgovornosti.

Principi upravljanja rizikom

Definicije rizika:
Vjerovatnoa ili mogunost da se desi neto opasno, da doe do gubitka, povrede ili nekih drugih
nepovoljnih posljedica.
( Oxford Dictionary)
Vjerovatnoa da e se pojaviti neki nepovoljni dogaaj u navedenom vremenskom periodu ili
rezultati odreenog izazova ili mogunost postojanja vie od jednog ishoda.
(Royal Society Report on Risk, 1992)

Definicije upravljanja rizikom:

Identifikacija, analiza i ekonomska kontrola onih rizika koji predstavljaju prijetnju resursima,
ugledu ili mogunosti zarade u nekom preduzeu...
Disciplina koja se odnosi na osiguranje i kontrolu kvaliteta, koja ukljuuje aktivnosti iji je cilj
smanjenje na minimum nepovoljnih efekata gubitka po ljudske, fizike i finansijske resurse

ta je upravljanje rizikom?
Upravljanje rizikom u kontekstu zdravstvene zatite obuhvata klinike i neklinike slube.
Radi se o paljivom planiranju, kako bi se utvrdilo postojanje razliitih rizika koji su nerazdvojni od
procesa pruanja zdravstvene zatite.
Bradshaw M. 1998. IBC Conferences
Upravljanje rizikom je praksa u kojoj postoje procesi, metode i sredstva za upravljanje rizicima.
Upravljanje rizikom osigurava disciplinirano okruenje za proaktivno donoenje odluka u kojem se:

obavljaju razliite aktivnosti u organizaciji

vri kontinuirana procjena kako bi se utvrdilo ta bi moglo krenuti u neeljenom pravcu (rizici)
identificiraju rizici koji postoje
vri procjena tih rizika i to iz aspekta njihove mogue uestalosti, vjerovatnoe i ozbiljnosti
utvruje kojim rizicima treba posvetiti posebnu panju
eliminiraju rizici koji se mogu eliminirati
smanjuju efekti onih rizika koji se ne mogu eliminirati
primjenjuju strategije o postupanju s tim rizicima
uspostavljaju finansijski mehanizmi kojima e se apsorbirati finansijske posljedice onih rizika
koji preostaju

Principi upravljanja rizikom

Upravljanje rizikom doprinosi organizaciji na sljedei nain:

predstavlja vanu ulogu u osiguranju pruanja kvalitetne zdravstvene zatite i usluga koje su
sigurne za pacijente, osoblje i posjetioce.

olakava pruanje isplativih (cost-effective) usluga tako to eliminira ili smanjuje nepotrebne
trokove nastale usljed ispravljanja greaka ili propusta.

Cilj:
Zatititi korisnike zdravstvenih usluga tako to e se lokalizirati ili svesti na
minimum rizici koji su u vezi s dostizanjem ciljeva i to:

poduzimanjem samo onih aktivnosti za koje postoje odgovarajui resursi

spreavanjem nastanka propusta
osiguravanjem da se, kad se desi neki propust, poduzmu koraci na njegovom rjeavanju s
minimalnim nepovoljnim posljedicama
procjenom poznatih okolnosti koje mogu imati utjecaja na uspjeh bilo koje nove aktivnosti.
Izaberu se samo one aktivnosti kod kojih postoji velika vjerovatnoa uspjeha
praenjem kontinuiranih aktivnosti i resursa koji su na raspolaganju u odnosu na okolnosti koje
se mijenjaju i koje imaju utjecaja na te aktivnosti
izradom politika koje se odnose na izbor osoblja, zapoljavanje, obuku i razvoj, te jasnim
definiranjem opisa posla za sve uposlene.

Rizik nikad neemo eliminirati, ali ga moemo smanjiti na na minimum i njime

upravljati.
Potreba za upravljanjem rizikom:
Pored toga to su po zakonu duni da obezbijede sigurno okruenje koje ne predstavlja rizik,
veina lanova osoblja eli, kao pojedinci, da vide da je praksa na njihovom radnom mjestu sigurna
i da nije tetna po okoli. Oni lanovi osoblja koji preuzimaju rizik ine to vjerovatno zato to ga
nisu svjesni, a ne zato to ga pasivno prihvataju.

Copyright 2003-2008 AKAZ

Principi upravljanja rizikom

Obim i odgovornosti upravljanja rizikom:

Upravljanje rizikom, u sutini, obuhvata sve aspekte smanjenja na minimum izlaganja opasnosti,
kako klinike tako i neklinike prirode. Obino dvije osobe upravljaju ovim aspektima u organizaciji.
Direktor bolnice ili doma zdravlja se imenuje osobom odgovornom za osiguranje pridravanja
politika, procedura i mehanizama upravljanja rizikom uspostavljenih u toj organizaciji. To se obino
navodi u strategiji upravljanja rizikom ili opisu posla te osobe.
Trebalo bi takoer imenovati koordinatora klinikog rizika koji se odnosi na zdravlje i sigurnost. U
nekim sluajevima bi to mogla biti ista osoba, meutim osoba koja je zaduena za zdravlje i
sigurnost je obino nekliniki, tehniki profesionalac. Glavna osoba zaduena za kliniki rizik je
obino neki kliniki profesionalac (medicinska sestra ili doktor). Individualne odgovornosti ovih
osoba bi trebalo da budu navedene u njihovom opisu posla ili u relevantnim strategijama. Glavna
osoba koja je zaduena za kliniki, kao i ona za nekliniki rizik bit e odgovorna za predsjedavanje
relevantnim komisijama i izvjetavanje generalnom direktoru.
Svim uposlenim bi trebalo dati na znanje koji su to rizici koji se odnose na njih. Trebalo bi ih
takoer informirati o politikama i procedurama koje imaju utjecaja na njihov posao i ta bi oni trebali
poduzimati u svom radu kako bi se pridravali tih politika i procedura. Pored toga, u opisu posla bi
trebalo utvrditi odgovornosti svih lanova osoblja koje se odnose na izvjetavanje o identificiranim
rizicima i nepovoljnim dogaajima u skladu s politikom te organizacije.

Predloena struktura implementiranja:

O ovome se moe razgovarati na nivou svake zdravstvene organizacije i ona zavisi od veliine i
strukture te organizacije, od organizacijske strukture i trenutnih odgovornosti pojedinaca. Nakon
toga bi se moglo razgovarati o strukturi relevantnih komisija / foruma, te imenovati pojedince koji e
biti odgovorni za implementiranje na nivou odjela.

Ciljevi upravljanje rizikom:

identificirati rizike, izvriti njihovu procjenu, a zatim ih eliminirati ili smanjiti na prihvatljiv nivo
uspostaviti sisteme i procedure koje e se baviti identificiranim rizicima i to na proaktivan nain
smanjiti direktni utjecaj ili posljedice i trokove incidenata koji se i dalje deavaju, tako to e se
uspostaviti efikasne procedure rjeavanja incidenta
zatititi prostorije bolnice ili organizacije primarne zdravstvene zatite i njihovo osoblje od
krivinog gonjenja

Na upravljanje rizikom ne bi trebalo gledati kao na negativni koncept. On ne bi trebao rezultirati

defanzivnom medicinom i ne radi se o ograniavanju klinike slobode i suda. Upravljanje rizikom
bi trebalo koristiti da se osvijetle nedostaci u upravljanju i klinikim sistemima koje moda treba
poboljati.

Vrste rizika
Rizik od povrede (osoblja, pacijenata ili ire zajednice)
Finansijski rizik
Rizik od gubitka ugleda
Rizik od tubi
Rizik po kvalitet usluga koje se pruaju
Rizik po okolinu

Copyright 2003-2008 AKAZ

Principi upravljanja rizikom

Principi upravljanja rizikom;

Postoje etiri osnovna elementa:

Identificiranje
Analiza
Kontrola
Finansiranje

Identificiranje:

ta bi moglo krenuti kako ne treba?

Kako bi moglo doi do toga?
Kakve bi mogle biti posljedice?

Napravite poetnu anketu koristei intervjue, upitnike, posmatranje, kao i pregled trenutne prakse u
odnosu na postojee politike, procedure, obrasce za izvjetavanje o incidentima ili nesreama i
albe.

Analiza:
Kad se rizici identificiraju, potrebno ih je analizirati kako bi se utvrdilo:

Koliko se esto mogu desiti ?

Koliko bi mogli kotati?
Koliko bi ozbiljne mogle biti posljedice?

Copyright 2003-2008 AKAZ

Principi upravljanja rizikom

Kontrola rizika:
Kad se rizici identificiraju i analiziraju, neophodno je razmotriti kako se mogu kontrolirati:

Kako se mogu eliminirati?

Kako se mogu izbjei?
Kako se moe smanjiti vjerovatnoa da e se javiti?
Kako se mogu smanjiti njihovi trokovi?

Finansiranje rizika:
ak i kad su poduzete razumno praktine mjere s ciljem eliminiranja ili smanjenja rizika, uvijek e
ostati neki rizik kojim se treba pozabaviti. Organizacija onda mora razmotriti kako e snositi
trokove tog ostatka rizika.

Identificiranje i upravljanje rizicima:

Uopeno govorei, upravljanje rizikom koji se odnosi na zdravlje i sigurnost je najvie proaktivno
ukoliko se vre procjene rizika koji se odnose na okolinu i hemikalije tetne po zdravlje zajedno sa
slubama za medicinu rada, zapoljavanje osoblja, te programima za uvoenje u slubu i za
kontinuiranu obuku. Procjene klinikog rizika, kao naprimjer rizik od anestezije, rizik od dekubitusa,
procjene radi tromboze dubokih vena se vre za svakog pojedinanog pacijenta. Meutim, trebalo
bi uspostaviti sisteme praenja i evaluiranja nepovoljnih dogaaja po pacijenta kad se oni dese.
Ove podatke bi zatim trebalo retrospektivno sakupljati na jednom mjestu kako bi se utjecalo na
izmjene, naprimjer, protokola za kliniki tretman / uputstava za rad / klinikih procedura i vodilja i
puteva integrirane zdravstvene zatite.

Potrebno je da svi odjeli izvre opu procjenu rizika (u skladu sa politikom).

Osoblje koje vri procjene rizika bi trebalo proi odgovarajuu obuku.
Na svim odjelima e se vriti godinja procjena rizika od tetnih hemikalija.
Nesree i incidente bi trebalo analizirati i o njima izvijestiti komisiju za zdravlje i sigurnost.
Generalni direktor organizacije bi trebalo da prati odgovore u anketama o zadovoljstvu
pacijenta, kao i odgovore na pismene i usmene albe.
Struno tijelo u bolnici bi trebalo da u sklopu tromjesenih izvjetaja o provjeri klinikog
kvaliteta dobiva i podatke o nepovoljnim dogaajima. To bi se moglo odvijati na nivou glavnog
konsultanta za svaku disciplinu, meutim, trebalo bi definirati mehanizam za prikupljanje
podataka za cijelu bolnicu, tako da se oni mogu analizirati i poslati izvjetaj o tome upravnom
odboru bolnice.

Upravljanje klinikim rizikom:

Definicija:

Sistem upravljanja rizikom koji obuhvata i nain na koji se sakupljaju razliiti elementi, kao
naprimjer nepovoljni dogaaji, albe i zahtjevi za obeteenjem, te nain na koji je taj sistem
povezan s ostalim aktivnostima na upravljanju, naprimjer provjerom klinikog kvaliteta,
vodiljama, pregledom kvaliteta klinikog puta i analizom varijacija.

Sistemi upravljanja, naprimjer, sljedeim oblastima (ukoliko je to podesno): prevencijom,

rjeavanjem sluajeva, zapisivanjem, praenjem, analizom trendova, izvjetavanjem,
aktivnostima na ispravljanju i irenjem znanja o riziku i nauenim lekcijama o:

albama
zahtjevima za obeteenjem
nepovoljnim dogaajima u kojima nije bilo tete po pacijenta
kritinim incidentima / dogaajima nepovoljnim po pacijenta

Copyright 2003-2008 AKAZ

Principi upravljanja rizikom

incidentima po zdravlje i sigurnost

bolnikoj infekciji

Procjene rizika
Kad budete vrili procjenu rizika, prisjetite se da nesree uzrokuju ljudi i ono
to oni rade; nesree se ne deavaju same od sebe.
Trebalo bi napraviti procjenu rizika koja se odnosi na odreenu radnu aktivnost na takav nain da
bude lako razumljiva ljudima na koje se odnosi. Treba voditi lokalnu evidenciju o ovim procjenama
na radnom mjestu, kao i povremenim pregledima kako bi se osiguralo da svaka ta procjena bude
relevantna za radnu aktivnost na koju se odnosi. Sve procjene rizika bi trebalo pregledati bar
jednom godinje.
Definicije
Opasnost:

Sve to moe izazvati povredu

Rizik:

je mogunost, vea ili manja, da e neko biti povrijeene kao rezultat neke
opasnosti.

Near Miss

je incident koji se desio, ali u kojem nije bilo, ali je moglo biti tete po pacijenta.

Nepovoljni
dogaaj

Nepovoljni dogaaj je incident u kojem je dolo do tete po pacijenta

Copyright 2003-2008 AKAZ

Principi upravljanja rizikom

Identificiranje opasnosti:

Proetajte nekim radnim mjestom i pogledajte ta bi moglo dovesti do tete ili povrede;

Postavite pitanje kad bi.. kad bi dolo do poara, kad bi nestalo struje, kad bi se ovaj
citotoksini lijek prosuo... Ovaj spisak je naalost beskonaan;

Usmjerite panju na ono to vi vidite kao znaajnu opasnost;

U proces procjene ukljuite sve lanove osoblja koji rade na tom radnom mjestu.

Ko bi mogao biti povijeen?

Razmislite o tome koji bi ljudi mogli biti povrijeeni. To moe/mogu biti:

Lokalno osoblje i osoblje za podrku
Posjetioci
Vanjski saradnici zdravstvene organizacije
Osoblje koje radi na odravanju
Pacijenti
Ostale osobe koje rade na tom radnom mjestu
Osoblje
Neiskusno osoblje
Osobe koje rade same na tom radnom mjestu

Napravite evaluaciju rizika:

ak i nakon to se poduzmu odreene mjere opreza, obino ostaje jo poneki rizik;

Odluite da li je rizik koji je preostao velik, srednji ili mali;

Da li ste uradili sve to je zakonski propisano;

Da li ste uradili sve to je razumno praktino kako biste odrali sigurnost na vaem radnom
mjestu;

Odluite da li su postojee mjere opreza odgovarajue ili bi trebalo uraditi vie.

Ako ustanovite da postoji rizik:

Postavite sljedea pitanja:

Da li mogu ukloniti rizik u potpunosti?
Da li postoji manje rizina opcija?
Da li mogu premjestiti rizik?
Da li mogu onemoguiti ili smanjiti pristup opasnosti?
Da li mogu organizirati rad tako da smanjim izloenost opasnosti?
Da li mogu izdati opremu za linu zatitu (ovo se mora razmatrati kao posljednja a ne kao prva
opcija)

Najee opasnosti na radnom mjestu:

Mogunost da se neko oklizne, spotakne o neto ili padne
Poar
Copyright 2003-2008 AKAZ

Principi upravljanja rizikom

Hemikalije
Pokretni dijelovi aparata
Vozila
Struja loe instalacije
Praina
Isparavanja
Runo upravljanje
Loe osvjetljenje
Ekstremne temperature
Voenje evidencije o nalazima

Zapiite koje su to signifikantne opasnosti (u dodatku se nalazi jedan primjer) i mjere koje treba
poduzeti da bi se ti rizici kontrolirali;

Provjerite da li je izvrena odgovarajua provjera radne sredine /aktivnosti i i da li su ukljuene

sve osobe na koje bi te aktivnosti mogle imati utjecaja;

Provjerite da li ste se pozabavili svim signifikantnim opasnostima, uzimajui u obzir broj ljudi na
koje bi se to moglo odnositi;

Provjerite da li su sve mjere opreza razumne i da li je/su preostali rizik/rizici nizak/niski;

Procjene bi trebale biti podesne i dovoljne, a ne savrene;

Sauvajte pisani obrazac za procjenu radi reference u budunosti;

Provjerite da li su o nalazima procjene obavijeteni svi na koje se oni odnose;

Napravite pregled trenutnih uputstava za rad / vodilja / procedura, jer su moda ve poduzete
odreene procjene rizika i ti dokumenti sadre nalaze i odreene mjere kontrole.

Moda e za odreeni dio posla u kojem se sline ili identine aktivnosti izvravaju na veem
broju lokacija ili u veem broju sluajeva biti podesnije izvriti generiku procjenu, koja e se
koristiti kao dodatak efikasnom implementiranju i pridravanju propisa.

Pregled procjena
Bit e potrebno da generalni direktor, u konsultaciji s osobom odogovornom za zdravlje i sigurnost,
kao i glavnim kliniarom, ukoliko to bude potrebno, izvri pregled odreene procjene rizika:

ukoliko postoji razlog sumnji da ta procjena nije vie vjerodostojna. To moe postati oigledno
ukoliko se desi neki nesretan sluaj, ukoliko doe do podnoenja albe ili naruavanja zdravlja
neke osobe;

ukoliko je dolo do znaajnih promjena stvari na koje se procjena odnosi. To se moe desiti
uvoenjem nekog novog ili revidiranog procesa ili nove opreme;

jer je povremeni pregled procjena dobra praksa. Pregled bi trebalo napraviti jednom godinje;

kako bi se osiguralo da o bilo kakvim promjenama ili dopunama procjena budu obavijeteni svi
oni kojih se to tie;

jer dokumentacija za podrku, kao to su procedure / uputstva o radu i slino treba da

odraava izmjene i dopune u radu.

Copyright 2003-2008 AKAZ

Principi upravljanja rizikom

Nekoliko primjera:
Potencijalni rizik

Preventivne mjere / mjere rjeavanja

Nestanak elektrine
energije

Zdravlje i sigurnost na
radu

Snabdijevanje gasom i
kvar na kotlu

Prestanak snabdijevanja
vodom
Poar

Kraa, vandalizam,
mogue prijetnje osoblju

Odavanje povjerljivih
informacija
Neupotrebiva kuhinja

Kvar telefonskih linija

Osoblje koje radi neto za

ta nije struno

Agregat i zalihe odreene za osnovno osvjetljenje,

komunikaciju i opremu za podrku
Procedure za podrku kojim se utvruju odgovornosti
Procedura evakuacije pacijenata u sluaju dugotrajnog
prestanka snadbjevanjem el.en.
Obuka o manuelnom radu
Politika o odlaganju otpada, obuka i pregled kvaliteta
Program procjene rizika i program procjene substanci tetnih
po zdravlje (COSHH)
Operateri na aparatima sa vizuelnim prikazom (VDU)
Dokumentirane procedure
Uspostavljeni ugovori o odravanju
Procedura evakuacije pacijenata u sluaju dueg prestanka
snabdijevanja
Vlasititi rezervoar?
Ureen nain snabdijevanja vodom iz tog rezervoara
Bolnike politike i procedure
Protivpoarna obuka i svijest o poaru kod svih lanova osoblja
Testiranje pokretnih elektrinih ureaja
Planirani program preventivnog odravanja
Procjene rizika koji se odnosi na sigurnost
Politika o fizikom obezbjeenju
Vanjske kodirane sigurnosne brave?
Sistemi kontrole ulaska van radnog vremena?
Sistem nonog nadgledanja?
Vanjska rasvjeta?
Dugme za sluaj opasnosti na visokorizinim odjelima, kao npr.
hitna sluba i farmacija?
Pregled prije zapoljavanja
Program uvoenja u slubu
Planovi individualne obuke i razvoja
Godinje procjene
Standardi za kliniku praksu
Vodilje za kliniku praksu / uputstva za rad
Nabavka odgovarajue klinike opreme
Procjena strunosti
Politika bolnice
Podizanje svijesti o tome prilikom uvoenja u slubu
Procedure ishrane u bolnici u sluaju nemogunosti upotrebe
kuhinje, dugorone i kratkorone
Rezervna telefonska linija prema vanjskom telefonskom
sistemu?
Ugovori o odravanju
Procedure u bolnici

Potencijalni rizik

Preventivne mjere / mjere rjeavanja.

Kontaminacija hrane u
kuhinji

Copyright 2003-2008 AKAZ

Pregled osoblja prije zapoljavanja

Obuka osoblja o manipuliranju i pripremi hrane
Izvjetava se o svim nesretnim sluajevima / incidentima
Provjera isporuke na osnovu politike o isporuci gotovih jela
Provjere temperature u skladitima hrane
Politika odlaganja otpada

Principi upravljanja rizikom

Prijetnja bombom
Kvar najvanije opreme

tetne supstance

Kvar kompjuterskog
sistema
Otpad

Prevara ili nepotenje od

strane osoblja
Bolnika infekcija

Kvar autoklava

Politika bolnice
Planirani program preventivnog odravanja
Rezervna oprema
Ugovori o servisiranju
Mehanizmi izvjetavanja
Vri se godinja procjena tetnih hemikalija
Na raspolaganju oprema za linu zatitu
Procjenjuje se potencijalni rizik kod svih novih proizvoda
Politika i procedure o tetnim hemikalijama
Rezervne trake za snimanje dokumenata?
Ugovori o odravanju slube
Politika spaavanja u sluaju kvara kompjuterskog sistema
Odgovarajui kontejneri za otre predmete i kliniki otpad
Na sav kliniki otpad se lijepi etiketa i stavlja privjesak s
oznakom
Osoblje obueno iz oblasti upravljanja klinikim otpadom
Na raspolaganju zatitna odjea
Pregled stanja otpada
Uspostavljene finansijske procedure za praenje i pregled
Osoblje i komisija za kontrolu infekcije
Program mikrobiolokog praenja
Svijest osoblja i obuka prilikom uvoenja u slubu, kao i trajna
obuka
Pregled kvaliteta klinike prakse
Politike i procedure o kontroli infekcije
Na raspolaganju dovoljan broj paketa i kolica?
Procedure pozajmljivanja instrumenata iz drugih bolnica?

Ovaj spisak je zapravo vrlo kratak spisak primjera, to nije sve, iskljueno je jo mnogo elemenata
upravljanja rizikom o kojima treba razmisliti. Potrebno je napraviti zvaninu procjenu rizika za sve
stavke navedene u tabeli, kao i za mnoge druge, pri emu e se identificirati vjerovatnoa rizika,
uestalost izloenosti odreenom riziku, potencijalni gubici i mjere kontrole kako bi se rizik
eliminirao ili sveo na minimum.

Copyright 2003-2008 AKAZ

10

Principi upravljanja rizikom

Pored ovoga, trebalo bi identificirati, napraviti procjenu i izvijestiti o elementima klinike procjene
rizika, provjeri klinikog kvaliteta i dogaajima koji su nepovoljni po pacijenta. Ti elemetni bi trebalo
da ine sastavni dio mehanizama retrospektivne provjere klinikog kvaliteta. Dokazi o prikupljanju
podataka, kao i o tome da su nalazi rezultirali promjenom klinike prakse bi trebalo da budu
oigledni.

Pitanja koja bi trebalo postaviti

Da li menadment/specificirano osoblje vri procjene rizika i da li redovno prati rizik?

Da li su obuhvaeni svi poslovi, radnici i sve opasnosti?
Da li su obuhvaeni rizici za osobe koje nisu stalno zaposlene, klijente, pacijente,
posjetioce itd?
Da li procjene vri struno osoblje, koje posjeduje znanje iz oblasti zdravlja i sigurnosti,
znanje o poslu koji se obavlja i o klinikom riziku?
Da li se vodilo rauna o bilo kakvim onesposobljenjima osoblja?
Da li su u procjene ukljueni predstavnici Sigurnosti i zatite na radu?
Da li su predstavnicima Sigurnosti i zatite na radu date kopije rezultata procjene?
Da li procjena obuhvata sve potrebne preventivne i zatitne mjere?
Da li su te kontrole neophodne?
Da li se procjene odravaju redovno (npr. jednom godinje) i onda kad doe do promjena u
radu?
Da li se prikupljaju svi podaci o procjeni rizika i da li se alju izvjetaji generalnom direktoru
organizacije?

Nekoliko specifinih oblasti kojih treba biti svjestan:

Nesretni sluajevi i incidenti (kliniki i nekliniki)

Mora biti uspostavljen jedan sveobuhvatan sistem izvjetavanja, koji razumiju svi lanovi osoblja.
Tamo gdje se mora izvriti istraga nekog nesretnog sluaja / incidenta, to se mora dokumentirati,
zajedno s imenima / datumima i detaljima o poduzetim aktivnostima.
Detaljni izvjetaji i analize trendova se daju menaderima da bi se na osnovu njih mogle poduzeti
odreene aktivnosti. O njima se raspravlja na sastancima komisija za upravljanje rizikom ili za
zdravlje i sigurnost.

albe

Sistem albi mora biti na raspolaganju svim pacijentima, ukljuujui ambulantne pacijente,
posjetioce, osoblje, itd. Informacije za pacijente o tome kako da se ale moraju biti na raspolaganju
u svim dijelovima zdravstvene organizacije. albe koje se jednom prime moraju se rjeavati na
nain koji propisuje Politika postupanja po albama; (koja mora biti na raspolaganju i aurirana). Bit
e potrebni dokumentirani dokazi o vremenu koje je bilo potrebno za razrjeavanje albe, zatim o
poslanim pismima ili bilo kakvim istragama.

Praenje nepovoljnih dogaaja

Kontrola infekcije / povratak u operacionu salu / incidenti s lijekovima, itd. Dokumentirani dokazi o
tome na koji nain se ti dogaaji prate, koje su promjene u radu / politikama napravljene, na koji
nain se procjenjuju te promjene (zatvaranje kruga).

Poznavanje politika i procedura

Mora postojati sistem unutar bolnice kojim e se osiguati da sve politike i procedure budu na
raspolaganju relevantnom osoblju, da osoblje bude svjesno izmjena, auriranja ili dopuna. Sistem
pregleda procedura bi trebalo da uzima u obzir bilo kakve izmjene zakona ili prakse. Sve politike i
procedure odraavaju trenutnu praksu i zasnivaju se na dokazima.

Copyright 2003-2008 AKAZ

11

Principi upravljanja rizikom

Komponente upravljanja rizikom

Ope upravljanje rizikom

Politike i procedure
Rjeavanje albi i zahtjeva za obeteenjem
Procjene rizika
Planovi za sluaj incidenata veeg obima (vanjskih i unutranjih)
Zdravlje i sigurnost
Zatita od poara
Sistemi i oprema za zatitu od poara
Obuka iz zatite od poara
Poar
Kontrola infekcije
Obuka osoblja
Upravljanje kontrolom infekcije
Odlaganje otpada
Prostorije, zgrade i oprema
Sigurnost
Strategija i komunikacije
Mjere sigurnosti
Ljudi razvoj osoblja i edukacija
Ljudi podrka osoblju
Ukljuivanje aktera

ta trebate uraditi:
Upravljanje rizikom e uzeti u obzir bilo koju oblast mogueg rizika unutar bolnice /organizacije za
bilo kojeg pacijenta /lana osoblja / posjetioca / izvoaa radova, itd., za bilo koju osobu ili imovinu.
Bolnica e morati da demonstrira da je uspostavljena dovoljna zatita kako bi se identificirani rizici
sveli na minimum. Kad se rizik identificira, neophodno je osigurati da budu poduzeti svi koraci koji
se odnose na procjenu rizika, izmjene prakse, edukaciju osoblja, pisanje procedura, itd. Bit e
potrebno napraviti ponovnu procjenu rizika, kako bi se osiguralo da su izmjene efikasne.
Bilo kakvi dokumentirani dokazi koji se naprave za bilo koji aspekt upravljanja rizikom moraju biti
datirani, itko potpisani i priloeni u periodu specificiranom za pregled. Tamo gdje su razvijeni
akcijski planovi i datumi o zavretku, oni se moraju pregledati u zadatom periodu. Tamo gdje se
preporuuju dodatne aktivnosti, one moraju biti specificirane.
Slijedi nekoliko primjera naina i formulara za procjenu zdravlja i sigurnosti. Ne postoji jedinstven
formular, budui da svaka organizacija treba da napravi onakav formular koji e biti podesan za
njihovu lokalnu primjenu. Obim i sadraj procjene bi trebalo da odgovara organizaciji, naprimjer,
procjena za bolnicu e biti drugaija od one za organizaciju primarne zdravstvene zatite.

Copyright 2003-2008 AKAZ

12

Principi upravljanja rizikom

Opa procjena rizika na radnom mjestu

Zadatak koji se procjenjuje:
Mogui rizik:
Potpis:
Maksimalni mogui
Uestalost izloenosti
gubitak (koji se odnosi Broj osoba koje mogu
ili kontakta s
na rad)
biti izloene riziku bilo
opasnou (koliko
(najgori koji se moe
kad
esto se deava)
desiti)
vrijednost
vrijednost
maksimalnog
vrijednost broja
uestalosti
mogueg gubitka
osoba (BO)
izloenosti (UI)
(MMG)
neuestalo
0,1
smrtnost
15
12
1
trajno tee
godinje
0,2
8
37
2
oboljenje
/povreda
tee oboljenje
4
8 15
4
mjeseno
1,0
/povreda
privremeno
sedmino
1,5
2
16 50
8
tee oboljenje
/povreda
manje oboljenje
dnevno
2,5
1
12
> 50
/povreda
Ukupan rezultat
svakih sat
vrijednosti
4,0
ubodna rana
0.5
vremena
opasnosti (VO)
=
ogrebotina
konstantno
5,0
0.1
/modrica

Mjesto:
Odjel:
Datum:
Vjerovatnoa
izlaganja ili kontakta s
opasnou
(vjerovatnoa da e
se desiti)
vrijednost
vjerovatnoe
izloenosti (VI)
nije mogue

nije vjerovatno

mogue

podjednake
anse
50:50

vjerovatno

vrlo vjerovatno

sigurno

1.
2.

Zaokruite nivo na kojem se rizik procjenjuje u svakoj od etiri kolone vrijednosti koje se
odnose na ovaj zadatak.
Izraunajte broj koji oznaava vrijednost opasnosti koristei sljedeu jednainu:
vjerovatnoa izloenosti (VI) x uestalost izloenosti (UI) x
maksimalni mogui gubitak (MMG) x broj osoba (BO) = broj koji oznaava vrijednost
opasnosti (VO)
VO

01
15
5 10
10 50
50 100
100 500
500 1000
> 1000

Copyright 2003-2008 AKAZ

rizik
prihvatljiv
jako nizak
nizak
signifikantan
visok
vrlo visok
ekstreman
neprihvatljiv

aktivnosti / ciljni datumi

kako bi se smanjila VO
prihvatiti rizik
u roku od godine dana
u roku od 3 mjeseca
u roku od mjesec dana
u roku od jednog dana
odmah
odmah
zaustaviti aktivnost dok se rizik
znaajno ne smanji

13

Principi upravljanja rizikom

Kratki pregled procjene rizika
Radna aktivnost:

Osobe izloene:

Referentni broj:

Broj osoba
izloenih
riziku

Mjesto:

Uposlenici: (oznaite ako je primjenljivo)

Ostali radnici:( oznaite ako je primjenljivo)
Javnost: (oznaite ako je primjenljivo)
Kontrolirana
stavka
Dokumenti

Detalji kontrolnih mjera

Procedure itd:
Informacije
Uputstva
Obuka
Supervizija
Pristup
Okruenje
Hitni sluajevi
Komunikacije
COSHH (Kontrola
opasnih supstanci)
Oprema za linu
zatitu
Ostale procedure

Copyright 2003-2008 AKAZ

14

Principi upravljanja rizikom

Kratki pregled procjene rizika

Datum procjene:
Aktivnost / zadatak

Specifino podruje rada:

Opasnosti

Vjerovatnoa
1 do 3

Ozbiljnost
1 do 3

Faktor
rizika

Uspostavljene
kontrole

Dodatne kontrole
potrebne

Pregled izvrio/la:
Vjerovatnoa
vjerovatno
mogue
nije vjerovatno

Copyright 2003-2008 AKAZ

Ozbiljnost
3
2
1

kritino
ozbiljno
manje ozbiljno

Faktor rizika
3
2
1

nizak rizik
srednji rizik
velik rizik

13
4
69

15

Principi upravljanja rizikom

Izvjetaj o istrazi incidenta

Odjel:
Mjesto incidenta:
Datum deavanja incidenta:
Potencijalna ozbiljnost:

Vrijeme deavanja incidenta:

veoma ozbiljan

Vjerovatnoa ponovnog deavanja incidenta:

velika

ozbiljan

manje ozbiljan

srednja

mala

Opis naina na koji se incident desio:

Neposredni uzroci: koje su okolnosti izazvale dogaaj?

Sekundarni uzroci: (ljudski, organizacijski, ili faktori koji se odnose na posao)

Aktivnosti na rjeavanju / preporuke za spreavanje ponovnog deavanja incidenta:

Potpis istraitelja:

Copyright 2003-2008 AKAZ

Datum:

16

Principi upravljanja rizikom

Slijedi nekoliko primjera dogaaja nepovoljnih za pacijente koji se mogu pratiti i

evaluirati. Treba jo jednom istai da e biti potrebno identificirati pojave specifine
za objekte primarne zdravstvene zatite.
Prostorije opeg odjela
Nepovoljni dogaaj
Neplanirani ponovni prijem u roku od 7 dana od otpusta
Neplanirani povratak u operacionu salu
Postoperativni infarkt miokarda
Postoperativni cerebro-vaskularni incident
Embolija plua
Tromboza duboke vene
Premjetaj u drugu bolnicu / jedinicu
Reakcije na transfuziju
Smrtnost / neoekivana smrt
Varijacije u odnosu na oekivanu duinu leanja
Pacijent samovoljno napustio ustanovu
Neplanirana druga operacija u roku od 6 sedmica od inicijalne operacije
Greka u davanju lijekova
Incidenca dekubitusa
Nepovoljna reakcija na lijek
Signifikantna hemoragija
Lijekovi izdati / propisani van indikativnog podruja lijeka
Neispravnost opreme
Neoekivana poviena tjelesna temperatura koja traje due od 72 sata
Neplanirani / hitni prijem na intenzivnu njegu
Postoperativne dislokacije
IV hematom / flebitis
MRSA
Odluka da se pacijent iz dnevne hirurgije zadri u bolnici
Kardio respiratorni arest

Copyright 2003-2008 AKAZ

Broj

17

Principi upravljanja rizikom

Operacione sale
Nepovoljni dogaaj
Netano brojanje tufera
Okrnjeni / izgubljeni zubi kao rezultat intubacije
Pacijent se oporavlja due od jednog sata
Signifikantne fluktuacije krvnog pritiska ( 40 mmHg ili vie)
Ponovna intubacija
Postpunkciona glavobolja
Pareza
IV hematom / flebitis
Neplanirani premjetaj na intenzivnu njegu
Greka u davanju lijeka
Nepovoljna reakcija na lijek
Kvar opreme
Premjetanje u drugu bolnicu/odjel
Signifikantna hemoragija
Kardio-respiratorni arest
Operativni mortalitet
Reakcija na transfuziju
Pacijent s MRSA
Pad pacijenta
Oteenje organa u toku hirurke procedure
Lijekovi izdati van indikativnog podruja lijeka
Hirurko strano tijelo in situ
Opekotina od dijatermije

Copyright 2003-2008 AKAZ

Broj

18

Principi upravljanja rizikom

Neplanirani povratak u operacionu salu

[ u periodu od 48 sati do 6 sedmica od inicijalne operacije ]
Ime pacijenta:
Broj bolnice:
Datum inicijalne procedure:
Inicijalna hirurka procedura:

Vrijeme i datum kad je pacijent vraen u OS:

Razlog vraanja u OS:

Procedura izvrena drugi put:

Ishod:

Copyright 2003-2008 AKAZ

19

Principi upravljanja rizikom

Praenje minimalne invazivne hirurgije

Popunjava se u sluaju ako nastanu problemi u toku minimalnih invazivnih procedura (MIP)
Inicijalne dijagnoza / razlog za MIP:

Planirane/izvrene procedure:

Specifine intra-operativne komplikacije:

Da li je odluka da se primijeni veliki hirurki tretman bila neophodna ?

Da [

] Ne [

Nedostatak instrumenata, ukoliko je postojao:

Ishod:

Copyright 2003-2008 AKAZ

20

Principi upravljanja rizikom

Prikupljanje podataka o minimalnoj invazivnoj hirurgiji

Broj

Period od 1.
januara tekue
godine do
tekueg datuma

Ukupan broj pacijenata

Odluka da se primijeni veliki hirurki tretman
Hemoragija
Anatomska abnormalnost
Potekoa anatomske vizualizacije
Postoperativna una fistula
Oteenje kanala
Kamenci kod priroenog proirenja une kesice/unih kanala
Oteenje drugih struktura:

Nedostatak instrumenata
Specifine intraoperativne komplikacije:

Copyright 2003-2008 AKAZ

21

Principi upravljanja rizikom

Neplanirani ponovni prijem u roku od 7 dana od dana otpusta / prijema ili

premjetanja na drugi odjel / intenzivnu njega
Ime pacijenta
Broj bolnice
Klinika specijalnost
Neplanirani ponovni prijem u roku od 7
dana od dana otpusta
Datum otpusta iz bolnice
Datum ponovnog prijema
Razlog ponovnog prijema
Neplanirani prijem / transfer na drugi
odjel / intenzivnu njegu
Upuen iz npr.
Slube za hitnu pomo
Odjela
Operacione sale
Direktni prijem
Dijagnoza po prijemu u bolnicu
Dijagnoza / razlog prijema na intenzivnu
njegu
Datum prijema
Ishod npr.
Premjetanje na odjel
Premjetanje na odjel za intenzivnu njegu
Premjetanje u drugu bolnicu
Smrt pacijenta

Copyright 2003-2008 AKAZ

22

Principi upravljanja rizikom

Mikrobioloko praenje

Vrsta uzorka

Ukupan broj
poslan u
laboratoriju

Ukupan broj
pozitivnih
kultura

Period od 1.
januara tekue
godine do
tekueg
datuma

Uzimanje uzorka urina kateterom

Uzimanje uzorka urina iz srednjeg mlaza
Bris rane
Hemokulture
Sputum
MRSA pregled
Centralni venski kateter / Hickman
Visoki bris vagine
Stolica
Epiduralni uzorak
Uzorak s mjesta insercije suprapubinog katetera
Uzorak s mjesta gastrostome
Pleuralni aspirat
Zglobni aspirat
Koa
Tenost iz drena rane
Bronhijalni ispirak
Uzorak sa zatitne odjee i opreme
Ostalo:

Copyright 2003-2008 AKAZ

23

Principi upravljanja rizikom

Obrazac za praenje incidenata koji se odnose na

lijekove
Molimo Vas popunite svaki put sve detalje i navedite to je vie detalja mogue. Nemojte odgaati
izvjetavanje ako neki detalji nisu poznati.

Izvjetavanje o incidentima s lijekovima / davanjem

lijekova
Formular popunio:
Titula/funkcija:

Datum:

Odjel / sluba:
Ime pacijenta:
Broj bolnice:
Klinika specijalnost:
Detalji u vezi s izdavanjem lijekova:

Incident s lijekom otkrio:

Datum i vrijeme kad je incident otkriven:
Ko je obavijeten:
Datum i vrijeme kad je obavijeteno o incidentu:
Poduzete aktivnosti:

Strana 1 od 3

Copyright 2003-2008 AKAZ

24

Principi upravljanja rizikom

Obrazac za praenje incidenata koji se odnose na

lijekove
Izvjetavanje o nepovoljnim reakcijama na lijekove /
transfuziju
Lijek/jedinica krvi na koji/koju se sumnja: (Ime proizvoaa i serijski broj)
Put administracije:

Dnevna doza:

Datum kad je lijek/transfuzija data:

Datum prestanka davanja:

Terapeutske indikacije:

Ostali propisani lijekovi / doza i uestalost:

Reakcija na koju se sumnja: (opis)

Datum kad je reakcija poela:

Datum kad je reakcija zavrila:

Kliniki ishod:

Strana 2 od 3

Copyright 2003-2008 AKAZ

25

Principi upravljanja rizikom

Obrazac za praenje incidenata koji se odnose na

lijekove
Lijekovi pripisani / dati van indikativnog podruja
lijeka:
Naziv propisanog / datog lijeka /doze /uestalosti:

Terapeutske indikacije:

Ime kliniara koji je propisao / dao lijek:

Strana 3 od 3

Copyright 2003-2008 AKAZ

26

Principi upravljanja rizikom

Obrazac za evidenciju o reanimaciji:

Ime pacijenta:
Broj bolnice:
Dijagnoza po prijemu:
Datum i vrijeme reanimacijske procedure:

Inicijalni ritam:
Osoblje prisutno:

Lijekovi dati / put administracije:

Intravenozna tenost koja je data:

Broj i napon okova kod direktnog pranjenja tokom defibrilacije srca (DC okovi):

Ishodni i zavrni ritam:

Copyright 2003-2008 AKAZ

27

Copyright 2003-2008 AKAZ

Oekivana
smrt

Mrtvozornik
koji je
obavijeten i
rezultat
obdukcije

Broj
postoperativn
ih dana do
asa smrti

Datum kad je
nastupila smrt

Uraeni
hirurki
zahvat i
datum
operacije

Specijalnost
doktora

Datum
roenja
pacijenta

Datum
prijema i
dijagnoza

Principi upravljanja rizikom

Izvjetaj o smrtnosti

28

Principi upravljanja rizikom

Nain provjere kvaliteta zdravstvene dokumentacije

Obrazac za primarnu procjenu sadri:
Datum i razlog za prijem
Broj bolnice
Adresa
Datum roenja
Najblii roak
Naziv kole ako je pacijent dijete
Lijenik ope prakse
Zabiljeeno je pacijentovo razumijevanje razloga zbog kojeg je primljen
/dijagnoze
Izvrena je procjena stanja pacijenta prije prijema / popunjen je
zdravstveni upitnik
Zabiljeena je prola i trenutna medicinska historija
Procjenu je potpisala obuena medicinska sestra
Procjena je datirana
Socijalna anamneza je dokumentiran (ako je to podesno)
Izraunat je rizik od dekubitusa
Zabiljeena je teina
Napravljenja je procjena rizika za trombozu dubokih vena
Napravljena je procjena koja se odnosi na manuelno dizanje pacijenta
Izraunat je nutricioni skor
Zabiljeene su alergije
Dokumentirana je pacijentova podobnost za put tretmana
Zapisani su relevantni lijekovi koje je pacijent uzimao u prolosti i koje
trenutno uzima

Copyright 2003-2008 AKAZ

10

Ukupno

29

Principi upravljanja rizikom

Plan sestrinske njege / put integrirane njege sadri: Svaki zapis u zdravstvenu dokumentaciju je itak
Dokumentacija sadri zabiljeku o propisanoj terapiji i zahtjevima za
dijagnostikim pretragama
Zapisivanje u zdravstveni karton vri samo ovlatena osoba. Zapisi
su datirani i potpisani, s odtampanim imenom i funkcijom potpisnika
Skraenice i simboli se koriste to je manje mogue i u skladu s
lokalnim vodiljama
Postoji dokumentacija koja podrava obavijetenja lijenika o bilo
kakvim promjenama o stanju pacijenta
Dokumentacija sadri odgovore pacijenata na lijekove i tretman
Identificirana je imenovana medicinska sestra zaduena za njegu
Problemi su datirani
Problemi koji su rijeeni su datirani
Brisanje je datirano
Postoji ishod / cilj za svaki identificirani problem
Planirana njega odgovara identificiranom problemu
Za svaki prijem postoji plan njege (s izuzetkom onkologije )
Sestrinska dokumentacija je potpisana, navedeno je vrijeme i datum i
stavlja se u zdravstvenu dokumentaciju o pacijentu po otpustu
Postoji precizan grafikon balansa tenosti (ukoliko je to potrebno)
Broj bolnice se nalazi na svakoj stranici dokumentacije

Copyright 2003-2008 AKAZ

10

Ukupno

30

Principi upravljanja rizikom

Dokumentacija je u skladu sa sljedeim standardima:Pacijentovo ime i broj se nalazi na svakoj stranici

Na svim stranicama se koristi crna tinta
Nortonov skor za dekubitus se dokumentira i redovno biljei
Dio o medicinskoj dokumentaciji: Dokumentacija sadri vremenski slijed detaljnih dijagnoza kliniara
koje predstavljaju razlog za prijem / dijagnozu
Izvjetaj o inicijalnom fizikalnom pregledu od strane kliniara
Dokumentacija sadri biljeke o nepretku i izvjetaje o konsultacijama
Vrsta prijema - zakazani / hitni
Obrazac za preoperativnu kontrolnu listu i obrazac za pristanak
na medicinsku proceduru sadri :Detalj o pristanku pacijenta / informacije date pacijentima koji trebaju
biti operirani
Postoji pismeni dokaz da je doktor dobio pristanak
Biljeke o preoperativnoj anesteziji ukljuuju: Potencijalne probleme koji se odnose na anesteziju
American Association of Anaesthetists (ASA) score1
S pacijentom se razgovaralo o izboru anestezije
Datum predloene operacije

10

Ukupno

Vidi tablicu na zadnjoj strani dokumenta

Copyright 2003-2008 AKAZ

31

Principi upravljanja rizikom

Dokument o anesteziji sadri: Vrsta / koliina koritenog anestetika

Koritenje neinvazivnog / invazivnog praenja
Progresija vitalnih znakova
Komplikacije koje su se javile u toku anestezije
Koliina intravenozne tenosti koja je data
Koliina krvi / krvnih produkata koja je data
Procijenjeni gubitak krvi
Vrijeme i potpis anestetiara
Biljeke o postoperativnoj anesteziji ukljuuju: Komplikacije koje su se javile u periodu oporavka
Vrijeme u operacionoj sali / duina procedure
Postoperativne instrukcije sestrinskom i medicinskom osoblju
Lista za propisivanje lijekova ukljuuje: Vrijeme kad je lijek dat
Ime ili inicijali osobe koja je dala lijek
Otpusna dokumentaicja ukljuuje: Biljeke kliniara koji je odgovoran za odluku o otputanju
Status i odredite pacijenta
Saetak o otpustu
Zakazani kontrolni pregledi

Copyright 2003-2008 AKAZ

10

Ukupno

32

Principi upravljanja rizikom

Dodatna dokumentacija:
Histopatoloki rezultati su priloeni (ako je to primjenljivo)
Priloen je izvjetaj o transfuziji (ako je to primjenljivo)
Zabiljeena je krvna grupa pacijenta (ako je to primjenljivo)
Mikrobioloki rezultati su priloeni (ako je to primjenljivo)
Hematoloki rezultati su priloeni (ako je to primjenljivo)
Dokumentacija nakon otpusta:
OPCS ifre su oigledne i tane za izvrene procedure
Grupe povezanih dijagnoza (DRGs) su identificirane i zabiljeene
ifre varijacije (ako je to podesno) su zabiljeene
Identificirane varijacije su dodate bazi podataka o varijacijama

Copyright 2003-2008 AKAZ

10

Ukupno

33

Principi upravljanja rizikom

Indikatori kvaliteta
Smrtni sluajevi / mortalitet / neoekivana smrt
Neplanirani ponovni prijem u roku od 7 dana nakon otpusta
Neplanirani povratak u operacionu salu
Neplanirani prijem na odjel za intenzivnu njegu
Kardio-respiratorni arest
Oteenje organa usljed hirurke procedure
Opoziv lijeka / upozorenja o upotrebi lijeka
Lijekovi dati/propisani van indikativnog podruja lijeka
Signifikantna hemoragija
Intravenozni hematom / flebitis
Nepovoljne reakcije na lijek
Incidenca dekubitusa
Greke u davanju lijekova
Incidenca tromboze duboke vene
Incidenca pulmonarnog embolizma
Postoperativni cerebro-vaskularni incident
Povrede usljed uboda iglom
Pacijent samovoljno napustio bolnicu
Reakcije na transfuziju
Premjetaj u drugu bolnicu / odjel
Pad pacijenta
Postoperativni infarkt miokarda
Neplanirana druga operacija u roku od 6 sedmica od inicijalne
operacije
MRSA (Meticilin rezistentni stafilokok)
Neoekivana poviena tjelesna temperatura dua od 72 sata
Postoperativne dislokacije
Kvar / povlaenje opreme

Copyright 2003-2008 AKAZ

Ukupno

35

Principi upravljanja rizikom

Strategija upravljanja rizikom bi, u idealnom sluaju, trebalo da sadri sljedee:

Uvod
Principi / opi ciljevi / ui ciljevi
Odgovornosti koje se odnose na upravljanje rizikom
Profesionalne / akademske reference
Metodologiju identificiranja rizika
Identificiranje rizika i analizu
Preventivne mjere za identificirane rizike
Utvrivanje pojedinaca odgovornih / vremenskog okvira i budeta za identificirane rizike
Ciljevi kontrole rizika
Planiranje u sluaju nepredvienih situacija i katastrofa
Strategija o zdravlju i sigurnosti (moe biti ukljuena u strategijau upravljanja rizikom u cijeloj
organizaciji ako odluite da usvojite takav pristup)
Procjene opasnih hemikalija
Izvjetavanje i komunikacije
Edukacija

Za one koji ele da istrae vie o primjeni upravljanja rizikom i klinikom upravljanju, moe biti
korisna sljedea referenca:
Clinical Governance. Making it Happen. (1999)
Lugon. M and Secker-Walker. J.
The Royal Society of Medicine Press Limited.
1 Wimpole Street
London W1M 8AE
ISBN: 1 85315 383 4

Fusnota:
Kljuni cilj upravljanja rizikom je smanjenje incidence nesretnih sluajeva i greaka, iji e

rezultat biti sigurnija praksa, sigurniji sistemi rada, sigurnije prostorije i vea svijest osoblja
o opasnosti i odgovornosti. Kljuni cilj svakog sistema upravljanja kvalitetom jeste pruanje
usluga koje ispunjavaju najvee mogue standarde zdravstvene zatite; a rezultat ovoga je
smanjenje trokova koje rizik donosi. Dakle, upravljanje rizikom i upravljanje kvalitetom
imaju isti cilj, ali se na njih gleda iz razliitih uglova.

Copyright 2003-2008 AKAZ

36

Principi upravljanja rizikom

Dodatak:

ASA Scores.
Class

Physical status

Example

A completely healthy patient

A fit patient with an inguinal hernia

II

A patient with mild systemic disease

Essential hypertension, mild diabetes without

end
organ damage

III

A patient with severe systemic disease that is

not incapacitating

Angina, moderate to severe COPD

IV

A patient with incapacitating disease that is a

constant threat to life

Advanced COPD, cardiac failure

A moribund patient who is not expected to live

24 hours with or without surgery

Ruptured aortic aneurysm, massive pulmonary

embolism

Emergency case

Copyright 2003-2008 AKAZ

37