Ukleta Kuća Kod Velike Kladuše

You might also like

Download as txt, pdf, or txt
Download as txt, pdf, or txt
You are on page 1of 2

UKLETA KUA KOD VELIKE KLADU E

Stari grad Todorovo, petnaest kilometara udaljen od Velike Kladu e, na sjeverozapa


du Bosne i Hercegovine i samo nekoliko kilometara od granice s Republikom Hrvats
kom, mogao bi postati inspiracija za dobar roman. Ili, da je kojim sluajem meu ivim
a koji od filmskih redatelja svjetskoga glasa - kao to je Alfred Hitchckok (koji
je snimio Ptice, Krik...) zasigurno bi inspiraciju prona ao i u ovoj kui strave i u a
sa, u pustari na samom raskri ju sela Todorovo. Ovdje se nalaze ostaci ru evina star
oga grada koji svjedoe da je obo nekad bilo "mono mjesto" i utvrda koju je bilo te k
o osvojiti, a danas je poznato po "kui zlih duhova" koju mje tani zaobilaze u velik
om krugu. Stanovnici sela Todorovo i dalje vjeruju kako je kua ukleta zbog njezin
e mrane pro losti i graditelja koji su brzo umirali...
ZASTRA UJUI KRICI
Mje tani Todorova tvrde da se nou iz "uklete kue" uju zastra ujui zvukovi, krici i strav
ini jauci. U njezinoj se blizini navodno kvare tehniki ureaji, telefoni... Moramo p
riznati da sam se i osobno poku ao s digitalnim fotoaparatom pribli iti ukletoj kui i
snimiti je, ali nije i lo sve dok se nisam udaljio vi e od 200 metara. I mobilni te
lefon moga kolege prekidao je dok smo poku ali meusobno razgovarati. Ustvari, htjel
i smo se na svoje oi uvjeriti u prie seljana, a to smo i uspjeli - na licu mjesta.
Sva vrata i prozori kue bili su zatvoreni daskama. Na njezin se krov nitko nije p
enjao, a vidi se da je na jednom dijelu uni ten te s njega svaki put padaju komadi
ploe, kao da ih netko baca na seljane.
Legenda ka e da je na tom mjestu bilo groblje, te su tu pokopani poginuli vojnici.
Krajem 19. stoljea muslimanski imami planirali su sagraditi kolu. Hod e su ra irili at
ore, proveli na tom mjestu nekoliko noi, a onda iznenada, u ti ini i vidno uznemire
ni, zauvijek oti ki iz Todorova.

Kako pria Kadir Ibrii, 82-gosi njak s kojim smo sjedili u dvori tu njegove kue, pokazuju
u pravcu "uklete kue" ili "kue ejtana" - kako je zovu - kraj koje nije pro ao ve trid
eset godina, radi se o prvoj kui napravljenoj na "ukletim temeljima". On je o tom
e uo od svoga pokojnog oca: za nonih sijela i "peru anja" kukuruza glavna je tema bi
la pria o ukletnoj kui Ba ia.

"U prvi smo mah mi djeca mislili da nas tim stra nim priama ele upla iti kako ne bismo
i li po tuim imanjima", pria Kadir. A sve se dogaalo poetkom pro log stoljea, u vremenu
austrougarskih i turskih ratova, ka e Kadir - najstariji mje tanin. Ta je prva kua sr
u ena u Prvom svjetskom ratu, samo mjesec dana poslije Sarajevskog atentata na kra
lja Ferdinanda, da bi opet - krajem Drugog svjetskog rata - kua izgorjela do teme
lja.
GORJELA DO TEMELJA
"Tijekom Drugog svjetskog rata imanje je, koliko znam i pamtim, kupio na seljanin
Husein Ba i i na tom mjestu podigao novu kuu. Ni ona nije bila dugoga vijeka i do t
emelja je izgorjela. Kao djeak sam gledao kako gori, a to se dogodilo dok su se p
rema Karlovcu i Zagrebu povlaili njemaki vojnici, koji su je zapalili iz samo njim
a poznatih razloga. Znam da ni u to vrijeme rata tu kuu nitko nije koristio, niti
je u nju ulazio", govori Kadir.
Poslije izvjesnog vremena Husejinov brat Hasan pomalo je samouvjereno odluio na i
stim temeljima sagraditi novu kuu, premda ga je njegova obitelj odgovarala od te
namjere. "Znam da je Husejinova majka jednom priliko nosila Kur'an i uila, pa ak i
imama dovodila da svojim uenjem otjera duhove, ali na alost i taj je imam davno um
ro, koji joj je rekao da je netko na ovoj zemlji nainio veliko zlo te kako je mje
sto ukleto. Ali Hasan, kao ateist, nije ih poslu ao. Nakon to je ponovno sagraena i
namje tena i trea kua, vojnici su tijekom rata u BiH zauzeli ovo podruje, iz kue pokup

ili sav namje taj te porazbijali stakla. Dugo se tu nitko nije uselio, niti ak pren
oio zbog pria o prokletstvu kue za koju se vjeruje da u njoj postoje duhovi", ka e Ka
dir.
Obitelj Ba i danas u selu Todorovo ivi na drugim lokacijama gdje su napravili svoje
kue. Kad smo ih potraili, njihovi su susjedi kazali da trenutano ive izvan granica
BiH, ali i da su tu - o ukletnoj kui ne bi htjeli govoriti. Ka u kako Ba ii vjeruju da
svojim priama pobuuju dugove te ele ivjeti mirnim ivotom. Kod njih su, dok su bili o
vdje, dolazili brojni novinari, ali nitko nije dobio nikakvu priu.
Posljednja kua, koja stoji i danas, sagraena je prije trideset godina. Jedini nam
o njoj, bez straha, pria Sulejman Ba i, koji se sjea kako je svog bratia odgovarao da
na tom starom kui tu sagradi novu kuu. Za duhove, ka e, nije siguran, ali da je kui te na
neki nain ukleto - u to je potpuno siguran. Meu seljanima se esto postavlja pitanj
e je li kua Ba ia ukleta zbog velikoga zla ili mo da uklete i nesretne ljubavi koja je
zavr ila tragino - ostat e misterij i predmet prepriavanja meu seljanjima.
PRIA SE PONAVLJA...
"Prava e se istina te ko utvrditi. Ipak, ostaje injenica da je ova ukleta kua vlasni tv
o moga bratia Huseina Ba ia, koji je umro odmah nakon to ju je izgradio. Husein i nje
govi roditelji na tom su mjestu gradili kue koje su uvijek bile sru ene ili se s nj
ima dogaalo ne to udno, a ovo je etvrta kua koja je sagraena na istim temeljima i isto
se ponavlja", pria Sulejman, dodav i kako je odavno nazvana "kuom duhova" jer je nav
jerojatnije zaista ukleta.
Tijekom rata u BiH, u mjestu Todorovo nalazila se crta razgranienja Petog korpusa
Armije RBiH i vojske Fikreta Abdia. Pria se da se kua u posljednjem ratu koristila
kao zatvor i kako su u njoj ubijeni brojni nevini ljudi, ije du e sada ne mogu nai s
pokoj. A kako sam saznao, i u to su vrijeme mnogi vojnici radije boravili izvan
kue, negoli u njoj. im bih zatvorio oio od umora, iz kue su dopirali promukli krici
i nerazumi glasovi; ima osjeaj kao da te netko zove iz dubine zemlje pomije anim rij
eima kohe dosad nikad nitko nije udo da se govore na ovim prostorima,.
Nekada je, navodno, na ovome mjestu vilo prastaro groblje tako da lokacija za kuu
nikad nije ni bila adekvatna, a njezin misterij i dalje ostaje neotkriven...
preuzeto s: www.fenomeni.eu

You might also like