Straan je udarac zadesio nau dravu i sav narod

dana 9. listopada 1934. U Marseilleu, kad je stupio na

francusko tlo, da kao saveznik i prijatelj ove velike
evropske vlasti proslijedi u njezinu prijestolnicu, praen
prvim pretstavnicima francuskog naroda, pao je kao
rtva ogavnog atentatorskog napadaja na viteki kralj

ALEKSANDAR I. KARAOREVi
Od ranog svoga ivota Njegovo je Kraljevsko Veli
anstvo imalo da prolazi trnovitim i tekim stazama na
svom kraljevskom putu. Teak je bio balkanski rat s
Turcima, jo tei i bolniji svjetski rat i prelaz preko Al
banije; teki i odsudni asovi u smirivanju i staloenju
izaratnih prilika u dravi i izvan nje. U naponu ivotne
snage, u neumornom radu za dobro drave i naroda,
mudar i ozbiljan, od svih cijenjen i potovan, pao je ple
meniti Kralj Aleksandar od zloinake ruke. Marseljska
je katastrofa strahovito odjeknula po itavom svijetu.
Duboko je potresla due ne samo u Jugoslaviji i previnjem domu Nj. Velianstva, nego svagdje, gdje ljudi
osjeaju, da zloin ne moe po pravdi Bojoj biti zalog
sree ni napretka, niti moe ostati nekanjen. Iskazi sauea u zemlji i sa svih strana svijeta, iskazi topli i
srdani prigodom velianstvenog ispraaja na posljednji
poinak, kakovi se rijetko opetuju i kod okrunjenih glava,
jo su uvijek slaba utjeha u velikoj narodnoj nesrei.
Opoj narodnoj alosti prikljuuje se urednitvo
B o g o s l o v s k e S m o t r e s poklikom: Dui po
kojnog kralja Aleksandra I. mir i pokoj u vjenom i
votu, a meu nama trajna slava i spomen!