1.

Uvod

Ovim seminarskim radom pokuati u pojasniti to su lukobrani i valobrani. Pojasniti u glavnu

razliku izmeu dva navedena pojma, te proiriti definiciju koja kae da su lukobrani i valobrani
vanjske luke graevine koje slue za obranu luke ( lukog bazena ) od valova i vjetra.
Kroz dva primjera hrvatskih lukobrana, Rijeka i Pula , dobiti emo sliku o stanju lukobrana u tim
dvijema lukama, ali i nedovoljnoj brizi o istima.
Podijeliti u lukobrane i valobrane po tipovima, ali u i pokuati prikazati strukturu svakog od
pojedinog tipa lukobrana i valobrana.
Kroz podjelu, vidjeti emo da su upravo lukobrani i valobrani meu najskupljim lukim
investicijama, ali i kako dugorono zapostavljanje te vanjske luke graevine moe dovesti do
propadanja i potrebe za sanacijom, koja nije niti malo jeftina niti jednostavna.

2. Vanjske luke graevine

Vanjske graevine imaju funkciju zatite luke i prilaza luci , te su usmjerene prema otvorenom
moru. Glavni zadatak im je pruiti otpor djelovanju valova i morskih struja. Vanjske graevine na
pjeskovitim obalama imaju funkciju zatienja luke od zasipavanja. Kamenite obale razmjerno
blagog pada su najpovoljnije za igradnju vanjskih graevina . Izvode se u obliku lukobrana i
valobrana.

2.1. O lukobranima i valobranima

Lukobrane i valobrane moemo definirati takoer kao vanjske luke graevine koje slue za
zatitu luke i njezina prilaza, koje su istaknute prema otvorenom moru, a zadatak im je da prue
otpor djelovanju valova i struja. O rasporedu zatitnih graevina ovisi mirnoa vode u luci. Na
pjeskovitim obalama vanjske graevine tite luku od zasipavanja. Njihov broj, veliina i raspored
mogu biti razliiti. Kod irokih uvala otvorenih obala povoljna zatita moe se postii
kombinacijom vie valobrana i lukobrana. U tom sluaju mogu se dobiti zatiene predluke i
sidrita. Ulaz u luku mora biti postavljen da brodovi mogu po svakom vremenu lako uplovljavati
i da se pritom to manje izlau djelovanju vjetra i valova na bok broda.

Slika 1. Valobran u gradu Eden u Australiji

Izvor: http://www.dredgingtoday.com/2014/12/04/eden-breakwater-wharf-plans-move-ahead/

13.1.2016.

3.1.Smjetaj valobrana i lukobrana

O smjeru valova i vjetra ovisi odreivanje pravilnog smjetaja lukobrana i valobrana. Za

dvosmjernu plovidbu uzima se irina brodskog puta najmanje 5 irina broda odgovarajue
veliine. irina ulaza je 150 do 300 m. Pri veoj irini brodovima je olakan ulaz, ali je tee
postii potrebnu mirnou mora.
Za irinu ulaza moemo primijeniti1 :
B(b) 5B
B(b) irina ulaza u luku
B irina broda

1 Krini J. Luke i terminali , kolska knjiga Zagreb, 1991., str 68

3

Lukobrani i valobrani ne smiju doputati ulaz u luku odbijenim valovima. Da bi se izbjeglo

stvaranje vee uzburkanosti mora na ulazu zbog kolizije odbijenih valova, glave lukobrana i
valobrana trebaju biti zaobljene.
U sluaju kada poloaj luke na otvorenoj obali treba savladati energiju sa dva smjera ili vie,
lukobran (valobran) moe znatno utjecati na izbor smjetaja s obzirom na relativno velike
trokove izgradnje.
Za smanjenje trokova izgradnje lukobrana (valobrana) potrebno je uzeti u obzir dolje navedene
faktore:
a) duljina vanjske luke graevine treba biti to je mogue kraa
b) dubina mora du trase vanjskog lukog objekta treba biti to je mogue manja
Najpovoljniji poloaj se najbolje i najsigurnije dobiva ispitivanjem na modelima u laboratorijima.
Model se izrauje to slinije stvarnom izgledu zaljeva ili luke u omjeru npr. 1 : 50, ili manjem.
Smjer i veliina valova je poznata, pa se oni proizvode napravom, tzv. klatnom za stvaranje
valova. Visina valova u luci se mjeri elektronskim putem pomou sondi registracijom na pokretni
valjak ondograf.
Postavljanjem vanjske luke graevine u razliite poloaje i smjerove trai se optimalno rjeenje,
koje e npr. davati najmanje valove u luci odnosno koji e poloaj te graevine najbolje tititi
luki bazen od valova.
Tu ne igra ulogu postavljanje graevine samo prema smjeru valova, ve treba voditi rauna i o
odbijanju, odnosno zbrajanju valova u lukom bazenu, to se moe uoiti samo na mikromodelu.

4. Lukobrani

Glavno obiljeje lukobrana je to to se lukobrani uvijek jednim krajem spajaju s kopnom.

Spomenuto obiljeje omoguava da se na njega veoma esto smjetaju ceste, eljezniki
kolosijeci, dizalice, itd. Takav lukobran moe biti izveden kao obala sa svom opremom za privez
i istovar brodova ( s unutarnje luke strane ) .

4.1. Poloaj i trokovi lukobrana

Povoljni poloaj i paljivo odabrani smjetaj lukobrana u uskoj je vezi s trokovima izgradnje
lukobrana.
Dobrim planiranjem poloaja, smjera i konstrukcije lukobrana mogu se iskoristiti jake obalne
struje za snienje trokova njegove izgradnje, jer dubine mora na takvim mjestima mogu biti
znatno manje.
Trokovi izgradnje lukobrana mogu se postii ako je mogue njegov poloaj i smjer izabirati tako
da se veliki valovi ublae prije nego to dou do lukobrana.
Poloaj i smjer lukobrana determinirani su2:
-

Povrinom luke koja treba biti zatiena

Stupnjem zatite koji se postavlja za pristane
Zahtjevima za kretanje brodova unutar bazena
Utjecajem lukobrana na strujanja
Utjecajem lukobrana na luki odjek
Utjecajem lukobrana na transport nanosa, taloenja i erozije

4.2. Trasiranje lukobrana

2 Krini J., Luke i terminali, kolska knjiga, Zagreb, 1991., str 71
5

Trasa lukobrana je osnovna tlocrtna crta pruanja lukobrana. Predstavlja neki istaknuti rub
poprenog presjeka s morske strane. Trasiranje lukobrana obavlja se na pomorskoj karti na koju
je ubaena rua vjetrova kao na slijedeem primjeru:

Postupak trasiranja je slijedei:

a) Prvo treba odrediti broj i veliinu vezova prema prometu i veliini brodova.
b) Izvriti trasiranje vezova na snimljenoj batimetriji a ispred njih staviti okretite i
ostale manevarske dijelove akvatorija koji lukobran treba tititi.
c) Izabere se najizloeniji vez tj. najizloenija toka "A" luke tj. lukog akvatorija.
d) Iz toke "A" tangiraju se rtovi akvatorija i tako odredi kut izloenosti "".
e) "" (kut izloenosti) prenesemo na ruu vjetrova. Vidi se da e dominantni valovi
biti iz "NW" smjera a sekundarni iz "SW" smjera.
f) Trasa glavnog lukobrana treba biti okomita na dominantan smjer a sekundarni lukobran na
sekundarni smjer valova. To se ucrta na rui vjetrova i paralelno (vodei rauna o ekonomici
duina lukobrana i dubina mora trase) prenesemo na situaciju.
Pri tome treba ostaviti ulaz irine 70-120 [m] uz potovanje principa trasiranja ulaza tj. da ruta
uplovljavanja bude pod kutem 70 na dominantan vjetar.

4.3. Podjela lukobrana

Prema nainu izvedbe, lukobrane moemo podijeliti u tri osnovne grupe3:
1) Nasuti
2) Vertikalni
3) Kombinirani

4.3.1. Nasuti tip lukobrana

Nasuti tip lukobrana najstarija je vrsta obrane od djelovanja sile valova i vjetra.
Nasuti valobrani djeluju kao plitke obale, pa ne odbijaju valove ve im postepeno umanjuju
energiju. Ako slue samo za zatitu, visina iznad vode odreuje se prema visini valova. Ako s
luke strane slue kao pristan, izgrauje se i normalni nadmorski zid. Kosa graevina lukobrana
moe biti izgraena od blokova uz koje se podigne kosina od kamenih blokova. Na taj nain
smanji se koliina materijala koja je potrebna za gradnju, a osim toga zatieni vertikalni dio
moe posluiti za luke namjene.

a) Nesortirani nasip s ojaanim pokosima

Nasip od nesortiranog kamena pomijeanog sa zemljom brzo propada kod jaih strujanja odnosno
valova zbog odnoenja sitnijih estica, pa dolazi u primjenu samo kod valova do najvee visine
od 2 m. Mana im je da se znatno slijeu , te da esto dolazi do oteenja koja treba popravljati
dopunom materijala.
Takva mana nasipnih objekata ne moe se izbjei niti tono unaprijed odrediti. Ono ovisi o vrsti i
nosivosti temeljnog tla, vrsti i sastavu materijala nasipa, te o duini vremena i nainu samog
nasipavanja. Veliinu slijeganja temeljnog tla najbolje je mogue odrediti pomou sondanih i
laboratorijskih ispitivanja koju vre geomehaniari.

3 Bapi L., Pomorski objekti u betonu, Epoha, Beograd 1968., str 274
7

b) Nasip od sortiranog kamena

Vee kamenje postavlja se u gornjim slojevima, gdje su udari najjai. Primjena ovog tipa kod
veih visina nasipa i jaih valova takoer je ograniena iz razloga ekonominosti. Za valove
visine 2,5 do 3 m potrebni su kameni blokovi veliine 8 do 10 t. Uobiajenim nainom rada u
kamenolomu ovako veliki blokovi dobivaju se u koliini od 5 do 8%, pa je njihova nabavka i
ugradnja vrlo skupa. Da se objekt pojeftini, donji slojevi se nasipavaju sitnijim kamenom, a
obloga i kruna veim.
c) Nasip lukobrana od kamenih odnosno betonskih blokova
Za jake i velike valove ovakav tip odgovara najbolje, naroito ako se izvodi kombinirano, tj.
donji dio od sortiranog kamena, a gornji od kamenih ili betonskih blokova. Betonski blokovi
mogu se na kameni nasip polagati u redu, gdje djeluju kao vertikalni zid (kombinirani ili
mjeoviti tip). Blokovi poslagani bez reda ne odbijaju valove kao zid, ve ih djelomino prima
i kroz upljine preuzima unitavajui njihovu energiju.
Potrebna teina kamenih ili betonskih blokova poslaganih bez reda, ovisi o mnogim faktorima.
Glavni faktor je zasigurno visina vala, no i faktori kao kut pokosa nabaaja, duina vala, brzina
kretanja vala, dubina vode pred lukobranom, itd.
4.3.2. Vertikalni tip lukobrana
Vertikalni tip lukobrana djeluje kao strme obale, pa odbija valove. Ovaj tip graevina zahtijeva
mnogo manje materijala, jer su graene od vertikalnog zida, pa je njihova izgradnja najbra.
Vertikalni tip lukobrana iskljuivo se izvodi samo na stjenovitom tlu. Vertikalni zid lukobrana
najee lei na kamenom temeljnom nasipu i time prelazi u mjeoviti. Rijetko se u prirodi naie
na stijenu u odgovarajuoj dubini na koju bi se mogao direktno temeljiti vertikalni zid. U takvom
sluaju treba tlo, gdje e se temeljiti zid, dobro oistiti od nanosa, mulja, rastreenih dijelova
stijena i bilja.
Ako se zid radi kao kalupni, s betoniranjem se moe zapoeti odmah, no u sluaju kada se
postavljaju betonski blokovi, dno se treba prije izravnati.
Vertikalni tip lukobrana primjenjuje se na dubinama uglavnom oko 10 m, a najvie do 15m.

4.3.3. Mjeoviti tip lukobrana

Mjeoviti tip lukobrana danas se najvie upotrebljava, a pogodan je na morima s velikim
razlikama u vodostaju. Taj tip graevina primjenjuje se pri dubinama veim od 15 m.
Mjeoviti tip lukobrana, osim za dubine iznad 15m, uporabljiv je i za sve vrste tla, iznimno na tlu
posve slabe nosivosti kao npr. nenosivi mulj.
Kod odreivanja visine vertikalnog dijela mjeovitog tipa lukobrana, veliku ulogu igra gaz broda
u sluajevima kada se s unutarnje strane graevine predvia obala za privez brodova.
Kod ovog tipa lukobrana valja posebnu panju pridati ispitivanju stabiliteta nagiba pokosa donjeg
nasutog dijela graevine. Nasuti dio dobiva znatne vertikalne sile od zida i djelovanja valova, pa
je uslijed toga poveana opasnost odvaljivanja pokosa.

5. Valobrani
Valobrane, kao i lukobrane, moemo definirati kao vanjske luke graevine koje slue za zatitu
luke i njena prilaza.
Dok je kod lukobrana uvijek jedna strana vezana za obalu, valobran se postavlja posve slobodno
pred zaljevom ili lukom, te niti jednim svojim krajem nije spojen s kopnom.
Valobrane takoer dijelimo na:
1) Nasuti tip
2) Vertikalni tip
3) Mjeoviti tip
Svi navedeni tipovi valobrana imaju jednaka tehnika obiljeja kao i isti tipovi kod lukobrana.
Kod valobrana najee upotrebljavan tip je mjeoviti tip koji se koristi pri dubinama veim od
15m ali i na svim vrstama tla ( iznimno ne na tlu posve slabe nosivosti npr. nenosivi mulj. )
Izbor tipa valobrana ovisi o vrsti tla, poloaju objekta, raspoloivom materijalu i o promjenama
vodostaja.

6. Pulski lukobran

Pulski lukobran sagraen je poetkom 20. stoljea. Lukobran je izgradila Austro-Ugarska u

razdoblju od 1910. do 1914. godine.
Kao vodea Austro- Ugarska pomorska luka, Puli je lukobran prvobitno sluio kao obrambeni
mehanizam od neprijateljskih sila, no sluio je i kao obrana luke od valova. Procjena kae da su u
lukobran ugraene stotine tisue kubika kamena i desetine tisua kubika betona.
Planirana duina bila je 1200 metara no do danas je ostalo 141 metar neizgraenog dijela te neto
vie od 250 m nedovrenog dijela lukobrana.
irina lukobrana je 7 metara, a dubina do prirodne stijene na kojoj je podignut nasip iznosi od 20
do 36 metara.
Lukobran danas moemo opisati kao neugledan, nestabilan i potencijalno opasan zbog
nedovoljne brige za taj strateki infrastrukturni objekt, ali i jedan kulturni spomenik - podsjetnik
na vrijeme u kojem je Pula dominirala kao luka, ali i kao kulturoloko sredite jadranskog dijela
Austro- Ugarske.
Kako bi lukobran mogao obraniti Pulu od plimnog vala i biti funkcionalan za gospodarsku i
rekreativnu namjenu, potrebna je njegova sanacija koja bi se trebala provesti u 3 faze. Prva faza
vrijedna 170.000 eura ukljuivala bi iskop postojeeg nasipa uz sami postojei zid lukobrana. U
drugoj fazi vrijednoj neto vie od 3.800.000 eura, postavljao bi se nasipani kamen pod vodom
koji bi dodatno uvrivao lukobran s obje strane postojeeg zida lukobrana. Sljedeu fazu, koja
bi vrijedila 100.000 eura manje od druge faze, inilo bi postavljanje nadbetona nad postojei zid
i, povrh njega, armirano betonske krune s armaturom. Nakon provedene sanacije lukobran bi
trebao ispunjavati zadau za koju je prvotno bio namijenjen, no postao bi i dostojni predstavnik
austrougarske Pule koji bi ponosno doekivao mnogobrojne turiste koji bi putem mora, u velikom
broju dolazili u Pulu.

10

Slika 2. Pulski lukobran

Izvor:

http://213.147.106.82/vijesti/pula_istra/pula-rekonstrukcija-lukobrana-novcem-iz-eu-

fondova-405866 , 13.1.2016.

11

7. Rijeki lukobran

Rijeki lukobran glavnog lukog bazena, popularno zvan molo longo4 poradi njegovih 1707m
duine, danas je u funkciji putnikog terminala te etnice.
S planiranjem i pripremom gradnje sadanjeg lukobrana zapoelo se 1872. godine, a zavren je
1888. U spomen na povijesne zasluge, prigodno su ga u ast carici, nazvali Molo Maria Teresa.
Projektiran je za Ugarsku upravu od maarskog arhitekta Antala Hajnala, dok je graevinske
radove izvodila izmeu ostalog i jedna parika tvrtka za izgradnju eljeznica. Tijekom 20.
stoljea lukobran je produen. Mol za zatvaranje lukobrana podignut je 1908. g., a konano
proirenje lukobrana uslijedilo je 1934.g. U razdoblju 2. Svjetskog rata izveden je niz
diverzantskih akcija na prostoru rijeke luke, a najvea je teta uinjena tijekom povlaenja
njemakih snaga u svibnju 1945. Velika obnova lukog akvatorija uslijedila je odmah po
zavretku rata i trajala je do 1961.g., a osobitim su ponosom obnovljene dizalice na lukobranu, jer
su kao tehniki revolucionarno dostignue bitno mogle unaprijediti status luke.
Jo se gradio lukobran kad su ondje od 1904. veslaki klubovi Quarnaro, Canottieri Fiumani i
Liburnia gradili spremita za amce, klupske prostorije, male bazene i terase. Najvei poduhvat
izgradnje na lukobranu bilo je kupalite Quarnaro iz 1912.-1913. g., proglaeno najboljim
kupalitem u Monarhiji u osvit I. svjetskog rata. Osim kupalita, do danas je nestao i svjetionik na
glavi lukobrana. Izgubljene vrijednosti oputanja i zabave uz morsku obalu, nadomjetaju brojni
sadraji u sklopu nove zgrade pomorskog putnikog terminala5.

4 Lungo molo, tal. = hrv., dugaak mol

5 https://www.facebook.com/grad.rijeka.online/posts/144920695670548
12

Slika 3. Rijeki lukobran

Izvor: http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=802082&page=63 , 13.1.2016.

13

8. Zakljuak

Pisajui ovaj seminar spoznala sam vanost lukobrana i valobrana, bez kojih bi danas bilo veoma
teko zamisliti luke.
Uzevi u obzir trokove koji su potrebni pri izgradnji ove vanjske luke graevine, vrlo je bitno
izgradnji pristupiti s velikom panjom.
Klju dobre investicije je prijanji korak, a to bi bilo kvalitetno provedeno istraivanje. Bez ovih
elemenata lukobran ne bi ispunjavao svoju namjensku funkciju.
Kroz prouavanje zadane teme sam nauila koji tip lukobrana e u kojim uvjetima ispuniti svoju
zadau, no i koji tip je najsigurniji.
Kroz primjer pulskog i rijekog lukobrana vidimo da je stanje u Hrvatskoj, po pitanju lukobrana i
valobrana, pomalo i zabrinjavajue, no donekle nas ohrabruju planovi sanacije pulskog lukobrana
pomou novanih sredstava iz EU fondova.
Valobranima i lukobranima primarna je zadaa tititi luke od neeljenih uinaka valova i vjetra,
no vidimo da danas imaju i mnogo vie funkcija kao to su prostor za luke eljeznice, dizalice,
rekreaciju, ali i potencijalno kulturoloki spomenici na vrijeme u kojima su izgraeni.

14

9. Popis literature

Knjige:
1. Bapi Leo, Pomorski objekti u betonu, Epoha, Beograd, 1968.
2. Dundovi edomir , Kesi Blanka , Tehnologija i organizacija luka , Pomorski fakultet u
Rijeci , 2001.
3. Krini Josip, Luke i terminali, kolska knjiga, Zagreb, 1991.
4. Grupa autora (H. Agerschou, I. Dand, T. Ernst, H. Ghoos, O. J. Jensen,...), Planing and
design of ports and marine terminals, 2nd edition, Thomas Telford Publishing, London,
2004

Internet izvori ( na datum 13.1.2016. ) :

1. https://www.facebook.com/grad.rijeka.online/posts/144920695670548
2. http://hr.wikipedia.org/wiki/Pulski_lukobran
3. http://www.lup.hr/lukobran/
4. https://books.google.hr/books?
id=oclG0Mi5dswC&pg=PA6&lpg=PA6&dq=types+of+breakwater&source=bl&ots=weO
tWzflAk&sig=Oi4EQiOk6_ZFrhiWzpxRoFl3fHw&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwjMm7q
q9qbKAhVIxRQKHVPJA3wQ6AEITzAJ#v=onepage&q=types%20of
%20breakwater&f=false

15