Hrvatska knjievnost od 1929. 1952.

(Drugo razdoblje)
Povijesni okvir

1928. - ubijen Stjepan Radi

1929. Kraljevina Jugoslavija (velikosrpska politika na elu s
Aleksandrom Karaoreviem)
1939. do 1945. - II. svjetski rat
od 1941. do 1945. NDH
1945. Hrvatska dio Jugoslavije
1952. - nova generacija pisaca okupljena oko asopisa Krugovi tzv.
krugovai; poinje druga moderna

Obiljeja

zamiranje avangardnih stilova

povratak realizma u knjievnost (nepovoljne drutvene prilike toga
vremena odrazile su se na knjievnost)
dominiraju djela socijalnog realizma knjievnici svojim romanima
ukazuju na socijalnu nepravdu
model utilitarnog realizma (lat. utilis koristan) - zanemarena je
umjetnika vrijednost knjievnosti, knjievnost treba imati
drutveno-korisnu ulogu (progovarati o drutvenim problemima) za
to su se zalagali lijevo orijentirani intelektualci; suprotstavio im se
Krlea, takoer ljeviar sukob na knjievnoj ljevici. Krlea smatra
da utilitarna knjievnost moe biti i estetska (umjetnika) ako ju
stvaraju daroviti pisci
neki se pisci okreu seoskoj tematici i dijalektnoj knjievnosti

Predstavnici i djela
proza: Miroslav Krlea (Povratak Filipa Latinovicza prvi moderni
hrvatski roman), Ivo Andri (Prokleta avlija)
lirika: Tin Ujevi, Dobria Cesari, Dragutin Tadijanovi, I.G. Kovai
dijalektalna lirika: Miroslav Krlea (Balade Petrice Kerempuha),
Mate Balota, Drago Gervais, Ivan Goran Kovai
drama: Miroslav Krlea (Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda)
asopisi: Hrvatska smotra, Hrvatska prosvjeta, Savremenik