Professional Documents
Culture Documents
Djela Koja Mogu Doci Na Esejima Novo
Djela Koja Mogu Doci Na Esejima Novo
svojom mudrou pruiti priliku boici fortuni da ga usrei. Fortuna je slijepa sila koja se
suprotstavlja ljudskim tenjama i koju moe svladati samo tko posjeduje vrline.
Tematska podjela:
Kriminalistiki: to je najmanje jer nema napetosti oko otkrivanja ubojice, sve se zna odman na
poetku.
Ljubavni: odnos Sonje i Raskoljnikova
Psiholoki: pitanja morala, vjere, savjesti....i sve kroz unutarnji monolog.
Drutveni: opisuje i kritizira drutvene probleme Carske Rusije. (Lihvarenje, siromatvo,
zloin, drutvena nepravda, prostitucija, alkohol)
Elementi naturalizma: U prvom dijelu petog poglavlja analiziraju se Raskoljnikove none
more. Imao je sedam godina kada je s ocem na putu doma vidio dogaaj koji ga je zgrozio:
seljak je hladnokrvno udarao jadnog konja. Kad se probudio te su more prouzroile da je
duboko u sebi poeo dvojiti u ispravnost djela koje namjerava uiniti. Kraj odlomka govori da
ta dvojba ipak nije bila toliko mona da bi sprijeila zloin. Raskoljnikov ne optuuje sebe
zbog ubojstva, nego zbog slabosti to se nije ponio kao Napoleon.
Za sve romane Dostojevskog je znaajno da obrauju moralna i vjerska pitanja (ima li Boga
ili nema), pitanje suprotnosti dobra i zla, to je dovoljno i to nije. Ako nema Boga onda je po
miljenju Raskoljnikova sve dozvoljeno, takoer i ubojstvo. Ime glavnog lika je simbolino, a
znai unutarnji raskol, duevno razdvojenu linost.
Psiholoku problematiku Dostojevski iskazuje putem unutarnjeg monologa i putem snova pa
je ovo jedan od razloga zato ovaj roman najavljuje modernizam. Pripovjeda sve vie bjei
iz treeg lica jednine u prvo.
prijaju samo jela zahvaena truljenjem. Brigu o njemu preuzima sestra: donosi mu hranu, isti
i prozrauje sobu, dok on lei pokriven plahtom kako ga ona ne bi vidjela.
Iako ne komunicira s ostatkom obitelji, saznaje da je otac nakon sloma svog poduzea uspio
spasiti neto novca koji e pomoi obitelji da se osovi na noge sad kad je izgubila svog
hranitelja. to se tie Gregora, sestra je odluila isprazniti mu sobu kako bi mogao puzati po
zidovima. I kada Gregor osjeti da mu oduzimaju sve to ga podsjea na njegovu ljudsku
prolost, prvi put reagira agresivno. Oajniki se ustrao sobom pokuavajui spasiti bar
neto, zbog ega njegova majka, uasnuta, pada u nesvijest. Tada dolazi otac i mislei da je
Gregor poinio nasilje, ranjava ga jabukom, koja ostaje duboko zarivena u njegovom tijelu.
Rana zbog koje Gregor teko pati urodila je ipak time da mu uveer otvaraju vrata da moe
promatrati obitelj okupljenu u dnevnoj sobi.
Gregor bi s nostalgijom promatrao oca, koji se ponovno zaposlio, te majku i sestru zabavljene
ivanjem. Postupno, obitelj sve vie potiskuje Gregora iz svoje svijesti. Unajmili su dvorkinju,
koja ga je uivala vrijeati, da obavlja najtee poslove, dok bi sestra ostatke hrane iz njegove
sobe uklonila jednim zamahom metle.
Gregor gotovo vie nita ne jede, a u njegovu su sobu poeli stavljati sve suvine predmete.
Roditelji uzimaju stanare pa vrata njegove sobe ostaju i uveer zatvorena. Jedne je veeri uo
sestru kako svira violinu, a vrata su njegove sobe sluajno ostala otvorena te se on pribliio
vratima kako bi ju vidio. Na nesreu, vidjeli su ga stanari, uspaniili se i poeli prijetiti
tubom. Taj dogaaj pogorava Gregorov poloaj, a sestra izjavljuje da ga se moraju rijeiti.
Poraen, Gregor se vraa u sobu uvi kako se za njim okree klju. Te noi, prisjeajui se
obitelji, Gregor umre.
Sutradan ga nalazi dvorkinja, a na njezinu je vijest da je umro svima laknulo. Proljee je.
Otac, majka i sestra odlaze na izlet izvan grada razmiljajui o povoljnim perpektivama za
budunost koje su im se otvorile Gregorovom smru.
Raymond izaao rasjeene ruke i porezane usne. Mersault nastavlja etnju o suncu i egi i
susree Raymondova protivnika. Lik mu titra pred oima, a pijesak gori od sunca. Arapin vadi
no, bljesak obasja Mersaultove oi. On potee revolver i ubija Arapina te ispaljuje jo etiri
metka u nepokretno tijelo.
Mersault je u zatvoru i ispituju ga o ubojstvu. Tuiteljstvo ga ispituje o beutnosti na majinu
pogrebu. Istraitelj ga naziva antikristom i mae mu raspelom pred oima. Marie ga posjeuje,
a li on joj ne poklanja previe panje. Kad je poelo suenje, si su svjedoili. Optuba se
temelji na beutnosti i osuuju ga na smrt. U oekivanju tog dana tri puta odbija sveenika,
ali onda ipak pristaje na razgovor s njim. Mersault slua sve do trenutka dok mu ne odlui
izloiti svoja razmiljanja o ivotu: emu trud kad je sve uzalud. U zadnjim trenucima se
osjea sretan i smiren. Potrebno je samo jo da bude guva na pogubljenju i da ga isprate s
povicima mrnje.
NAJVANIJE O DJELU:
-
1. DIO: realni neposredni dogaaj Mersault (spontan, ravnoduan, pui kraj odra, pije
bijelu kavu, na pogrebu munina i znoj)
Apsurd = ovjek koji bez iluzija ivi u svijetu nuno je u njemu stranac. On se ne
suprotstavlja, nego se puta slijedu sluajnosti koje mu ivot nosi.
mu stric Tomo koji imetak ostavlja urinoj majci, a ona asnim sestrama pa je uro i tu ostao
razoaran. Bijeda, besparica i dugovi uru bacaju u potpuno oaj i ona se utapa u moru. Iz
njega ostaje pismo koje je poslao prijatelju Toi.
O DJELU:
- Roman kojega je kritika, a i Mato, ocijenila najboljim romanom moderne. Podnaslov
je Povijest jednog naeg ovjeka. To je primjer romana lika jer je u cijelosti roman
posveen liku uri Andrijeeviu, njegovoj psihi, stanju svijesti, ponaanju, poloaju
u drutvu. Svi ostali likovi imaju funkciju octravanja karaktera glavnog lika. On je kao
moderna varijanta suvinog ovjeka realizma. Svi su ti likovi sanjari, talenti, velikog
intelektualnog potencijala i nisu dorasli zahtijevima okoline. Osnovna im je znaajka
pasivnost, preosjetljivost, nesposobnost socijalizacije ( klonuli intelektualci u sudaru s
okolinom i sa samim sobom).
-
10
On je u cijelome romanu kao neki nevidljivi sudionik putovanja. Tek na kraju kada i
posljednji lan, Roko, odustane od putovanja pripovjeda se pobuni te po prvi puta
postaje onaj koji kroji daljnju radnju u knjizi.
O njemu saznajemo jako malo, znamo da je mladi sposobni novinar. Paljiv sluatelj
te da se interesira u hrvatsku povijest.
Ostali likovi: Fotograf Vladimir, Petar i Ivan arheolog, dva brata Slovenca, te dvije
ene koje su oni nazvali dvije Ofelije.
Ljudi sljede uhodane drutvene obrasce koje nemaju vrijednosti.
Roman se moe promatrati i kao egzistencijalistiki: na kraju puta nema niega, cilj
putovanja je samo putovanje
stav o ovjekovoj baenosti u egzistenciju, mukotrpnom nastojanju da
savladavanjem prepreka realizira svoj identitet i nevjerica u postojanje neega viega
to bi tome kretanju dao neki vii smisao
U to doba (socijalizam), jedino je umjetnost bila zona relativne slobode, podruje
koje je nemogue do kraja nadzirati
Razlog tomu jest dio romana koji izraava visok stupanj kritinosti usmjerene
protiv dominantne ideologije tog vremena socijalizma
Napustivi autobus skupina koju vodi Roko zaluta u istarskoj divljini; traei put
dolaze do nekog putokaza na kojem su se mogle razabrati rijei: Ovdje skreni
ulijevo. Posluavi to uputstvo krenuli su lijevo, meutim, taj ih je put odveo ravno
do provalije ije je dno bilo crveno od krvi mnogih putnika koji su ili tim putem
Doslovna razina:
Pripovjeda/Roko dolazak u Gradinu prouavanje starih fresaka
Alegorijska razina:
Kruni ciklus individulanog i kolektivnog vremena
Dolazak do cilja (postavljanje pitanja smisla ivota)
8. DOBRIA CESARI (Sl. Poega,1902- 1980) (OR)
Otkad se javio prvom pjesmom 1920. godine u listu Kririka bilo je pitanje dana
kada e se pojaviti njegova prva zbirka. Bilo je to 1931. u njegovoj 29. godini to je relativno
kasno. Do tada je Cesari ve veliki dio svojih pjesama objavio po raznim asopisima. Prva
zbirka je LIRIKA (1931.) i u nju je uvrstio 42 pjesme (Kad budem trava, Mrtvanica
najbjednijih, Oblak, Povratak...). Doekana je s najveim pohvalama kritike, a sljedee je
godine proglaena i knjigom godine. Teko je izdvojiti jednu od pjesama iz te zbirke, veina
se kasnije nala u antologijama pjesnitva.
Druga zbirka izlazi 1938. pod nazivom SPASENA SVIJETLA i sastavljena je od 52
pjesme, ako je usporedimo s prethodnom, samo je petnaest novih pjesama (Poludjela ptica,
Slap, Voka poslije kie, Truba sa Seine...).
11
Trea zbirka IZABRANI STIHOVI (1942) donosi dvadeset novih pjesama (Balada iz
predgraa, Orao u volijeri...), ostalih pedeset i tri je iz prethodnih zbirki.
etvrta zbirka PJESME (1951) ima trinaest novih pjesama (Pjesma mrtvog pjesnika,
Tiho, o tiho govori mi jesen, Poetak proljea...), ostale su poznate.
Peta zbirka je izala dvije godine kasnije pod nazivom OSVIJETLJENI PUTI i
donosi nam osam novih pjesama, ali iz te zbireke nijedna pjesma nije od kritirke ocijenjena
kao antologijska (antologijskima se smatraju one koje su ope priznate ili su uvrtene u
antologije pjesnitva)
Nakon ove objavljuje jo nekoliko knjiga pjesama, no sve su te pjesme ve objavljene
(zbirke: Izabrane pjesme;Moj prijatelju; Slap-tri izdanja).
Iz svega voga vidi se da je Dobria Cesari u svojih 60 godina stvaralatva napisao
165 pjesama (samo!?). Ipak, iznimne kvalitete. Neke je doraivao, promijenio bi poneku
rije, ali one koje je sam smatrao manje vrijednim jednostavno je izostavljao pa nikada nisu ni
uvrtene u zbirke, ali su pronaene u rukopisima. Pisao je iskljuivo liriku i tome je ostao
odan i u prevodilatvu (prevodi Goethea, Rilkea, Pukina...)
Kad je Cesari pojavio na hrvatskoj knjievnoj sceni, tu su jo uvijek velika imena
moderne - A.G.Mato, Vladimir Nazor, Vladimir Vidri. te godine i Ujevi objavljuje prvi
zbirku, Krlea Liriku, a imi 1925. objavljuje Preobraenja. Kritika je Cesaria
okarakterizirala kao nastavljaa Matoa i Vidria jer je pisao vezanim stihom, a tada je
intenzivan razvoj slobodnog stiha (imi). Tom vezanom stihu dao je neto novo prirodnost
i gibljivost. Cesari nije insistirao na formi svojih pjesama, one su jednostavne i iste jer
proizlaze iz unutarnjeg mira i reda. U ovom sluaju jednostavnost ne znai banalnost nego
jasnou i prije svega stvarnost. Sonet (Mato) je rijedak u njegovom opusu.
Teme su vezane za ljudskost, dobrotu, intezivan doivljaj prirode, brigu za malog
ovjeka, traenje dubljeg smisla u sitnim, obinim i svakodnevnim stvarima. Temelj
cesarievih pjesama su stvarni doivljaji zabiljeeni u trenutku, obini, svakodnevni (npr.
Voka poslije kie). zbog ritma, rime, razliitih ponavljanja (glasova, stiha, strofe) postignuta
je melodioznost pjesme pa je Cesari ubrzo proglaen jednim od najmuzikalnijih hrvatskih
pjesnika. Do danas je uglazbljeno 55 njegovih pjesama (npr. Hrvoje Hegedui, Ibrica Jusi,
razni zborovi...).
Ekspresionizam u njegovoj poeziji se oituje u odreenim znaajkama kao to je
osjeaj za socijalni element. Ti socijalni motivi obiljeili su ranu fazu njegovog stvaralatva
(vagonai, skitnice, bludnice, prosjaci, zatvori, bolnice, mrtvanice...). U njima se oituje
12
Cesariev osjeaj za drutvenu stvarnost i obine ljude na rubu ivota. Svoj stih polako vodi
od onog vezanog matoevskog do stiha slinog razgovornom jeziku (npr. ...ko zna, ah, niko
nita ne zna...). kao se u moderni svi dre nekih stalnih oblika u pjesnitvu, ekspresionizam ih
rui, pa tako i Cesari. Iako se ini da jednostavno i lako gradi stih na stih, gradi ih originalno.
Uoavaju se strofe koje imaju funkciju refrena, grafike crtice obino ispred zadnje strofe
(npr. Mrtvanica najbjednijih) to dokazuje da sve radi promiljeno i sloeno. Sthovi Dobrie
Cesaria kriju dubinu otkrivanu jednostavnim jezikom i stilom, odaju pjesnika zapitanog nad
svakodnevnim pojavama ivota i svijeta, prolaznosti, ljubavi, bola, ideala....Sve ga to motivira
i u tome nalazi smisao svega.
njegov prozni zaetak je prozni fragment objavljen u Hrvatskoj reviji pod naslovom
Boboka
Prvi moderno pisani roman u hrvatskoj knjievnosti
sredinji motivi su: potraga za identitetom (Proust) / istraivanje unutarnjeg
krajolika / granice vlastitog bia (roman pripada EGZISTENCIJALISTIKOJ
literaturi zbog pitanja identiteta, otuenosti, samoe, nemogunosti komunikacije) =
povratak fiziki i psihiki
13
Nakon 23 godine izbivanja kao izgubljeni sin Filip se vraa u rodni kraj Kostanjevac
da bi se na izvorima svog ivota pokuao potvrditi kao ovjek i kao slikar. Motiv
povratka u naslovu romana oznaava povratak k sebi, smirenje, potragu za
identitetom.
Poetak romana svitalo je, a kraj zavrava u noi - zaokruivanje
Vratio se psihiki rastrojen, u krizi identiteta, raspadu svih vrijednosti, razoaran
svijetom, umjetniki klonuo, on je fauvistiki slikar koji ve dugo nije nita naslikao
(svijet mu je u potpunom raspadu), nema vie koloristki izraz
Vozi se u zaprenim kolima Joe Podravca. Kako Joa neto spomene tako kree novi
krug asocijacija (Panonsko blato i civilizacija koja dolazi!")
Portret majke: Prikaz majke novi je izvor nemira u Filipu. Bila je u svemu
pretenciozna, alila se na reumu, zamatala nou u flanel, a po danu hodala u laganim
kostimima. Imala je sve karakteristike kvazi bogate i kvazi fine gospoe koja je silno
eljela odravati neki nivo u ivotu, a inila je to sirovo i prilino nespretno. Zapoeo
je na njezin zahtjev slikati njezin portret i tu za njega poinje muenje. Ne mogavi
kistom izraziti nita lijepo ili bar uljepano, prikazao ju je onako kako je izgledala.
Majka se uvrijedila. Ljubav koju mu nije davala ostavila je traga na Filipu, on je slika
onako kako ju doivljava, a ona se u portretu prepoznala.
14
Uzrok ponaanja Boboke Krlea trai u njenom djetinjstvu. Prvi tjelesni kontakt
doivljava s ujakom. Potom na putovanju brodom susree sina carskog bankira. Tom
je prigodom raskrstila sa strahom, nemirom, stidom i predrasudama i poeljela je,
vraajui se u kabinu, sve rei majci koja je igrala brid, ali ta joj je misao bila
bizarna.
15
10.
RADNJA:
Charles Bovary je prosjean mladi koji uz veliku trud uspijeva postati lijenik. Za njega se
itavi ivot brinula majka. Charles se nakon smrti prve ene oeni Emmom Rouault, keri
vlasnika susjednog imanja.
Emma je mladost provela u samostanu urulinki u kojem ita ljubavne romane i mata o
buduem ivotu. Umjesto romantike, ona dobiva dosadan i tup brak. U toj se koloteini
Emma sve vie odvaja od svog mua. Nakon jednom bala u Emmi raste ezadovoljstvo i
frustracija i ona postupno zaputa sebe, kuu i mua. Charels to pripisuje ivanom slomu pa
je vodi na preglede. Emma je rodila ker Berthe. U odlascima lijeniku u Rouene upoznaje
Leona Dupuisoa. Odnost je brzo preao u zaljubljenost, a li je sve ostalo u naznakama jer se
oboje boje prijei granicu. Leon uskoro odlazi na nastavak studija u Pariz pa i Emmi uskoro
splasne zaljubljenost.
Uskoro je zavede lokalni zemljoposjednik Rudolphe Boulanger. Uputaju se u strasnu vezu,
ali Rudolphe je od poetka proraunat. Emma eli da pobjegnu, ali Rudoplhe prekida vezu.
Emma se od oka razboli i boluje nekoliko mjeseci. Charles je, kad joj je ve bilo bolje, vodi
u kazalite gdje ona opet sree Leona, ali sada je veza puno konkretnija. Ljubavnici su
neoprezniji pa kreu i ogovaranja. Emma pada u sve vee dugove, lihvarski trgovac Lheureux
je ucjenjuje pa od Emme trai mjenice. Uskoro dolazi i sudski ovrhovoditelj. U oaju Emma
trai pomo od Leona, ali i Rudolpha, a nakon niza ponienja, domogavi se arsena u skladiti
ljukarne Homaisa, odluuje popiti otrov.
Nakon njene smrti, Charles koji je i dalje voli, otkriva njena ljubavna pisma. On umire u
bijedi nakon dugova koji su iza Emme ostali.
O DJELU:
-
zabiljeio je moralne krize drutva svoga vremena, uzima istinit dogaaj za temu svog
djela, pisana je s nakanom da bude dokumentom o ivotu u provinciji s jednostavnom
fabulom
TEMA tragina sudbina Emme koja je stradala pod teinom svojih iluzija
Emma je romantiarski lik (udnja za pustol, snovi, gospa koja eka svog viteza,
sentimentalna, trai zanos u romanima), ali i realistiki sebina, hladna, traga za sreom,
doivljava ivot kao razoaranje
LJUBAV problem brane nevjere, Emma ima tipian romantiarski doivljaj lj.
eka da doe iznenada
Leon i Rudolpf (trenutna srea) predstavljaju problem neostvarenih ljubavi i
Charles (mu, bez uzbuenja, on nije njezin princ)
16
Emma eli prijei iz jednog u drugi stale tenja za bogatstvom i slavom (problem
novca stalno se zaduuje dugovi; uz neuzvraenu ljubav uzrok njezine smrti)
problem majinske ljubavi ne posveuje panju i brigu svom djetetu (na tren je
gruba, na tren njena (proturjenost))
Emma ivi izmeu neba (romantizam) i zemlje (realizam) to izaziva proturjenost u
njoj
lik Emme se pretvorio u simbol nemogue enje prema visinama, neostvarenim
ambicijama, zavisti i svakidanje dosade pojam BOVARIZAM
11.
RADNJA:
Radnja se odvija u gradu Tebi za vrijeme Kreontove vladavine,u 6.st.pr.Kr.
Radnja ovog djela je usko vezena s dramom "Kralj Edip".U njemu se (izmeu ostalog)
opisuje sukob Edipovih sinova. Naime, jedan od njih, zvan Polinik, odlazi iz Tebe jer mu
njegov brat Eteoklo nakon godinu dana vladavine ne preputa vlast po dogovoru. Ovaj se
vraa nakon nekog vremena sa namjerom da pokori Tebu.Uskoro dolazi do sukoba same
brae koji u isti trenutak, jedan drugome, probadaju ma u tijelo te oboje umiru. Vlast dobiva
brat Edipove ene Kreont, koji nareuje da se Eteoklovo tijelo dostojno pokopa, a Polnikovo
tijelo zbog njegove izdaje ostavi bez obrednog pokopa.
Tada poinje radnja same"Antigone"
U dramu nas uvodi razgovor Antigone i Izmene, dviju Edipovih keri. Doznajemo da su
mrtva njihova braa Eteoklo i Polinik. Sadanji Tebanski kralj Kreont je Polinika zabranio
pokoptai jer ga je smatrao izdajicom, dok Eteokla pokapaju uz najvee poasti. Antigona
smatra da i Polinik sazluuje biti pokopan, a Izmena smatra da se nije pametno suprotstavljati
kraljevoj volji.
Straar je izvijestio Kreonata je da je Polinik tijekom noi ipak pokopan i da je Natigona
zateena dok je sreivala grob. Izmena lano tvrdi da j epomagala Antigoni. Antigona je
odvraa od toga tvrdei da je dovoljno da jedna sestra bude osuena na smrt. Kreont je zaista
osudi, iako je njegov sin Hemon zaljubljen u Antigonu.
Presuda je da e biti iva zakopana.
Prorok Tiresija nakovara Kreonta da odustane jer e zbog toga umrijeti sam i ostavljen pa
Kreont alje sluge da oslobode Antigonu.
17
Stie glasnik Euridici, Kreontovoj suprugi. Iz Antigonine grobnice se uje pla. Hemon plae
jer se Antigona objesila. Nasre maem na oca, ali ga promai, a zatim ma zabija sebi u prsa.
Euridika se ubila zbog tuge.
O DJELU:
-
- klasian primjer tragedije u kojoj tragina junakinja stavlja svoje ideale iznad vlastite
sigurnosti i nije voljna praviti kompromise da bi preivjela.
12.
RADNJA:
Werther, mladi pravnik, stie u jedan gradi zbog posla oko nasljedstva. Prijatelju Wilhelmu
pie o dogaajima. Na balu upoznaje Lottu, ker iz mnogobrojne obitelji kneeva upravitelja
dobara. Lotta je zaruena, ali oni ipak provode vrijeme zajednoi Werther se zaljubljuje. Ljotta
je prema njemu ljubazna, ali ne zaboravlja zarunia Alberta. Kad se on vrati s puta, idila se
nastavlja. Sve troje provode vrijeme zajedno u etnjama. Wertherova ljubav jaa i on odluuje
da mora otii. To zavrava prvi dio romana.
Zaposlio se kod nekog diplomata, ali ga birokratski poslovi ne ispunjavaju pa uskoro naputa
sslubu. Vraa se u Lottin gradi, uvjeren da bi Lotta, koja se u meuvremenu udala, bila
sretnija s njim, nego Albertom. Ona prestraena strau i nesigurnou svojih osjeaja
odluuje mu uskratiti posjete na nekoliko dana. Zatim mu ipak popusti pa ak i poputa
osjeajima, ali mu daje znanja da ga vie ne eli vidjeti. Slomljeni Werther od Alberta
posuuje pod lanom izlikom pitolje i sprema se na samoubojstvo.
O posljednjim dogaajima izvjetava izdava pisama. Werther je pred smrt malo doao k
svijeti, oko njega su svi oajni, a Lotta gotovo umire od alosti. Pokopan je bez sveenika na
mjesti to ga je sam odabrao.
O DJELU:
-
epistoralni roman pisan u pismima koja Werther pie prijatelju Wilhelmu u kojima
opisuje svoje osjeaje (od 4.5.1771. - 20.12.72.)
18
iskazuje tenje mlade generacije pobuna protiv svih drutvenih normi, zalaganje za
individualnost
osjeaji od zanosa ljubavi prema Lotti do tragine spoznaje o svojoj ljubavi
tenja generacije ispunjen istim osjeajem, ali se ne snalazi u ivotu, drutvu i ljubavi
zbog rastrojenosti poinjava samoubojstvo
TEMA tragina sudbina pojedinca, graanskog individualista
WERTHER gl. junak pripadnik graanskog drutva
odnos s drutvom (drutvo je podjeljeno na aristokraciju i graanstvo)
ARISTOKRACIJA omalovaava ga, ne prihvaa, izolira, Goethe kritizira njihovo
licemjerje i pokvarenost (problem klasnih razlika); = GRAANSTVO administrativnobirokratski aparat sve to bi Werther uinio, ef bi bio nezadovoljan (problem
pokoravanja u odnosu na vii poloaj), problem karijerizma istaknut kao negativna
pojava
ne snalazi se u drutvu birokrata jer nije mogao prihvatiti njihov karijerizam i krutost
LJUDSKI ROD JE JEDNOLIAN.
problem neuzvraene ljubavi kod Werthera vode ga strast i osjeaji (vano mu je sao
to da e vidjeti Lottu, tvrdi da je ljubav sve u ovjekovom ivotu, nije se borio za svoju
ljubav nije ju javno iskazivao)
LOTTA portvovna (brine se za oca, brau i sestre), odana Albertu, lijepa, mlada, osoba
koju vole dva potpuno razliita mukarca na razliite naine (u WERTHERU vlada nemir,
osjeaji, senzibilnost; u ALBERTU vlada smirenost, razum prihvaa Werthera, iskreno
voli Lottu, pouzdan je mukarac)
priroda zauzima znaajnu ulogu u Wertherovom ivotu slijedi njegove osjeaje ima
razornu mo Werther je nemoan u odnosu na svoje osjeaje
priroda za umjetnika izvor inspiracije koja mu daje neizmjerno bogatstvo
Werther ita Homera to ga smiruje Goethe ne negira antiku i uzore iz antike; ita
tipinu romantiarsku knjievnost
Werther sav doivljava umjetnost za razliku od Alberta koji sve gleda povrno
(objektivno)
VERTERIZAM pretjerana sentimentalnost i romantinost
misao u ivotu treba usklaivati emocije i razum
13.
RUKE
Ruke razgovaraju i iznose svoje stavove i miljenja. Rijei su rukama izvor svih nesporazuma.
One predstavljaju ljude i njihove ivotne poglede odnosno nadzore. Marinkovi se kroz
dijalog ruku na poetku novele ruga ljudskim besmislenim svaama kao da su mala djeca.
Jedna drugoj prebacuju da ne zna pisati, da ne zna itati, slikati. Svaaju se i zaotravaju
sukob. Lijeva ruka prebacuje desnoj da je preuzela in stvaranja. Da je sve ostalo na mislima i
rijeima nita se ne bi dogodilo. Ranko Marinkovi se u noveli pita to je to ast i treba li se
pod svaku cijenu fiziki obraunati branei tu ast. Noem ili vatrenim orujem ovjek
produbljuje
sukob
dovodei
ga
do
fizikog
unitenja
drugoga.
19
Napoleona, Oktobarske revolucije, Hitlera itd. Uvijek je jedna politika opcija okrivljivala
drugu
prvo
rijeima,
onda
djelima,
tj.
oruanim
sukobom.
Na kraju novele ruke doivljavaju udan sukob. U susret im dolazi djeak i djevojica.
Djevojica je prola pored desne skrueno, tiho, kao da je neto skrivila. Namee se misao
nije li ta djevojica iz novele predstavnica svih djevojica (ena
koje su odgajane u
ANEO
Novela Aneo je postavljena na suprotnostima starost mladost, optereenje starosti/smrt
ivot/strast/ljubav. Na tim se suprotnostima gradi pria o majstoru klesaru Knezu i mladom,
snanom egrtu Lojzu, kojeg majstor naziva klipan i majstorovoj drugoj eni Fridi. Oko te
tematske jezgre razvijaju se ostali motivi koji objanjavaju odnose: licemjerje lojalnost,
obrtnitvo/zanat umjetnost, fiziologija mladosti nepotrebnost i usamljenost starosti.
Marinkovi je moderan psiholoko-realistiki pripovjeda.
Autor opisuje mediteranski mikrokozmos smjeten u otonoj izolaciji, analizira ovjeka kao
nesretan sluaj. esto kombinira ironiju i patetiku. Modernost zbirke proizlazi iz autorova
20
PRAH
itava pria su sjeanja i impresije na nesretnu ljubav te ponovni susret sa enom koju je ludo
volio a voli i sada. On se zove Tonko plemeniti Jankin a ona Ana. Bili su zaljubljeni, ona ga je
stalno zadirkivala da smijeno pie slovo N, kao da je U. Njezino N je bilo poput krila galeba.
21
Tonko je bio strastveni sakuplja starih kljueva. Ona je Tonka napustila zbog geometra koji
im je doao izmjeriti kuu. On to u vrijeme rastanka nije znao, obeavao je da e se odrei
kljueva, mislio je da ju to strano smeta. Rastali su se na klupi pod mirisnim oleandrima, on
ju je molio da ga ne naputa. Ona je bila ljuta i slomila petu cipelice kad je ljuto lupila nogom
po bijelom ljunku pa su ekali cipelicu s popravka. On ju je oboavao, smatrao je je da je iz
raja, kada je otila on je dvije godine bio bolestan i buncao o kljuevima raja. Lucija, stara
ena koja ga je njegovala i informirala o Aninom ivotu, mislila je da je Tonko ve pred
vratima sa svetim Petrom, a Tonko je u buncanju razmiljao o nestanku rajskog kljua nakon
njenog odlaska. To se oito deavalo pred 2.svjetski rat jer je od Lucije saznao da je
geometar partizan te da je i Ana htjela u umu u partizane. Udala se za geometra Sada dri
Anino pismo u rukama i to je zapravo uzrok svih njegovih naglih navala sjeanja i tuge,
nikako da se odlui otvoriti. To je prvi kontakt nakon 11 godina. ak se nada da joj je propao
brak te da eli opet biti s njim. Ali, ona mu pie da su nakon dugog ekanja dobili sina, mu je
komunist i ne eli krstiti dijete, Ana zove Tonka da bude krsni kum djetetu te da e ga potajno
njih dvoje krstiti. Ona je muu rekla da eli da joj doe stari prijatelj u posjetu i to mu je
drago, jer Tonko nije suraivao s okupatorom. Tonko joj je brzojavom javio da dolazi. Na
parobrodu se za njega zalijepila jedna starica s koarom groa koja je priala da joj je sin u
Splitu oenjen i da je jako zaposlen pa mu nosi groe. Tonko je nosio zamotan paketi,
poklon za dijete, koji je stalno negdje zaboravljao a starica mu vraala. Ona je takoer, kao i
Ana, jadikovala da joj unue nije krteno i nee moi pred boje lice Pri izlasku s parobroda
nevoljko je nosio starici koaru, samo je elio doi do Ane koja ga je ekala. Starica mu je
nagurala dva grozda, koje je onda iza ugla ljuto bacio a Ana mu se smijala. Kad su prilazili
kui, mu je itao na terasi, Ana mu je odzvidala melodiju iz Fra Diavola, istu kojom je
nekada njega zvala a to je jako Tonka pogodilo. Geoemtar i Tonko su se rukovali. Ana je
meu njima bila kao krasna kopa koja ih je htjela povezati. I mu i Ana su bili vrlo ljubazni
prema Tonku, govorili su Toni, osjeaj se kao kod svoje kueOn je eznuo za svojim
domom i sjeanjima u krinjici s Aninom kosom i konfetiem sa zadnjeg karnevala. Sadanji
susret ga nije ispunjavao nego enja za Anom kakva je bila nekada. Tonko je zaboravio
osobne stvari pa mu je domain dao nonu koulju. Tonko se osjeao kao u luakoj koulji.
Pod jastukom je napipao dugoljasti zamotuljak, to je bio Anin dar Toniju. Starinski, a barokni
pozlaeni klju na kojem su bile ugravirane godine 1937 i 1948. S jedne strane ugravirano
Toniju, s druge Ana. To ga je opet podsjetilo na njihovu ljubav, kako su se dopisivali i mahali
runikom, ona u kui s ludom tetom Rozom a on s dobrom Lucijom. Roza je posumnjala na
njihova pisma pa je s papagajem bila esto na prozoru da vidi dok Lucija donaa pisma. Jo
mu je bilo bolnije kada je uo pla njenog djeteta u noi. Sada tek saznajemo da u paketiu
koji je nosio kao poklon, zapravo su Anina pisma koja je htio pokazati muu i unititi njihov
brak. Ipak, sad ih je u noi otvorio jer se iz njega izlio cvjetni prah pomirenja, u njemu
se javila elja za umiranjem. Kad je svanulo, etao je hodnikom i oslukivao njihovo disanje.
Pokuao se objesiti crvenom trakicom s Aninih pisama na prozor, ali je samo jako tresnuo.
Uletio je sneni geometar a za njim Ana, zgranuti njegovom golotinjom meu pismima na
parketu. Geometar je proitao poetak jednog pisma Dragi moj, jedini Toni i njeno
podigao Tonija s poda i polegao u krevet. Toni je samo promrmljao Vi ste mislili da sam
ja nesretan i da u se objesiti zbog toga? Dobro sam se s vama naalio? He?
Sav smisao strasti, ekanja i osvete, sitan, zloban, ali ipak bar neki smisao, neka iluzija ivota,
rasipa se u prah koji treba prikriti izgovor bijedne ale
ZAGRLJAJ (Goranovoj sjeni...pisao protiv koljaa, a od njih i ubijen)
Tema: knjievnoumjetniko stvaranje, odnos izmeu stvarnoga ivota i knjievnoga djela.
22
Na poetku pratimo dijalog izmeu pisca i njegovog drugog ja koji se sprema napisati prvu
reenicu.
Pripovijetka poinje pievim dvojbama o emu ili o komu pisati.
STVARNOST se rastvara pred tobom kao lepeza; proetaj pogledom uokolo, svi viu iz
gledalita mene, mene! Misle da je to ala to ti kani uiniti. U tebe je pogled mesarski:
bira ovna za rtvenik UMJETNOSTI.
- Autor u pripovjedakim komentarima govori o samom inu pisanja, o samoj prirodi
umjetnikog ina i o odnosu umjetnosti i ivotne zbilje.
Mrlja tinte koja se pojavljuje na papiru je simbol besmisla koji prijeti prii i tada pisac izlazi
van i opisuje ljude koje susree: jor Keka koji je jor Bepo, financa, andara...Njihove
ispriane prie pisac pretvara u knjievnu zbilju, da bi na kraju knjievna zbilja pobijedila.
Knjievni tekst i stvarnost su u neprekidnom zagrljaju, a stvarnost umire u zagrljaju pisca
i pretvara se u neku novu umjetniku stvarnost.
LIKOVI: U Marinkovievoj slici otokog ivota susreemo vike oriinale i bizarne
tipove. Likovi predstavljaju spoj smijenog i ozbiljnog, traginog i kominog. Takvi su
likovi financa, trafikantkinje i njezine keri, jor Bernarda i njegove slukinje Matije, jor
Bepa, depara i njegove ene, andara, pa i samoga pisca.
andar je simbol vlasti (okrutan, neinteligentan, misli da su svi protiv njega i da mu se
smiju i rugaju, eli dominirati, opasan je). Meutim, u trenutku kada promatra ribice u
moru i kod njega se javlja neka njenost i tuga zbog nedostatka ljubavi.
Simbolika zagrljaja: Pisac je, zagrlivi andara, zagrlio strah i smrt. ivot je u vjenom
zagrljaju sa smru, nikad se ne mogu otkinuti jedno od drugog.
Crna Mrlja na papiru simbolizira smrt. Vidio sam Crnu Mrlju kako je kanula na ivot i
prodirala ga mrakom
Ulogu pripovjedaa ima lik koji je pisac. Novela zavrava groteskno - zagrljaj pisca i
andara je zagrljaj umjetnika koji vrsto dri stvarnost da mu ne pobjegne kako bi je
pretvorio u umjetniko djelo.
Izmeu toga su umetnute prie financa kako pokuava pregledati sumnjivog seljaka,
andarova pria iz djetinjstva, pa pieva izmiljena pria o ini i njezinom muu deparu.
Dakle, u prvom planu novele su dogaaji iz svakodnevnog ivota u obliku ivo isprianih
anegdota, u drugom planu je pisac promatra i u tream planu promatra promatraa ( onaj
koji sve opisuje i razgovara s piscem ).
14.
-
prva drama iz trilogije o Glembajevima (2. U agoniji, 3. Leda) koja govori o financijskoj
i moralnoj propasti obitelji Glembay od po. 1. svj. rata do potkraj dvadesetih godina
1928.
Forma: tri ina (to se ne uklapa u vrijeme u kojem nastaje jer se ovime naslanja na
tradicionalnu dramu)
slika donjogradske patricijske obitelji uzdizanje iz blata, lai i zloina do svjetlosti,
bogatstva PROPAST
tema tragina sudbina Leona Glembaja koji se bori protiv glembajevtine u sebi
23
vrijeme radnje po. 1. svj. rata; radnja se odvija u jednoj noi (SIMBOLIKA preko
noi su se obogatili i preko noi propali)
1. in crveni salon obitelj slavi obljetnicu svoje banke, gledaju obiteljske portrete. Na
vidjelo izlazi pria po kojoj su svi Glembayevi ubojice i varalice; 2. in Leonova
gostinjska soba u kojoj se odvija sukob izmeu Leona i oca; 3. in spavaa soba u
kojoj je smjeten mrtvi Glembaj
drama je prije svega psiholoka, a zatim drutvena.
sukobi se ne javljaju samo izmeu likova to se na prvi pogled svakom itatelju ini nego
i u likovima (Leone bori se protiv glembajevtine u sebi koja na kraju pobjeuje
postaje ubojica; barunica Castelli boji se siromatva; Silberbrandt eli zadrati svoju
poziciju (karijeru); Glembay enja za ljubavi, biti voljen i od ene i od sina; Angelika
borba izmeu realnog i vjerskog tjelesnog i duhovnog)
GL. LIK LEON umjetnik intelektualac
- odnos s ocem nerazumijevanje, nedostatak oinske ljubavi, sukob materijalnog
(Glebajeva krv) i duhovnog (Danielli) shvaanja, otuenost otac i sin su potpuni stranci
odnos s barunicom preljubnica, zauzela majino mjesto (ula u brak s interesom)
mrzi je, ali ga je oca smotala meu noge (naglaavanje tjelesnosti u njenom liku
Leon = Filipi L.: obojica su slikari, obojica se vraaju u dom, trae svoj identitet i na
kraju su ubojice
Barunica Castelli: fatalna ena. Njoj je sestra Angelica potpuna suprotnost.
Simbolika:
- itajui didaskalije vidi se da stie oluja kako se napetost u drami podie. Na kraju na
pozornici ostaje sestra Angelica, a vani se uju ptice koje simboliziraju nadu.
15.
RADNJA:
esnaestogodinji Holden Caulfield iz New Yorka, smjeten u nekon sanatoriju ili
psihijatrijskoj klinici, pria o krizi koji je proao oko Boia prethodne godine. Rekonstruira
vrijeme od subote popodne do ponedjeljka popodne. Holdena izbacuju iz kole (to mu je ve
etvrta) jer je zbog nezainteresiranosti pao iz svih predmeta osim engleskog. Jo je potresen
smru mlaeg brata Allieja (leukemija). Iz pristojnosti se jedino oprostio s profesorom iz
povijesti, Spencerom. Izbjegava povratak roditeljima koji ga oekuju tek u srijedu i odlazi u
hotel. Lifboj mu nudi usluge prostitutke Sunny. Ona dolazi u njegovu sobu, on eli platiti iako
nije bilo odnosa.
Drugi dan Holden nastavlja etnju New Yorkom. Odlazi na Broadway gdje kupuje
gramofonsku ploi za sestru Phoebe. Pokuava je nai u njenom omiljnom parku, ali nje tamo
nije bilo. Napokon, umoran odlazi do stana roditelja koji su odsutni i on neopaeno ulazi. Kad
se roditelji vrate Holden bjei i trai prenoite kod profesora Antolinija, kunog prijatelja.
24
Proza u trapericama
Osim kratkog uvoda, dogaaji se niu linearno unutar kratkog vremenskog razdoblja
Prostori u kojima se holden kree idu u prilog teoriji o njegovom nesnalaenju u svijetu
odraslih, dok igralite na kraju simbolizira elju za povratkom ili zadravanjem u
djetinjstvu
Naslov romana: tradicionalni prijevod bi trebao biti catcher = hvata (baseball) jer je
Holden nosio Allijevu rukavicu za baseball. Drugo je tumaenje to to u razgovoru sa
sestrom citira stihove kotskog pjesnika u kojima govori kako stoji na rubu itnog polja
gdje je provalija i pazi da djeca koja se igraju ne padnu (on ih hvata). Ta slika simbolizira
pokuaj zaustavljanja odrastanja, on pazi da djeca ne padnu u svijet odraslih.
Lik Holdena prikazan je kao lik tinejdera koji je ak i inteligentniji nego mu godine
doputaju. On ima svoje probleme i gleda na svijet na svoj nain. Pomalo je
problematian. Pokazuje znakove razumnosti, ali misli da mu svijet ne moe pruiti ono
to on eli. Holden je rastao u relativno dobrim uvjetima ivota. Otac mu je bio pravnik i
prema njegovim rijeima mlatio dosta novaca. Imao je sestru i brau. Problemi poinju
smru njegovog brata Alleja to je vjerojatno i uzrok njegovog tmurnog pogleda na svijet i
ljude.
25
16.
crni maak oznaava praznovjerje; ime: Pluton, vladar svijeta mrtvih, makov ugriz demon koji ulazi u ovjeka
tema: ovjekova svijest i podsvjest, stalno smjenjivanje racionalnoga i iracionalnoga
Iracionalni motivi:
ugriz maka (demon koji ulazi u pripovjedaa) /
poar u noi nakon kojeg ostaje divovski lik mrtvog maka s omom oko vrata na zidu
koji nije sruen u poaru /
pojava drugog crnog maka /
bijela mrlja na makovim grudima koja sve vie slii na vjeala /
zazidani maak koji otkriva ubojstvo
a)
b)
c)
d)
e)
26
Glavni lik: popustljive, ovjene udi i njena srca. Voli ivotinje. Pokvario se zbog
neumjernosti
piu,
ijim
bi
posljedicama
nastradale
ivotinje
ena.
Izravno govori o svojim osjeajima i stanjima due, iako ponekad izgledaju pregrubi.
-
Pluton: veliki crni maak. Slijedio je gospodara svugdje po kui, a ovaj se sam brinuo o
njemu i hranio ga.
Novi maak: potpuno jednak Plutonu osim to je imao neku neodreenu, bijelu mrlju na
prsima. Kasnije je primijetio da je, i ovaj maak poput Plutona, bez jednog oka, a ona je
mrlja dobila svoj oblik
27