POJAM OBLIGACIJE I KARAKTERISTIKERije obligatio znai obveza, a vue korjene od glagola obligare sto znai vezivati.

To znai da je
obligacija pravni odnos izmeu dvije odreene strane na osnovi kojeg je jedna strana povjeritelj, a druga dunik. Moe se reci da obligacija
predstavlja potraivanje. Pod obligacijom moemo podrazumijevati odnos izmeu najmanje dvije osobe. Prema AGZ obligacija je odnos izmeu
dviej ili vie osoba po kome je jedna osoba ovlatena da od drugog zahtjeva izvrenje odreene radnje. Svaka obligacija ima svoj predmet tj.
ono povodom ega je nastala. Obligacija je imovinskopravni odnos izmeu povjerioca i dunika. To je relativan odnos imovinskog karaktera
zatien zakonom, sa tono odreenim sadrajem i subjektima. Ovaj obligacioni odnos djeluje inter partes sto znai da povjeritelj svoje pravo
moe ostvariti samo prema duniku, a ne prema treim osobama. Relativnost obligacije nije apsolutna. Npr. Zakup kao obligacioni odnos ima
relativno dejstvo, mada moe imati i apsolutno. To e biti kada se zakup nepokretnosti upie u zemljine knjige.sadraj obligacije mogao bi se
izraziti kao pravo povjerioca da trai od dunika izvrenje radnje i obvee dunika da tu radnju izvri. Subjekti obligacije mogu biti fizike i
pravne osobe. To su osobe izmeu kojih postoji odreen obligacioni odnos. Subjekti obligacije su uvijek odreene osobe to su dunik i
povjeritelj. Povjeritelj ima pravo traiti od dunika odreene obveze. Na strani dunika ili povjeritelja ne mora uvijek biti jedna osoba. Ukoliko
se javi vie osobau obligaciji njihov broj mora biti odreen i mora se znati njihov poloaj u obligaciji. Povjerilaka strana u obligaciji je aktivna
dok je dunika pasivna. Postoje obligacije gdje jedna osoba predstavlja povjerilaku stranu dok druga predstavlja duniku. Tad se radi o
jednostranoj obvezi kao sto je sluaj kod poklona. Obligacija je pravni odnos izmeu dvije odreene strane povjeritelja i dunika. Iz tog odnosa
za povjeritelja proistie pravo, a za dunika obveza. Obligacija je sastavni dio obligaciono pravnog odnosa, a za obligacionopravni odnos moe
se rei da se sastoji iz vjerovnikova potraivanja i dunikove obveze.

PREDUGOVORNA ODGOVORNOST (CULPA IN CONTREHENDO)Culpa in contraheno je predugovorna odgovornost, a osnove ovog instituta
postavio je u 19 stoljeu njemaki pranvik Rudolf Van Jehring. Ona predstavlja postojanje odreene nepanje kao blaeg oblika krivice koja
nepanja je dovoljna za postojanje odgovornosti kod faze ugovaranja. Predugovori su mogui prija i u veini sluajeva rade se prija zakljuenja
glavnog ugovora. S tim sto se kod predugovora radi o ugovornom odnosu. Predugovorni odnos je faza koja prethodi ugovoru moe ali ne mora
dovesti dovesti do zakljuenja ugovora. Predugovorni odnos zapoinje stupanjemu kontakt pregovaraa, koji moe biti ostvaren osobno ili
putem opunomoenika. Predugovorni odnos prestaje prekidom pregovora ili zakljuenjem ugovora. Svaki pregovara moe prekinuti
pregovore kad god hoe, ukoliko se ponaao nesavjesno prema drugoj strani obvezan joj je nadoknaditi tetu. Strana koja je vodila pregovore
bez namjere zakljuenja ugovora, kao i strana koja je vodila pregovore u namjeri da zakljui ugovor ali od te namjere je bez osnovanog razloga
odustala odgovara za tetu drugoj strani.

STICANJE BEZ OSNOVA Da bi dolo do prijelaza imovine s jedne osobe u imovinu druge potrebno je da postoji valjan pravni osnov. Kao
pravni osnov najee se javlja ugovor. Npr. Osnov prelaza A-ove imovine na B-ovu je ugovor o prodaji. Sto znai da je ugovor pravni osnov. .
mada se moe desiti prijelaz imovine, a da za to ne postoj ipravni osnov. Npr. Kupac A je platio kupopraodjnu cijenu B ali je izbugio prizanicu
ili je zaboravio da je to platio. Ako bi A-u ponovno platio istu cijenu tada bi se B-ova imovina poveala za iznos kupoprodajne cijene. U tom
sluaju B je dva puta primio iznos za istu dug. Prvi put je postojao pravni osnov, dok drugi nije. U obla sluaja B je primio novac na zakonit
nain, a drugi put bez pravnog odnosa. Sto znai da je neosnovnao poveao svoju imovinu. Stjecanje bez osnova postoji kada dio imovine
jedne iste osobe priijee na bilo koji nain u imovinu druge osobe ,a taj prijelaz nema osnova u pravnom poslu. Stjecanje bez osnova se javlja
kao jedan od izvora vanugovornog nastanka obligacije. Institut stjecanja bez osnova opravdava se pravinou koja nalae da se imovinski
gubitcikoji nastanu na strani osiromaenog bez njegovog pristanka ponovn moraju vratiti u njeogovu imovinu. Kod sticanja bez osnova ne trazi
se odgovornost. Dovoljna je injenica da se jedna osoba obogatila na raun druge, a da zato nema pravnog osnova. Subjekti obligacija kdo
sticanja bez osnova najee se nazivaju osiromaeni i obogaeni. Osiromaeni je ona osoba iz ije je imovineneki dio preao u imovinu druge
osobe, a obogaeni je ta druga osoba ija se imovina poveala bez pravnog osnova. Poveanje imovine moe biti izvreno na razliite naine.
Kod obligacionih prava esot se radi o sticanju odreenog potraivanja. Poveanje imovine se moe desiti radom osiromaenog na taj nain
sto se radom osiromaenog povea imovina obogaenog. Npr. Prikljuak kanalizacione mree. Smanjenje imovine naziva se osiromaenje
nastalo je kao posljedica nekog izdatka na strnai osiromaenog a u korist obogaenog. Npr. Zet ili profesor.

JEMSTVO Je ugovor zakljuen iz,eu povjeritelja i jamstva, kojim se jamac obvezuje da e povjeritelju ispuniti punovanu i dospjelu obvezu
dunika ukoliko do dunik ne uini. Glavni dunik ovdje nije ugovorna strana, te se njegov pristanak u tom sluaju i ne trai. Ugovor o jamstvu
je jednostrana obveza i ne dobiva nikakvu protuuslugu. Jamstvo moze nastati i na osnovu zakona, ali to je rjedak sluaj. Najpoznatije
zakonsko jamstvo je ono koje daje drava za tedne uloge graana kod banke. ZOO trai da ugoovr o jamstvu bude zakljuen u pisanoj formi.
Ukoliko nebi bio zakljuen u pisanoj formi bio bi nistavan. Pismena forma predviena je kao zastita dunika od prebrzog i lakomislenog
obvezivanja. Povjeritelju pored prvobitnog dunika za obvezu odgovara i trea osoba. Trea osoba se naziva jamac, a prvobitni dunik se
oznaava i kao glavni dunik. Jamac i glavni dunik nisu dunici istog ranga. Glavni dunik odgovara na prvom mjestu, pa tek onda jamac. Kad
obveza dospije povjeritelj je duan za namirenje iste prvo se obratiti glavnom duniku, ako se ne uspije namiriti od glavnog dunika ovlaten je
ispunjenje traiti od jamca. Povjeritelj je obvezan naplatu svoj potraivanja pokuati dobiti od glavnog dunika ito sudskim putem, u sluaju da
ne uspije ostvariti naplatu prisilnim putem. Moe se obratiti jamcu za ispunjenje obveze. Povjeritelj za ispunjenje dospjele obveze mora se
pisemno prvo pbratiti glavnom duniku ostavljajui mu odreeni rok za ispunjenje obveze. Nakon istoka tog roka povjeritelj moe traiti od
jamca ispunjenje obveze. Sto znaci da povjeritelj ne mora putem suda traiti ispunjenje obveze od glavnog dunika. Jamstvo se obezbjeuje
punovano potraivanje. Razlikujemo: obino, solidarno, podjamstvo, sajamstvo i jamstvo za naknadu tete jamca.

PREUZIMANJE DUGA je ugovor iz,eu dunika i tree osobe, kojim trea osoba na sebe preuzima dunikovu obvezu. Da bi sporazum o
preuzimanju duga u potpunosti proizvodio pravno dejstvo, potrebnoje da na taj sporazum povjeritelj da svoju suglsnost. Preuzimanjem duga
obveza prelazi u cijelosti na preuzimaoca, a dunik se u cijelosti oslobaa. Povjeritelj ostaje ista osoba koja je bila i prija zkljuenja ugoovra o
preuzimanju duga. Bez suglasnosti povjeritelja o preuzimanju duga dunik se ne mooe osloboditi svoje obveze. Za povjeritelja je vano ko mu
je novi dunik. Moe se dogoditi da je novi dunik insolventan ili da ne ulijeva povjerenje da e obveza biti ispunjena. Zakonom nije utvreno
kad povjeritelj moe dati svoju suglasnost na ugovor o preuzimanju duga. Povjeritelj moe svoj pristanak dati bez ikakvih uvjeta, a isto tako
svoj pristanak moe uvjetovati. Da bi mogao dati svoj pristanak na ugoovr o preuzimanju duga on o njemu mora biti obavijeten. Za dunika i
preuzimaoca duga je vano da znaju hoe li poveritelj dati suglasnsot na ugovor o preuzimanju duga. Zakonom je propisano da ugovor o

preuzimanju duga na koji povjerilac nije dao svoju suglasnost proizvodi dejstva kao ugovor o preuzimanju ispunjenja. Osnov preuzimanja duga
moe biti zajam.