Toplinska izolacija kosog

krova

Toplinska izolacija mjera je sanacije s najveim potencijalom utede

energije. Preko krova, fasade, poda na tlu i/ili podruma nedovoljno izolirane ili
uope neizolirane kue gubi se preko 70% energije. Povrine krova u tom imaju
najvee uee - preko nedovoljno izoliranog krova gubi se do 30% topline iz
unutranjosti zgrade prema van. To znai da je treina energije upotrijebljene za
grijanje prostorija izgubljena. Prema tome je i treina trokova za grijanje plaena
bez potrebe! Optimalna izolacija krova ostaje stoga najvei potencijal za utedu
energije.

U pravilu se uinkovita toplinska izolacija kosih krovova moe realizirati na dva

naina:
Izolacija stropa posljednje etae, ukoliko se krovite nee dalje dograivati, ve
e se koristiti kao skladite ili ostava. Kod ove konstrukcije nezagrijani zrak u
prostoriji moe preuzimati zadau termikog pufera izmeu gornjeg zagrijavanog
kata i zraka izvana. Izolacija stropa kata koji lei unutra izvodi se graevinskotehniki bez problema.
Zatita od hladnoe zimi
U zimi u tavanskim prostorijama moe biti vrlo neugodno, ukoliko toplinska
izolacija nije dostatna. Ispravna toplinska izolacija u kombinaciji sa zranim
slojem brine se, da kod niskih vanjskih temperatura toplina ne izlazi, nego ostaje
u unutranjosti prostorije.
Zatita od prekomjernog zagrijavanja u ljetnom periodu
Ispravna toplinska izolacija brine se za to, da se tavanske prostorije kod visokih
vanjskih temperatura previe ne zagrijavaju. Zbog sveobuhvatnih obloga s
visokim kapacitetom pohranjivanja topline, ukupna se ljetna toplinska zatita
manifestira na najbolji mogui nain.
Izoliranje kao prilog zdravom stanovanju
Na povrini neizolirane vanjske povrine zrak se brzo hladi i raste relativna vlaga
zraka, a time i rizik stvaranja plijesni i gljivica! Struna ugradnja izolacijskih
materijala znaajno smanjuje tu opasnost i tako daje veliki prilog zdravom
stanovanju.
Izolacija krovnih kosina
Napredovanjem stupnja gradnje objekta za stanovanje sve je izraenija elja da
se prostor tavana ispod krova iskoristi u svrhe stanovanja, to naravno trai
potpuno drugaije zahtjeve u pogledu toplinske izolacije. Tu se razlikuje 5
razliitih konstrukcijskih principa : izolacija preko rogova, izolacija izmeu i ispod

rogova, izolacija izmeu i iznad rogova, izolacija izmeu rogova i vanjska

izolacija.
Izolacija preko rogova
Prednost te konstrukcije je nepostojanje toplinskih mostova, pri koritenju
izolacijskog sustava bez fuga. Nosiva donja konstrukcija se titi od utjecaja
atomsferilija i promjena temperatura, te se moe uvjetovano vanjskom izolacijom
integrirati kao oblikovni element (vidljiva greda) u unutarnjem projektiranju .
Konstruktivna posebnost ove varijante lei u dificilnom prikljuku
paronepropusne-vodonepropusne folije u podruju krovne okapnice na prstenasta
sidra.

Izolacija ispod i izmeu rogova

Primjenom ove konstrukcijske varijante treba voditi rauna da se svakako koriste
rogovi odgovarajue visine od 16 do 20 cm. Izmeu dvije razine izolacije moe se
bez problema integrirati instalacijski nivo. Izolacijski sloj koji lei ispod krovnih
rogova ne smije prekoraiti jednu etvrtinu ukupne debljine izolacije. Izolacija
izmeu i ispod rogova dozvoljava relativo velike debljine izolacijskog materijala,
te se moe projektirati za realizaciju standardnih objekata s niom energijom.
Izolacija ispod i izmeu rogova
Primjenom ove konstrukcijske varijante treba voditi rauna da se svakako koriste
rogovi odgovarajue visine od 16 do 20 cm. Izmeu dva nivoa izolacije moe se
bez problema integrirati instalacijski nivo. Izolacijski sloj koji lei ispod krovnih
rogova ne smije prekoraiti jednu etvrtinu ukupne debljine izolacije. Izolacija
izmeu i ispod rogova dozvoljava relativo velike debljine izolacijskog materijala,
te se moe projektirati za realizaciju standardnih objekata s niom energijom.
Izolacija izmeu i preko rogova
Ukoliko raspoloiva visina rogova nije dovoljna za ugradnju eljenih debljina
izolacijskog materijala moe se kao dopuna izolaciji izmeu rogova postaviti
dopunski izolacijski sloj preko rogova. Prostor krovita se izborom ove varijante
nee smanjiti.
Izolacija izmeu rogova
Ukoliko se izolacijski materijal ugrauje iskljuivo izmeu rogova, treba raunati s
efektom toplinskih mostova masivnih greda. Veliki udio pozicija s fugama
(izolacijski materijal-prikljuak greda) konfrontira se s prednaprezanjem
izolacijskog materijala. Ukoliko se s obje strane rogova nalazi nepropusna oplata
moe se koristiti izolacijski materijal na napuhavanje.
Vanjska izolacija

Vanjska se izolacija moe postaviti na masivnu krovnu konstrukciju, najee

lagani beton debljine od cca. 20 cm. Konstrukcija se u bitnom moe usporediti s
vanjskom zidnom izolacijom na otraga ventiliranim fasadama. Ta konstrukcija se
projektira za zadovoljavanje pootrenih zahtjeva u pogledu zvune izolacije i
zatite od poara(npr. na objektima za stanovanje u blizini zranih luka).

Toplinska izolacija krova ili stropa prema negrijanom tavanu

Gubici topline kroz krov mogu biti i do 30%. U ovisnosti od toga koristi li se
potkrovlje za stanovanje ili ne, potrebno je izolirati ili direktno krov ili strop prema
negrijanom potkrovlju. Krov bi trebalo izolirati s 20 cm toplinske izolacije, a
trokovi izolacije su oko 100 kn/m2

KROV I KROVNA KONSTRUKCIJA

Iako je krov u ukupnim toplinskim gubicima u kui zastupljen s oko 10-20%, ima
posebno vanu ulogu u kvaliteti i standardu stanovanja s obzirom da direktno titi
kuu od kie, snijega, hladnoe i vruine. Najei oblik krova na obiteljskim i

manjim stambenim zgradama je kosi krov. Prostor ispod krova esto se

namjenjuje za stanovanje, iako je rijetko adekvatno toplinski izoliran. U tom
sluaju, zimi se javljaju veliki toplinski gubici, ali i je jo vei problem
pregrijavanja ljeti. Nije li krov dobro toplinski izoliran, kroz njega moe proi i do
30% topline, stoga se preporua toplinska izolacija i to od 20 cm. Naknadna
toplinska izolacija nije jednostavna i ekonomski isplativa, jer je period povrata
investicije 2-5 godina.
Krovna konstrukcija moe bili drvena ili masivna, a izbor krovnog pokrova (crijep,
lim, cementne ploe, indra) ovisi o nagibu krova i klimatskim uvjetima. Krovni
pokrovi se u pravilu dijele na tvrde i meke. Kao tvrdi pokrovi koriste se kameni
materijali kao to je kamen kriljevac, krovne betonske ploe, proizvodi od
cementnih vlakana te neto rjee metalni pokrovi i indra od tvrde smole.
U mekane krovne pokrove ubrajamo bitumensku ljepenku, folije, lijevane
izolacijske proizvode, mekano drvo, izopolimere kao i proizvode od trske i slame.
Kako kod ravnih, tako i kod kosih krovova, potrebno je sprijeiti prodiranje difuzne
vodene pare iz grijanih prostora u sloj toplinske izolacije i stvaranje kondenzata u
toplinskoj izolaciji ili ga svesti na dozvoljeni minimum. Takoer, vano je sprijeiti
kondenzaciju vodene pare na unutranjoj povrini. Parna brana se postavlja na
toplijoj strani u odnosu na sloj toplinske izolacije.
Toplinska izolacija krova osigurava ugodne mikroklimatske uvjete boravka u
prostorijama te time znaajno smanjuje potronju energije za grijanje i hlaenje.
Postavlja se izmeu i ispod greda. Radi prekrivanja toplinskih mostova, preporua
se izvesti donji, drugi sloj toplinske izolacije. Kao toplinska izolacija primjenjuje se
EKSPANDIRANI POLISTIREN (u tom sluaju nije potrebna brana protiv vjetra).
Sloj za provjetravanje je veoma vaan jer kod loe provjetravanih krovova zimi
mogu nastati tete usljed kondenzacije vodene pare i zamrzavanja. Poeljno je
imati i rezervnu hidroizolaciju, potkrov ili kinu branu.

Termoizolacija kosoga krova vaan je dio svakoga objekta, ovisno o

povrini trai neto veu investiciju no isplativo je u oba sluaja, sluaju
korisnikovog zdravlja, a i same utede energije. Preporuljivo je staviti izolaciju
debljine i do 30 cm, jer iz priloenoga se vidi i uteda goriva.