ISLAMSKA ZAJEDNICA U BiH

UNIVERZITET U BIHAU
ISLAMSKI PEDAGOKI FAKULTET

DIPLOMSKI RAD
PRAVNI ASPEKT TERAVIH-NAMAZA

Student:
Alma Abazovi

BIHA, 2008. godine

ISLAMSKA ZAJEDNICA U BiH

UNIVERZITET U BIHAU
ISLAMSKI PEDAGOKI FAKULTET

DIPLOMSKI RAD
PRAVNI ASPEKT TERAVIH-NAMAZA

Mentor: dr. Muharem tulanovi

Student: Alma Abazovi

Dosije: R-1/04

Biha, februar 2008. godine

SADRAJ
SAETAK NA BOSANSKOM JEZIKU
SAETAK NA ENGLESKOM JEZIKU
SAETAK NA ARAPSKOM JEZIK

UVOD5
I POGLAVLJE

PRAVNI STATUS TERAVIH-NAMAZA....8

NAIN OBAVLJANJA.....8
KOLEKTIVNO KLANJANJE...9
KLANJANJE ENE U DEMATU..11
KLANJANJE TERAVIH-NAMAZA SJEDEI12

II POGLAVLJE

BROJ REKATA..13
PREDAJE NA KOJIMA HANEFIJE TEMELJE SVOJE STAVOVE O DVADESET REKATA
TERAVIH-NAMAZA.14
IMAM AFIJA I IMAM MALIK O BROJU REKATA.14
BROJ REKATA U VRIJEME POSLNIKA, S. A. V. S., I PRAVEDNIH HALIFA..15
KOLIKO REKATA JE NAJBOLJE KLANJATI?..20
KOLIKO SE DUGO UI NA REKATIMA?..21
ZAKLJUAK..23

SAETAK

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini

Univerzitet u Bihau
Islamski pedagoki fakultet u Bihau
Tema: "Pravni aspekt teravih-namaza"
Autor: Alma Abazovi
Mentor: dr. Muharem tulanovi
Biha, 2007. godina
Teravih-namaz je sunnet muekkede ( pritvreni sunnet ) za mukarce i ene u noima
mjeseca ramazana. Ima uenjaka koji kau da je klanjanje teravih-namaza vadib, dok
ga drugi smatraju opom kolektivnom dunou ( sunnet alel kifaje ).
Najee rasprave u sluaju teravih-namaza su u pogledu broja rekata.
Teravija se sastoji od dvadeset rekata. Ovo je miljenje Ahmeda, afije i Ebu Hanife.
Malik smatra da teravija ima trideset i est rekata.
Od nekih islamskih uenjaka prenosi se da je sunnet klanjati teravih i vitre 11 rekata,
a ostatak do 20 rekata je mustehab.
To je miljenje i hanefijskog pravnika imama Kemal Ibnul-Humama, koji to obrazlae
na ovaj nain: "Dokazi presuuju da je sunnet u dvadeset rekata ono to je bilo u
praksi Poslanika, s. a. v. s., a ostatak je mustehab.
U Buharijinom i Muslimovom "Sahihu" zabiljeeno je da je to jedanaest rekata sa
vitrama. Prema tome, Sunnet je po usulu hanefijskih ejhova osam rekata, a ostatak
( od 12 rekata ) je mustehab."
U teraviji imam ui onoliko koliko nee dovesti do nezadovoljstva demata koji
klanja za njim.

SUMMARY

Islamic Community in Bosnia and Herzegovina

University in Bihac
Islamic Pedagogical Faculty in Bihac
Topic: "Legal aspect of teravih-namaz"
Author: Alma Abazovic
Mentor: Muharem Stulanovic, Ph.D.
Bihac, 2007
Teravih-namaz is sunnet muekkede ( sunnet afirmative ) for men and women during
the nights of Ramadan. There are scientists who say that praying teravih-namaz is
vajib, while others think that's a collective duty ( sunnet alel kifaje ).
More often discussions in the case of teravih-namaz are about the number of rekats.
Teravih-namaz consists of twenty rekats. This is the opinion of Ahmed, Safija and
Ebu Hanifa. Malik thinks that teravih-namaz consists of thirty six rekats.
It is related from some of the Islamic scientists that sunnet is to pray teravih and
vitr eleven rekats, and the rest of it is mustehab.
And that's the opinion of hanefiy's lawyer imam Kemal Ibnul-Humam, who explains
it in this way: "The evidence proves that the sunnet is to pray twenty rekats and that
was the practice of Prophet, s. a. v. s., and the rest of it is mustehab.
In Buhary's and Muslim's "Sahih" it has been noted that it is eleven rekats with vitr.
Accordingly, Sunnet by usul hanefy's scholars is eights rekats, and the rest of it ( of 12
rekats ) is mustehab."
In teravih-namaz the imam reads Qur'an enough that wont cause disatisfaction to
people who pray behind him.





:
:
: .
.2008
.
.
. .
.

.
:
.
.
) 12 ( .
.


UVOD

Neizmjerna hvala i zahvala pripada Allahu, Gospodaru svih svjetova,

Sveopem Dobroinitelju Milostivom.
Salavat i selam na Njegovog miljenika Muhammeda, s. a. v. s., njegovu asnu
porodicu, plemenite ashabe i iskrene Allahove robove.
Namaz je stroga dunost ( farz ) svakog vjernika i kao takvog Uzvieni ga je propisao
u mnogobrojnim ajetima Svoje Knjige.

"Dine i ljude sam stvorio samo zato da Mi ibadet ine!" ( Ad-Dariyat, 56. )
Kao to nijedna graevina ne moe opstojati bez temelja, tako ni islam ne moe
opstojati bez namaza. Allahov Poslanik, s. a. v. s., kae: "Glava svih stvari je Islam, a
njegov stub je namaz " 1
Prvo za ta e ovjek polagati raun je namaz. Ako proe taj ispit, uspio je, a
ako mu namaz ne bude ispravan, upropaten je. Poslanik, s. a. v. s., kae: "Prvo za to
e ljudi na Sudnjem danu polagati raun bie njihov namaz, kada e na Gospodar Koji sve
najbolje zna rei melekima: 'Pogledajte ta je sa namazima roba Moga; jesu li upotpunjeni ili im
neto fali?' pa e mu se, ukoliko budu upotpunjeni, tako i upisati, dok e ukoliko im bude bilo ta
falilo Gospodar rei: 'Pogledajte, ima li rob Moj kakvih nafila ( dobrovoljnih namaza )!' pa e
im, ukoliko ih bude imao, rei: 'Upotpunite farz-namaz robu Mome od njegovih nafila!?' a zatim
e se djela kao takva obraunati." 2
Neobavezni namazi se dijele na tri dijela: sunneti, mustehabi i dobrovoljni
namazi. Pod sunnetima se podrazumijevaju oni namazi koje je Boiji Poslanik, s. a. v.
s., kako je preneseno, redovno obavljao, kao to su redovni namazi uz farz-namaze,
duha-namaz, vitr, i dr., jer je sunnet izraz koji znai put koji se slijedi. Pod
mustehabima misli se na one namaze o ijoj vrijednosti govore predaje, ali nije
preneseno da ih je Boiji Poslanik, s. a. v. s., stalno obavljao.
1

Islamska Omladina Be, Namaz u Islamu, Mesdid Tewhid, Austrija, 2005.. str. 62.
Ebu Bekr Dabir el-Dezairi, Put pravog muslimana, Organizacija aktivne islamske omladine, Zenica,
1421./2000., str. 341.
2

Dobrovoljni namazi ( et-tetavvu ) jesu ostali, o kojima predaje pojedinano ne govore,

ali ih ovjek dobrovoljno obavlja jer eli prisno razgovarati s Allahom, d. ., kroz
namaz.3
U Muslimovom "Sahihu" se navodi da je Boiji Poslanik rekao: "Najbolji je
namaz, poslije onih propisanih, namaz nou ( kijam namaz )." 4
Od Ebu Hurejre, r. a., prenosi se da je Muhammed, a. s., rekao: "Ko klanja uz ramazan
( teravih-namaz ), vjerujui i nadajui se ( nagradi ), bit e mu oproteni ( mali ) grijesi koje je
poinio." 5
Na sljedeim stranicama navodi se upravo noni namaz kojeg je Boiji Poslanik
spomenuo u prethodnom hadisu, tj. teravih-namaz.
Skoro svake godine kad nastupi ramazan na naim prostorima susreemo se s
nepravilnostima koje su u vezi s teravih-namazom. Njih ine ne samo obini ljudi, tj.
osobe koje nisu nosioci neke vjerske dunosti, nego, naalost, i oni koji to jesu.
Mnogi nai imami, u elji da udovolje obavezi klanjanja dvadesetorekatne teravije, a
istovremeno bojei se da ne odulje teravih-namaz, klanjaju odve brzo, a neki tako da
se osnovano postavlja pitanje ispravnosti samog namaza. Nije sporna samo brzina
prelaska izmeu predavanja selama i poinjanja novog rekata, ve je jo udnija, esta
praksa, veoma kratkog i izuzetno brzog uenja na kijamu, kojeg gotovo ni mi sami,
zbog brzine, ne razumijemo?!
Uzvieni Allah, d. ., u Kur'anu kae:

.
"Teko klanjaima koji su nemarni prema svom namazu!" ( El-Ma'un, 4-5. )
Oni na koje se odnose ove rijei nisu napustili namaz, ve nisu obavljali vadibe
( dunosti ) namaza, kao to je bogobojaznost srca, smirenost i ispravno injenje
svakog pokreta u namazu.
Boiji Poslanik, s. a. v. s., je rekao: "Najvei je kradljivac onaj koji krade od svoga
namaza." "Boiji Poslanie," rekoe prisutni - "Kako ovjek moe krasti od svoga namaza?" On
odgovori: "Ako ne upotpunjuje ruku' ili seddu, ili tesbih izmeu ruku'a i sedde." 6

Ebu Hamid el-Gazali, Ihjau ulumid-din, Bookline d. o.o., Sarajevo, 2004., str. 597.
Selman b. Fahd el-Avdeh, Ramazanske teme, Behram-begova medresa, Tuzla, 2002., str. 55.
5
Biljei Ebu Davud u Sunenu, hadis br. 1317., Ibn Madde u Sunenu, hadis br. 1326., Jahija ibn eref
en-Nevevi, Izbor hadisa iz Rijadu-s-salihina, Visoki saudijski komitet za pomo Bosni i Hercegovini,
Sarajevo, 2001./1422., Knjiga 2, str. 199.
6
Ahmed ibn Muhammed ibn Hanbel, El-Musned, Darul-hadis, Kairo, 1995.god.
4

Mnogo je klanjaa koji ne obavljaju vadibe namaza, bilo iz neznanja ili nemara, pa
esto vidimo pojedince kako seddu ine poput pijetla koji kljuca zrnevlje, samo da bi
to prije zavrio sa namazom.
Unato tome to se nepravilnosti ponavljaju iz godine u godinu, o njima se veoma
malo govori, a oni koji su odgovorni za ovaj problem ne ine gotovo nita da bi ga
rijeili.
Naalost, jedina knjiga u kojoj odgovore na mnoga pitanja o teravih-namazu
obini ljudi mogu nai jeste knjiga autora dr. efika Kurdia "Ramazan i teravih
namaz." Iako je prof. Kurdi dao sve odgovore na pitanja o teravih-namazu u svjetlu
hanefijskog mezheba, jako me zanimao pravni status ostala tri mezheba, i ovo je samo
jedan razlog vie zbog kojeg sam odluila pisati na ovu temu.
Za nesebinu pomo i vrlo korisne savjete, iskreno se zahvaljujem prof. Redi
Ibrahimu, "Medresi Demaluddin auevi", Dugonji Mirudinu i mr. Philippy
Jaredu. Posebno se zahvaljujem prof. dr. tulanovi Muharemu na razumijevanju i
stalnoj pomoi koju mi je pruio pri izradi ovog diplomskog rada.
Molim Uzvienog Allaha, d. ., da ih nagradi najljepom nagradom!

I POGLAVLJE

PRAVNI STATUS I NAIN OBAVLJANJA TERAVIH-NAMAZA

PRAVNI STATUS TERAVIH-NAMAZA

Teravih-namaz je sunnet muekkede ( pritvreni sunnet ) za mukarce i ene u
noima mjeseca ramazana. Noni namaz nazvan je teravijom zbog pauze koja se pravi
nakon svaka etiri rekata. Zbog toga su ga nazvali teravihom, to jest odmorom.7
Klanjati teravih-namaz u dematu je sunneti-kifaje.
Vrijeme mu je odmah poslije jacije namaza, i nije dozvoljeno prije nje, jer je
teravija dobrovoljni namaz koji je sunnet klanjati poslije jacije, pa je stoga ona poslije
jacije. Najbolje je da se klanja prije vitr-namaza. Nije pokueno da se teravija odgodi
do druge polovine noi, ako se tim odgaanjem nee izostaviti demat, pa bi to onda
bilo pokueno, jer je bolje da se obavlja u dematu.8

NAIN OBAVLJANJA
Hamidu-din kae: "Teravija spada u sunnet obaveze, a njeno kolektivno
klanjanje u mustehab dunosti."9
Ko teravih-namaz klanja pojedinano, pogrijeio je, jer je postupio suprotno
konsenzusu uenjaka ( idma' ) da je sunnet obavljati taj namaz u dematu u
damiji.10
Aia, r. a. , kazuje da je Resulullah, s. a. .v. s., jedne ramazanske noi izaao u
damiju i nekoliko ljudi klanjalo je za njim namaz. Onda se to proulo, te se sljedee
noi sakupilo vie ljudi i klanjalo za njim. O tome se jo proulo i tree noi u damiji
je bilo mnotvo ljudi. Resulullah, s. a. v. s., izaao je i klanjao sa njima. etvrte noi
damija je bila prepuna. Resulullah, s. a. v. s., te noi izaao je tek kad je bilo vrijeme
sabah-namaza.
Kada je klanjao sabah-namaz okrenuo se prema ljudima i rekao: "Znao sam da ste ovdje,
ali sam se pobojao da ne pomislite da je taj namaz obavezan to bi nam predstavljalo potekou."11

Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, Hanefijski fikh, Haris Grabus, Sarajevo, 2002., str., 528.
www.dzemat.org
9
Buharijina zbirka hadisa, Islamska zajednica u R BiH, Behrambegova medresa, Tuzla, 1415./1994.,
str. 209.
10
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, Hanefijski fikh, Haris Grabus, Sarajevo, 2002., str. 529.
11
Buharijina zbirka hadisa, Islamska zajednica u u R BiH, Behrambegova medresa, Tuzla, 1415/1994.,
str. 170.
8

Na Seid Serdarevi, shodno ostalim hanefijskim izvorima, napominje da se nakon

svaka dva rekata teravih-namaza predaje selam12 to je i praksa u sluaju nafila i
nonog namaza, ali je zauujue to se kod nas prakticira da se selam predaje nakon
etiri rekata, a neki ak i nakon deset rekata, to, oito odudara od hanefijske pravne
kole.
Od Ebu Hurejre, r. a., prenosi se da je Boiji Poslanik, a. s., podsticao na noni namaz
u toku mjeseca ramazana i nije ga nareivao. Takoer, Ebu Hurejre prenosi da je
Boiji Poslanik, a. s., rekao: "Ko isposti ramazan bit e mu oproteni raniji grijesi koje je
poinio." "Poslanik s. a. v. s., je umro i stvar je ostala na tome, i tako je ostalo za
vrijeme hilafeta Ebu Bekra i poetkom Omerovog, r. a., hilafeta." 13
KOLEKTIVNO KLANJANJE
"Hasan Basrija prenio je od Ebu Hanife da je klanjanje teravije sunnet koji nije
dozvoljeno isputati. Ima uenjaka koji kau: "Teravija je pritvreni sunnet, a
klanjanje iste u dematu je vadib." U "Revdatul Hanefiji" navedeno je da je klanjanje
teravije u dematu vrlina pobonih. Neki uenjaci zajedniko klanjanje teravije
smatraju opom kolektivnom sunnet dunou ( sunnet alel kifaje ).14
Navodi imam Malik u svom djelu El- Muvetta' da je Abdurrahman ibn Abdil-Karijj
rekao: "Iao sam u ramazanu s Omer ibn Hattabom u damiju, kad tamo ljudi rasuti u
grupe, jedan ovjek klanja pojedinano, drugi klanja, a za njim grupa ljudi Omer je
rekao: 'Tako mi Allaha, ako bih sakupio ove ljude za jednim uaem, mislim da bi
bilo bolje.' Potom ih je sakupio za Ubejj ibn Ka'bom. Izaao sam s njim i druge noi,
a ljudi su klanjali namaz za svojim uaem. Omer je rekao: 'Divna li je ova novotarija,
a dio noi u kojem spavate je bolji od dijela u kojem klanjate', to jest, bolji je zadnji
dio noi, ali narod je klanjao u prvom dijelu noi."15

12

Muhamed Seid Serdarevi, Fikhu-l-'ibadat, El-Kalem, Sarajevo, 1994., str. 62.

Biljei Ebu Davud u Sunenu, Poglavlje o klanjanju u noima ramazana, hadis br. 1371., Daru-lhadis, Kairo, 1988./1408., Tom 2, str. 50.
14
Buharijina zbirka hadisa, Islamska zajednica u R BiH, Behrambegova medresa, Tuzla, 1415./1994.,
str. 209.
15
www.dzemat.org
13

10

Omer je kazao: "Divna li je ova novotarija!", ali to ne znai da se radi o novotariji u

vjeri u smislu uvoenja neega to se ne moe uskladiti sa erijatom. Nazvano je bid'a
jer Poslanik, s. a. v. s., nije uobiavao klanjati ovaj namaz u dematu, niti je tako
klanjano u vrijeme Ebu Bekra, niti je klanjano tako rano niti s tolikim brojem rekata.16
Dakako, ovakva praksa je u skladu sa Vjerovjesnikovom praksom budui da je on
klanjao ovaj namaz sa ashabima u damiji tri noi a isti bi nastavio klanjati da se nije
pobojao da e ga svijet prihvatiti kao obavezan, odnosno da e im predstavljati
potekou.17
Omer, r. a., sakupio je svijet da obavljaju teravih-namaz u dematu jer je bio
siguran da ne moe postati obaveznim budui da je objava prestala. Kau da je
zajedniko obavljanje vrijednije zbog postupka Omera, r. a., to je okupljanje
blagoslov i ima odliku, na to ukazuje i obavljanje farz-namaza na takav nain, a
takoer i zbog toga to kod pojedinanog obavljanja ovjek moe biti lijen, dok se
kod vienja mnotva aktivira.
Od Ebu Zerra, r. a., se prenosi: "Postili smo sa Vjerovjesnikom ramazan, ali
nije provodio no s nama u ibadetu dok nije ostalo sedam noi, pa je proveo s nama
sedmu no u ibadetu do treine noi. Zatim je nastupila esta no koju je propustio ne
provodei je u ibadetu. Onda je nastupila peta no koju je proveo u ibadetu s nama do
njene polovine pa sam rekao: 'Boiji Poslanie, a da si nam dopustio provoenje
ostatka ove noi u ibadetu? Onaj ko provede no u ibadetu sa imamom sve dok on ne
odustane, to je kao da je proveo no u ibadetu,' rekao je Boiji Poslanik.
etvrtu no nismo proveli u ibadetu. Kada je nastupila trea no, sakupio je svoje
ene, porodicu i ostali svijet i provodio je s nama u ibadetu sve dok se nismo pobojali
da nas ne proe radost. Pa je upitan Ebu Zerr: 'A koja radost?' 'Sehur!' odgovorio je.
Ostatak mjeseca Poslanik nije provodio s nama u ibadetu", kae Ebu Zerr.18
Buharija i Muslim biljee u svojim zbirkama hadisa da je Muhammed, a. s.,
klanjao u damiji tree, pete i dvadesetsedme veeri ramazana dematile osam rekata
teravije. Zna se da nije, kako navodi Aia, nikada u dematu sa ashabima klanjao
dvadeset rekata teravije, niti vie od tri teravije u spomenutim veerima.19

16

www.al-islam.org
Jusuf El-Karadavi, Propisi o postu, Medlis IZ Tuzla, Tuzla, 2001., str. 154.
18
Selman b. Fahd el-Avdeh, Ramazanske teme, Behram-begova medresa, Tuzla, 2002., str. 56.
19
Buharija i Muslim
17

11

Oni koji kau da je pojedinano obavljanje vrijednije, smatraju to iz razloga to je ono

sunnet, a nije teravih-namaz jedan od vjerskih simbola kao to su bajram-namazi, pa
se povezuje sa duha-namazom. Ovo je stoga to u dematu moe biti licemjeran i
pretvarati se, od ega je siguran u samoi.
Uenjaci koji su kazali da je bolje klanjati ovaj namaz kod kue imali su u vidu da je
to bolje za nekoga ko eli naroito dugo klanjati te radi tog namaz u dematu ne bi
utolio njegovu elju. Meutim, ukoliko postoji demat svakako je bolje pristupiti mu
kako bi demat bio brojniji i jai i kako bi sam pojedinac ojaao u njemu.
Neki uenjaci afijske pravne kole kau da je za onoga ko zna napamet
Kur'an i uz to se ne boji lijenosti a demat u damiji nee zbog njegovog izostanka
doi u pitanje isto da li e klanjati u dematu ili u kui. Ali ako neka od pobrojanih
stvari nije zadovoljena onda je bolje klanjati u dematu.
Ipak, odabrano je miljenje da je klanjanje teravih-namaza u dematu bolje,
kao to je to smatrao Omer, r. a., te stoga to je za neke neobavezne namaze propisan
demat, a ovaj namaz, takoer, odgovara da bude jedan od simbola koji se javno
ine.20
KLANJANJE ENE U DEMATU
Mnoge ene ne odlaze na teravih-namaz u damiju, to nema nikakve smetnje
ako namaz obave kod kue. Njima je teravih-namaz bolje klanjati u kui ukoliko
znaju napamet Kur'an i ukoliko ih kada ostanu u kui nee obuzeti lijenost.21
Ali ako doe u damiju zato to je neiskusna u uenju Kur'ana ili da bi je prisustvo u
dematu razvedrilo, to je, svakako, pohvalno. Meutim, dunost joj je, ako doe u
damiju, da bude propisno obuena i nije joj doputeno da doe namirisana ili
nakiena. Takoer joj nije dozvoljeno da svojim govorom sije smutnju ili podie glas
u damiji, jer su to pokuena djela i uznemiravanje drugih.
Boravak ene u damiji je dobra prilika da vaizi odaberu teme prikladne za
enu, kao to su teme o islamskim propisima, odgoju, poukama, itd. Svoj izlazak u
ramazanu one treba da iskoriste na najbolji nain.22

20

Ebu Hamid el-Gazali, Ihjau ulumid-din, Bookline d. o. o., Sarajevo, 2004., str. 630.
Jusuf El-Karadavi, Propisi o postu, Medlis IZ Tuzla, Tuzla, 2001., str. 155.
22
Selman b. Fahd el-Avdeh, Ramazanske teme, Behram-begova med resa, Tuzla, 2002., str. 88.
21

12

KLANJANJE TERAVIH-NAMAZA SJEDEI

Mekruh je klanjati teraviju sjedei radi njene vanosti i pritvrenosti. U djelu
El-Hanije stoji: Klanjanje teravije sjedei, svi su prihvatili da nije lijepo, osim ako
postoji opravdanje. Kod doputanja da li se moe klanjati sjedei, razili su se
uenjaci, pa neki kau da nije dozvoljeno sjedei klanjati teraviju bez opravdanja, kao
to je sluaj sa sunnetom sabah-namaza. Drugi kau da je dozvoljeno, i to je ispravno.
Za sunnet sabah-namaza to se ne moe rei, jer neki kau da je sunnet sabah-namaza
vadib, meutim, nagrada za klanjanje teravije-namaza sjedei iznosi pola sevaba od
klanjanja teravije stojei.23

23

Ibrahim el-Halebi, Multeqa'l-ebhur, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 2002., str. 165.

13

II POGLAVLJE

BROJ REKATA TERAVIH-NAMAZA

14

BROJ REKATA
Budui da su u sluaju teravih-namaza najee rasprave u pogledu broja
rekata navest emo argumente koji govore o tom pitanju.
Potrebno je naglasiti da svaka priznata pravna kola u islamu ima validne dokaze kada
su u pitanju i formalne razlike pri klanjanju namaza. Jedini problem lei u fanatinom
odnosu pristalica nekog mezheba ili ovinistikom odnosu nekog pristalice
nemezhepskog opredjeljenja, koji svoj stav gradi samo na argumentima svoga imama,
uope ne respektirajui miljenja ili argumente drugih.
Vie je razliitih stavova kada je u pitanju broj rekata teravih-namaza. U
predajama se navodi broj rekata od: osam, jedanaest ( zajedno sa vitr-namazom ),
dvadeset, dvadeset etiri, dvadeset osam, trideset i etiri, trideset i est, trideset i devet
i etrdeset i jedan rekat.
Dabir, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, s. a. .v . s., klanjao s njima osam
rekata teravih-namaza, a nakon toga, vitr-namaz. Oekivali su ga sljedeu no, ali se
on nije pojavio.
Ubejj b. Ka'b, r. a., prenosi da su ga ene zamolile, obzirom da ne znaju puno iz
Kur'ana, da ih predvodi na teravih-namazu, to je on i uinio i klanjao s njima osam
rekata, a onda klanjao vitr-namaz. To je spomenuo Allahovom Poslaniku, s. a. v. s.,
koji mu nije nita na to rekao.24
Dabir prenosi da je Resulullah predvodei ih u klanjanju teravih-namaza
klanjao osam rekata a potom klanjao vitr-namaz tri rekata.25
ejh Zafer kae: "Ako je nafila od osam rekata bila kod Poslanika, s. a. v. s.,
tokom cijele godine, on je u vrijeme ramazana klanjao i nafile sa vie rekata, dvadeset
ili jo vie."26

24

efik Kurdi, Ramazan i teravih-namaz, Islamska pedagoka akademija, Zenica, 2002., str. 138.
Jusuf El-Karadavi, Propisi o postu, Medlis IZ Tuzla, Tuzla, 2001., str. 155.
26
Ibrahim el-Halebi, Multeqa'l-ebhur, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 2002., str. 164.
25

15

PREDAJE NA KOJIMA HANEFIJE TEMELJE SVOJE STAVOVE O

DVADESET REKATA TERAVIH-NAMAZA
Ata' kae: "Zapamtio sam ljude da klanjaju dvadeset i tri rekata, zajedno sa
vitrom!"
Imam Malik prenosi predaju Jezida b. Rumana u kojoj kae: "Ljudi su tokom
ramazanskih noi u vrijeme Omera b. El-Hattaba, r. a., klanjali dvadeset i tri rekata."
Ebu Husajf kae: "Suvejd b. Gafle nam je imamio za ramazan i tom prilikom klanjao
dvadeset rekata, sa pet tervihata/pauza."
Nafi' b. Omer prenosi: "Predvodio nas je za ramazan u namazu Ibn ebi Mulejke i tom
prilikom klanjao dvadeset rekata!"
Se'id b. 'Ubejd prenosi da ih je za ramazan predvodio u namazu 'Ali b. Rebi'a i
tom prilikom klanjao dvadeset rekata teravih-namaza i tri rekata vitr-namaza.
Ebu 'Abdurrahman es-Sulemi prenosi da je 'Ali b. ebi Talib, r. a., za ramazan pozvao
uae i jednom od njih naredio da klanja ljudima kao imam dvadeset rekata, a onda ih
je 'Ali b. ebi Talib, r. a., predvodio u vitr-namazu.27
Teravih-namaz ima dvadeset rekata i deset selama, dakle, na svaka dva rekata predae
se selam.28
IMAM AFIJA I IMAM MALIK O BROJU REKATA TERAVIH-NAMAZA
U vrijeme vladavine Omera bin Abdul-aziza u Medini se klanjalo trideset i est
rekata teravih-namaza i tri rekata vitr-namaza.
Malik je govorio da je preporuljivo klanjati trideset osam rekata na ime jacije i
teravije ili trideset est, kako je bila praksa u Medini.29
Imam Malik za to kae: "Mi smo uvijek tako radili", a imami afija kae:
"Vidio sam da se u Medini klanja trideset devet a u Mekki dvadeset i tri rekata.
Meutim, ni jedno od ovoga ne treba izazivati nedoumice. Ako se due ui na stajanju
i ini manji broj rekata to je ispravno, a ispravno je i ako se krae ui a ini vei broj
rekata, s tim to je meni prvi nain drai."

27

efik Kurdi, Ramazan i teravih-namaz, Islamska pedagoka akademija, Zenica, 2002., str. 140-141.
Muhamed Seid Serdarevi, Fikhu-l-'ibadat, El-Kalem, Sarajevo, 1994., str. 62.
29
Halil Mehti, Vazovi, Udruenje graana "Selam", Zenica, 2004., str. 257.
28

16

Ovo, kako je kazao imami afija, ne treba ostavljati nedoumice niti bilo ko treba
drugome osporavati dokle god se namaz obavlja sa potrebnom smirenou i
pobonou.30
Oni koji klanjaju trideset i devet ili etrdeset i jedan rekat povode se za praksom koja
je postojala u Medini, u vrijeme kada je ummet ivio svoja najbolja vremena.
BROJ REKATA TERAVIH-NAMAZA U VRIJEME POSLANIKA, S. A. V. S., I
PRAVEDNIH HALIFA
Oni koji klanjaju jedanaest rekata takoer postupaju shodno praksi Allahovog
Poslanika, s. a. v. s., jer Aia, r. a., kae: "Boiji poslanik, s. a. v. s., ne bi nita
poveavao na jedanaest rekata ni ramazanom, a ni u drugo vrijeme. Klanjao bi etiri
rekata i ne pitaj za njihovu ljepotu i duinu!"
Potom bi opet klanjao etiri rekata i ne pitaj za njihovu ljepotu i duinu, a zatim bi
klanjao jo tri rekata. Potom sam upitala: Boiji poslanie, da li zaspi prije
obavljenog vitr-namaza?' Odgovorio je: "Aia, moje oi spavaju, a moje srce ne spava!"31
Ko klanja dvadeset i tri rekata povodi se za praksom kakva je bila u vrijeme
Omera, to prenosi veliki broj prenosilaca, a nama je nareeno da slijedimo praksu
pravovjernih halifa.
Teravija se sastoji od dvadeset rekata. Ovo je miljenje Ahmeda, afije i Ebu Hanife.
Uenjaci afijske, hanbelijske i hanefijske pravne kole oslanjaju se na izjavu Saiba
ibn Jezida koju je Bejhekija zabiljeio da su ashabi u doba Omera, Osmana i Alije
klanjali teraviju od po dvadeset rekata. U Mugniji se navodi kako je h. Alija naredio
jednom ovjeku da klanja svojim drugovima dvadeset rekata teravije.32
Omer, r. a., je naredio ljudima da se okupe u damiji za namaz, a kad je uao u
damiju naao ih je podijeljene, svako je klanjao za sebe. Zato je on smatrao boljim
da ih okupi za jednim imamom. Naredio je Ubejj b. Ka'bu i Temim b. Evsu ed-Dariju
da klanjaju sa ljudima.
A, koliko su klanjali?
U vezi toga prenesene su dvije vjerodostojne predaje. Jedna od njih putem Saib ibn
Jezida govori da je Omer naredio njima dvojici da klanjaju svijetu jedanaest rekata.
30

Jusuf El-Karadavi, Propisi o postu, Medlis IZ Tuzla, Tuzla, 2001., str. 156.
Buharijina zbirka hadisa, Islamska zajednica u R BiH, Behrambegova medresa, Tuzla, 1415./1994.,
str. 221.
32
Ibid, str. 209.
31

17

Druga predaja govori da su Temim b. Evs i Ubejj b. Ka'b klanjali ljudima dvadeset i
jedan, a u drugoj dvadeset i tri rekata.
Predaja od jedanaest rekata se nalazi u Malikovom Muvettau i vjerodostojna je, a
predaja o dvadeset i jednom rekatu se nalazi u Abdurrezakovom Musannifu i takoer
je vjerodostojna, dok se predaja o dvadeset i tri rekata spominje u Sunenu Bejhekije i
ona je vjerodostojna.33
Neki islamski uenjaci smatraju predaju o 21 i 23 rekata netanom, ali neemo
polemizirati da li je to tako, nego emo se okupiti oko stava Hafiz b. Hadera, koji
kae: "Pod tim se podrazumijeva raznolikost i mnogobrojnost, zavisno od stanja i
potreba ljudi. Zato su oni nekada klanjali 11, a nekad 21, a nekad 23 rekata, zavisno
od mogunosti i snage ljudi. Zato ako su klanjali 11, oduljili bi sve dok se ne bi
oslanjali na tapove tokom ovog ibadeta."
Drugo rjeenje, takoer, moe biti razumno, a to je da je Omer, r. a., naredio
onoj dvojici 11 rekata, i predaja se tu ne razlikuje, ali su oni klanjali 21, odnosno 23
rekata, iako je Omerova naredba bila 11 rekata. Klanjali su 21 tj. 23 rekata jer je
njihovo miljenje bilo da je bolje klanajti 21 ili 23 rekata zbog potrebe ljudi.
Kada bi klanjali 11 rekata oduivali bi ljudima stajanje, pregibanje i seddu, a kada bi
klanjali 21 ili 23 rekata olakali bi ljudima stajanje, pregibanje i seddu kako bi im
bilo mogue obaviti vjersku dunost.34
Nafi' je rekao: "Meni poznati ashabi su klanjali trideset devet rekata ukljuujui,
pored jacije i teravije, i vitr-namaz." Veina se ipak opredjelila za teraviju od dvadeset
rekata, ne raunajui u taj broj jaciju i vitr-namaz. To je stav Omera, Alije, Abdullah
b. Mes'uda, Ibn ebi Mulejke, Ataa' b. ebi Rebbaha, uenjaka Kufe, Ubejj b. Ka'ba i
Ebu Hanife.35
ejhu-l-islam Ibn Tejmijje kae: "Pouzdano se zna da je Ubejj ibn Ka'ab
predvodei ljude u klanjanju teravih-namaza klanjao dvadeset rekata, a poslije toga tri
rekata vitr-namaza." 36
Na temelju ovoga mnogi uenjaci smatraju da je to sunnet, jer su za njim klanjali
muhadiri i ensarije i niko od njih mu nije prigovorio. 37

33

Selman b. Fahd el-Avdeh, Ramazanske teme, Behram-begova medresa, Tuzla, 2002., str. 58.
Ibid, str. 59.
35
Halil Mehti, Vazovi, Udruenje graana "Selam", Zenica, 2004., str. 257.
36
Jusuf El-Karadavi, Propisi o postu, Medlis IZ Tuzla, Tuzla, 2001., str. 157.
37
Ibid, str. 157.
34

18

Ibni Kudame navodi u djelu El-Mugni: "Odabrano je miljenje Ebu Abdullaha

Ahmeda ibni Hanbela da teravija ima dvadeset rekata; to navodi i Sevri, Ebu Hanife i
afi, a Malik smatra da teravija ima trideset i est rekata."38
Kada je Omer r. a., sakupio ljude za jednim uaem, Ubejj b. Ka'bom, ujedinio
ih je na jedanaest rekata, u skladu sa sunnetom, kao to prenosi Malik sa ispravnim
senedom, putem Muhammeda ibn Jusufa, od Es-Saiba ibn Jezida, da je rekao: "Omer
ibn El-Hattab je naredio Ubejj ibn Ka'bu i Temimu Ed-Darijju da klanjaju ljudima
jedanaest rekata." Rekao je: "Imam bi uio sure koje imaju sto ili vie ajeta, pa bismo
se mi oslanjali na svoje tapove od dugog stajanja, a nismo se razilazili sve do
nastupanja zore."
Ovome miljenju oponira Jezid ibn Hasife koji kae: "Dvadeset rekata"39, ali to
je az40 predaja, jer je Muhammed ibn Jusuf pouzdaniji prenosilac od Jezida ibn
Hasife. Takoer, ne moe se rei da je ovo dodatak pouzdanog prenosioca i da je on
ispravan, jer u dodatku pouzdanog prenosioca ne moe biti ono to je u suprotnosti sa
samom predajom. U njemu moe biti samo neko dodatno saznanje u odnosu na ono
to prenosi prvi pouzdani prenosilac.
Ovako je navedeno u djelima "Fethul-mugis", 1/199, "Mehasinul-istilah", str. 185 i
"El-Kifaje", str. 424-425, a ako bi predaja Jezida i bila ispravna, ona predstavlja djelo,
a predaja Muhammeda ibn Jusufa je govor, a govoru se daje prednost nad djelom,
kako je propisano u nauci "usulul-fikha".
Prenosi Abdurrezzak u "El-Musannefu", 7730, od Davuda ibn Kajsa i drugih koji
prenose od Muhammeda ibn Jusufa, on od Es-Saiba ibn Jezida: "Omer je u ramazanu
okupio ljude na dvadeset i jedan rekat u kojim bi uili sure koje imaju sto ili vie
ajeta, a razilazili bi se poetkom zore."
Ova predaja je u suprotnosti sa onim to prenosi Malik, od Muhammeda ibn
Jusufa, on od Es-Saiba ibn Jezida, a na prvi pogled sened predaje Abdurrezzaka je
vjerodostojan i svi njegovi ljudi su pouzdani.

38

Ibrahim e-Halebi, Multeqa'l-ebhur, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 2002., str. 164.
Selim el-Hilali i Alijj Hasen Abdul-Hamid, Post Poslanika, s. a. v. s., Udruenje graana Furqan,
Sarajevo, 2001., str. 119.
40
az je onaj hadis kojeg prenosi dosta pouzdan prenosilac, ali se njegova predaja sukobljava sa
predajom pouzdanijeg prenosioca ili vie njih.
39

19

Neki ovu predaju uzimaju dokazom tvrdei da je hadis Muhammeda ibn Jusufa slab
( mudtarib ), kako bi ga uinili nevaeim i kako bi onda njihovo miljenje bilo
ispravno-da je teravih-namaz dvadeset rekata, to se navodi u predaji Jezida ibn
Hasife.
Ova tvrdnja se odbacuje, jer je mudtarib hadis onaj koji se prenosi od strane
jednog ravije dva puta ili vie, ili od dvojice ravija ili vie njih, slinim ali razliitim
predajama, tako da se ne moe odabrati neka od njih kao ispravna.
Meutim, ovaj uslov nedostaje u hadisu Muhammeda ibn Jusufa, jer je predaja Malika
odabranija od predaje Abdurrezzaka, zbog toga to je preciznije zapamena.
Ovo to smo do sada naveli, bilo je uz pretpostavku da je sened predaje
Abdurrezzaka ispravan i bez mahana, ali to nije tako, to emo objasniti na sljedei
nain:
a) Onih koji su prenijeli "Musannef" od Abdurrezzaka je vie, a jedan od njih
je Ishak ibn Ibrahim ibn Abbad Ed-Deberi.
b) Ovaj hadis je predaja Ed-Deberija od Abdurrezzaka, jer on je onaj koji je
prenio dio o postu.
c) Ed-Deberi je sluao predaje od Abdurrezzaka kada je imao samo sedam
godina.
d) Ed-Deberi se nije bavio hadisom, niti je bio od ljudi koji su se bavili ovom
naukom.
e) Zbog toga je veliki broj greaka u njegovim predajama od Abdurrezzaka, pa
ak od njega prenosi i munker41 hadise. Neki uenjaci su sakupili greke EdDeberija u "Musannefu" Abdurrezzaka, u zasebnu knjigu.
Iz ovoga to smo prethodno naveli jasno je, da je ova predaja munker, jer Ed-Deberi
je u kontradikciji sa onima koji su pouzdaniji od njega. Ono to moemo rei mirna
srca jeste, da je ovo jo jedna od njegovih greaka u zapisivanju predaja, napisavi
dvadeset i jedan, umjesto jedanaest rekata, a ve smo upoznati s injenicom da je
mnogo grijeio.

41

Munker hadis je onaj kojeg prenosi jedan dosta slab prenosilac, a njegova predaja je u kontradikciji
sa predajom jednog ili vie pouzdanih prenosilaca.

20

Stoga je ova predaja slaba i pogreno zapisana, ime otpada njeno uzimanje za dokaz,
dok je u isto vrijeme potvrena ispravna predaja u "Muvetta'u" imama Malika, 1/115,
sa ispravnim senedom, od Muhammeda ibn Jusufa, koji prenosi od Es-Saiba ibn
Jezida.42
Imami Ahmed kae da broj rekata teravih-namaza nije ogranien jer ga
Resulullah, s. a. v. s., nije ograniio. Samim time broj rekata e biti vei, odnosno
manji, ovisno o tome da li se due ili krae ui na pojedinim rekatima.
Ono to su ashabi neprekidno prakticirali smatra se jakim sunnetom na osnovu
Poslanikova hadisa, koji kae: "Drite se mog sunneta i sunneta pravednih halifa. vrsto se
toga drite. uvajte se unesenih stvari, jer svaka je unesena stvar novotarija, a svaka je novotarija
zabluda." 43
U knjizi "Tesfijetu-l-Akaid" nalazi se fetva od Muhammeda Kasima u kojoj se kae
da nevjerovanje u sunnet od 20 rekata podrazumijeva klevetu na Omera, r. a., i ashabe
njegova vremena da su napustili sunnet Poslanika i uveli svoju novotariju to je
protivno Akaidu Ehli Sunneh po kojem se ne smije pripisivati fesad ( pokvarenost ) i
dalalet ( zabluda ) nijednom ashabu. Poslanik, s. a. v. s., je rekao da su njegovi ashabi
kao zvijezde vodilje pa koju god od njih pratimo bit emo na pravom putu. Isto tako
je rekao da je Allahovo prokletstvo na onima koji nipodatavaju i kleveu ashabe.
Sam Allah Silni je posvjedoio njihovu ispravnost u mnogim Kur'anskim ajetima a
one

koji

im

"dvolinjacima".

se

suprotstavljaju

nazvao

"bolesnih

srca",

"nevjernicima",

44

42

Selim el-Hilali i Alijj Hasen Abdul-Hamid, Post Poslanika, s. a. v. s., Udruenje graana Furqan,
Sarajevo, 2001., str. 119-121.
43
Hafiz Abdul-Azim ibn Abdul-Kavijj el-Munziri, Et-Tergibu vet-terhib, Bookline, Sarajevo, 2004.,
str. 16.
44
www.angelfire.com

21

KOLIKO REKATA JE NAJBOLJE KLANJATI?

Ibn Tejmijje kae: "Koji god od ve spomenutih naina da se prihvati bie

ispravno. Koji je nain najbolji ovisi o samim klanjaima."45
Naime, ako su klanjai u stanju due klanjati deset rekata teravih-namaza i tri vitrnamaza poslije, kao to je Vjerovjesnik, s. a. v. s., radio za vrijeme ramazana
klanjajui sam ili predvodei druge, onda je to bolje. Meutim, ako to nisu u stanju
onda je bolje da klanjaju dvadeset rekata. 46
Osnovna odlika teravih-namaza je dugo uenje na kijamu, zadravanje na seddi i
pravljenje pauze izmeu selama.47
Ulema se razilazi po pitanju da li je bolje dugo uenje i dugo stajanje u
namazu, ili vei broj ruku'a i seddi, ili su oba postupka ista po vrijednosti. Potvreno
je u Sahihu da je Poslanik, s. a. v. s., upitan: "Koji namaz je najbolji?" Rekao je :
"Dugo stajanje!" Od Poslanika, s. a. v. s., se takoer prenosi da je rekao: "Ti nee
uiniti seddu Allahu d. ., a da te Allah njome ne uzdigne za jedan stepen, ili
odstrani od tebe jedan grijeh!"48 I rekao je Poslanik, s. a. v. s., Rebi'i b. Ka'bu r. a.:
"Pomogni sebe mnogobrojnim injenjem seddi!"49
Poznato je da je sedda bolja od kijama, ali zikr koji se ui na kijamu je bolji i
vrijedniji od same sedde, a najbolje je da namaz bude srazmjeran, pa ako se odulji
uenje Kur'ana, oduljie se na ruku'ima i seddama, kao to je Poslanik, s. a. v. s.,
obavljao svoj noni namaz, kako nam to prenose Huzejfe r. a., i ostali. Takvim su mu
bili farz-namazi, namaz zbog pomraenja Sunca ili Mjeseca, i ostali.
Njegov namaz, s. a. v. s., bio je srazmjeran, pa dati prednost dugom uenju i stajanju
u namazu, dugom ruku'u i dugoj seddi, sa minimalnim brojem rekata ( 11-13 ), ili
kraem uenju i stajanju, kraim ruku'ima i seddama, sa veim brojem rekata
( 23-39 ), obje kombinacije su bliske jedna drugoj po vrijednosti!

45

Jusuf El-Karadavi, Propisi o postu, Medlis IZ Tuzla, Tuzla, 2001., str. 159.
Ibid, str. 159.
47
Halil Mehti, Vazovi, Udruenje graana "Selam", Zenica, 2004., str. 258.
48
Ebu Abdurrahman en-Nesai, Sunen, Knjiga 2, hadis br. 1137., Medlis IZ Sanski Most, "Bemust",
Sanski Most, 2005., str. 418.
49
Ibid, hadis br. 1136., str. 417.
46

22

Nekada druga kombinacija ( krae uenje, sa veim brojem rekata ), moe biti bolje,
kao to je Poslanik, s. a. v. s., klanjao duha-namaz, na danu 'Fetha', sa osam rekata,
gdje se nije zadrao ( a mogao je ), na dva duga rekata, i kao to su to ashabi r. a.,
uradili po pitanju teravih-namaza, kada je vjernicima otealo dugo stajanje u
namazu!50
Od nekih islamskih uenjaka prenosi se da je sunnet klanjati teravih i vitre jedanaest
rekata, a ostatak do dvadeset rekata je mustehab.
To je miljenje i hanefijskog pravnika imama Kemal Ibnul-Humama, koji to obrazlae
na ovaj nain: "Dokazi presuuju da je sunnet u dvadeset rekata ono to je bilo u
praksi Poslanika, s. a. v. s., a ostatak je mustehab.
U Buharijinom i Muslimovom "Sahihu" zabiljeeno je da je to jedanaest rekata sa
vitrama. Prema tome, Sunnet je po usulu hanefijskih ejhova osam rekata, a ostatak
( od 12 rekata ) je mustehab.51
KOLIKO SE DUGO UI NA REKATIMA?
Imam ui u teraviji onoliko koliko nee dovesti do nezadovoljstva demata koji klanja
za njim. Stoga, imam treba da poznaje situaciju onih koji klanjaju iza njega.
Sunnet ja da neko od imama jednog mjesta klanja teraviju hatmom, tj. da na svakoj
teraviji proui po jedan duz ( deset listova ), a cijeli Kur'an u toku ramazana.52
Na svakom sjedenju e se uiti salavati i dove, a na svakom prvom i treem rekatu
Subhaneke i Euzu.53
Ibni Kudame navodi da je Ahmed rekao da se u ramazanu ui ono to e
narodu olakati, a ne ono to e mu predstavljati tekoe, a posebno kada su kratke
noi. To, svakako ne znai biranje suvie kratkih ajeta od jedne ili dvije rijei, brzo i
nerazgovijetno uenje, niti urbu koja naruava ta'dili-erkan.54
Seid Serdarevi to potcrtava: Poto je u svakom namazu vadib uz Fatihu prouiti
sure ili tri kratka ajeta, ili jedan dug koliko tri kratka, to ni u teraviji ne valja uiti
manje nego to je vadib! 55
50

www.info@minhadz.com
Muharem tulanovi, Ramazanski post, Visoki saudijski komitet za pomo Bosni i Hercegovini,
Sarajevo, 1996-1417., str. 12.
52
Buharijina zbirka hadisa, Islamska zajednica u R BiH, Behrambegova medresa, Tuzla, 1415./1994.,
str. 209.
53
Muhamed Seid Serdarevi, Fikhu-l-'ibadat, El-Kalem, Sarajevo, 1994., str. 62.
54
Halil Mehti, Vazovi, Udruenje graana "Selam", Zenica, 2004., str. 258.
55
Muhamed Seid Serdarevi, Fikhu-l-'ibadat, El-Kalem, Sarajevo, 1994., str. 62.
51

23

Huzejfe, kako biljei Buharija, kazao je da je Resulullah, s. a. v. s., na jednom rekatu

znao prouiti sure Bekare, Nisa, i Ali Imran, tako da je due uenje nadomjetalo vei
broj rekata.56
Ponekad bi na jednom rekatu uio koliko sura el-Muzzemil, a ponekad koliko pedeset
prosjenih ajeta. Govorio je: sallallahu alejhi ve sellem: "Ko bude u jednoj noi klanjao sa
stotinu ajeta nee biti upisan meu nemarne."
Jedne noi klanjao je sa sedam dugih sura ( od El-Bekare do El-Enfal, 185 stranica
Kur'ana ). 57
Jezid ibn Huzejfe navodi od Saiba ibn Jezida: "Za ramazan se naveer klanjalo, u
vrijeme Omera ibn el-Hattaba, r. a., dvadeset rekata. Na svakom rekatu uili su po
dvije stotine ajeta, tako da su se ljudi naslanjali na tapove u vrijeme Osmana, r. a., od
dugog stajanja."58
Ashabi bi uili suru Bekare na osam prvih rekata ( to je 48 prvih stranica
Kur'ana ), a ako bi se to uilo na dvadeset rekata, brojali bi to kao olakicu.59

56

Jusuf El-Karadavi, Propisi o postu, Medlis IZ Tuzla, Tuzla, 2001., str. 158.
www.wikipedia.org
58
efik Kurdi, Ramazan i teravih namaz, Islamska pedagoka akademija, Zenica, 2002. str. 139.
59
Ibid, str. 132.
57

24

ZAKLJUAK
Ono to se moe zakljuiti nakon svih dokaza vezanih za nono klanjanje tokom
mjeseca ramazana, jeste da je teravih-namaz potvren i propisan, kao i njegovo
obavljanje u dematu ili zasebno.
Kada uporedimo dosad navedeni, i u razliitim predajama spomenuti broj
rekata teravih-namaza: 11, 13, 21, 23, 34, 36, 39dolazimo do zakljuka da je
sigurno od sunneta noi ramazana oivjeti dugim namazima, dugim kijamima, dugim
uenjem Kur'ana, velikim brojem rekata, velikim brojem seddi i ruku'a, zikrom, kako
bismo zadobili brojne nagrade za njega.
Beduinu koji je doao Poslaniku, s. a. v. s., pitajui ga o nonom namazu,
Poslanik je odgovorio: "Dva, dva!" Ovaj beduin nije poznavao osobine nonog
namaza a kamoli njegov broj. Boiji Poslanik mu je, dakle, odredio da nakon svaka
dva rekata predaje selam, a nije mu odredio broj rekata, ve je to pustio na njegovu
slobodnu volju. Nafile su neograniene i dozvoljeno ih je vriti dan i no, osim u
zabranjenom vremenu. Kao to smo ve naveli, broj rekata zavisi od stanja i potreba
ljudi.
Ako u osnovi narod slijedi uenjake i imame, nema razloga da im zato oni stave u
dunost broj rekata teravih-namaza. Oni treba da paze na njihovo stanje, uklanjajui
im potekoe i odstranjujui razdor meu klanjaima.
Pored toga to veina uenjaka smatra da je sunnet klanjati dvadeset
rekata teravih-namaza, smatram da bi bilo bolje skratiti namaz na osam rekata, upravo
iz razloga to nainom na koji danas klanjamo teravih-namaz dovodimo u pitanje
njegovu ispravnost. Ali, ako se eli prakticirati teravija od dvadeset rekata, treba
nastojati klanjati je u dematu u kojem se za vrijeme ramazana proui hatma, a ako to
nije mogue, treba nastojati klanjati za onim imamom koji e na jednom rekatu uiti
po jednu suru, tri kratka ili jedan dui ajet, i da se ui polahko i razgovijetno. Da se
vodi rauna o ruku'u i seddi.
Oni koji ele u ovom nonom namazu provesti to vie vremena
klanjajui to vie rekata, onda zaista moraju voditi rauna o njegovim osnovnim
osobenostima.
U protivnom, teraviju je bolje skratiti na osam rekata, pogotovo u sredinama gdje
damije nisu zagrijane, ili su u pitanju neki drugi objektivni razlozi.

25

Literatura
a) KNJIGE:

Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, Hanefijski fikh, Haris Grabus, Sarajevo, 2002.

Buharijina zbirka hadisa, Islamska zajednica u R BiH, Behrambegova

medresa, Tuzla, 1415./1994.

Ebu Abdurrahman en-Nesai, Sunen, Knjiga 2, Medlis IZ Sanski Most,

"Bemust", Sanski Most, 2005.

Ebu Bekr Dabir el-Dezairi, Put pravog muslimana, Organizacija aktivne

islamske omladine, Zenica, 1421./2000.

Ebu Davud, Es-Sunen, Daru-l-hadis, Kairo, 1988./1408.

Ebu Hamid el-Gazali, Ihjau ulumid-din, Bookline, Sarajevo, 2004.

Hafiz Abdul-Azim ibn Abdul-Kavijj el-Munziri, Et-Tergibu vet-terhib,

Bookline, Sarajevo, 2004.

Ibn Madde, Es-Sunen, Daru-l-hadis, Kairo, 1994./1414.

Ibrahim el-Halebi, Multeqa'l-ebhur, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 2002.

Islamska Omladina Be, Namaz u Islamu, Mesdid Tewhid, Austrija, 2005.

Jahija Ibn eref en-Nevevi, Izbor hadisa iz Rijadu-s-salihina, Visoki saudijski

komitet za pomo Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2001./1422.

Jusuf El-Karadavi, Propisi o postu, Medlis IZ Tuzla, Tuzla, 2001.

Muhamed Seid Serdarevi, Fikhu-l-'ibadat, El-Kalem, Sarajevo, 1994.

Muharem tulanovi, Ramazanski post, Visoki saudijski komitet za pomo

Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1417./1996.

Muslimova zbirka hadisa (izbor), Knjiga 1, Kua mudrosti, AMOS-graf,

Sarajevo, Zenica, 2003.

Selman b. Fahd el-Avdeh, Ramazanske teme, Behram-begova medresa, Tuzla,

2002.

efik Kurdi, Ramazan i teravih-namaz, Islamska pedagoka akademija,

Zenica, 2002.

26

b) INTERNETSKE STRANICE:

http:// www.angelfire.com

http:// www.dzemat.org

http:// www.info@minhadz.com

http:// www.wikipedia.org

27