REGIJE

Regionalni pristup omoguuje uvid u sadraje i strukture prostora koje nisu izravno
vidljive
o

temelji se na razliitom broju promatranih pojava

otkriva grupiranja, cjeline i kombinacije u prostoru koji ine objekt geografskog

istraivanja

Prema Clavalu regionalni pristup je cjelokupni pogled kakav ima promatra koji stvari
gleda odozgo

Regija je sredinji pojam u regionalnoj geografiji

Regija (lat. regio) kraj, predio, podruje, okolina, zemlja, pokrajina, oblast, okrug,
okruje, dio, mjesto

Dva su osnovna suprotna stava o znaenju regije regija kao misaoni pojam te kao
objektivna prostorna stvarnost

SUPROTNI STAVOVI O REGIJAMA

o

Regija je misaoni pojam ''model'' u istraivanju

o

prema Beaujeau-Garnieru: regija je proizvoljno omeen dio teritorija

prema Edwardsu i Niru: regija je potpuno misaoni pojam, sredstvo u istraivanju

prostora kao to je period sredstvo u istraivanju vremena u povijesti

Regija je objektivna prostorna stvarnost

''prepoznati'', a ne stvoriti i to je cilj istraivanja

istraivanjem

ju

treba

otkriti,

prema Dumolardu i Frmontu: regija je objektivna stvarnost, postoji neovisno o

istraivau

prema Frmonu, Clavalu i Niru: regija je prostor koji se ivi i doivljava (espace
vcu, life-world, lived region)

prema Reynaudu i Daudeu: pojam regije ukljuuje odnose izmeu drutvenih

skupina i odreenog podruja kao i odnose izmeu pojedinih drutvenih skupina
meusobno

Pragmatinost obaju pristupa:

o

prvi pristup gleda regiju kao model za postizanje odreenog cilja u istraivanju tj.
kao okvir za unaprijed odreenu svrhu istraivanja

drugi pristup gleda regije kao osnovni princip ureenja prostora

Poimanje regije kao stvarnosti i misaone konstrukcije ne mora nuno biti suprotno npr.
metropolitansko podruje objektivno postoji, ali je spoznato i shvaeno tek nakon to je
misaono formulirano kroz istraivanje

DEFINIRANJE REGIJE
o

Jedinstvenost i repetitivnost su kljuni kriteriji u definiranju regije odnosno razlikovanju

regije i zone

Jedinstvenost je temeljno obiljeje regije i ono proizlazi iz kombinacije prirodnih i

drutvenih obiljeja prostora

Repetitivnost je postojanje podruja istih obiljeja na vie mjesta u svijetu (obalna

podruja, sredozemna klima)

Zone su homogena, uniformna, repetitivna podruja odreene vrijednosti varijable

Prema Niru (1990.) geografska jednadba regije je: (ivot i prostor) = O (okoli) K
(kultura)

Pragmatika regija je misaona konstrukcija pri kojoj su granice i varijable odabrane i

definirane unaprijed s obzirom na istraivaki zadatak
o

njihovo postojanje poinje i zavrava s istraivanjem (znanstvenim, politikim,

ekonomskim)

koristi se osobito u regionalnoj znanosti (ekonomska subdisciplina) te u mnogim

drugim disciplinama

TIPOVI REGIJA
o

Tipovi regija mogu se odrediti prema nekoliko kriterija:

o

s obzirom na broj i vrstu pojava/varijabli

s obzirom na sadraj prostora tj. pojave i procese

prema percepciji

S obzirom na broj i vrstu pojava odnosno varijabli izdvajaju se jednostavne, sloene i

totalne ili sistemske regije

S obzirom na sadraj prostora odnosno na pojave i procese, regije se dijele na

fizionomske i nodalne regije

Pri izdvajanju regija prema percepciji/iskustvu sredinji elementi su regionalna svjesnost,

osjeaj regionalne pripadnosti i personifikacija regije

Prema percepciji se mogu izdvojiti vernakularne ili perceptivne, tradicionalne, historijske,

prepoznate regije i espace vcu

Tipovi regija s obzirom na broj i vrstu varijabli

o

Jednostavne regije ili zone cjeline definirane prema jednoj pojavi/varijabli

o

ograniava kontinuiranu rairenost jedne pojave u odreenom podruju

od svih geografskih cjelina, granice ove cjeline su najjasnije zbog samo jedne
varijable

varijabla se odabire i definira a priori (bez prethodnog znanja/iskustva)

primjeri varijabli:
stanovnitva

cjeline izdvojene na temelju samo jedne varijable jesu homogene (s obzirom na tu

varijablu), ali nemaju obiljeje jedinstvenosti, no mogu postojati na vie mjesta kao
zone

mogu biti izdvojene i cjeline bez prostornog kontinuiteta pri emu se homogenost
temelji na vezama izmeu pojedinih toaka, polova ili jezgri

nagib

terena,

odreeni

aspekt

strukture

ili

dinamike

npr.: dnevne migracije, distribucija roba i usluga, bilo koje aktivnosti

te su veze u odreenom trenutku jedinstvene i stvaraju nodalnu regiju

Sloene regije regije definirane na temelju dvije ili vie pojava/varijabli

o

s obzirom na unutarnju povezanost pojava razlikuju se asocijacije s vrlo vrstom

povezanou pojava, asocijacije pojava koje su manje vrsto povezane i asocijacije s
vrlo slabom povezanou pojava

asocijacije s vrlo vrstom povezanou pojava

npr. tipovi klime (kao meuodnos temperature i padalina)

npr. tipovi tala (matini supstrat, nagib, drenaa)

npr. tipovi poljoprivrednog zemljita (prema definiranom nainu obrade,

dominantnim kulturama ili stoci)

asocijacije s manje vrstom povezanou pojava

npr. ekonomske regije definirane prema odreenom resursu i vezanom

nainu proizvodnje ili koritenja

asocijacije s vrlo slabom povezanou pojava

npr. prirodna regija teorijski definirana na temelju klime, reljefa, tla

vegetacije, voda

npr. kulturna regija koja se teko moe efektivno definirati jer ukljuuje
u sebi i ekonomske i socijalne i politike varijable

kombinacija pojava unutar cjeline moe biti repetitivna ili jedinstvena

repetitivne kombinacije pojava: razliiti elementi klime, koritenje zemljita,

industrijska podruja

socioekonomske zone, iako repetitivne, u sprezi s lokalnim obiljejima dobivaju

karakter jedinstvenosti

industrijske zone su repetitivne, no svaka je jedinstvena i neponovljiva regija

jer ima jedinstvenu formu organizacije i razvoja

Totalne ili sistemske regije regije definirane prema ukupnosti ljudskog djelovanja
o

takve su regije asocijacije meusobno povezanih

pojava/varijabli koje su odabrane kao relevantne

prirodnih

drutvenih

granica izmeu zone i regije nije u broju varijabli, nego u njihovoj kombinaciji
odnosno postojanju ili nepostojanju interakcija, odnosa i procesa meu njima

totalitet oznaava ukupnost odnosa i interakcija izmeu elemenata u regiji daju

jedinstvenost

regiju definiraju procesi koji djeluju unutar regija je socio-environmental system

Tipovi regija s obzirom na sadraj prostora

o

(Homogene), fizionomske, uniformne, formalne, uvjetno homogene regije

o

to mogu biti podruja u kojima je svaka toka definirana odreenim jedinstvenim

obiljejem odgovarajueg raspona vrijednosti pri emu je ostvarena homogenost i
uniformnost

jedinstveno obiljeje mogu biti kulturne vrijednosti (npr. zajedniki jezik),

ekonomsko obiljeje (npr. proizvodnja odreene kulture), obiljeje prirodne
sredine (npr. klima) itd.

to mogu biti podruja u kojima prevladava jedinstvenost vizualno prepoznatljivog

sadraja prostora pri emu je ostvarena homogenost fizionomije

vizualna prepoznatljivost prostora podrazumijeva jedinstvenu kombinaciju

elemenata transformirane prirodne sredine kulturni pejza

temelji se na meuodnosu/meudjelovanju ovjeka i prirodne sredine

konceptualizacija fizionomski homogene regije (Landschaft, pays, landscape,

regija)

Vidal de la Blache: ovjek vrednuje mogunosti koje prirodna osnova

prua i njima se koristi na razliite naine. Pojedine skupine povezane
zajednikim nainom ivota (genre de vie, kultura) ostavljaju specifian
trag u svom okoliu pays.

Carl Cauer: Kulturni pejza stvoren je iz prirodnog pejzaa djelovanjem

odreene kulturne grupe (nain ivota). Promjenom kulturne grupe ili

uvoenjem nove dolazi do pomlaivanja kulturnog pejzaa, novi se tip

superponira na ostatke staroga.
fizionomski homogena regija (u hrv. uvjetno homogena regija) je dio Zemljine
povrine ija je vanjska fizionomija rezultat specifine kombinacije prirodne
sredine i drutvenih faktora pejzana jedinica

Nodalne, funkcionalne, polarizirane, nodalno-funkcionalne regije

o

temelje se na funkcionalno-procesnom (''nevidljivom'') sadraju prostora ti su

sadraji npr. industrijalizacija, podjela rada, brojne socijalne strukture, sve vei broj
funkcija

urbana sredita su polovi rasta i sredita koncentracije funkcija gradovi su

osnova definiranja regija

veze i procesi izmeu jezgre (grad) i periferije temelje se na intenzitetu odnosa i

interakcije

proces gravitacije je obostran i istovremen (centrifugalan i centripetalan)

granice takvih regija su od sekundarnog znaenja primarno je znaenje

intenziteta veza i procesa unutar regije

Odnos izmeu fizionomske i nodalne regije:

o

drugaiji procesi podloni su drugaijim zakonitostima

jedna nodalna regija obuhvaa segmente vie fizionomskih regija npr. zagrebaka
nodalno-funkcionalna regija obuhvaa vei broj fizionomskih cjelina

nodalna regija moe biti samo stadij u razvoju fizionomski homogene regije
npr. nastanak metropolitanskih podruja: izdvojeni gradovi povezani prometnicama,
razvijena dnevna migracija i ostali oblici interakcija razvoj suburbanih podruja du
prometnica i oko gradova (s mnogim neizgraenim povrinama) nakon 30ak
godina nodalna struktura postaje fizionomski homogena

razvoj iz primarno nodalne regije u fizionomski homogenu regiju

ritmiko djelovanje stambenih etvrti, trgovakih centara, ind. zona, kola,

rekreacijskih podruja

uvoenje veine urbanih funkcija u novoizgraeno podruje razlika izmeu

jezgre (matini grad) i (nekadanje) periferije nestaje javlja se fizionomska
homogenost

Tipovi regija prema percepciji

o

Vernakularna ili perceptivna regija (lat. vernaculus domorodaki, domai)

o

to je mentalna konstrukcija budui da proizlazi iz prostorne percepcije prosjene

populacije o jedinstvenosti odnosno razliitosti

percipiraju se zajednika jedinstvena obiljeja regije (prirodna, kulturna,

gospodarska, povijesna) takva se regija smatra dijelom zajednike tradicije,
kulturnog identiteta

dolazi do personifikacije regije i poistovjeivanja s njom te se javlja regionalna

svijest i osjeaj pripadnosti

primjeri istaknutih amerikih vernakularnih regija: South, Middle West

takve se regije odreuju na temelju jakog osjeaja jedinstvenosti i razliitosti

temeljenog na veem broju elemenata od kojih mnogi prelaze granice uobiajene
znanstvene mjerljivosti (kao to su osjeaji i doivljaj prostora)

metodoloki okvir vernakularnih regija prema Meiningu (1972.):

stanovnitvo
raspored)

(broj

promet (mrea unutar i

izmeu)

politika
administrativna
podruja

kultura
(odabrani
elementi
svojstveni lokalnoj populaciji i
njihov prostorni odraz)

Tradicijska regija je rezultat dugotrajnog razvoja identiteta povezanog s teritorijalnou

tradicija
o

objektivno postoji kao prepoznatljivi prostorni pojam u ljudskoj svijesti usprkos

temeljitim promjenama regionalnog sustava (fizionomskog i/ili funkcionalnog)

od (nekad) stvarne regionalne cjeline ona postaje mentalna konstrukcija

javljaju se problemi definiranja elemenata (tradicije) na kojima poiva prostorni

pojam tradicijske regije

sredinji element u definiranju takve regije je regionalna svijest o jedinstvenosti i

razliitosti, o zajednikom razvoju (prolosti), osjeaju pripadnosti

primjer: Turopolje razvojem zagrebake urbane regije promijenila se regionalna

struktura

metodoloki okvir tradicionalnih regija prema Fuerst-Bjeli (1996.):

obiljeja prirodne sredine u kulturno-ekolokom smislu

oblici i znaenja razliitih oblika teritorijalne organizacije i strukture

materijalni i nematerijalni sociokulturni elementi kao kvalitativni pokazatelji

regionalne svijesti (kulturni pejza, etnicitet, religija, jezik, osjeaj regionalne
pripadnosti)

Historijska regija je cjelina koja postoji u kolektivnoj svijesti ljudi

o

uz imena regija (horonimi) postoji jaki osjeaj vezanosti (poistovjeivanja)

regija ne mora odgovarati suvremenoj objektivnoj prostornoj podjeli

regija je izgraena na temelju kolektivne svijesti o zajednikom podrijetlu, povijesti,

sudbini

primjeri:

Auvergne, Franche-Comt, Limousin regije koje vuku podrijetlo iz daleke

prolosti, vezane uz prostor galskih plemena iz 3. st.p.n.e.

Normandija prostorni pojam vezan uz administrativnu cjelinu Rimskog

Carstva

Morlakija, Slavonija, Dalmacija

Prepoznata regija nije unaprijed odreena prije i izvan ivota u kojem se ona kao razina
potvruje
o

takva regija stvarno drutveno postoji samo onda kad postoji i drutvo koje se kroz
nju teritorijalizira

regija je uvijek neija i treba biti prepoznata, a ne stvorena

prepoznavanje odnosno identifikacija regije temelji se na kolektivnoj svijesti o

prostornoj razliitosti i jedinstvenosti

Espace (rgion) vcu je personalizirani prostor temeljen na vlastitom ivotnom iskustvu

u prostoru
o

radi se o subjektivnoj mentalnoj percepciji sadraja prostora mentalne mape

razliite drutvene grupacije razliito percipiraju isti fiziki prostor na temelju svojih
(razliitih) drutvenih iskustava i naina ivota

primjeri:

Jeruzalem kao ivotni prostor idova nije jednak Jeruzalemu grkog sveenika
ili islamskog trgovca

razliita je percepcija sadraja i obuhvata gradskog prostora Los Angelesa u

prosjenih Hispanoamerikanaca, Afroamerikanaca te bijelog amerikog
stanovnitva

mentalne ili kognitivne mape su osobna, subjektivna predodba svijeta, odnosno

prostora

slika prostora temelji se na poznavanju, iskustvu, sjeanju, osjeajima,

znaenjima, pod utjecajem je predrasuda, odgovarajuih sustava vrijednosti i
osjeaja

svaka osoba ima i stvara odgovarajue odnose prema prostoru u kojem ivi
svaka osoba ima drugaiju mentalnu mapu prostora

mentalne mape su kvalitativne prezentacije (slike, jedinstveni sklopovi) i ne

mogu se izraavati u mjerljivim jedinicama

reakcija na modernizam odnosno na gubitak humane dimenzije modernih

gradova je vraanje drutvenih i simbolinih vrijednosti javnom prostoru

pet je elemenata mentalne mape: putovi, rubovi, distrikti, vorita i istaknuti

objekti

putovi putovi, ulice, rute i sl., linearni komunikacijski potezi s

poetkom i odreditem

rubovi

rubovi,
prekidi
u
komunikacijskim potezima, granice
izmeu podruja, linearni elementi koji
nisu putovi

podruja ili distrikti centar,

stambene etvrti, spavaonice itd.
dijelovi izrazito homogenih i kompa
ktnih karakteristika po kojima se
prepoznaju

vorita mjesta susreta, arine

Mentalna mapa ibenika
toke od kojih se polazi i prema
kojima se kree, krianja (trgovi, krianja, kolodvori, luke)

istaknuti objekti ili orijentiri prostorno istaknute toke koje obiljeava

jedinstvenost i upeatljivost

o
o
o

REGIONALIZACIJA

o
o

Svaki regionalni pristup temelji se na pretpostavci podjele prostora na odgovarajue

cjeline prema varijaciji obiljeja jedne ili vie pojava

Regionalizacija je postupak prepoznavanja i izdvajanja homogenih prostornih cjelina

prema zadanim kriterijima

Neke definicije regionalizacije:

regionalizacije je i skup znanstvenih i praktino primijenjenih metoda spoznaje

razliitih regionalnih struktura

regionalizacija je posebna metoda klasifikacije koja ima prostorno obiljeje

regionalizacije je prava aplikacija regionalne geografije

Drutvena, politika i gospodarska nunost regionalizacije

o

dravni teritoriji organizirani su u odgovarajue, logine cjeline mora postojati

gospodarska i drutvena ureenost teritorija

meu regijama unutar drave nastoje se ublaiti politike, drutvene i gospodarske

razlike

ekonomska regionalizacija bila je dio dravne politike biveg SSSR-a

Svaka regija je jedinstvena i stoga moraju postojati konkretne razvojne mjere za svaku
regiju

Regionalizacija ovisi o krajnjem cilju istraivanja i moe biti:

o

pragmatika regionalizacija (provode ju regionalna znanost i druge discipline)

regionalizacija prema jednoj varijabli

regionalizacija prema vie (slabije ili jae povezanih) varijabli

nodalna regionalizacija

kompleksna geografska regionalizacija

o
o

POSTUPAK I METODE REGIONALIZACIJE

o

Postupak regionalizacije temelji se na odabiru varijabli i rasponu vrijednosti varijable (koji

odreuje homogenost)

Kljuna je vanost odabira i definicije varijable jer irelevantne varijable, mnotvo varijabli
i iskljuivanje varijabli od posebne vanosti nee donijeti prave rezultate

Prava mjera generalizacije u regionalizaciji su obrazovanost, znanje, kritinost i vjetina

(subjektivnost odabira)

Izbor relevantnih varijabli treba biti usmjeren na probleme regije jer je poznavanje
problema od vitalne vanosti za razumijevanje regije

Nakon to izoliramo sredinji problem u regiji kreemo u pilot projekt s pristupom tabula
rasa i donosimo preliminarnu hipotezu

Postupak regionalizacije:
o

prikupljanje podataka i informacija o pojavama/varijablama u regiji

otkrivanje posebne vanosti odreenog elementa ili skupine elemenata koji se

razlikuju u odnosu na susjedni prostor

daljnje istraivanje pojava/varijabli odgovornih za razlikovanje

izolacija jednog od sredinjih problema regije

kartografiranje odabranih i definiranih varijabli prostorna atribucija

formiranje cjelina odreenog raspona vrijednosti varijable

razliite bazne prostorne jedinice u fizikogeografskim i drutvenogeografskim

istraivanjima

najdetaljnija dostupna statistika razdioba prostora je na razini naselja

o
o

Izdvajanje homogene regije prema jednoj varijabli

Prisutnost
odreene
varijable ima vrijednost 1,
a
odsutnost
ima
vrijednost 0

Tri su mogue varijante

regionalizacije:

o
o
o

a) izdvojena kompaktna cjelina na sjeveru u odnosu na cjelinu u kojoj nije

zabiljeena pojava

b) podaci ne ukazuju na definirano prostorno ureenje regionalizacija nije mogua

c) dva homogena podruja i tree prijelazno podruje (najea varijanta)

Kod pojava iskazanih serijskim nizom podataka (npr. stopa nataliteta) radi se o rasponu
vrijednosti pa je kljuno odreivanje odgovarajuih razreda pri emu se koriste statistike
metode (npr. frekvencija) pravilno odreeni razredi raspona vrijednosti otkrivaju realne
regionalne cjeline

Odreivanje granica kod prostorno diskontinuiranih pojava

o

potreban je postupak generalizacije odnosno odreivanja reprezentativne i granine

vrijednosti pojava pri emu se koriste statistike metode (npr. aritmetika sredina,
medijan)

primjer: prostorno razgraniavanje rezidencijalnih i poslovnih podruja

rezidencijalno podruje 75% i vie podruja

poslovno podruje 75% i manje podruja

mijeani tip rezidencijalno/poslovno izmeu 25% i 75% podruja

generalizacija je precizna i jasna, ali ostavlja preveliku prijelaznu kategoriju

primjer: prostorno razgraniavanje rezidencijalnih i poslovnih podruja

granica izmeu rezidencijalnog i poslovnog podruja je izmeu 49% i 50%

granina linija je precizna i jasna, ali dobivena informacija nije

podruje koje je definirano kao rezidencijalno moe sadravati i do 49%

poslovnog podruja

iroka prijelazna podruja nisu pogodna za razgranienja, ali su znaajna jer ukazuju
na difuznu distribuciju odreene varijable

u sociokulturnim i ekonomskim podrujima istraivanja granice su najee vie ili

manje iroke prijelazne zone, a ne linije (npr. distribucija jezika, etnikih skupina,
koritenje zemljita)

Odreivanje granica kod vremenski diskontinuiranih pojava (pojave sadri

sezonske, godinje ili periodine promjene, drutvene ili prirodne, npr. razgranienje
aridnosti u Izraelu)
o

primjer: razgranienje aridnosti u Izraelu odnosno mediteranske i aridne klime

u
duljem
periodu
mjerenja
definirao se prostor od 80 km
irine u kojem se pojavljuju oba
tipa klime

problem granice se oituje u tome

to
aritmetika
sredina
ne
pokazuje pravo stanje jer je
znaajno
utjecana
rijetkim
ekstremima centralni poloaj
izmeu
ekstrema
je
realna
granica aridnosti (medijan)

dobro je rjeenje prikazati i

granicu aridnosti i prijelazni semiaridni pojas kao to je dobro prikazati
prosjene, srednje vrijednosti i medijan zajedno s devijacijama

nain prikazivanja granice ovisi o mjerilu i cilju istraivanja (veliko podruje ili
odreeni lokalni problem)

o
o
o
o
o

Izdvajanje homogene regije prema dvije varijable

o

Svaka toka ili bazna prostorna jedinica odreena

dvjema varijablama, 1 i 2, ili odsutnou pojave (0)

Mogue varijante regionalizacije:

o

a)
nepravilan
raspored
regionalizacija nije mogua

varijabli

b) podruje koje sadri varijable 1 i 2 te

podruje bez zabiljeene pojave dvije

c) jasno izdvojena podruja s varijablama 1 i

2 te tree podruje bez zabiljeene pojave
tri regije

d) podruje s varijablom 1, podruje s

varijablom 2, podruje bez zabiljeene pojave
prijelazna zona gdje varijable 1 i 2 koegzistiraju
etiri regije

o
o

Izdvajanje homogene regije prema vie varijabli

o

Svaka bazna jedinica odreena je s n brojem varijabli/pojava

Mogue je koristiti dvije metode regionalizacije:

o

je

preklapanje karata istog mjerila za svaku pojedinanu varijablu

regije

a) sve distribucije i njihovi ocrti su slini postoji

jezgra u kojoj su prisutne sve varijable, a oko jezgre
je prijelazna zona bez homogenosti tj. podruje
ispresijecanja granica pojedinih varijabli

b) ocrti distribucije nisu slini, ali formiraju nekoliko

grupa izdvajaju se jezgra i prijelazna zona

grupiranje vie varijabli, sinteza u razrede (sintezni indeks)

tako da se svaka bazna jedinica pridruuje svom razredu pa
e karta pokazati pojavu homogenih podruja ili mozainu
raspodjelu regionalizacija nije mogua

Unutar jezgre regije povezanost i meudjelovanje varijabli je

najjae dok je u vanjskoj prijelaznoj zoni (periferiji) povezanost i meudjelovanje varijabli
sve slabije

Postoji karakteristina struktura jezgra-periferija u

socijalnom, ekonomskom, klimatskom, civilizacijskom)

Granica se nalazi u podruju najslabijih veza i meudjelovanja varijabli

U veini sluajeva se granice takve regije poklapaju s administrativnim i politikim

granicama

veini

podruja

(politikom,

o
o

Razvoj granica regija prema jednoj varijabli u granicu regija prema vie varijabli
o

Primjer razvoja granica regija prema jednoj varijabli u granicu regija prema vie varijabli
je granica Kalifornije i Meksika
o

u vrijeme nastanka postoji samo politika granica (jedna varijabla) proizvoljna

ravna linija iskljuivo politikog znaenja koritenje zemljita i pejza su isti s obje
strane granice

danas postoji prava geografska granica koja odvaja razliite sistemske regije prema
stanovnitvu, koritenju zemljita, pejzau itd.

o
o
o
o
o

Nodalna regionalizacija
o

Polarizirana ili nodalna regija je poseban tip homogene regije koji proizlazi iz stalnih
veza pojedinih toaka sa zajednikom arinom tokom (pol-gravitacija)

Regionalizacija koja izdvaja polarizirane regije ne polazi od vizualnih elemenata pejzaa

ve vrednuje prostorne veze i procese

Veze i procesi se prikazuju kao tokovi izmeu polova

gravitacije (grad, centralno naselje) i pritom postoji
hijerarhijski odnos meu polovima

Mogue varijante nodalne regionalizacije:

o

gravitacijska podruja centara se ne preklapaju

izdvajaju se jasne nodalne regije

pojedine veze izmeu centara se preklapaju izdvajaju se

nodalne regije s prijelaznim podrujem

o
o

pojedini centri ne pokazuju samostalnost ve gravitiraju prema jednom jaem

centru hijerarhizacija

Polarizacija se u prostoru otkriva kartiranjem na hijerarhiju centara upozoravaju

smjerovi gravitacije

o
o

REGIONALNI PRISTUPI
o

Sredinji koncept svih regionalnih pristupa je regija

Znaajni regionalni pristupi razvili su se 60ih godina 20. stoljea, a znaajni su regionalna
znanost i analiza pejzaa

o
o

Regionalna znanost
o

Regionalna znanost (regional science) razvila se 1960ih godina izdvojivi se iz

geografije kao posebna grana drutvenih znanosti, a potom kao grana ekonomije

Regionalna znanost zastupa pozitivizam u znanosti i kvantitativne metode

Popularnost je regionalna znanost stekla jer govori kvantitativnim jezikom jezikom

egzaktnih znanosti

Regionalna znanost ne nudi definiciju regije ni regionalnih razgranienja kao sredinjih

pojmova regionalnog pristupa

Regija je u regionalnoj znanosti arbitrarna, pragmatika i slui razliitim kvantitativnim

analizama

Regionalna znanost u potpunosti negira fizikogeografske aspekte geografije kao i sve

ostale elemente koji nisu mjerljivi kvantitativnim metodama (poput ideologije, motivacije,
percepcije i ostalih mentalnih konstrukcija)

Kritike regionalne znanosti:

o

iskljuivi kvantitativni pristup

nisu svi prostorni resursi materijalne prirode niti su statistiki mjerljivi

analiza koja negira misaone i duhovne procese je jednostrana i povrna

negiranje fizikogeografskih elemenata prostora

i danas, usprkos svim tehnolokim inovacijama, ovjek ivi i djeluje u

konkretnom prostoru, ne u vakuumu

primjer: Ocean City na obali Atlantika u jugoistonom Marylandu

zadnjih desetljea 20. stoljea doivljava urbani razvoj

ima 4000 stalnih stanovnika i vikend populaciju od oko 200 000 ljudi

najvei dio izgraenih povrina su hoteli, moteli i slini objekti

primarni problem podruja je fizikogeografske prirode erozija obale

iznosi 0.75 m godinje

ignoriranje ovog problema ini sve ostale socioekonomske elemente

irelevantnima

ANALIZA PEJZAA
o

Analiza pejzaa (landscape analysis) razvila se 1960ih godina te prouava pejza kao
regiju zastupajui aplikativnost

Pejza je kao pojam duboko ukorijenjen u geografsku tradiciju i posveuje mu se posebna

panja

Analiza pejzaa preteno obuhvaa promjene prirodnog u kulturni pejza

Najvea je vanost pejzaa u istraivanjima u ekologiji i prostornom planiranju

Analiza pejzaa najjae je razvijena u Istonoj i Srednjoj Europi u zemljama gdje je

planiranje snano ugraeno u politiku

o
o
o

KONCEPTI REGIONALIZACIJE

o
o

Do sredine 20. stoljea regije se izdvajaju na temelju fizikogeografskih karakteristika

prirodne, prirodnogeografske, fizionomske izdvajaju se, dakle, pejzai
o

najvaniji kriteriji su reljefna struktura, klimatska obiljeja i fizionomija prostora

rijetki autori u
ekonomske)

obzir

uzimaju

druge

kriterije

(antropogeografske,

kulturne,

Nakon sredine 20. stoljea dolazi do preokreta u regionalnogeografskim pristupima

1955. godine Josip Rogli ukazuje na mogunost izdvajanja funkcionalnih cjelina, a slijede
i drugi autori koji smatraju da geografske regije trebaju ukljuivati osim prirodnih i
drutveno-ekonomske i kulturne kriterije

Prvi koncepti dvojne geografske regionalizacije u svijetu i u Hrvatskoj pojavili su se u

drugoj polovici 20. stoljea
o

S. Ilei iz Slovenije 1957./1958. uveo je dvojnu pokrajinsko-fiziognominu i

ekonomsko-funkcionalnu regionalizaciju

V. Rogi iz Hrvatske uveo je 1962. dvojnu uvjetno homogenu i nodalno-funkcionalnu

regionalizaciju

o
o

UVJETNO HOMOGENA REGIONALIZACIJA

o

Uvjetno homogena regionalizacija izdvaja pejzane jedinice ija je vanjska vizualna

fizionomija rezultat kombinacije prirodne sredine i drutvenog razvoja

Kriterij za takvu regionalizaciju je homogenost utvruju se slinosti unutar regionalnih

jedinica odnosno meuregionalne razliitosti

Homogena regija je prostor iji pojedini sastavni dijelovi pokazuju manje razliitosti
izmeu sebe nego prema elementima susjednog prostora

Vii stupanj regionalizacije zahtjeva nii stupanj generalizacije te se eliminiraju obiljeja

koja nisu prisutna

Primjer
o

uvjetno

Kriteriji

homogene

uvjetno

regionalizacije

homogene

Jugoslavije

regionalizacije

A) jedinstvenom tipu socijalnogeografski

relevantne reljefne strukture

B) dominantnom tipu
obiljeja

C) jedinstvenom tipu historijskogeografskog

razvoja i oblikovanja kulturnog pejzaa
(izraenog
u
tipovima
strukture
naseljenosti, povezane s gospodarskim
obiljejima)

klimatsko-ekolokih

Pozitivna oznaka homogenosti kriterija je (+), a

negativna je () pri emu pojedini manji dijelovi teritorija mogu imati singularitet jednog
kriterija u odnosu na ostale koji nisu prisutni

NODALNO-FUNKCIONALNA REGIONALIZACIJA
o

Nodalno-funkcionalna regionalizacije izdvaja utjecajnu, polarizirajuu i gravitacijsku zonu

grada (pol, arite) kao posljedicu koncentracije stanovnitva i funkcija (industrijske,
politike, upravne, financijske, kulturne, obrazovne)

Izmeu centralnog naselja i okolice djeluju reciproni procesi

to je polarizirajua snaga jaa, funkcionalna regija je vea

Nodalno-funkcionalna regija je zaokruena cjelina s vlastitim centrom unutar kojega

se oblikuju isto tako zaokruene cjeline nieg ranga sa svojim centrima

o
o

Jugoslavije:

Primjer nodalno-funkcionalne regionalizacije Jugoslavije

o

Osnovni kriteriji odreivanja teritorijalnih kompetencija centralnih naselja:

o

veliina naselja

broj i vrsta funkcija

sloena kretanja stanovnitva prema

centrima spontana gravitacija i
gravitacijski domet

udaljenost (veliina) gravitacijskog perimetra

cestovne izohronske linije (raspon od pola
sata kod subregionalnih centara do 4 sata
kod makroregionalnih centara)

Hijerarhija i tipovi centara:

o

1. makroregionalni centar

2. regionalni centar

3. subregionalni centar

4. subregionalni centar II. reda

5. subregionalni centar III. reda

6. subregionalni centar IV. reda

U Hrvatskoj je mogue izdvojiti etiri nodalno-funkcionalne regije prvog stupnja:

zagrebaku, splitsku, rijeku i osjeku makroregiju

Usporedba zagrebake uvjetno homogene regije i zagrebake nodalno-funkcionalne

makroregije: zagrebaka nodalno-funkcionalna makroregija obuhvaa vei broj
fizionomskih cjelina

o
o
o
o
o

REGIONALNA SVIJEST I IDENTITET

o
o

Na osobnoj razini regionalni identitet se ogleda kroz pitanje ''Gdje ja pripadam?''

Konstitutivni elementi regionalnog identiteta su gospodarstvo, uprava, jezik, mediji i

kultura

Regionalni identitet je izraz otpora globalizaciji i unifikaciji

U Europi do oivljavanja regionalne svijesti dolazi krajem 20. stoljea

o

javlja se interes za oivljavanje i ponovno vrednovanje starih, nestalih regionalnih

jezika

EU se zalae za ostvarenje i ouvanje regionalnih identiteta i kulturne batine

Regionalna i etnika svijest materijalizaciju doivljavaju kroz jezik

Regionalni jezik je jedan od najjaih nosilaca (regionalnog) identiteta

Regionalizam je isticanje pojedinih regionalnih cjelina unutar drave kroz separatistike

tenje ili ostvarivanje pojedinih prava

Razine regionalnih pokreta:

autonomisti Alsace, Occitania, Korzika, Juni Tirol, Wales, Baskija

federalisti juna Francuska, Bavarska, Andaluzija

separatisti Flandrija, Valonija, kotska

Uspjean model regionalistikih

regionalnim jezicima

tenji

je

davanje

statusa

slubenog

jezika

u panjolskoj je, primjerice, autonomija regija davana prvenstveno kroz priznavanje

regionalnog jezika slubenim

Belgija je regionalno podijeljena na principu distribucije jezinih grupacija

federativna drava podijeljena je na tri autonomne regije flamansku, valonsku i
briselsku

UK je Walesu priznao autonomiju kroz slubeni velki jezik u Walesu te je uveden u

kole

UK je priznala kornvolki kao manjinski jezik u UK te je uveden u kole u regiji

Cornwall jezik je gotovo izumro u 18. stoljeu, 2000. godine njime se sluilo samo
300 govornika, a 2008. 2000 govornika

o u transgraninoj historijskoj regiji Occitaniji (juna Francuska, dio panjolske i Italije,

Monako) govori se oksitanski jezik koji se naziva i provansalski, a u Kataloniji je
slubeni jezik pod nazivom aranjeki