Professional Documents
Culture Documents
Igor Kolakovic - Faza Break Poena I Priprema Meca Sa Snimcima
Igor Kolakovic - Faza Break Poena I Priprema Meca Sa Snimcima
i PRIPREMA MEA
PREDAVA: IGOR KOLAKOVI
FAZA
BREAK
POENA
ODBOJKAKA
IGRA
FAZA NAPADA
(Napad iz prijema)
FAZA BREAK
POENA
(Kontra-napad, odbrana)
PRIJEM SERVISA
SERVIS
DIZANJE NAKON
PRIJEMA
BLOK
ODBRANA POLJA
SME
DIZANJE NAKON
ODBRANE
ZATITA
NAPADAA
KONTRA NAPAD
ZATITA
NAPADAA
U odbojkakoj igri, dakle, postoji faza prvog napada (promjena ili sideout) i faza odbrane. Ovu drugu fazu zovemo faza kontra-napada a ustalila se
i sa nazivom faza break poena.
Uspjenost u osvajanju break poena zavisi od kvaliteta servisa i od
zone u koju se servira. Onog trenutka kada serviramo, naa odbrambena
taktika u ovoj fazi igre se pokree: blok, odbrana u polju i kontra-napad sa
zatitom, koji predstavlja nastavak dobre odbrane. Neki odbojkaki
teoretiari i praktiari smatraju da uopte ne treba govoriti o fazi odbrane, ve
o fazi kontra-napada: za njih se odbojkako nadigravanje sastoji upravo od
napada i kontra-napada.
SERVIS
Elementom servisa poinje faza break-poena, odnosno poinje sama
igra. Pravilni taktiki izbor i vjetina realizacije servisa esto odluuju o
rezultatu utakmice i pobjedniku i oprjedjeljuju nau taktiku bloka i odbrane.
CILJ
SERVISA
Oteati mogunost
brzog i
raznovrsnog
napada protivnika
Izvesti siguran
servis
ELEMENTI
SKOK SERVISA
DUINA
ZALETA
PRAVILNO
PODBACIVANJE
(moda jedan od
najvanijih
elemenata)
UDARAC U
NAJVISOIJOJ
TAKI
POKRET AKE
TAKTIKA SERVISA
IZBOR
ZONE
SERVIRANJ
A
ZONE PRIJEMA
IZ KOJIH DIZA
UPUUJE
LOPTE U
PREDVIDIVE
ZONE NAPADA
(npr. ako lopta
dolazi iz zone 1,
diza obino ne
daje iza glave, ili
iz zone prijema
4-5 ne daje igrau
koji je primio
IZBOR RITMA I
INTENZITETA I
NJIHOVE
PROMJENE
IZBOR
PROTIVNIKOG
IGRAA
POVREMENE
DUINE
SERVISA (Dui i
krai servis)
SLABIJEG
PRIMAA
servis)
ZONA
KONFLIKTA
KRATKI SERVISI
U SREDINU
TERENA ZBOG
USPORAVANJA
PROTIVNIKOG
NAPADA
ZONE UZ LINIJU
TERENA
NA IGRAA /
NAPADAA
PREDNJE LINIJE
(primaa i igraa
prvog tempa) I
NAPADAA SA
PAJPA (ovo se radi da
bi se njihov napad
usporio ili se izbacili
iz napada)
NA IGRAA KOJI JE
PSIHIKI
NESTABILAN U
ODREENOM
PERIODU MEA
NA IGRAA KOJI JE
TEK UAO U IGRU
POVREMENA
PROMJENA PUTANJE
SERVISA
(paralela / dijagonala)
BLOK
Blok je integralni dio odbrambenog sistema, prva linija odbrane, pa
zajedno sa odbranom u polju ini sistem u kojem se meusobno uslovljavaju
ova dva elementa. Zato ga ne treba posmatrati izolovano.
ZADACI BLOKA
NEUTRALIZACIJA
PROTIVNIKOG
NAPADA VE NA
SAMOJ MREI
(osvajanje direktnog
poena)
AMORTIZACIJA
NAPADA (pasivni
blok) I
OMOGUAVANJE
OLAKANE
ODBRANE
USMJERAVANJE
NAPADA
PROTIVNIKOG
NAPADAA
ZATVARANJEM
ZONE JAEG
PROTIVNIKOG
PRAVCA, KAKO
BI IGRAI
ODBRANE POLJA
BILI USPJENIJI
VRIJEME
SKOKA
MJESTO
SKOKA
KRETANJE U
BLOKU
BONO
(za kratka rastojanja)
UKRTENIM
KORAKOM
(za vea rastojanja)
POINJE OTVARANJEM
(bonim korakom) I
NASTAVLJA SE
UKRTENIM
POINJE UKRTENIM
KORAKOM, KORISTI SE
ZA BRE LOPTE I BRI
JE OD PRETHODNOG
Igrai (krajnji) vole boni skok zato to tako skau visoije. Meutim,
tokom bonog skoka postoji samo jedan trenutak u kojem se ruke nalaze na
pravom mjestu, tako da igraima treba objasniti i pokazati prednosti
frontalnog skoka u odnosu na boni, pogotovo na kraim rastojanjima i kada
nemamo previe vremena za skok.
Takoe, vaan element analize za odreivanje mjesta za skok u blok je
poloaj stopala prilikom skoka u blok, bez obzira na vrstu kretanja i skoka.
1. ITANJE
2. OPCIJA
1. UA VARIJANTA
ili itanja na
2. IRA VARIJANTA
OPCIJA U BLOKU
U timskoj taktici blokiranja esto koristimo princip opcija u bloku na
idealan prijem protivnika. Analizira se kako protivnik napada u tim
situacijama. Ako se u nekoj rotaciji ee ponavljaju dizanja u jednu ili dvije
zone sa odreenom vrstom napada, moemo se odluiti za tako zvanu
opciju i blokirati prioritetnu zonu napada sa vie igraa.
U mom trenerskom radu,primjenjujem dvije opcije:opciju 4 i opciju 2.
Opcija 4
Koristi se kada protivniki napad ima mali broj (ili nema uopte)
napada iza glave u odreenoj rotaciji a protivniki diza je zakazao penal
kao prvi tempo. Blok udvostruujemo tamo gdje je najvei broj lopti.
Opcija 2
DVOJNI BLOK
U tom sluaju e sigurno pokriti jedan dio terena, ali e ostaviti i rupu u
bloku, koju e braniti igra zone 6, kao da je u odbrani na jedinanom bloku
neto bliim mjestom u svojoj zoni. Sada smo praktino formirali dva
pravilna i jedinana bloka i time omoguili igraima u odbrani da bolje
obavljaju svoj posao.
TROJNI BLOK
oko 4m
, kako bi lake stigli da formiraju trojni blok na suprotnom, a i
svom kraju, prelazei to manje rastojanje i tedei vrijeme.
Kretnja bloka mora biti kompaktna, da krajnji bloker svojom kretnjom
ne usporava srednjeg a srednji prilazeeg krajnjeg blokera. Preporuljivo je,
pogotovo kada ima vremena, da se krajnji bloker do mjesta za skok u bloku
kree bonim korakom i da koristi frontalni skok kako bi ostala dva blokera
lake sinhronizovala korak sa njim a on bolje odredio mjesto i vrijeme skoka.
Krajnji bloker je zavrnom kretnjom odgovoran za odreivanje mjesta
skoka a srednji bloker glasom ostalim blokerima diktira(n.p. ,,ekaj, ekaj,
sad) vrijeme skoka u trojnom bloku. Takoe je vano da prilazei krajnji
bloker glasno najavi (n.p.,,TRI) trojni blok kako bi krajni bloker znao da
treba da se formira trojni blok i na osnovu toga odredi mjesto skoka.
Kod trojnog bloka je vano insistirati da krajnji bloker zatvori prostor
napada
. Izuzetak je situacija u kojoj je lopta dignuta iz zone 5 iz dubine
terena u drugu liniju (zona 1); tada ostavljamo otvorenu paralelu u bloku, jer
vjerovatnoa snanog napada po paraleli u takvoj sitauciji je vrlo ograniena.
Trojni blok koristimo i ako je prednji prima u nemogunosti da napada
zbog pada prilikom tekog servisa
odbrane
. Ali tada ve imamo dirigovanu kretnju blokera, pa samim
tim i laku situaciju za formiranje bloka.
Meutim, trojni blok je teak elemenat i treba ga puno trenirati sa
loptom i bez nje. Njegov uspjeh zavisi od njegove kompaktnosti i uigranosti.
PREUZIMANJE NAPADAA
ODBRANA POLJA
Ako prvu liniju odbrane ini blok, drugu liniju ini odbrana polja.
Odbrana i blok su usko povezani. Osnovni zadatak odbrane polja je da
spasi loptu koja prolazi pored bloka, loptu ublaenu blokom ili kroz blok i
omogui svojoj ekipi to kvalitetniji kontra-napad kao mogui zavretak
poena.
Igrai odbrane polja zajedno sa slobodnim blokerima zauzimaju
odreene pozicije na terenu, koje su odgovor na protivniki napad, a i na
poziciju sopstvenog bloka.
esto se kae da je kvalitetna odbrana stvar velike motivacije i da na
pravi nain odraava moral i elju za pobjedom ekipe.
Vane stvari za individualnu odbranu su:
motivacija
gdje se nalazili)
ORGANIZACIJA
ODBRANE
POSTAVKA
ODBRANE OD
PRVOG TEMPA
(poetna pozicija)
POSTAVKA
ODBRANE
DRUGOG
TEMPA
POSTAVKA
ODBRANE OD
VISOKE LOPTE
Organizacije
odbrane na
naeg nieg
blokera na
napad iz zone 4
Organizacije
odbrane na
naeg nieg
blokera na napad
iz zone 2
PRVA LINIJA
(blok) IMA
OVLAENJA
NA OSNOVU
VE
DOGOVORENE
STRATEGIJE
DRUGA LINIJA
(odbrana polja)
MORA DA ZNA
TAKTIKE
NAMJERE
BLOKERA DA BI
SE BRZO
PRILAGODILA
KOMUNIKACIJA
MORA BITI
BRZA I
EFIKASNA
DISCIPLINA U
POTOVANJU
DOGOVORA
(potovanje
nadlenosti)
JEDAN PRST
1. Blok zatvara paralelu (ne ostavljajui u bloku prostor do antene),
ime otvara dijagonalu koju brane igrai druge linije (zone 1, 5 ili 6 u
zavisnosti od toga u kojoj zoni je bloker).
DVA PRSTA
2. Blok je vie orijentisan na zatvaranje dijagonale (ostavljajui u bloku
prostor od dvije lopte do antene), ime otvara paralelu koju brani
igra druge linije (zone 1, 5 ili 6 u zavisnosti od toga u kojoj zoni je
bloker)
SKUPLJENI PRSTI
3. Blok ostavlja prostor od jedne lopte do antene ime ostavlja i manje
prostora za napad po paraleli koju brane igrai odbrane polja uz
OPRUENA AKA
4. Srednji bloker se ponaa u zavisnosti od taktike protivnikog dizaa,
pravi izbor gdje da skae ITANJE
STISNUTA AKA
5. Srednji bloker skae iz sve snage na protivniki prvi tempo kako bi
ga zaustavio OPCIJA
KONTRA-NAPAD
Prijem idealnog servisa danas dostie i do 70% ukupnog broja prijema.
To znai da se najee smeuje kada je diza u idealnoj poziciji i da se napad
nakon prijema servisa moe uigravati puno vie u odnosu na kontra-napad.
Realizacija takvog napada kod pobjednika dostie i do 60%.
Sme u kontra-napadu se izvodi u oteanim okolnostima, uz manje
mogunosti dogovora dizaa i smeera. Tada diu ostali igrai, koji nijesu
precizni kao diza, a najee su u pitanju visoke lopte, esto bez prevelikog
zaleta za sme, dok protivnik lake formira blok u takvim uslovima.
Efikasnost smea tada zavisi od repertoara smeera i individualne taktike
smeera.
ORGANIZACIJA KONTRA-NAPADA:
1.
Napadai zovu glasno vrstu ili tip lopte (maks, polu, devet, penal,
alma...) zavisno od pozicije i funkcije koju imaju u tom trenutku
2.
AS-KONTRA
libero
).
Treba insistirati da takva lopta, koja je dignuta od igraa koji nisu
dizai, ne izlazi van okvira antena. Tako dignuta lopta, teoretski, kada bi je
pustili da padne bez napada, ne bi smjela da udari van bocne linije terena. U
svakom sluaju treba insistirati na kraoj lopti jer je takva laka za napad.
Dizanje teke druge lopte koju diemo van terena iz kretnje i sa mjesta
koje ne garantuju preveliku preciznost je takoe veoma vana
Obino je takva lopta posljedica teke odbrane ili loeg prijema i ukoliko
bude kvalitetno dignuta a ta situacija pozitivno rijeena, to moe biti vaan
preloman momenat mea. U tim situacijama hrabrimo igrae da slobodno
rizikuju prilikom dizanja druge lopte i da ne tee samo da je zadre u igri
ZATITA KONTRANAPADA
Zatita smeera je prelazna faza igre koja se javlja kao nastavak napada.
Svaki put kada se smeer zaleti za izvoenje napada, ostatak tima mora da
izvodi zatitu. Efikasna zatita daje smeeru sigurnost u napadu.
Razlikujemo zatitu smeera sa razliitim odgovornostima:
u prvom napadu na idealan i pozitivan prijem
u konta-napadu na idealno dodatu kontru
na negativan prijem, na dignutu visoku loptu
u kontra-napadu na negativnu odbranu, na dignutu visoku loptu
Kako napad postaje sve sloeniji, tako i zatita smeera postaje
sloenija. Danas timovi uvijek imaju 4 igraa u napadu, pa samim tim i vie
problema da izvedu kvalitetnu zatitu smeera. Kao i u odbrani blokom i u
odbrani polja, ni ovdje nema idealne zatite koja moe da pokrije sve djelove
terena. Za dobru zatitu su vane kretnje igraa do svojih pozicija koje je
trener odredio i koje se puno treniraju. Za te obavezne kretnje je potrebna
puna koncentracija, utreniranost i motivacija, jer znamo da igrai najmanje
vole ovaj vaan segment igre. Ono na emu treba insistirati u zatiti je da
igrai gledaju u trenutku smea poloaj bloka (ne svog smeera) kako bi
mogli da predvide kretnju lopte od ruku blokera.
U zatiti napadaa u kontra-napadu, koristi se ista ili slina zatita kao i
u prvom napadu na brzu i na visoku loptu.
ZATITA IZ ZONE 2:
FAZA SIDE-OUT
Servis greke
protivnika
3.5
As
0.85
Blok
0.23
Blok
2.8
Napad
11.4
Napad
3.3
Greke protivnika
0.7
Ukupno
15.43
Greke protivnika
2.1
Ukupno
9.07
PRIPREMA
MEA
ANALIZA DIZAA
Analizu predstojeeg mea poinjemo analizom dizaa. Diza je dua
tima, sa svojim osobenostima i manama. Nau taktiku esto gradimo na tim
nazovi manama, posebno u fazi break-poena.
ANALIZA BLOKA
Analiziramo ponaanje blokera:
Da li srednji blokeri itaju prvi tempo ili ga prate i skau?
Da li igrai zone 2 i 4 pomau i koliko kvalitetno na prvom tempu
ili stoje iroko naspram svojih napadaa?
ta krajnji blokeri ee zatvaraju u bloku paralelu ili
dijagonalu)?
Da li se bacaju u bloku?
STUDIJA ROTACIJA
Svaka od 6 rotacija ima svoje karakteristike, svoje dobre i loe strane.
Na nama je da prepoznamo njihove pojedinosti i specifinosti na osnovu
podataka koje dobijamo iz Data Volley programa i dijagrama.
FAZA PRIJEMA
Treba analizirati raspored igraa na prijemu sa zadatkom serviranja u
odreenu zonu na odreenog igraa, odreujui vrstu servisa i intenziteta.
Zadatke emo odreivati u zavisnosti od kvaliteta primaa ili konkretnih
taktikih opredjeljenja. Zone u koje elimo servirati moemo osjeniti.
VIDEO ANALIZA
Video analiza se mora gledati sa kompletnim timom, a pojedine stvari
sa igraima na specifinim pozicijama: srednjaci gledaju dizaa, primai
gledaju servera, a dizai blokere.
Dre se obino 2 sastanka: prvi sredinom nedjelje, drugi dan pred me
(ako je ritam igranja utakmica na 7 dana).
Na prvom sastanku prikazujemo: