islamske teme

Tradicija mevluda u
Bosni i Hercegovini u
prvoj polovini xx stoljea
Dr. Elvir Duranovi
nauni saradnik na institutu za islamsku tradiciju bonjaka
duranovic@iitb.ba

Saetak
Uenje mevluda u Bosni i Hercegovini je svoju karakteristinu fizionomiju kakvu poznajemo u dananje vrijeme dobilo u prvoj polovini XX stoljea. Nekoliko je faktora
utjecalo na to. Gaeviev prijevod Mevluda Sulejmana elebije na bosanski jezik uz
prvi originalni bosanskohercegovaki Mevlud dr. Baagia postali su do polovine XX
stoljea sastavnim dijelom gotovo svih mevludskih sveanosti. Bosanska ulema je u
isto vrijeme budno bdjela nad izvornom ljepotom mevluda. S jedne strane, ulema je
sadraj mevludskih sveanosti obogatila obaveznim vjerskim predavanjima koja e kasnije u vrijeme estokog protjerivanja vjere iz javnog ivota tokom pedesetih i ezdesetih godina XX stoljea, uz hutbu, postati gotovo jedino sredstvo vjerskog prosvjeivanja
Bonjaka, dok je, s druge strane, ulema otro reagirala na sve neislamske pojave koje su
naruavale ljepotu mevluda.
Kljune rijei: mevlud, Kasidei-burda, Osmanlije, Sulejman elebi, Vesiletu-n-nedat,
Safvet-beg Baagi, rasprave.

Semantika vieslojnost mevluda u Bosni i Hercegovini

Jedan od prepoznatljivih aspekata islamske tradicije Bonjaka je uenje
mevluda. Mevlud se u Bosni i Hercegovini uio i ui raznim povodima,
Glasnik br: 11-12 2015 [1103-1116 str.] 1103

Dr. Elvir Duranovi

Tradicija mevluda u Bosni i Hercegovini u prvoj polovini xx stoljea

a najee i primarno tokom rebiu-l-evvela, odnosno 12. dana ovog mjeseca, kada se prema preovlaujuem miljenju rodio posljednji Allahov
poslanik, Muhammed, a.s. Rije mevlud u bosanskohercegovakom kontekstu ima tri osnovna znaenja. Rahmetli Mehmed Handi je objasnio
da se kod nas mevludom naziva sveanost povodom roenja Muhammeda, a.s., i: ...i knjiga u kojoj je, veinom u stihu, opisano Alejhiselamovo
roenje. Handi je takoer podsjetio da je rije mevlud arapskog porijekla, ali da Bonjaci pogreno izgovaraju mevlud umjesto mevlid to
znai vrijeme roenja ili roendan.1
Vieslojnim znaenjima mevluda bavio se i akademik Enes Kari koji
spominje da mevlud kod Bonjaka, uz navedena dva, oznaava i sveanost kojom se obiljeava bilo koji znaajan dogaaj u ivotu muslimana
ili njegove obitelji.2 Odnosno, mevlud je sveani vjerski program sastavljen od uenja Kurana, zikra, ilahija, dijelova mevluda (pjesme), donoenja salavata i prigodnog predavanja kojim se obiljeavaju znaajaniji
dogaaji i datumi iz ivota pojedinca ili zajednice.
Ovome bi se moglo dodati da je u Bosni i Hercegovini uobiajeno da
se mevludom ne naziva samo sveanost povodom roenja Muhammeda, a.s., ve se i sam datum roenja, 12. rebiu-l-evvel, naziva mevludom.
Naprimjer, urednitvo asopisa Bonjak je 1898. godine prenijelo vijest
da: ...u nedjelju osvie po nas muslomane jedan od najradosnijih dana,
a to je mevludi-erif, t.j. dvanajesti dan rebiul-evela...3 U nastavku rada
ukratko emo pokazati na koji nain se mevlud u svim navedenim znaenjima udomaio u Bosni i Hercegovini u prvoj polovini XX stoljea.
Mevlud sveanost povodom
obiljeavanja roenja Allahovog Poslanika, a.s.
Danas je poznato da je prvu sveanost povodom roenja Muhmmeda, a.s., organizirao ueni i poboni vladar Irbila (Irak) Muzaferuddin
Kekburi 1207. godine, ime je otpoelo i slubeno obiljeavanje mevlu1
2
3

Mehmed Handi, Dvije tri o mevludu, Glasnik Vrhovnog vjerskog starjeinstva I.V.Z., god. II, br. 7., Sarajevo, 1934. godine, str. 389.
Enes Kari, Mevlud izmeu zabrane i odobravanja (skica), u: Mevlud u ivotu i kulturi Bonjaka: zbornik
radova, izbor mevluda, bibliografija, BZK Preporod, 2000. godine, str. 21.
Mevludi erif, Bonjak list za politiku, pouku i zabavu, god. VIII, br. 31., str. 1.

1104 Glasnik br: 11-12 2015 [1103-1116 str.]

Dr. Elvir Duranovi

Tradicija mevluda u Bosni i Hercegovini u prvoj polovini xx stoljea

da.4 S obzirom da se tadanja ulema nije protivila mevludskim sveanostima obiljeavanje 12. rebiu-l-evvela proirilo se prvo u Egiptu, a zatim
u Arabiji, sjevernoj i subsaharskoj Africi, paniji, Indiji i cijelom islamskom svijetu. Osmanlije su takoer od svojih poetaka usvojile obiljeavanje roendana Allahovog Poslanika, a.s., mada je tek sultan Murat III
1588. godine proglasio 12. rebiu-l-evvel dravnim praznikom.5
Kada je Osmanska drava u drugoj polovini XV stoljea osvojila Bosnu, tradicija mevluda se proirila i u naim krajevima i traje sve do dananjih dana. Na osnovu sauvanih vakufnama znamo da su pojedini
dobrotvori odredili da se svake godine povodom roendana Muhammeda, a.s., u damiji proui mevlud. Gazi Husrev-beg je, naprimjer, oporuio 1531. godine da se iz prihoda njegovog vakufa dotira 300 dirhema godinje za uenje mevluda.6 U vakufnami hadi Karaoz-begovoj iz 1570.
godine stoji sljedea stavka: I odredio je da se svake godine u mjesecu
mevluda danju ili nou proui knjiga o roenju Boijeg poslanika, Bog
ga blagoslovio i spasio, a prouit e je onaj koji ima najbolji glas i koji to
najbolje zna obaviti, bio on od domaih ljudi li putnika.7
Slino je bilo i u drugim krajevima nae zemlje tako da moemo konstatirati da su se uz postepeno irenje islama i islamske kulture u svim
krajevima Bosne i Hercegovini proirili i mevludi, sveanosti povodom
roenja Boijeg Poslanika, a.s. Dvanaesti rebiu-l-evvel je nakon okupacije Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske 1878. godine, a i kasnije u vrijeme Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije, ostao praznik koji
su muslimani sveano obiljeavali. Krajem XIX i poetkom XX stoljea
u Begovoj damiji u Sarajevu povodom 12. rebiu-l-evela uila su se dva
mevluda. No uoi 12. rebiu-l-evvela uio bi se mevlud iz vakufa Fadilpae erifovia, a sutradan na podne uio se mevlud iz Gazi Husrev-begovog vakufa.
Evo kako je list Bonjak opisao sveanost povodom roendana Muhammeda, a.s., 1898. godine: U subotu uveer bile su sve munare sjajno
4
5
6
7

Fehim Bajraktarevi, O naim mevludima i o mevludima uopte, P.O. iz: Prilozi za knjievnost, jezik,
istoriju i folklor, knj. XVII, sveska 1, 1937. godine, str. 30.
Fehim Bajraktarevi, O naim mevludima..., str. 31.
Alija Bejti, Iz prolosti Mevluda u Bosni i Hercegovini, El-Hidaje, god. VI, br. 6-8, Sarajevo, 1942-43.
godine, str. 208.
Alija Bejti, Iz prolosti Mevluda..., str. 208.
Glasnik br: 11-12 2015 [1103-1116 str.] 1105

Dr. Elvir Duranovi

Tradicija mevluda u Bosni i Hercegovini u prvoj polovini xx stoljea

iskiene sa kandiljima a iza jacije, iste noi je prouen mevludi-erif iz

vakufa Fadil-pae erifovia kao obino u Begovoj damiji, koja je bila
dupkom puna Muslomana. Sjutri dan iza podne opet je u istoj damiji
prouen mevludi-erif iz vakufa Gazi Husrev-begova. Oba puta dijeljeno
je u damiji erbe i eerlame, kao to je to ve obiaj.8
Osim u Sarajevu mevlud se tokom prve polovine XX stoljea uio i
u drugim gradovima i selima u kojima su postojale damije. Uenici
osnovne kole u Bosanskom Novom su, naprimjer, 23. maja 1937. godine
povodom roenja Muhammeda, a.s., tako lijepo recitovali mevlud: ...da
su sluaoci bili do srca ganuti...9
Mevlud knjiga poezije i proze
o roenju Muhammeda, a.s.
Zaeci mevluda pjesme u pohvalu Muhammeda, a.s., mogu se pronai
jo kod ashaba, drugova Allahovog Poslanika, a.s. Iako ashabi nisu pisali
stihove o roenju Muhammeda, a.s., ve su opjevavali njegove savrene
moralne osobine ipak je njihovim stihovima utemeljen poseban anr pobone poezije u ijem sreditu se nalazio Muhammed, a.s. Svoj vrhunac
ova poezija doivjela je s Kasidei-burdom10 koja je nesumnjivo inspirirala
kasnije pisce mevluda, pogotovo ako se zna da mevlud svojoj konanici
nije nita drugo do pjesma o savrenstvu i ljepoti Muhammeda, a.s.
U tom smislu indikativno je predanje koje se vezuje za Sulejmana elebiju i njegov uveni mevlud Vesiletu-n-nedat koji e kasnije postati
najpoznatiji i najpopularniji mevlud u Bosni i Hercegovini. Jedne prilike
u Bursi, gdje je Sulejman elebi bio imam Velike (Ulu) damije, neki
perzijski trgovac je, na osnovu ajeta: Mi ne izdvajamo ni jednog od poslanika Njegovih11, tvrdio da su svi Boiji poslanici istog ranga i da Muhammed, a.s., nema nikakvu prednost nad Isaom, a.s. Na to je reagirao
jedan Arap citirajui ajet: Neke od tih poslanika odlikovali smo vie nego
8 Mevludi erif, Bonjak list za politiku, pouku i zabavu, god. VIII, br. 31, str. 1.
9 Drutvo El-Hidaje u Bos. Novom, El-Hidaje, god. I, br. 7-8, Sarajevo, 1936-37, godine, str. 132.
10 O uticaju kasidei-burde na mevlud Sulejmana elebije vidi: Fehim Bajraktarevi, O naim mevludima
i o mevludima uopte, P.O. iz: Prilozi za knjievnost, jezik, istoriju i folklor, knj. XVII, sveska 1, 1937.
godine, str. 32.
11 Kuran s prevodom, preveo Besim Korkut, Kompleks Hadimu-l-haremejni--erifejni-l-Melik Fahd za
tampanje Mushafi erifa, Medina, 1412. god. po H., sura Al-Baqara, 285, str. 49.
1106 Glasnik br: 11-12 2015 [1103-1116 str.]

Dr. Elvir Duranovi

Tradicija mevluda u Bosni i Hercegovini u prvoj polovini xx stoljea

druge.12 Po tom pitanju razvila se velika rasprava, pa je Sulejman elebi,

potaknut ljubavlju prema Allahovom Poslaniku, a.s., spjevao pet distiha
od kojih je prvi:
Isa nije umro, naao je put ka nebu / On je to uinio da bi pripadao Tvom
ummetu.
Njegovi stihovi naili su na veliko odobravanje prisutnih, pa su ga zamolili da sastavi itavu pjesmu o veliini Muhammeda, a.s., to je on
1409. godine i uino.13 Svoju poemu o roenju Allahovog Poslanika, a.s., i
njegovom udesnom nonom putovanju (mirad) nazvao je Vesiletu-nnedat (Sredstvo spasa). Poto je Vesiletu-n-nedat spjevan u formi jedanaesterca tako da se prvi i drugi stih svakog distiha rimuju:
Havda piti u Dennetu ko trai, Nek u srcu salavate zadri
vrlo brzo je postao popularan. Kako se islam u Bosni poeo intenzivnije iriti pedesetak godina kasnije, iza 1463, u vrijeme kada je Vesiletun-nedat ve bio prihvaen u drugim krajevima Osmanske drave, moe
sa sigurnou konstatirati da se uporedo sa irenjem islamskog uenja u
naoj zemlji proirio i mevlud Sulejmana elebije. Pred kraj osmanske
uprave osjetila se potreba da se ovaj mevlud prevede na bosanski jezik,
to je 1878. godine izuzetno uspjeno uradio hafiz Salih Gaevi iz Nikia.14 Ubrzo je njegov Mevlud postao veoma popularan tako da je mevludska sveanost postala nezamisliva bez stihova iz Gaevievog mevluda.
Koliko je Gaeviev mevlud bio popularan u prvoj polovini XX stoljea
dovoljno govori injenica da je bio tampan u tirau od, u to doba velikih, 50 000 primjeraka na tri razliita pisma: arebici, irilici i latinici.15
Osim Gaevia, elebijin Vesiletu-n-nedat na na jezik su prepjevali
Muharemaga Dizdarevi Muhammed Rudija, Arif-ef. Sarajlija, hafiz
Seid Zenunovi iz Koraja i hafiz Muhamed Spui. Rudijin Mevlud nije
tampan ve se irio prepisivanjem, uglavnom po Hercegovini.16 Arif Saralija je tampao svoj mevlud pod naslovom Terduman mevludski na
12 Kuran s prevodom..., sura Al-Baqara, 253., str. 42.
13 Fehim Nametak, Tradicija mevluda u Bosni i Hercegovini, u: Mevlud u ivotu i kulturi Bonjaka: zbornik
radova, izbor mevluda, bibliografija, BZK Preporod, 2000. godine, str. 43-44.
14 Fehim Nametak, Tradicija mevluda..., str. 47.
15 Alija Bejti, Iz prolosti Mevluda..., str. 212.
16 Mustafa S. Busuladi, Muhammed Rudi, Glasnik Vrhovnog vjerskog starjeinstva I.V.Z., god. III, br. 12.,
Sarajevo, 1935, str. 547-548.
Glasnik br: 11-12 2015 [1103-1116 str.] 1107

Dr. Elvir Duranovi

Tradicija mevluda u Bosni i Hercegovini u prvoj polovini xx stoljea

jezik bosanski 1910. godine.17 Zenunoviev Mevlud prvi put je tampan na

arebici 1929. godine,18 dok je Mevlud hafiza Muhameda Spuia, prema
tvrdnjama Alije Bejtia, toliko slab da ga gotovo nije vrijedno ni spominjati.19
U prvoj polovini XX stoljea dr. Safvet-beg Baagi je napisao prvi
originalni Mevlud na bosanskom jeziku. Njegov Mevlud premijerno je
izveden u erijatskoj gimnaziji u Sarajevu 1924. godine, a tom sveanom
inu prisustvovao je Baagi lino. Te 1924. dr. Baagi je tampao prvo
izdanje svog Mevluda, a nekoliko mjeseci kasnije i drugo izdanje u koje
je, po savjetu nekih prijatelja, ukljuio i Mirad.20
Mevlud sveanost povodom obiljeavanja znaajnih
datuma i dogaaja iz individualnog i kolektivnog ivota
Bonjaka
Gaeviev i Baagiev mevlud su u prvoj polovini XX stoljea postali
meu Bonjacima opeprihvaena forma izraavanja sree i vjerskog
zanosa tako da su gotovo sve vjerske sveanosti kojima su se obiljeavali
znaajniji datumi i dogaaji iz privatnog i drutvenog ivota bile nezamislive bez odlomaka iz nekog od ova dva mevluda. Mnogo je primjera
za to. Programom obiljeavanja etiristote godinjice Gazi Husrev-bega
bilo je predvieno da se 20 oktobra 1932. u Begovoj damiji iza jacijanamaza proui mevlud za mukarce, dok je mevlud za ene prouen 21.
oktobra.21
Polaganje kamen-temeljca za munaru i mekteb u apljini sveano
je obiljeeno uenjem mevluda.22 Novine Islamski svijet su 1933. godine
prenijele su sljedeu vijest: Povodom otvaranja Merhametove kuhinje
prouen je u nedelju naveer Merhametov mevlud, a u ponedeljak su
podjeljeni obroci hrane sirotinji.23
17
18
19
20
21

Fehim Nametak, Tradicija mevluda..., str. 47.

Fehim Nametak, Tradicija mevluda..., str. 48.
Alija Bejti, Iz prolosti Mevluda..., str. 213.
Alija Bejti, Iz prolosti Mevluda..., str. 213.
Proslava Gazi Husrev-begove etristote godinjice, Glasnik Vrhovnog vjerskog starjeinstva I.V.Z., god. I.,
br. 4-5, Sarajevo, 1933. godine, str. 10.
22 Velika sveanost u apljini polaganje kamena temeljca munare i mekteba, Islamski svijet, br. 3., Sarajevo, 1932. godine, str. 4.
23 Merhametov rad i ramazani-erif, Islamski svijet, br. 19., Sarajevo, 1933., godine, str. 5.
1108 Glasnik br: 11-12 2015 [1103-1116 str.]

Dr. Elvir Duranovi

Tradicija mevluda u Bosni i Hercegovini u prvoj polovini xx stoljea

U prvoj polovini XX stoljea je, dakle, utemeljena tradicija uenja

mevluda na turskom i bosanskom jeziku povodom sveanog obiljeavanja znaajnijih dogaaja iz individualnog i kolektivnog ivota Boanjaka
koja se, neznatno promijenjena, ouvala do dananjih dana.
Rasprave o vjerskoj utemeljenosti mevluda
Velike rasprave islamskih uenjaka o vjerskoj utemeljnosti mevluda,
obiljeavanja roenja Allahovog Poslanika, a.s., nizom dozvoljenih i preporuenih dobrih djela, okonane su u drugoj polovini XVI stoljea, otprilike u isto vrijeme kad se islam intenzivno irio u Bosni i Hercegovini.
S obzirom da je osmanska ulema stala uz veinu islamskih uenjaka koji
su zastupali miljenje da je obiljeavnje roenja Muhammeda, a.s., lijepa i korisna aktivnost, mevlud je naao svoje mjesto u vjerskom kalendaru muslimana osmanske kulturne zone meu kojima su bili i Bonjaci.
O glavnim argumentima pobornika mevluda i protuargumentima
njihovih oponenata u prvoj polovini XX stoljea pisao je u tekstu pod
naslovom Dvije tri o mevludu24 Mehmed Handi. Osnovni cilj ovog
rada bio je, kako Handi kae: ...da se i nai muslimani poblie upute
u historijat mevluda i da o tome imaju jasan pojam.25 Iako je Handi u
ovom radu prenio sr rasprava o vjerskoj utemeljenosti mevluda, on to
nije uinio da bi branio mevlud od napada, ve da ovdanji muslimani
steknu osnovne spoznaje o tome. Svoj stav po ovom pitanju Handi
nije jasno izrazio ve se sakrio iza miljenja veine. U zakljunom razmatranju nakon navoenja razliitih argumenata za i protiv mevluda
Handi pie: Moemo napomenuti to da se veina islamskog svijeta
dri miljenja onih koji mevlud smatraju dobrim djelom, za koje ima
sevab.26
No injenica da je Handi esto prisustvovao mevludskim sveanostima i drao predavanja tim povodom svjedoi o tome da je i on zastupao miljenje da je obiljeavanje roenja Allahovog Poslanika, a.s., lijepa
tradicija pod uslovom da to bude lijepim i dozvoljenim djelima.
24 Mehmed Handi, Dvije tri o mevludu, Glasnik Vrhovnog vjerskog starjeinstva IVZ, god. II, br. 7., Sarajevo, 1934. godine, str. 389.
25 Mehmed Handi, Dvije tri..., str. 394.
26 Mehmed Handi, Dvije tri..., str. 393.
Glasnik br: 11-12 2015 [1103-1116 str.] 1109

Dr. Elvir Duranovi

Tradicija mevluda u Bosni i Hercegovini u prvoj polovini xx stoljea

S pozicije dananjih estokih napada vehabijskih krugova na mevlud

vrlo je interesantna erijatska kvalifikacija mevluda koju je u asopisu
Hikjmet prenio tuzlanski muftija Ibrahim-ef. Haki oki. Naime, odgovarajui na tvrdnju Osmana Hadia iznesenu u tekstu Muhamed i Kuran
kojeg je Gajret objavio 16. VI 1930. godine: ...da se poslije njegove smrti
zaela ideja da je on (Alejhisselam) koji bez sumnje zasluuje najvie
potovanje, dostojan da se na izvjestan nain slavi uenjem uobiajenog
mevluda, oki pod pseudonimom Chameran pie: Ova konstatacija
je tana. Ali je tano i to da se to uenje ne ini u obliku linog kulta
(oboavanja) niti kao kakva molba upravljena njemu. To je neto slino
zapadnim akademijama koje se odravaju prigodom kakve obljetnice ili
uspomene i nemaju karaktera dunosti, oboavanja niti kakva linog ili
politikog cilja. Mevlud se ini iz iste nepatvorene ljubavi prema uzvienom imenu onog Alejhisselama za kog se i u tom lanku veli, da bez
sumnje zasluuje najvie potovanje. Ovakav je mevlud zaet u cijelom
islamskom svijetu. I on kao takav nije za osudu nego za pohvalu tim vie
to se obavlja u punom islamskom duhu sa zikrom, salavatima, pa i suzom i najviim raspoloenjem u dui. Ovakav mevlud i ako je bidat, on
je bidati hasene (lijepa, pristojna i pohvaljena nova ustanova). Njega je
prihvatio cijeli islamski svijet te ga kao takvog ne treba naputati, jer
Alejhisselam veli u jednom hadisu: Moj ummet, moje dobre pristae, se
nee sloiti na zlo i stranputicu.27
oki dakle ne raspravlja mnogo o vjerskoj utemeljenosti mevluda
niti se puno bavi navoenjem razliitih dokaza pro et contra mevluda.
To to se mevlud obiljeava irom velikog islamskog svijeta jedini je argument koji je okiu dovoljan jer se svi muslimani na svijetu, na osnovu citiranog hadisa, ne bi sloili u tome da ine ono to je loe, pokueno
i vodi u zabludu. Raspravama uleme o vjerskoj utemeljenosti mevluda
ukratko se bavio i Kasim-ef. Dobraa. On je u tekstu pod naslovom U
povodu mevluda napomenuo da je bilo uleme koja je osuivala obiljeavanje mevluda nazivajui ga bidatom, pokuenom novotarijom. Meutim, Dobraa, poput Handia prije njega, navodi da veina islamskih
uenjaka irom islamskog svijeta smatra prireivanje mevluda korisnim
27 Chameran, Kult svetih i mrtvih, Hikjmet, br. 18., Sarajevo, 1930. godine, str. 171-172.
1110 Glasnik br: 11-12 2015 [1103-1116 str.]

Dr. Elvir Duranovi

Tradicija mevluda u Bosni i Hercegovini u prvoj polovini xx stoljea

i lijepim obiajem ija je osnovna svrha izraavanje radosti i zahvalnosti Bogu na blagodati koju nam je ukazao time to nam je poslao Muhammeda, a.s. Da bi se obiljeavanje mevluda moglo smatrati lijepim
vjerskim obiajem, uvjet je da se tokom mevluda izvravaju samo vjerom dozvoljena djela, a da se odbace loi i pokueni obiaji. Dobraa
zatim konstatira da su mevludi koji se organiziraju po naim damijama
uz uenje Kurana, hvalospjeve o Muhammedu, a.s., ilahije i kaside te
prigodno predavanje, svakako dobro djelo.28
Nastojanje uleme da sauva mevlud
od runih i pokuenih pojava
U istom teksu koji je napisao u odbranu mevluda oki kritizira pojedince i drutvene organizacije koje koriste mevludske sveanosti za promociju svojih niskih linih i politikih ciljeva. On otvoreno ustaje protiv
takvih pojava i poruuje itaocima Hikjmeta da: ...ovakve mevlude treba
izbjegavati i prezirati, jer oni znae profanisanje Aljehisselamova imena, ak i ondje, gdje se provedu sve formalnosti tano u duhu islamskih
propisa. A za indignaciju i osudu su mevludi koji se daju iz politikih
motiva i sa tendencijom koja se ne moe sloiti sa islamskim duhom i
odgojem, naroito ako se pri tom hoe i nastoji poturiti neto to osuuju islamski propisi i odgoj.29
Nisu politiki motivirani mevludi jedina negativna pojava na koju je u
ovom teksu ukazao muftija oki. Naprotiv. Kako su se u prvoj polovini
XX stoljea mevludi poeli organizirati i izvan damijskog ambijenta,
po kolama i domovima, organizatori takvih sveanosti su sve vie teili
zadovoljenju forme zanemarujui pri tom sutinu. O tome oki pie:
U zadnje vrijeme se uvode nekakve reforme u uenje mevluda. ak
posebni dirigenti, poput onih kod muzike i pjevakih horova, kod kojih je glavna melodija i zabaviti publiku, a ne probuditi dui pobone
osjeaje.30

28 Kasim Dobraa, U povodu mevluda, El-Hidaje, br. 7-8, Sarajevo, 1945. godine, str. 291-292.
29 Chameran, Kult svetih..., 173.
30 Chameran, Kult svetih..., 173.
Glasnik br: 11-12 2015 [1103-1116 str.] 1111

Dr. Elvir Duranovi

Tradicija mevluda u Bosni i Hercegovini u prvoj polovini xx stoljea

Naslijeeni tradicionalni milje iz osmanskog perida nije olahko doputao bilo kakve novine u modernom bosanskohercegovakom drutvu u prvoj polovini XX stoljea. U tekstu pod naslovom O zadatcima i
ciljevima El-Hidaje, hafiz Hasan Babovi nakon isticanja odgovornosti
uleme okupljene unutar drutva El-Hidaje iji je primarni zadatak primjena vjerskih propisa: ...ne ogrieujui se ni za dlaku o njih..., u skladu
sa Sunnetom Allahovog Poslanika, a.s., postavlja pitanje: Da li El-Hidaja
ili neka njena organizaciona jedinica u provinciji moe prirediti mevlud
za mukarce, a da u horu pored mukaraca sudjeluju i djevojke od 17 i
18 godina? Hafiz Babovi zatim odgovara da su stavovi velikih islamskih
autoriteta po ovom pitanju sasvim jasni te da je ulema u El-Hidaji duna potovati i provoditi njihove odluke. On zatim kae: Sam mevlud je
jedna novotarija u islamskom svijetu i smatra se kao bidati hasena, dok
mjeoviti mevludski hor spada sigurno u najmanju ruku u bidati sejjiu,
pa ga El-Hidaja kao takvog mora osuditi.31
Urednitvo El-Hidaje podralo je stavove hafiza Babovia i naglasilo
kako: El-Hidaje na smije prireivati nikakvih zabava, mjeovitih siela,
pa ni mjeovitih predavanja. U svemu se mora klonuti onog to erijat
ne trpi, pa ni mjeovitih horova u kojima sudjeluju odrasle i punodobne enske. Ovoga bi se uglavnom trebala drati i sva naa muslimanska drutva.32 Shodno navedenim uputsvima jansno je da je ulema u
prvoj polovini XX stoljea insistirala na odravanju odvojenih mevluda
za mukrace i ene to je urodilo plodom. Muallima Mukellefa Uzunovi navodi kako su 1943. godine povodom 12. rebiu-l-evvela u svim sarajevskim mektebima prireeni mevludi za mektebsku djecu. Isti dan
poslije podne u Begovoj damiji hafizi su prouili mevlud za odrasle,
da bi poslije ikindije enski odbor Narodne uzadanice upriliio mevlud
za ene.33 U Doboju su tokom mubarek-mjeseca ramazana organizirana
posebna predavanja za mukarce i ene i odvojeni mevludi za mukarce
i za ene.34
31 Hafiz Hasan Babovi, O zadatcima El-Hidaje, El-Hidaje, god. VII, br. 9-10, Sarajevo, 1944, godine, str.
265-266.
32 Hafiz Hasan Babovi, O zadatcima..., str. 265-266.
33 Mukellefa Uzunovi, Ovogodinji na Mevludi erif, El-Hidaje, br. 9, Sarajevo, 1943. godine, str. 262-263.
34 Predavanja na dan 17. ramazana Dan El-Hidaje, El-Hidaje, god. IV, br. 4-5, Sarajevo, 1940-41, str. 135.
1112 Glasnik br: 11-12 2015 [1103-1116 str.]

Dr. Elvir Duranovi

Tradicija mevluda u Bosni i Hercegovini u prvoj polovini xx stoljea

Tradicija odvojenih mevluda za mukarce i ene u nekim bosanskohercegovakim gradovima ouvala se sve do dananjih dana.
Negativne pojave tokom uenja mevluda otro je kritikitirao Ali Suad
u listu Gajret. On ulemi u Bosni i Hercegovni zamjeri to je dopustila da
se mevludske sveanosti odravaju i nekoliko mjeseci nakon roendana
Muhammeda, a.s., i predlae da se mevlud organizira samo 12. rebiulevvela. Takoer mu smeta to se prisutnima za vrijeme mevluda dijeli
eer i erbe, a o suvinim zijafetima ne bi trebalo biti ni govora. ini se
da uenje Gaevievog prijevoda mevluda na bosanski jezik do 1911. godine jo uvijek nije bilo zaivjelo jer on pie da bi mevludska sveanost
bila mnogo korisnija ako bi se umjesto uenja mevluda na turskom jeziku kojeg razumije samo 5% slualaca odralo predavanje o ivotu i djelu
Muhammeda, a.s. Posebno estoko Ali Suad se obruio na profesionalne
uae mevluda: Nadamo se da e naa rijaseti imijja ove bidati sejjie
od kojih nema fajde nikom drugom nego srednjoj i nioj ulemi (pardon
i - bulama!) koja u uenju mevluda gleda samo jedan izvor svojih prihoda ne vodei rauna o tom da se time narod napuuje.35 Svjedoci smo
danas da je energinim reagiranjem na pojavu neislamskih elemenata
tokom obiljeavanja mevluda u prvoj polovini XX stoljea bosanska ulema uspjela sauvati ljepotu i duh tradicionalnih mevluda.
Misijska uloga mevluda
Okupljanje velikog broja vjernika u damiji povodom mevluda bosanska
ulema znala je iskoristiti za ispunjavanje svoje misijske uloge. Najkonkretnije korake po tom pitanju poduzelo je Udruenje ilmijje Kraljevine
Jugoslavije El-Hidaje koje je u decembru 1936. pokrenulo svoj asopis
pod istim nazivom El-Hidaje. Glavni odbor El-Hidaje je poetkom 1937.
u svom asopisu objavilo upute kako i na koji nain obiljeiti mevlud.
Ove El-Hidajine upute na mikroplanu ukazuju na plansko i sistemsko
djelovanje tadanje uleme u ispunjavanju misije koja je u konanici trebala rezultirati ouvanjem tradicionalnih islamskih vrijednosti i irom
vjerskom naobrazbom Bonjaka. U saopenju stoji: Zakljueno je da se
35 Ali Suad, Mevludun-nebijji alejhisalatu vesselam, Gajret, br. 6, od 15. marta 1911, Sarajevo, 1911, godine,
str. 81-82.
Glasnik br: 11-12 2015 [1103-1116 str.] 1113

Dr. Elvir Duranovi

Tradicija mevluda u Bosni i Hercegovini u prvoj polovini xx stoljea

sve drutvene jedinice El-Hidaje umole da na dan mevludi-erifa prirede u svim damijama svoga podruja uenje mevludi-erifa uz prigodna
predavanja. Do sada je u manjem broju mjesta bilo uobiajeno da se na
dan samog Mevluda prireuje i ui mevlud. Poto je ovo jedan od najznaajnijih dana u vjerskom ivotu muslimana, neophodno je potrebno
da se ovaj veliki dan proslavi na dostojan nain, da se toga dana svi muslimani iskupe u damijama kako u gradovima tako i u selima, te da ovaj
veliki i sveani dan zajedniki proslave i tako oive uspomenu na velikog
Boijeg poslanika Hazreti Muhammeda a. s. Odbor naroito moli svoje
drutvne jedinice u veim mjestima da i za kolsku omladinu prirede
ukoliko se ukae potreba i posebno uenje mevluda sa prigodnom akademijom o Muhammedu, a.s.36 Ovaj proglas Glavnog odbora El-Hidaje
urodio je plodom jer su uskoro poeli pristizati brojni izvjetaji s terena
o prouenim mevludima za mukarce i ene, odranim predavanjima i
kolskim akademijama povodom roendana Muhammeda, a.s.
U predavanjima povodom mevluda u prvoj polovini XX stoljea ulema je najee govorila o Muhammedu, a.s., njegovom inspirativnom
ivotu, nesebinom zalaganju u irenju Boije rijei i poukama koje muslimani iz njegovog ivota mogu uzeti. U vezi s tim, posebno nam se interesantnim ine rijei uvaenog Kasim-ef. Dobrae koji je na mevludu u
Fojnici izmeu ostalog rekao: Uenjem mevluda dozivamo sebi u sviest
i sjeanje veliku osobu Boijeg poslanika Muhameda, a.s., i njegov ivot
i rad. Tako u svojoj sviesti oivljavamo liepu sliku Alejhiselamove astne
osobe i tim donekle nadomjetamo okolnost to nemadosmo mogunosti ni sree da ga osobno posjetimo i vidimo. Uenjem mevluda mi, u
neku ruku, inimo duhovnu misaonu posjetu Boijem poslaniku i onom
vremenu kad je on ivio i radio. Sa te posjete, sa mevluda, trebamo da se
vratimo preporoenih misli i ista srdca, sa vrstom odlukom da emo
slijediti rad Boijeg poslanika i da emo se vladati po njegovim lijepim
uputama i savjetima. To, zapravo, znai uiti i razumiti mevlud.37
Tokom Drugog svjetskog rata u vrijeme kada su se kolone izbjeglica
slijevale u sigurnija podruja mevlud je koriten kako bi se skrenula pa36 Svim drutvenim jedinicama El-Hidaje, El-Hidaje, god. I, br. 5, Sarajevo, 1936-37. godine, str. 88.
37 Kasim Dobraa, Mevlud i vaz u Fojnici, El-Hidaje, god. VI, br. 10-11, Sarajevo, 1942-43, godine, str. 297.
1114 Glasnik br: 11-12 2015 [1103-1116 str.]

Dr. Elvir Duranovi

Tradicija mevluda u Bosni i Hercegovini u prvoj polovini xx stoljea

nja na socijalnu stranu islama ukazalo vrijednosti dobroinstva, zatite

nemonih i siroadi (jetima) te istakli plemeniti primjeri ensarija iz Medine koji su svoju imovinu suosjeajno dijelili s muhadirima iz Mekke.
U tekstu pod naslovom Misli o mevludu urednitvo Novog behara u
martu 1944. godine, dakle u vrijeme kada je rat bio u punom jeku, izmeu
ostalog pie: Proslavili smo opet dan roenja Boijeg Milosnika i zadnjeg
vjerovjestnika, Muhammeda alejhiselam. Roen je kao siroe, jer mu je
otac umro dok je on bio u majinoj utrobi. Ostao je vrlo malen i bez majine ljubavi, pa mu i djed Abdul-muttalib umire, dok je on bio djeak... I u
nae vrijeme u naem drutvu ostalo je mnogo siroadi. Stari neprijatlelji
islama svojski su se pobrinuli zadnjih godina da unite islam i muslimane
u naoj domovini...Naroito u ovo vrijeme rata treba obratiti panju spaavanju sirote djece...U ove dane prouimo mevlude i u onim domovima
gdje su smjeteni nai muhadiri i sirotad, da i oni u svojoj tegobi osjete
makar malo topline domaeg ognjita! Pomieajmo se s njima da i oni
osjete nau ljubav, a i mi bolje razumijemo njihove patnje.38
Mevlud je bosanskoj ulemi do polovine XX stoljea posluio i kao
dobro sredstvo za razraunavanje s neislamskim narodnim obiajima i
obiljeavanjem predislamskih blagdana koji su bili duboko ukorijenjeni
u praksu Bonjaka. Obiljeavanje roendana Muhammeda, a.s., s uenjem Kurana, mevludom, salavatima, zirkom i dovom ulema je ponudila umjesto obiljeavanja Aliuna, urevdana, Mitrovda, Petrovdana
itd. evket abi o tome pie: I proslava Mevluda jest proslava islama
odnosno njegove obnove, a ne proslava samog roenja Muhamed a.s. i
to je uobiajeno meu muslmanima mnogo stoljea iza Muhamed a.s.
kao uspomena i sjeanje na pobjedu svjetla islama nad tminom kufra i
irka. Radi ovoga zabranjeno nam je slaviti Aliune, Djurevdane, Mitrovdane i sl. ali pored ovoga estog upozoravanja to na svijet neprestano brino prati, uva i slavi kao da mu je nareeno.39
No, mevlud u prvoj polovini XX stoljea nije koriten samo za promociju plemenitih islamskih ciljeva i raspirivanje ljubavi prema Allahovom
Poslaniku, a.s., ve su prisustvo velikog broja vjernika na mevludima po38 Misli o mevludu, Novi behar, god. XVI, br. 6, Sarajevo, 1944, godine, str. 1.
39 evket abi, Predavanje o Lejlei-kadru, El-Hidaje, god. VI, br. 4., Sarajevo, 1942. godine, str. 81.
Glasnik br: 11-12 2015 [1103-1116 str.] 1115

Dr. Elvir Duranovi

Tradicija mevluda u Bosni i Hercegovini u prvoj polovini xx stoljea

jedinci i neka udruenja, uz gornje, koristili za propagiranje svojih linih

i politikih ciljeva. Tako je, naprimjer, mjesni odbor Gajreta u Sulejmaniji damiji u Travniku 1929. godine upriliio mevlud povodom roendana
prestolonasljednika Petra (!), zatitnika ovog drutva!40 Promjenom dravnog reima i nastojanjem bosanske uleme takvi neislamskim ciljevima motivirani mevludi su ukinuti.

.

- -
.
.
Dr. Elvir Duranovic
The tradition of Mawlid in Bosnia-Herzegovina
in the First Half of the Twentieth Century
Summary
The recitation of Mawlid texts in Bosnia-Herzegovina has got its own characteristic
physiognomy as we know it today, in the first half of the twentieth century. Several factors contributed to it. By the half of the twentieth century, the Gasevics translation of
the Suleyman Celebis Mawlid into Bosnian language, along with the first original Bosnian-Herzegovinian Mawlid written by Dr. Basagic, became an integral part of almost
all Mawlid ceremonies. At the same time, the Bosnian Ulama (scholars) watched closely over the original beauty of Mawlid. On the one hand, the Ulama has enriched the
content of Mawlid festivities by regular religious lectures that, along with the sermon,
later in the violent expulsion of religion from public life in the fifties and sixties of the
twentieth century, become almost the only means of religious education of Bosniaks,
while, on the other hand, the they reacted strongly to all non-Islamic phenomenon
which would supposedly have damaged the beauty of Mawlid.
40 Proslava mevludi-erifa u Travniku, Gajret, god. XIII, Sarajevo, 1929. godine, str. 292.
1116 Glasnik br: 11-12 2015 [1103-1116 str.]