MJERENJE PRITISKA

Mjerenje Pritiska

UVOD
Pritisak je jedna od najee mjerenih veliina u tehnici i industriji uopte.
Tanost mjerenja pritiska u pojedinim postrojenjima je od izuzetnog
znaaja pa se stoga mjeraima pritiska odnosno njihovim karakteristikama
mora posvetiti naroita panja

DEFINICIJA PRITISKA
Pritisak predstavlja djelovanje normalne sile svedene na jedinicu povrine.

Razlikuju se:
Stvarni pritisak (p)
Zaustavni pritisak (pt)

Mjerne jedinice
Oznaka za pritisak je p, a osnovna SI jedinica je Pa (Pascal). Prema
definiciji pritisak od jednog (Pa) je djelovanje sile od 1 N (Newtona) na
povrinu od jednog kvadratnog metra. Jedinica Pascal (Pa) je mala po
iznosu tako da se u tehnici vrlo esto koristi jedinica 1 bar koja je 105 vea
od Pa.

Mjerenje pritiska
Razlikuju se tri kategorije mjerenja pritiska:
mjerenje apsolutnog pritiska
mjerenje atmosferskog (barometarskog) pritiska
mjerenje diferencijalnog pritiska

Mjerni ureaji za mjerenje pritiska

Mjerni ureaji za mjerenje pritisak nazivaju se manometri.

Prema principu rada manometri se mogu podijeliti na tri osnovne grupe:
Hidrostatiki,
Mehaniki,
Elektronski manometri.

Podjela mjernih ureaja za pritisak prema

mediju koji se koristi za rad manometara:
Tekuinski manometri,
Deformacijski manometri,
Vakuumetri.

Hidrostatki manometri:
Hidrostatiki manometri su apsolutni manometri jer oni direktno pokazuju
pravu vrijednost pritiska. . U grupu hidrostatikih manometara ubrajaju se:
U-cijev,
Obrnuta U-cijev,
U-cijev sa jednim sa jednim zatvorenim krakom,
Manometar sa posudom,
Kosi manometar,
Nagnuta U-cijev,
Prstenasta vaga,
Betzov manometar

U-cijevni manometri

Diferencijalni manometar
Manometar u obliku
(U-cijev)
obrnute U-cijevi

Kosi manometar

Manometar sa nagnutom cijevi

Prstenasta vaga

Elektronski manometri:
Za industrijsku primjenu, naroito u procesnoj tehnici, esto je potrebno da
se mjerni signali sa mjeraa protoka direktno koriste za automatiku
procesa i raunarsku obradu. . Prema nainu pretvaranjadeformacije (sile)
u elektrini izlaz razlikuju se:

elektromagnetni (indukcioni),

piezoelektrini

kapacitivni

piezorezistivni mjerai pritiska.

Senzori pritiska
Klasini senzori sa Bourdonovom cevi ili sa membranom su najee u
upotrebi, jer odlino rade, ali imaju jednu manu, zbog koje se vie ne
ugrauju na vanim mjernim mjestima. Hodovi pretvarakih elemenata
kod njih iznose od 1 do 3 milimetara, za razliku od deformacija kod
modernih senzorskih mjeraa pritiska koji ne prelaze nekoliko mikrona. Ovi
minimalni pomaci omoguuju prednosti:
veliku brzinu odziva (standardno oko 2 ms. ),
visoku linearnost,
otpornost na preoptereenja i
dugotrajnost bezotkaznog rada.

Deformacioni manometri
Deformacioni manometri rade na osnovu elastine deformacije materijala
koja nastaje pod djelovanjem razlike pritiska. Dijele se na:
Bourdonove cijevi

 membrane
mjehove

Kalibriranje manometara

Piezorezistivni mjerai pritiska