STRELJATVO

Streljatvo je sport u koje se koritenjem razliitih

tipova puaka i pitolja gaa u pokretne,
nepokretne i letee mete.
Ovaj sport ne treba mjeati sa streliarstvom,
sportom u kojem je takoe cilj pogoditi metu, ali
ovaj put korienjem oruja kao to su luk i
strijela i samostrel.
Streljatvo je standardni sport u programu
modernih Olimpijskih igara. ISSF (Svjetska
sportska streljaka federacija) danas broji preko
160 zemalja lanica i spada u najrairenije

DISCIPLINE U STRELJATVU
Pravila i discipline u ovom sportu propisuje Meunarodna
streljaka federacija, ili krae ISSF (od engleskog naziva
Internationa Shooting Sport Federation). Iako je
streljatvo bilo u programu jo na prvim modernim
Olimpijskim igrama u Atini 1896. godine, ISSF je osnovan
tek 1907. godine pod nazivom Union International de Tir
(UIT), da bi dananji naziv preuzeo 1998.

U tablicama su prikazane najrairenije streljake discipline, s oznakom koje od njih

se nalaze u olimpijskom programu i od kada.
Disciplina

300 m VK
puka
300 m
Standardna
puka

OI - muki

OI - ene

19001972
(trostav)

Samarica

1952 (trostav),
50 m MK puka 1912 (leei
1984 (trostav)
stav)
10 m Zrana
1984
1984
puka

1900

2000

Dupli trap

1996

19962004

Skeet

1968

2000

Pokretne mete
50 m Pokretna
meta
10 m Pokretna
meta

Pitolj
50 m Pitolj
25 m Pitolj brza paljba
25 m
Standardni
pitolj
25 m Pitolj
10 m Zrani
pitolj

Trap

1896

1896

1984

1988

1988

19922001
19922004

STAVOVI U
STRELJATVU

RAVNOTENI
POLOAJ
U biomehanikim
istraivanjima najee se
upotrebljava termin
povrina oslonca. Ako se
sastave sve granine
dodirne take tijela
uokvirie se povrina
oslonca koju najee
nazivamo poligon oslonca.

PROBLEMI RAVNOTEE KOD OVJEKA

Ako elimo da sprijeimo padanje tijela,
moramo ga poduprijeti u jednoj ili vie
taaka. Tijelo poduprto u jednoj taci
bie u ravnotei samo onda ako je taka
podupiranja u teitu ili na vertikalnoj
pravoj koja prolazi kroz njegovo teite.

Prema poloaju teita i oslonca,

razlikujemo tri vrste ravnotee:
1. stabilna ili postojana ravnotea,
2. labilna ili nepostojana ravnotea, i
3. indiferentna ili neprekidna ravnotea.

SIGURNOST RAVNOTENOG POLOAJA

Svako tijelo u labilnoj vrsti ravnotee ostae u ravnotenom poloaju sve
dotle, dok vertikalna teina linija prolazi kroz bilo koju taku povrine
oslonca. Dakle, izrazite razlike u sigurnosti ravnotenog poloaja mogu
da postoje samo kada se radi o sigurnosti ravnotenog poloaja u labilnoj
vrsti ravnotee. Ta sigurnost zavisi prvenstveno od dva mehanika
faktora:
a) ako se taka teita tijela sputa,
b) ako se povrina oslonca poveava.

ivotna praksa nam otkriva da razna tijela (boce, svetiljke i sl.) koja treba
da stabilno lee na podlozi, moraju da imaju iroga podnoja i sa veom
teinom.

STAV SA PARALELNO POSTAVLJENIM

STOPALIMA
U normalnom uspravnom stavu
uzdune ose stopala su meusobno
postavljena po uglom od 60 u
prosjeku. Taj se ugao moe nazvati
uglom prirodne divergencije stopala.
Neosporno je da je dinamika bila
primarni faktor koji je diktirao
formiranje konstitucije, pa prema
tome i poloaj prirodne divergencije
tijela. Meutim ukoliko istovremeno
oslanjanjem na oba stopala treba
savladati veliki otpor, odnosno veliki
teret, prilikom kojeg savladavanja
dinamika ima sporedni znaaj, onda
se stopala najee postavljaju u
paralelnu poziciju. Paralelna pozicija
stopala u izdrajima ima svoje
prednosti.

STOJEI STAV U STRELJATVU

Kada se nalazi u odbrambeno iskoranom stavu,
noge su u liniji rairene u irini ramena, blago
savijene u koljenima, lea i glava su ispravljene
sa ispruenim rukama u visini oiju u kojim
drimo vatreno oruje. Da bi se postigla prava
vrstina u dranju pitolja i da bi se stekla bolja
kontrola prilikom izvoenja gaanja, pridodaje se
i aka slabije ruke. Ona ima ulogu da, kao
pomoni dra, uini oruja stabilnijim i
preciznijim prilikom izvoenja gaanja.
Kaiprstom, srednjim, domalim i malim prstom
lijeve ruke (pridodate ruke) obuhvatamo prste
desne (glavne ruke) koji se nalaze ispod branika
obarae. Palac stoji paralelno sa palcem desne
ruke i malo je ispod njega. Prilikom obuhvatanja
ake u kojoj se nalazi rukohvat pitolja, moramo
voditi rauna o tome da pridodati prsti budu
pravilno postavljeni i da ne utiu na ve postojei
hvat

LEEI STAV U STRELJATVU

Strijelac na liniji za gaanje nalazi se u
leeem stavu na tlu i rukama koje su
savijene u laktivima oslonjen je na tlo,
istovremeno drei vatreno oruje gdje
prednji i zadnji nian podeava u visini
oiju i time ispunjava osnovne preduslove
za efikasno gaanje mete.

Primjer provjere leeeg stava po pravcu.

Puka usmjerena desno od nianske take, trup i noge treba
premjestiti u desno ne pomjerajui lakat lijeve ruke

Primjer provjere leeeg stava po visini.

Puka usmjerena visoko iznad nianske take, tijelo treba
pomaknuti naprijed ne pomjerajui oba lakta

KLEEI STAV U STRELJATVU

Stav za gaanje moe se definisati kao poloaj
tijela prilikom pucanja iz vatrenog oruja.
Kleei stavovi se dijele na sljedee:
a) srednje kleei stav,
b) visoko kleei stav, i
c) brzo kleei stav.

POLIGON ZA IZVOENJE

DRANJE ORUJA U STAVU

Pravilno dranje kratkog vatrenog oruja
ima ogroman znaaj za samo gaanje.
Svaka promjena u jaini (sili) obuhvata
oruja, odnosno rukohvata, prstima ake,
dubini postavljanja rukohvata u aku,
izmjeni rasporeda prstiju i dlana u odnosu
na rukohvat ili samo drugim nainom
stezanja, ima jak utjecaj na preciznost
gaanja. Zato vrhunski strijelci kau da je
pravilno i jednoobrazno obuhvatanje oruja
pola uspjeha u gaanju kratkim orujem.

DRANJE ORUJA SA JEDNOM

RUKOM
Kada se u hvatu pitolja sa jednom akom
aktiviraju i ostale funkcije ruke kao to su:
zglob ake, podlaktica, zglob lakta,
nadlaktica i zglob ramena, onda govorimoi o
jednorunom dranju pitolja.
Kod jednorunog dranja pitolja veoma je
vano da svi elementi ruke podjednako i
sinhronizovano uestvuju u hvatu oruja.
Ukoliko jedan ode elemenata nije u svojoj
pravilnoj funkciji dolazi do greke u dranju
pitolja.

DRANJE ORUJA SA DVIJE RUKE

Kada se jednorunom hvatu
pridoda i druga (slabija) ruka onda
nastaje dvoruni hvat ili dvoruno
dranje oruja. Da bi se postigla
prava vrstina u dranju pitolja i
da bi se stekla bolja kontrola
prilikom izvoenja gaanja,
jednostranom hvatu se pridod
pridodaje i aka slabije ruke.

Dranje pitolja sa dvije ake

nazivamo dvostrani hvat oruja.
Prava vrstina dranja pitolja
nastaje kada ruku u kojoj se nalazi
pitolj guramo napred, a pridodatom
vuemo nazad.
Nepravilno postavljanje ake
pridodate ruke moe izazvati greke
u hvatu i samim tim e se postii
suprotan efekat od oekivajueg.

HVALA NA
PANJI!!!
Priredio: Josip
Markovi