D:\bjdocs\FACULTY\NASTAVA\EDUMATER\vent\heading_ventpracticum_manual_ver1.

doc

VENTPRACTICUM MANUAL DRAFT VER. 1

Authors: Vrkljan, D., Jankovic, B.
Date: 24/4/2007

Obraun depresije jame

UVOD
Ventilacija rudnika ima dvojaku svrhu: da stalnom izmjenom zraka u svim podzemnim
prostorijama rudnika (jame) putem neprekidnog strujanja odrava jamsku klimu
pogodnu za rad i da razrjeuje koncentracije zaguljivih, otrovnih i eksplozivnih
plinova i praine uz njihovo odvoenje na povrinu.
U dananjim, suvremenim rudnicima mehanika ventilacija jedini je nain rjeavanja
ventilacijskih i klimatizacijskih problema jame, a prirodna, odnosno toplinska
depresija samo jedan od faktora koji u pozitivnom ili negativnom smislu utjee na tu
mehaniku ventilaciju.
Nekada je prirodna (toplinska) depresija bila jedini nain rjeavanja ovih problema.
Da bi se postigao potreban protok zraka u jami nekadanji rudari loili su vatre,
koristili su cijeenje vode niz ulazno vjetreno okno i vjetrene pregrade.

Osnovni sistemi ventilacije

Sistem ventilacije rudnika sastoji se od ventilacijskih provodnika koje ine okna,
popreni hodnici, otkopni hodnici, otkopi i ostale jamske prostorije; ti se provodnici
nazivaju granama.
Kao pogonske sile djeluju ventilatori i toplinske depresije.
S obzirom na djelovanje ventilatora primjenjuje se: USISNI odnosno
DEPRESIJSKI reim ventilatora i, rjee, TLANI odnosno KOMPRESIJSKI reim s
potisnim djelovanjem ventilatora.

Obraun depresije
Pod pojmom depresije oznaava se u naelu promjena tlaka u odreenoj dionici
zranog provodnika. Ta promjena oituje se padom tlaka, izazvanim otporom
strujanja.
Do pada, odnosno gubitka tlaka dolazi uslijed:
trenja estica zraka o stjenke zranih provodnika i;
promjene smjera zrane struje
Depresiju je mogue izraunati na bazi jedne od jednadbi i to:
Bernoullijeve jednadbe
formule Drehkopfa
jednadbe Girardd' Aubuissona te DarcyWeisbacha
Korigirana Bernoullijeva jednadba za nestlaivi fluid:

h uk =

h
i =1

hi-i+1 = (pi pi+1 ) + (zi zi+1 )

i - i +1

i + i+1
2

[Pa ]
v i vi+1 i+1
g + i
2
2

[Pa]

hi-i+1

utroena depresija na dionici vjetrene mree [Pa]

ukupni broj dionica vjetrenog puta

pi,pi+1

barometarski pritisci na poetnoj i krajnjoj toki dionice

[Pa]

zi,zi+1

kote poetne i krajnje toke dionice [m]

i,i+1

gustoe zraka na poetnoj i krajnjoj toki dionice

[kgm-3]

vi,vi+1

brzine zrane struje na poetnoj i krajnjoj toki dionice

[ms-1]

ubrzanje sile tee, g = 9,8067 [ms-2]

statika i dinamika komponenta Bernoullijeve jednadbe

ht = hs + hd
Dinamiki tlak: primjer sile koju stvara na avionsko krilo
Kako izraunati statike pritiske kada je ventilator u mirovanju? (potrebno za
konstrukciju dijagrama depresije)
nacrtati shemu, napisati to je zadano i pokazati na primjeru + raun utroene
depresije (razlika je u dinamikoj komponenti pritiska)
Za proraun proizvedene depresije potrebno je izraunati osim utroene i prirodnu
(toplinsku) depresiju.
hpr = hv + hp

ljeti
B

A
zimi

U ovom sluaju strujanje zraka nastaje pod utjecajem razlike u pritiscima dva
zrana stupa vanjskog AA' i jamskog BC. Zimi, kada je zrak na povrini hladan,
ima veu specifinu teinu od toplijeg zraka u rudniku, pa e nastati strujanje

zraka kroz potkop i na okno izvan rudnika. Ljeti kada je atmosferski zrak topliji, biti
e i specifina teina tog zranog stupa manja od one u oknu BC, budui da je
tamo sada temperatura nia, pa e i strujanje zraka biti obrnuto: zrak e ulaziti
kroz okno, a izlaziti na potkop.

RELATIVNA VLANOST
Relativna vlanost predstavlja odnos trenutno izmjerenog
sadraja vodene pare u zraku i maksimalno mogueg (100%-tna
zasienost ).
INSTRUMENTI ZA MJERENJE
RELATIVNE VLANOSTI
1. ASSMANOV ASPIRACIONI
PSIHROMETAR
Psihrometar mjeri suhu
i vlanu temperaturu.
Instrument se sastoji
od
dva
termometra;
jedan
mjeri
suhu
temperaturu a drugi se
navlai i mjeri vlanu
temperaturu. Budui se
za
isparavanje
vode
troi odreena energija
(toplina)
vlani
termometar e pokazati
niu
temperaturu
od
suhog.
Temperatura
vlanog termometra je u
funkciji
zasienosti
zraka
vodenom
parom.
Ukoliko je zasienost
zraka
vea
vlani
termometar
pokazuje
manju razliku u odnosu
na
suhi
termometar.
Gornja
granica
relativne vlanosti je
100%, to znai da je
zrak maksimalno zasien
vodenom parom i da ne
moe
primati
vie
isparavanja.
U
tom
sluaju oba termometra
pokazuju
istu
vrijednost temperature.
Drugim
rijeima
male
razlike
u
oitanju
termometara ukazuju na
visok sadraj vlage u
zraku, to nam u radnim
prostorima ne odgovara,
jer
je
onemogueno
odvoenje
vlage
s
ljudskih tijela, tj. ne moe doi do rashlaivanja organizma,
nego je pojaano znojenje i zagrijavanje organizma.
Suha i vlana temperatura, odnosno njihova razlika su mjera
za relativnu vlanost, koju iz ovih mjerenih veliina
odreujemo ili izraunavamo.

2. HYGROMETAR
Hygrometar je digitalni instrument pomou kojeg direktno
oitavamo relativnu vlanost u nekom prostoru.
ODREIVANJE RELATIVNE VLANOSTI
Relativnu vlanost odreujemo iz oitanih veliina suhe i
vlane temperature na tri naina;
a) pomou psihrometarskih tablica iz izmjerene temperature
suhog termometra i iz razlike temperature suhog i vlanog
termometra oitavamo relativnu vlanost u %.
b)
pomou
Molierovog
dijagrama
iz
suhe
i
vlane
temperature oitavamo relativnu vlanost u %. Takoer se u
dijagramu moe oitati apsolutna vlanost, tj. sadraj
vodene pare x u zraku, izraen u gramima vodene pare po
kilogramu suhog zraka.
c) raunski - kod raunskog naina u prvom koraku pomou
Sprungovog obrasca odreujemo e - parcijalni pritisak
vodene pare u zraku:

e = E ' c(t s t v )

p
755

[Pa ]

e - parcijalni pritisak vodene pare u zraku u [Pa]

E- parcijalni pritisak zasiene vodene pare u zraku, oitan
iz tablica za temperaturu vlanog termometra u Pa
c - psihrometarska konstanta, za vodu i Assmanov aspiracioni
psihrometar iznosi 0.5 (za led 0.43)
ts - temperatura suhog termometra u C
tv - temperatura vlanog termometra u C
p - barometarski pritisak u [Pa]
Daltonov zakon govori o tlaku smjese plinova u zatvorenoj
posudi; ukupni tlak (p) smjese idealnih plinova (koji
meusobno
ne reagiraju)
jednak
je
zbroju
djelominih
parcijalnih tlakova pojedinih plinova.
n

p uk = p1 + p 2 + .....p n = p i

[Pa ]

i =1

Djelomini tlak nekog plina u smjesi plinova jednak je tlaku

koji bi imao plin kada bi se sam nalazio u tom prostoru.
Kasnija
istraivanja
pokazala
su
da
Sprungov
obrazac
predstavlja dobru aproksimaciju za odreivanje parcijalnog
pritiska vodene pare u zraku. Relativna vlanost se zatim
izraunava iz relacije:
= (e/E)*100, (%) - relativna vlanost u [%]
E- parcijalni pritisak vodene pare u zasienom
zraku, oitan iz tablica za temperaturu suhog
termometra u [Pa].

PRIMJER ODREIVANJA RELATIVNE VLANOSTI POMOU TRI NAVEDENA

NAINA:
a. .ts = 23,2 C
tv = 18,7 C
ts tv = 4.5 C
Budui su psihrometarskim tablicama daju podaci relativne
vlanosti samo za cjelobrojne vrijednosti temperatura
traena relativna vlanost za mjerenu suhu i vlanu
temperaturu dobije se viestrukom interpolacijom.
Prvo interpoliramo za oitanje suhe temperature izmeu
23 i 24 C.
Za t = 23 C iz psihrometarskih tablica oitava se
vrijednost relativne vlanosti za 4 i 5 C, (4 C) =
69%, (5 C) = 62%, i izvodi se interpolacija za ts tv
= 4.5 C.
0.1 C nosi 0.7% a 0.5 C 3.5% relativne vlanosti, tako
da je interpolirana vrijednost 69% - 3.5% = 65.5%.
Za t = 24 C oitava se za 4 i 5 C; (4 C) = 70%, (5
C) = 63%.
0.l C nosi 0.7% a 0.5 C 3.5% relativne vlanosti, tako
da je interpolirana vrijednost 70% - 3.5% = 66.5%.
Sada je potrebno izvesti interpolaciju izmeu 65.5 i
66.5% za oitanje ts = 23.2 C.
0.1 C nosi 0.1% a 0.2 C 0.2% relativne vlanosti, tako
da je interpolirana vrijednost 65.5% + 0.2% = 65,7%
b. Iz Molierovog dijagrama oitava se za mjerene veliine t =
23.2 C i t = 18.7 C relativna vlanost od cca 65.5%. Na
apscisi dijagrama moe se oitati i apsolutna vlanost x =
11.8 grama vodene pare po kilogramu suhog zraka. Dijagram
vrijedi za barometarski pritisak od 750 Torra ili 99991
Pa.
c. Raunski postupak je najtoniji. Osim podataka suhe i
vlane temperature potrebno je izmjeriti i barometarski
pritisak.

e = 2139,724 - 0,5 (23,2 - 18,7 )

101315
= 1837,792
755

[Pa ]

p = 101315 [Pa] (mjereno)

Parcijalni pritisak zasiene vodene pare u zraku E za
oitanje vlanog termometra dobije se interpolacijom
izmeu oitanih vrijednosti za t od 18 i 19 C iz tablica.
E (18 C) = 2047.426 Pa, E (19 C) = 2179.281 Pa.
Razlika oitanja je 131.855 [Pa] to znai da 0.l C nosi

13.185 [Pa] a 0.7 C daje 92.298 [Pa] (7 * 13.185). E za

t = 18.7 C iznosi 2047.426 + 92.298 = 2139.724 Pa.
Rel.vl. =

e
1837 ,792
100 =
100 = 65 ,18
E
2819 ,368

[%]

Parcijalni pritisak E zasiene vodene pare u zraku dobije se

interpolacijom za oitane vrijednosti suhe temperature od 23
i 24 C iz tablica.
E (23 C) = 2784.830 [Pa], E (24 C) = 2957.615 [Pa]. Razlika
oitanja je 172.785 [Pa], to znai da 0.l C nosi 17.278
[Pa], a 0.2 C daje 34.538 [Pa] (2*17.278). E za t = 23.2 C
iznosi 2784.830 + 34.538 = 2819.368 [Pa].

OBRAUN DEPRESIJE JAME

(primjer za vjebe)

h = 2027 Pa

3
Zadani mjereni podaci (dok ventilator radi):
Temperatura

Toka
br.

Kota
[m]

Pritisak
P [Pa]

ts [C]

tv [C]

Brzina
v [m/s]

510,5

97325,1

9,2

6,0

500,3

97438,7

10,0

7,3

-20,7

102871,3

13,5

10,4

2,0

120,5

100298,1

20,8

18,1

4,5

510,5

95298,1

23,2

23,2

6,5

Potrebno je odrediti:
1. relativnu vlanost jamskog zraka u pojedinim tokama
a. raunski b. pomou psihrometarskih tablica
c. iz Molierovog i,x dijagrama
2. gustou jamskog zraka u pojedinim tokama
3. apsolutnu vlanost jamskog zraka
a. raunski b. iz Molierovog i,x dijagrama
4. depresije na zatvorenom vjetrenom putu
a. ukupno utroenu depresiju b. prirodnu depresiju
c. ukupnu proizvedenu depresiju
5. konstruirati dijagram depresije
a. krivulju statikih pritisaka dok ventilator radi
b. krivulju statikih pritisaka dok ventilator ne radi
c. krivulju ukupno utroene depresije

1. Odreivanje relativne vlanosti po pojedinim tokama

a. raunski
toka 1.
ts = 9,2 C iz tablica E1 = 1158,862 [Pa]
tv = 6,0 C iz tablica E1' = 932,987 [Pa]
Sprung-ov obrazac:

e = E ' c(t s t v )

p
755

[Pa ]

c psihrometarska konstanta c = 0,5;

e parcijalni pritisak vodene pare u zraku u trenutku
mjerenja [Pa];
E - parcijalni pritisak vodene pare u zraku u zasienom
stanju pri danoj suhoj temperaturi (za oitanje suhog
termometra) [Pa];
'
E - parcijalni pritisak vodene pare u zraku u zasienom
stanju pri danoj vlanoj temperaturi (za oitanje
vlanog termometra) [Pa];
ts,tv suha i vlana temperatura zraka

e
100
E

[%]

relativna vlanost zraka

e1 = 932,987 0,5 (9,2 6,0 )

1 =

726,735
100 = 62,71
1158,862

97325,1
= 726,735
755

[Pa ]

[%]

toka 2.
ts = 10,0 C iz tablica E2 = 1221,896 [Pa]
tv = 7,3 C iz tablica E2' = 932,987 [Pa]

e 2 = 1019,846 0,5 (10,0 7,3)

2 =

845,618
100 = 69,20
1221,896

97438,7
= 845,618
755

[Pa ]

[%]

toka 3.
ts = 13,5 C iz tablica E3 = 1537,869 [Pa]
tv = 10,4 C iz tablica E3' = 1253,733 [Pa]

e 3 = 1253,733 0,5 (13,5 10,4)

102871,3
= 1042,540
755

[Pa ]

3 =

1042,540
100 = 67,79
1537,869

[%]

toka 4.
ts = 20,8 C iz tablica E3 = 2436,313 [Pa]
tv = 18,1 C iz tablica E3' = 2060,611 [Pa]

e 4 = 2060,611 0,5 (20,8 18,1)

4 =

1881,270
100 = 77,22
2436,313

100298,1
= 1881,270
755

[Pa ]

[%]

toka 5.

5 = 100

[%]

b. pomou psihrometarskih tablica

toka 1.
t = 9,2 C
ts tv = 9,2 6,0 = 3,2 C
interpolacijom za 9,2 C dobije se 64,2 % (64,0 % + 0,2
%)
oitanje za ts (9,0C, stupac 4C) = 52 %
oitanje za ts(10,0C, stupac 4C) = 54 %
razlika = 2 %
0,1 C nosi 0,2 %, a 0,2 C nosi 0,4 %, interpolacijom za
9,2 C dobije se 52,4 % (52,0 % + 0,4 %)
dalje se interpolira izmeu 64,2 % i 52,4 % za razliku
ts - tv = 3,2 C razlika (64,2 % - 52,4 %) iznosi 11,8 %,
to znai da 0,1 C nosi 1,18 % a 0,2 C daje 2,36 %.
= 64,2 2,36 = 61,84 % ili
= 52,4 + 9,44 = 61,84

ts - tv
ts

3,2

3
.

.
.

.
.

.
.

.
9

64

52

9,2
10

64,2>61,84<
65

52,4
54

toka 2.

= 69.7 %

toka 3.

= 68.5 %

toka 4.

= 75,8 %

4
.

c. iz Molierovog i,x dijagrama

toka 1.

= 62.0 %, x = 4.5 g/kg

toka 2.

= 70.0 %, x = 5.5 g/kg

toka 3.

= 76.0 %, x = 7.0 g/kg

toka 4.

= 76.5 %, x = 12.0 g/kg

toka 5.

= 100 % , x = 18.3 g/kg

2. Odreivanje gustoe jamskog zraka u pojedinim tokama

3,485 p - 1,317 E
10 3 T

[kg/m ]
3

T apsolutna temperatura zraka [K]: T = 273,15 + ts

p atmosferski ili barometarski pritisak [Pa]

toka 1.

3,485 97325,1 - 1,317 0,627 1158,862

= 1,198
(273,15 + 9,2)103

[kg/m ]
3

14

toka 2.

[kg/m ]

3,485 97438,7 - 1,317 0,692 1221,896

= 1,195
(273,15 + 10,0)103

toka 3.

3,485 102871,3 - 1,317 0,678 1537,869

= 1,246
(273,15 + 13,5)103

[kg/m ]
3

toka 4.

3,485 100298,1 - 1,317 0,772 2436,313

= 1,181
(273,15 + 20,8)103

[kg/m ]
3

toka 5.

3,485 95298,1 - 1,317 1,00 2819,387

= 1,108
(273,15 + 23,2)103

[kg/m ]
3

3. Odreivanje apsolutne vlage u jamskom zraku raunski

x =

0,622 E
p - E

kg vodene pare
kg suhog zraka

toka 1.

x=

0,622 0,627 1158,862

= 0,004678
97325,1 - 0,627 1158,862

[kg/kg]

toka 2.

x=

0,622 0,692 1221,896

= 0,005444
97438,7 - 0,692 1221,896

[kg/kg]

toka 3.

x=

0,622 0,678 1537,869

= 0,006369
102871,3 - 0,678 1537,869

[kg/kg]

toka 4.

x=

0,622 0,772 2436,313

= 0,011887
100298,1 - 0,772 2436,313

[kg/kg]

toka 5.

x=

0,622 1,000 2819,387

= 0,018963
95298,1 - 1,000 2819,387

[kg/kg]

4. Obraun depresija (indirektno ili barometarsko mjerenje

depresije) temelji se na korigiranoj Bernoullijevoj
jednadbi
a. ukupno utroena depresija na zatvorenom vjetrenom putu huk

h uk =

h
i =1

hi-i+1 = (pi pi+1 ) + (zi zi+1 )

i - i +1

i + i+1
2

[Pa ]
v i vi+1 i+1
g + i
2
2

[Pa]

hi-i+1

utroena depresija na dionici vjetrene

mree [Pa]

ukupni broj dionica vjetrenog puta

pi,pi+1

barometarski pritisci na poetnoj i

krajnjoj toki dionice [Pa]

zi,zi+1

kote poetne i krajnje toke dionice [m]

i,i+1

gustoe zraka na poetnoj i krajnjoj

toki dionice [kgm-3]

vi,vi+1

brzine zrane struje na poetnoj i

krajnjoj toki dionice [ms-1]

ubrzanje sile tee, g = 9,8067 [ms-2]

dionica 2 3
v 2 2 v 3 3
2
2
02 1,195 2,02 1,246
1,195 + 1,246
= (97438,7 102871,3) + (500,3 ( 20,7))
9,81 +
2
2
= 5432,6 + 6235,4 2,5

h 2-3 = (p2 p3 ) + (z 2 z3 )
h 2-3
h 2-3

h 2-3 = 800,3

2 + 3

g +

[Pa]

dionica 3 4
h 3-4
h 3-4
h 3-4

3 + 4

v 3 v 4 4
= (p3 p 4 ) + (z 3 z 4 )
g + 3
2
2
1,246 + 1,181
2,02 1,246 4,52 1,181
= (102871,3 100298,1) + ( 20,7 120,5)
9,81+
2
2
= 2573,2 1680,2 9,5

h 3-4 = 883,5

[Pa]

dionica 4 5
v 4 4 v5 5
2
2
1,181+ 1,108
4,52 1,181 6,52 1,108
= (100298,1 95298,1) + (120,5 510,5)
9,81+
2
2
= 5000 4376,8 11,4

h 4-5 = (p 4 p5 ) + (z 4 z 5 )
h 4-5
h 4-5

h 4-5 = 611,7

4 + 5

g +

[Pa]

dionica 5' 2
z5' = z1, p5' = p1 = p5 + hst, v5' v5

) (

h 5' 2 = p5' p 2 + z 5' z 2

h 5' 2
h 5' 2

5 + 2
'

2
1,108 + 1,195
02 1,108 02 1,195
= (97325,1 97438,7) + (510,5 500,3)
9,81+
2
2
= 113,6 + 115,2 + 0

h 5' 2 = 1,6

v5' 5' v 2 2
2

g +

[Pa]

ukupno utroena depresija

huk = h2-3 + h3-4 + h4-5 + h5'-2
huk = 800,3 + 883,5 + 611,7 + 1,6
huk = 2297,1 [Pa]

b. prirodna depresija (toplinska depresija na temelju

razliitih gustoa zraka)

h p = (z pi z ki ) sri g
n

[Pa ]

i =1

gdje je:
hp
zpi
zki
sri
n
g

prirodna depresija dionica [Pa]

kota poetne toke dionice [m]
kota krajnje toke dionice [m]
srednja gustoa zraka u i-toj dionici
[kgm-3]
ukupan broj dionica
ubrzanje sile tee, g = 9,8067 [ms-2]

+
+
+
+

hp = (z2 z3 ) 2 3 + (z3 z4 ) 3 4 + (z4 z5 ) 4 5 + (z5 z2 ) 5 2 g

2
2
2
2

1,195+1,246
1,246+1,181
1,181+1,108

+ ( 20,7 120,5)
+ (120,5 510,5)
+
(500,3 ( 20,7))
2
2
2
hp =
9,81
+ (510,5 500,3) 1,108+1,195

2
hp = 6235,4 1680,2 4376,8 +115,2 = 293,6 [Pa]

Prirodna depresija djeluje u smjeru ventilatora (potpomae

rad ventilatora) u iznosu od 293,6 [Pa].
c. dinamika depresija ventilatora hd

hd =

v2
2

[Pa ]

Depresija ventilatora hv = statika depresija + ubrzanje

estica fluida
hv = hst hd [Pa]

v 5 5 6,52 1,108
hd =
=
= 23,4
2
2

[Pa ]

Dinamika depresija (hd) kod sisajueg (depresijskog)

vjetrenja ima negativan predznak u proizvedenoj depresiji,
dok je kod tlanog (kompresijskog) vjetrenja njezin
predznak pozitivan.

d. proizvedena depresija hpr [Pa]

hpr = hv hp [Pa]
hpr = hst + hd + hp = 2027 23,4 + 293,6 = 2297,2 [Pa]
hpr huk
2297,2 [Pa] 2297,1 [Pa]
5. Konstrukcija dijagrama depresije
a. statiki pritisci u pojedinim tokama kada ventilator
radi mjereni su i zadani u ulaznim podacima pomou
kojih se u dijagramu iscrta krivulja
b. statiki pritisci u pojedinim tokama vjetrene mree dok
ventilator miruje raunaju se polazei od poznatog
pritiska u toki ventilatora
Toka 5
P5m = p5v + hst = 95298,1 + 2027 = 97325,1 [Pa]
Toka 4

p 4m = p 5m + (z 5 z 4 )

5 + 4
2

p 4m = 97325,1 + (510,5 120,5)

p 4m = 101701,9

[Pa ]

1,108 + 1,181
9,81
2

Toka 3

p 34m = p 4m + (z 4 z 3 )

4 + 3
2

p 4m = 101701,9 + (120,5 ( 20,7 ))

p 4m = 103382,8

[Pa ]

1,181 + 1,246
9,81
2

Toka 2
Pritisak p2m u sluaju kada ventilator miruje uzima se da
je jednak p2v.
Razlika statikih pritisaka u toci 5 u stanju mirovanja
je:
p5 = p5m p5v = 97325,1 95298,1 = 2027 [Pa];

u toki 4:
p4 = p4m p4v = 101701,9 100298,1 = 1403,8 [Pa]
u toki 3:
p3 = p3m p3v = 103382,1 102871,3 = 510,8 [Pa]
U toki ulaza u jamu pritisci u stanju mirovanja i rada
pritisaka se izjednauju pa njihova razlika iznosi 0.
Padovi (utroak) statikog pritiska proizvedenog od
ventilatora po pojedinim dionicama.
dionica 5 4
h5-4 = p5 p4 = 2027 1403,8 = 623,2 [Pa]
dionica 4 3
h4-3 = p4 p3 = 1403,8 510,8 = 893,0 [Pa]
dionica 3 2
h3-2 = p3 p2 = 510,8 0 = 510,8 [Pa]

5. Dijagram depresije
104000
103382,8
102871,3

103000
102000

101701,9

101000
100298,1

[Pa]

100000
99000
98000

97438,7

97000

97325,1

96000
95298,1

95000
94000

Ventilator radi

97438,7

102871,3

100298,1

95298,1

Ventilator
miruje

97438,7

103382,8

101701,9

97325,1

Ventilator radi

Ventilator miruje

5 - c. Dijagram utroene depresije

0

[Pa]

500
800,3

1000
1500

1683,8

2000
2500
Utroena
depresija

2295,5
2

800,3

1683,8

2295,5

Utroena depresija

Program 2: Mjerenje depresije

Skica jame tehnikog muzeja:

Legenda:
1 Transportni hodnik
2 iroko elo
3 Vjetreni hodnik
4 Navozite

5 Izvozno postrojenje
6 Skladite eksploziva
7 Centrifugalni ventilator
8 Mikromanometar

Utvruje se pad tlaka, odnosno gubitak depresije na vjetrenom putu (izmeu toaka 1 i 2).
U osnovi postoje dva naina utvrivanja depresije:
1. Direktno mjerenje depresije pomou sonde i Ucijevi
2. Indirektno
mjeri se barometarski tlak (statiki pritisak u pojedinim tokama za to
koristimo aneroidni barometar proiz. FUES Barolux);
specifina teina jamskog zraka izrauna se iz prethodno izmjerenih vrijednosti
temperature suhog i vlanog termometra (mjeri se psihrometrom) i
barometarskog tlaka;
mjerimo brzinu strujanja zraka (krilnim anemometrom);
raunski utvrujemo depresiju

1. Direktno mjerenje depresije

Skica mjerenja:
2

1
Pitot-ove cijevi
Plastine cijevi

Mikromanometar
+

0,0015 %
L

Mjeri se:
1. Ukupna depresija tj. razlika ukupnih pritisaka (statikog i dinamikog) izmeu toaka 1
i 2. Pretpostavlja se da je toka 1 prva na pravcu nailaska zrane struje, odnosno da zrak
struji od toke 1 prema toci 2. Stoga se i pretpostavlja da je ukupni pritisak vei u toci 1,
odnosno da se dio pritiska troi na trenje, tj. na svladavanje otpora strujanju zraka izmeu
toaka 1 i 2, pa se realno oekuje da pritisak u toci 2 bude manji. Stoga se plastina cijev
sa Pitot Prandtlove cijevi u toci 1 prikljuuje na "+" ulaz, a 2. cijev prikljuuje na ""
ulaz mikromanometra.
2. Statika depresija izmeu toaka 1 i 2. ne uzima se u obzir dinamika komponenta
pritiska zraka. Zato je potrebno izvriti prekapanje cijevi na Pitot Prandtlovim cijevima
sa izlaza za ukupnu depresiju pt (donji izlaz) na izlaz za statiku depresiju ps (boni izlaz).

ps

pt

Sl. 1 Pitot-Prandtlova cijev

Mjerenje Pitotovim cijevima:

2

Kod mjerenja Pitotovim cijevima potrebno je za mjerenje statike depresije zakrenuti

Pitotove cijevi i postaviti ih u poloaj takav da vrh cijevi bude okomit na smjer strujanja
zraka, tako da nema utjecaja dinamike komponente.
Instrument mikromanometar koji u osnovi predstavlja U cijev sl. 2, s jednim kosim a
drugim proirenim krajem, postavlja se izvan dionice na kojoj izvodimo mjerenje kako bi
se izbjeglo poveanje aerodinamikih otpora strujanju zraka, to bi imalo za posljedicu
poveanje pada tlaka izmeu toaka 1 i 2.
pt1

pa

pt2

l0

pa

Sl. 2 Princip rada mikromanometra

Mjerenje ukupne i statike depresije izvodi se u etiri poloaja kraka cijevi

mikromanometra za razliite kutove nagiba. S obzirom na to vri se se korekcija oitanja
(sin ) za svaki poloaj cijevi. Pri svakom pojedinom mjerenju oitaju se dvije vrijednosti:
nulta vrijednost l0 (kada pritisak nije narinut na instrument) i
oitanje pritiska l (kada je pritisak iz toaka 1 i 2 narinut na odgovarajue ulaze "+" i ""
mikromanometra). Iz razlike tih dvaju oitanja l = lp l dobije se iznos utroene
depresije u [mm] alkohola.
Da bi se vrijednost depresije dobila u [Pa] potrebno je izvriti pretvorbu po obrascu:
ht = l * sin al * g [Pa]
l razlika oitanja (l l0) u mm alkohola
sin redukcija oitanja zbog kuta nagnua cijevi mikromanometra
al gustoa alkohola kod 15C iznosi 0,81 [kg/dm3]

35

20

10

15

28

49

98

l [mm]

14

27

l = l l0
[mm]

0,4

0,2

0,1

0,05

sin

Ukupna depresija

15,89

12,71

11,12

10,73

ht
[Pa]

12,61

htsr
[Pa]

10

20

38

96

l0 [mm]

14

26

53

135

l [mm]

Kut []

15

30

45

60

75

90

105

120

135

150

165

180

Broj toke

10

11

12

13

Izmjerena duina
d [cm]

dkorig = d + 30
[cm]

15

39

l = l l0
[mm]

Statika depresija

Indirektno mjerenje depresije tablica sa podacima snimljenog poprenog profila polarnom metodom

71

l0 [mm]

Broj
oitanja

Tablica sa podacima i rezultatima mjerenja

12,71

9,53

11,92

15,49

hs
[Pa]

12,41

hssr
[Pa]

0,20

hd = h t - h s
[Pa]

Dinamika
depresija

2. Indirektno mjerenje depresije

Skica mjerenja:

p1
z1
ts1, tv1
v1

p2
z2
ts2, tv2
v2

Proraun utroene depresije izvesti e se prema korigiranoj Bernoulli jevoj jednadbi:

+ 2
v2 v2
h uk.gub. 1-2 = (p1 p 2 ) + (z1 z 2 ) 1
g + 1 1 2 2 [ Pa ]
2
2
a) Barometarski pritisci u tokama 1 i 2
767

769

oitanje instrumenta: 768,6 [mm Hg (Tor a)]

Hg (293 K) = 13,456 [g/cm3], g = 9,8067 [ms-2]
toka 1:
toka 2:

p1 = 768,6 * Hg *g = 763,45 * 133,32 =1024469,752 [Pa]

p2 = 768,55 * 133,32 = 102463,086 [Pa]

b) Visinska razlika toaka:

i = 1,5
z
l = 68 m

1,5
z
=
1000 68
1,5 68 102
z =
=
= 0,102
1000
1000

[ m]

c) Gustoa zraka u pojedinim tokama:

mjerimo ts i tv pomou psihrometra instrumenta koji se sastoji od para termometara
od kojih je jedan suhi a drugi vlaan;
toka 1:
toka 2:

ts1 = 10,2 C iz tablica E1 = 1237,815 [Pa]

tv1 = 7,6 C E'1 = 1040,844 [Pa]
ts2 = 11,7 C E2 = 1366,350 [Pa]
tv2 = 8,3 C E'2 = 1091,120 [Pa]
5

pomou Sprung ovog obrasca u prvom koraku odreujemo parcijalni pritisak vodene
pare u zraku (e):

e = E ' c(t s t v )

p
755

[Pa ]

zatim je potrebno izraunati relativnu vlanost zraka

e
100
E

[%]

relativna vlanost zraka

Pa je:
e1 = E1' c(t s1 t v1 )

p
[ Pa ]
755

e1 = 1040,844 0,5 (10, 2 7, 6 )

1 =

102469, 752
= 864, 406
755

[ Pa ]

e1
100 = 864, 406 100 = 69,83% = 0, 698
E1

p
[ Pa ]
755
102463, 086
e 2 = 1091,120 0,5 (11, 7 8,3)
= 860, 408
755
e
860, 408
2 = 2 100 =
100 = 62,97% = 0, 6297
E2
1366,350
e 2 = E '2 c(t s2 t v2 )

[ Pa ]

Gustoa jamskog zraka u pojedinim tokama:

3,485 p 1,317 E
kg/m3
103 T

1 =

3,485 102469,752 1,317 0,698 123,815

355969, 2
=
= 1, 256 kg/m3
3
3
10 ( 273,15 + 10, 2 )
283,35 10

2 =

3,485 102463, 086 1,317 0, 6297 1366,350 357083,855

=
= 1, 254 kg/m 3
103 ( 273,15 + 11, 7 )
284,85 103

d) Brzina strujanja zraka:

brzina zrane struje mjeri se krilnim anemometrom pri emu je potrebno voditi rauna
da trajektorija i dinamika pomicanja instrumenta za vrijeme mjerenja sa to veom
tonou dade srednju brzinu strujanja zraka na pojedinom profilu;

oitanu brzinu strujanja potrebno je popraviti za korekciju dobivenu badarenjem

instrumenta:
v = 1 + 1,0035 * n [m/min]
Brzine strujanja zraka na profilima 11' i 22':
Profil

Broj mjerenja
(i)

Izmjereno (n)
[m/min]

1
2
3
1
2
3

76
76
77
85
69
80

1 1'

2 2'

Korigirana
vrijednost
v = 1+1,0035*n
[m/min]
77,30
77,30
78,30
86,30
70,20
81,80

Srednja
vrijednost
vsr = (vi)/i
[m/min]

Srednja
vrijednost
[m/s]

77,63

1,29

79,43

1,32

e) Utroena depresija na dionici 1 2:

h uk.gub. 1-2
h uk.gub. 1-2

1 + 2

v12 1 v 22 2
= (p1 p 2 ) + (z1 z 2 )
g+
[ Pa ]
2
2
1, 256 + 1, 254
= (102469, 752 102463,086) + (0,102)
9,81 +
2
1, 292 1, 256 1,322 1, 254
+
= 5,36 [ Pa ]
2

2. Otpor dionice i koeficijent otpora dionice

a) utvrivanje opsega i povrine poprenog presjeka prostorije polarna metoda mjerenja:

potrebno je rekonstruirati profil A A' na milimetarskom papiru u mjerilu 1:10

ili 1:20
uzeti u obzir visinu podloge kutomjera: b = 10 [cm]
oitati povrinu i opseg: FA A',O A A'
FA A' = 2,248 [m2], O A A' = 5,38 [m]
b) otpor dionice:
h uk.gub. 1-2
kgm -7
R=
2
Q

Q = F0 v m3s-1

Q koliina zraka (protok) [m3/s]

F0 korigirana povrina poprenog presjeka [m2]:

Brzine strujanja zraka na profilu A A':

Profil

A A'

Broj mjerenja
(i)

Izmjereno (n)
[m/min]

1
2
3

103
105
105

Korigirana
vrijednost
v = 1+1,0035*n
[m/min]
104,40
106,40
106,40

Srednja
vrijednost
vsr = (vi)/i
[m/min]

Srednja
vrijednost
[m/s]

105,70

1,76

F0 = FA A' 0,4;
0,4 prosjena povrina ljudskog tijela [m2]
F0 = 2,248 0,4 = 1,848 [m2]
Q = F0 * v = 1,848 * 1,76 = 3,25 [m3s-1]

Za direktno utvrenu depresiju:

h uk.gub. 1-2 12, 61
R=
=
= 1,194 kgm -7
Q2
3, 252
Za indirektno utvrenu depresiju:
h uk.gub. 1-2 5,36
R=
=
= 0,507 kgm -7
2
2
Q
3, 25
c) Koeficijent otpora dionice:

R F3
LO

kgm -3 L udaljenost toaka mjerenja [m]

O opseg poprenog presjeka [m]

Za direktno utvrenu depresiju:

1,194 2, 2483
= 0, 037 kgm -3
=
68 5,38
Za indirektno utvrenu depresiju:
0,507 2, 2483
= 0, 016 kgm -3
=
68 5,38
d) Otpor vjetrene dionice za 100 [m] podatak za projektiranje:
R 100 =

LO
3

kgm -7

Za direktno utvrenu depresiju:

0, 037 100 5,38
= 1, 752 kgm -7
R100 =
2, 2483
Za indirektno utvrenu depresiju:
0, 016 100 5,38
R100 =
= 0, 758 kgm -7
2, 2483

Program 3: Slobodna raspodjela zraka u vjetrenoj mrei

2
3
4
5
6

2
3
4
5
6

otpori srednja gustoa zraka

kote
grana R
u dionicama
toaka [m]
[kgm-7]
dionica
[kgm-3]
300
0,657
12
150
1,638
1,25
35
150
0,039
1,18
46
150
0,402
1,2
61
350
0,147
1,3
51
350
1,226
1,3

= 0 suma protoka kroz sve vorove mora biti jednaka nuli

X = broj dionica (grana) (g) broj vorova () + 1

X = 8 6 +1 = 3 jednadbe

2. Pretpostavka o potrebnom broju jednadbi oblika: h = 0 X = ?

Q4 = 12 [m3s-1], Q5 = 30 [m3s-1],
Q2 = 15 [m3s-1], Q6 = 15 [m3s-1],
Q5 = 27 [m3s-1]

i =1

Q3 = 42,0 [m3s-1]

1. Pretpostavka smjera strujanja i koliine zraka (protoka) u pojedinim dionicama

Jednadbe ventilatora [Pa]:

hv1 = 0,245 Q12 + 4,903 Q1 + 784,532
hv2= 0,490 Q22 + 14,710 Q2 + 637,432
Pripremni koraci:

toka. br. grana. br.

Iterativnim postupkom potrebno je izraunati protone koliine zraka ako je zadano:

[ Pa ]

x broj zatvorenog vjetrenog puta

hp3 = g [(z2 z3) sr(2-3) + (z3 z4) sr(3-4) + (z4 z2) sr(4-2)]
hp3 = 0 [Pa]

hp2 = g [(z1 z2) sr(1-2) + (z2 z3) sr(2-3) + (z3 z5) sr(3-5) +(z5 z1) sr(5-1)]
hp1 = 9,81 [(300-150) 1,25 + (150-150) sr(2-3) + (150-350) 1,18 + (350-300) 1,30]
hp2 = 161,865 [Pa]

hp1 = g [(z1 z2) sr(1-2) + (z2 z4) sr(2-4) + (z4 z6) sr(4-6) +(z6 z1) sr(6-1)]
hp1 = 9,81 [(300-150) 1,25 + (150-150) sr(2-4) + (150-350) 1,20 + (350-300) 1,30]
hp1 = 122,625 [Pa]

i =1

h px = h pi

4. Prirodne depresije u jednadbama h = 0

(na zatvorenim vjetrenim putovima)

2 R3Q32 + R4Q42 + R1Q12 hv1 hp2 = 0

3 R4Q42 R6Q62 R5Q52 hp3 = 0

utroak depresije

proizvedena
depresija

3. Postavljanje 3 jednadbe oblika h = 0 na zatvorenim vjetrenim putovima

kroz svaki ventilator potrebno je provui jednu jednadbu i to najbolje samo jedanput
1 R3Q32 + R5Q52 + R2Q22 hv2 hp1 = 0

i =1

j=1
n

h vj h p

i =1

j=1

2 R i Qi h'v j

i = broj grana
m3s -1
j = broj ventilatora

grana

1
2
3
4
5
6

kote

300
150
150
150
350
350

0,657
1,638
0,039
0,402
0,147
1,226

Q
27
15
42
12
30
15

toke
1-2
3-5
4-6
6-1
5-1

gustoe
1,25
1,18
1,2
1,3
1,3

Iterativni postupak zavravamo kada je Q < 0,1 [m3s-1] u najmanje dva vjetrena kruga.

Q =

sign R Q

Hardy Cross

hv2' = 2 * ( 0,490) Q2 + 14,710 = 0,010 [Pa]

hv2' = 2 * ( 0,490) 15,0 + 14,710 = 0,010 [Pa]

hv2= 0,490 Q22 + 14,710 Q2 + 637,432

hv2= 0,490 15,02 + 14,710 15,0 + 637,432 = 747,832

hv1' = 2 * 0,245 * Q1 + 4,903 = - 8,327 [Pa]

hv1' = 2 * 0,245 * 27 + 4,903 = - 8,327 [Pa]

hv1 = 0,245 Q12 + 4,903 Q1 + 784,532

hv1 = 0,245 * 27,02 + 4,903 * 27,0 + 784,532 = 738,308 [Pa]

5. Depresije i derivacije depresija ventilatora

1
2

br.iteracije

br.iteracije

br.iteracije

st. krug

st. krug

27
15

st. krug

grana

grana

grana

4
6
5

3
4
1

3
5
2

depr.vent.
738,308
747,832

0,402
1,226
0,147

0,039
0,402
0,657

0,039
0,147
1,638

deriv.d.v.
-8,327
0,01

42
30
15

Q
16,85884
15
34,91313

Q
46,91313
12
27

Q
1764
900
225

Q2
284,2205
225
1218,926

Q2
2200,842
144
729

Q2

hp1
hp2
hp3

sign

sign

sign

1
-1
-1

1
1
1

1
1
1

122,625
161,865
0

60,59897

-340,776

5,623454

dQ
5,623454
-5,62345
-5,62345

4,85884

57,11222
2RQ,hv'
13,55451
36,78
10,26446

dQ
4,85884
4,85884
4,85884

4,913125

61,226
2RQ,hv'
3,659224
9,648
35,478
8,327

dQ
4,913125
4,913125
4,913125

2RQ,hv'
3,276
8,82
49,14
-0,01

RQ2,hv,ht
114,2566
-275,85
-179,182
0

RQ2,hv,ht
85,83283
57,888
478,953
-738,308
-161,865
-277,499

RQ2,hv,ht
68,796
132,3
368,55
-747,832
-122,625
-300,811

Q + dQ
22,48229
9,376546
29,28967

Q + dQ
51,77197
16,85884
31,85884

Q + dQ
46,91313
34,91313
19,91313

1
2

br.iteracije

br.iteracije

br.iteracije

st. krug

st. krug

st. krug

Q
31,85884
19,91313

grana

grana

grana

4
6
5

3
4
1

3
5
2

depr.vent.
692,0644
736,0531

0,402
1,226
0,147

0,039
0,402
0,657

0,039
0,147
1,638

deriv.d.v.
-10,7078
-4,80486

Q
20,88052
9,376546
29,02985

Q
51,51215
22,48229
31,85884

Q
51,77197
29,28967
19,91313

Q2
435,9961
87,91961
842,7322

Q2
2653,502
505,4536
1014,986

Q2
2680,337
857,8848
396,5326

hp1
hp2
hp3

sign

sign

sign

1
-1
-1

1
1
1

1
1
1

122,625
161,865
0

48,314

-56,4007

1,167377

dQ
1,167377
-1,16738
-1,16738

-1,60178

74,66406
2RQ,hv'
16,78794
22,99129
8,534776

dQ
-1,60178
-1,60178
-1,60178

-0,25982

82,68964
2RQ,hv'
4,017948
18,07576
41,86252
10,70783

dQ
-0,25982
-0,25982
-0,25982

2RQ,hv'
4,038214
8,611163
65,2354
4,804863

RQ2,hv,ht
175,2704
-107,789
-123,882
0

RQ2,hv,ht
103,4866
203,1923
666,8456
-692,064
-161,865
119,5951

RQ2,hv,ht
104,5331
126,1091
649,5203
-736,053
-122,625
21,48441

Q + dQ
22,0479
8,209168
27,86247

Q + dQ
49,91037
20,88052
30,25706

Q + dQ
51,51215
29,02985
19,65331

1
2

br.iteracije

br.iteracije

br.iteracije

st. krug

st. krug

st. krug

Q
30,25706
19,65331

grana

grana

grana

4
6
5

3
4
1

3
5
2

depr.vent.
708,5874
737,2684

0,402
1,226
0,147

0,039
0,402
0,657

0,039
0,147
1,638

deriv.d.v.
-9,92296
-4,55024

Q
21,70633
8,209168
28,05925

Q
50,10715
22,0479
30,25706

Q
49,91037
27,86247
19,65331

Q2
471,1648
67,39045
787,3215

Q2
2510,726
486,1097
915,4899

Q2
2491,045
776,3174
386,2524

hp1
hp2
hp3

sign

sign

sign

1
-1
-1

1
1
1

1
1
1

122,625
161,865
0

45,83019

-8,94871

0,195258

dQ
0,195258
-0,19526
-0,19526

-0,34157

71,31561
2RQ,hv'
17,45189
20,12888
8,249419

dQ
-0,34157
-0,34157
-0,34157

0,196775

81,01904
2RQ,hv'
3,908358
17,72651
39,75778
9,922961

dQ
0,196775
0,196775
0,196775

2RQ,hv'
3,893009
8,191567
64,38423
4,550239

RQ2,hv,ht
189,4082
-82,6207
-115,736
0

RQ2,hv,ht
97,91833
195,4161
601,4769
-708,587
-161,865
24,35896

RQ2,hv,ht
97,15077
114,1187
632,6814
-737,268
-122,625
-15,9426

Q + dQ
21,90159
8,013911
27,86399

Q + dQ
49,76558
21,70633
29,9155

Q + dQ
50,10715
28,05925
19,85008

1
2

br.iteracije

br.iteracije

br.iteracije

st. krug

st. krug

st. krug

Q
29,9155
19,85008

grana

grana

grana

4
6
5

3
4
1

3
5
2

depr.vent.
711,9481
736,3541

0,402
1,226
0,147

0,039
0,402
0,657

0,039
0,147
1,638

deriv.d.v.
-9,75559
-4,74308

Q
21,84894
8,013911
27,89876

Q
49,80036
21,90159
29,9155

Q
49,76558
27,86399
19,85008

Q2
477,3762
64,22276
778,341

Q2
2480,076
479,6796
894,937

Q2
2476,613
776,402
394,0257

hp1
hp2
hp3

sign

sign

sign

1
-1
-1

1
1
1

1
1
1

122,625
161,865
0

45,41889

-1,24799

0,027477

dQ
0,027477
-0,02748
-0,02748

-0,05265

70,55786
2RQ,hv'
17,56655
19,65011
8,202237

dQ
-0,05265
-0,05265
-0,05265

0,034772

81,84567
2RQ,hv'
3,884428
17,60888
39,30896
9,755594

dQ
0,034772
0,034772
0,034772

2RQ,hv'
3,881716
8,192013
65,02886
4,743079

RQ2,hv,ht
191,9052
-78,7371
-114,416
0

RQ2,hv,ht
96,72294
192,8312
587,9736
-711,948
-161,865
3,714653

RQ2,hv,ht
96,58792
114,1311
645,4141
-736,354
-122,625
-2,84597

Q + dQ
21,87642
7,986433
27,87129

Q + dQ
49,74771
21,84894
29,86285

Q + dQ
49,80036
27,89876
19,88485

i =1

19,88485
49,74771
21,87642
27,87129
7,986433

=0

29,86285

4 = Q5 Q6 Q2 = 27,87129 - 7,986433 - 19,88485 = 0,000007

3 = Q4 + Q6 Q1 = 21,87642 + 7,986433 - 29,86285 = 0,000003

2 = Q3 Q4 Q5 = 49,74771 - 21,87642 - 27,87129 = 0

7. Kontrola

Q [m3s-1]

br. dionice

6. Konana slika strujanja

Podmrea (subgraf) slobodne raspodijele

Iterativnim postupkom potrebno je izraunati protone koliine zraka ako je zadano:

toka

dionica br.

A
B
C
D

1
2
3
4
5

otpori srednja gustoa zraka

kote
u dionicama
dionica R
toaka [m]
[kgm-7]
[kgm-3]
100
50
0
-50

0,175
0,180
0,217
0,516
0,818

1,215
1,200
1,180
1,220
1,150

1. Pretpostavka smjera strujanja i koliine zraka (protoka) u pojedinim dionicama

Qulazno = Qizlazano
n

Q
i =1

= 0 suma protoka kroz sve vorove mora biti jednaka nuli

Q1 = 10,0 [m3s-1], Q2 = 20,0 [m3s-1],

Q3 = 5,0 [m3s-1], Q4 = 5,0 [m3s-1],
Q5 = 25 [m3s-1]
2. Pretpostavka o potrebnom broju jednadbi oblika: h = 0 X = ?
X = broj dionica (grana) (g) broj vorova () + 1
X = 5 4 +1 = 2 jednadbe
3. Postavljanje 2 jednadbe oblika h = 0 na zatvorenim vjetrenim putovima
1 R2Q22 R3Q32 R1Q12 hp1 = 0
2 R5Q52 R4Q42 + R3Q32 hp2 = 0

4. Prirodne depresije u jednadbama h = 0

(na zatvorenim vjetrenim putovima)
n

h px = h pi
i =1

[ Pa ]

x broj zatvorenog vjetrenog puta

hp1 = g [(zB zA) 1 + (zA zD) 2 + (zD zB) 3]

hp1 = 9,81 [(50-100) 1,215 + (100+50) 1,2+ ((-50)-50) 1,18]
hp1 = 12,2625 [Pa]
hp2 = g [(zB zD) 3 + (zD zC) 5 + (zC zB) 4]
hp2 = 9,81 [(50+50) 1,18 + ((-50)-0) 1,15 + (0-50) 1,22]
hp2 = -4,905 [Pa]

Hardy Cross

Q =

i =1

j=1
n

i =1

j=1

sign R i Qi 2 h v j h p
2 R i Qi h'v j

i = broj grana
m3s -1
j = broj ventilatora

kote

br.iteracije st. krug

br.iteracije st. krug

100
50
0
-50

br.iteracije st. krug

A
B
C
D

grana

grana

grana

2
3
1

5
4
3

2
3
1

Q
20
5
10

Q2

Q2
400
25
100

0,175
0,18
0,217
0,516
0,818

sign

sign

Q
Q2
sign
0,18 17,13967 293,7681
0,217 -2,58333 6,673571
0,175 12,86033 165,3882

0,818
25
625
0,516
5
25
0,217 7,860334 61,78485

0,18
0,217
0,175

dionica br. sr.gust.

R
1,215
1
1,2
2
1,18
3
1,22
4
1,15
5

12,2625
-4,905

36,8125

-12,2625
12,87 -2,86033

RQ2,hv,ht 2RQ,hv' dQ
Q + dQ
72
7,2 -2,86033 17,13967
-5,425
2,17 2,860334 7,860334
-17,5
3,5 2,860334 12,86033

hp1
hp2

13,121 11,79256 -1,11265

-12,2625

RQ2,hv,ht 2RQ,hv' dQ
Q + dQ
1 52,87827 6,17028 -1,11265 16,02702
-1 1,448165 1,121163 1,11265 -1,47068
-1 -28,9429 4,501117 1,11265 13,97298

516,6623 49,47139 -10,4437

4,905

RQ2,hv,ht 2RQ,hv' dQ
Q + dQ
1
511,25
40,9 -10,4437 14,55634
-1
-12,9
5,16 10,44366 15,44366
1 13,40731 3,411385 -10,4437 -2,58333

1
-1
-1

10
20
5
5
25

br.iteracije st. krug

br.iteracije st. krug

br.iteracije st. krug

br.iteracije st. krug

grana

grana

grana

grana

2
3
1

5
4
3

2
3
1

5
4
3

Q
Q2
sign
0,18 15,89771 252,7372
0,217 -2,70315 7,307039
0,175 14,10229 198,8745

Q
Q2
sign
0,818 13,20231 174,3009
0,516 16,79769 282,1625
0,217 -2,69541 7,26521

Q
Q2
sign
0,18 16,02702 256,8652
0,217 -2,82471 7,978981
0,175 13,97298 195,2443

Q
Q2
sign
0,818 14,55634 211,887
0,516 15,44366 238,5066
0,217 -1,47068 2,162885

40,3903 -1,35403

-0,1293

40,104 -0,00775

0,012788 11,83215 -0,00108

-12,2625

RQ2,hv,ht 2RQ,hv' dQ
Q + dQ
1 45,4927 5,723176 -0,00108 15,89663
-1 1,585627 1,173169 0,001081 -2,70207
-1 -34,803 4,935801 0,001081 14,10337

0,310728

4,905

RQ2,hv,ht 2RQ,hv' dQ
Q + dQ
1 142,5781 21,59897 -0,00775 13,19456
-1 -145,596 17,33522 0,007748 16,80544
1 -1,57655 1,169806 -0,00775 -2,70315

1,536927 11,88619

-12,2625

RQ2,hv,ht 2RQ,hv' dQ
Q + dQ
1 46,23574 5,769726 -0,1293 15,89771
-1 1,731439 1,225924 0,129304 -2,69541
-1 -34,1678 4,890545 0,129304 14,10229

54,68983

4,905

RQ2,hv,ht 2RQ,hv' dQ
Q + dQ
1 173,3236 23,81417 -1,35403 13,20231
-1 -123,069 15,93786 1,354034 16,79769
1 -0,46935 0,638273 -1,35403 -2,82471

grana

5
4
3

i =1

15,89663
-2,7021
16,80547
13,19453

=0

14,10337

C = Q4 + Q5 QI = 16,80547 + 13,19453 30 = 0

D = Q2 + Q3 Q5 = 15,89663 - 2,7021- 13,19453 = 0

B = Q1 Q3 Q4 = 14,10337 + 2,7021- 16,80547 = 0

A = QU Q1 Q2 = 30 - 14,10337- 15,89663 = 0

6. Kontrola

Q [m3s-1]

Q
Q2
sign
0,818 13,19456 174,0964
0,516 16,80544 282,4229
0,217 -2,70207 7,301197

br. dionice

5. Konana slika strujanja

br.iteracije st. krug

0,001273 40,10221 -3,2E-05

4,905

RQ2,hv,ht 2RQ,hv' dQ
Q + dQ
1 142,4108 21,5863 -3,2E-05 13,19453
-1 -145,73 17,34322 3,17E-05 16,80547
1 -1,58436
1,1727 -3,2E-05 -2,7021

SNIMANJE KARAKTERISTIKE VENTILATORA

Osnove
Dok depresije otpora djeluju nasuprot strujanju zraka kroz zrane provodnike,
ventilatori imaju suprotni zadatak da svojim potisnim tlakom ili stvorenim podtlakom
odravaju ravnoteu u pokretanju zranih masa.
Svakom ventilatoru odgovara njegova karakteristika.

Karakteristika ventilatora
Prema zakonu Rato, koliina zraka koju ventilator moe dobaviti mijenja se
proporcionalno broju okretaja, tlak zraka je proporcionalan drugoj potenciji broja okretaja, a
utroena snaga proporcionalna je treoj potenciji broja okretaja.
Q1 n1
=
Q2 n 2

p1 n1
=
p2 n 2

N1 n1
=
N2 n 2

Odnos izmeu koliine zraka i tlaka zraka moe se izraziti grafiki, ako se na apscisu
za ventilator koji radi s konstantnim brojem okretaja n nanese koliina zraka u m3, a na
ordinatu odgovarajue vrijednosti tlaka zraka. Ako se na taj nain dobivene toke poveu u
neprekidnu liniju, onda se takva krivulja naziva karakteristikom tog ventilatora.

h [Pa]

Na istom dijagramu mogue je nanesti i depresiju utroenu na svladavanje otpora koje

stjenke cijevi pruaju kretanju zraka pri odreenom broju okretaja ventilatora, a u zavisnosti
od osobina cjevovoda sa kojim je ventilator spojen. Maksimalna koliina zraka koju je
mogue dobiti s obzirom na otpor sistema odreena je presjecitem krivulje karakteristike
ventilatora sa parabolom koja prikazuje otpor cjevovoda. Ta toka je zajedniko geometrijsko
mjesto obiju krivulja i naziva se pogonska ili radna toka ventilatora. Ako se zahtijeva vea
koliina zraka, mora se poveati broj okretaja. Pogonska toka e se onda pomaknuti nadesno,
a istoj e na apscisi odgovarati vea koliina zraka.

n=2
1
n=1 00 o/m
in
900
o/m
in
n= 17
20 o
/min

KA
RA
KT
E

RI
ST

IKA

CJ
E

VO
VO
DA

Pogonska toka ventilatora

Q [m3/s]
Sl. 1 Karakteristika ventilatora u vezi sa karakteristikom cjevovoda

Matematiki oblik karakteristike ventilatora

Prorauni vjetrenih sistema obino se izvode matematikim postupcima. Da bi se
dakle odredila pogonska toka ventilatora u sprezi s otporom sistema treba poznavati, s jedne
strane, otpor sistema odn. parabolu vjetrenja H = RQ2 a, s druge, karakteristiku ventilatora
koja je data krivuljom u Q/H-dijagramu. Budui je pogonska toka zajedniko geometrijsko
mjesto obiju krivulja, nuno je staviti krivulju karakteristike u analitiki oblik i zatim
razrijeiti jednadbe izjednaenjem krivulja.
Karakteristika ventilatora moe imati jedan od slijedeih matematikih oblika, pri
emu y oznaava depresiju (Pa) a x koliinu (m3/s):
-

jednadba smjera:

y = a + bx,
-

jednadba kvadratnog trinoma:

y = a + bx + c2, i
-

jednadba polinoma treeg stupnja:

y = a + bx + cx2 + dx3.
Jednadba smjera prilino je aproksimirana, pa se obino ne koristi. Kvadratni trinom
se dobro prilagoava krivulji i odlikuje se razmjernom jednostavnou.
Toniji ali sloeniji je polinom treeg stupnja; primjenjuje se pri proraunskom
postupku putem kompjutera. Polinomi viih stupnjeva znaajno ne pridonose tonosti pa se ne
predlau za primjenu.
Za odreivanje karakteristike ventilatora potrebni su podaci o izmjerenim depresijama
i koliinama pri promijenjenim otporima. Najmanji broj toaka iznosi za jednadbu smjera
dvije, za kvadratni trinom tri i za polinom treeg stupnja etiri toke. Broj toaka preko ovog
minimuma u osnovi nije ogranien, ali se sa poveanjem toaka opaanja postie vea
tonost.
Proraun karakteristike izvodi se metodom najmanjih kvadrata.

Mjerni postupci
Pojedine toke u koordinatnom sistemu QH, koje e posluiti za izradu i prikaz
karakteristika ventilatora dobivaju se mjerenjem statike i dinamike depresije pri raznim
otporima mree i pri istom stanju ventilatora, to znai pri nepromijenjenom broju okretaja ili
nagibu lopatica. Mjeri se u odreenom profilu usisne cijevi ventilatora, pri emu se mjerni
profil nalazi izmeu ventilatora i zasuna. Mijenjanjem otvora zasuna mijenja se otpor mree,
pa se time dobivaju mjerni parametri toke.
Jednostavan nain mjerenja satoji se uvlaenjem Prandtl-Pitotovog nastavka u profil
cijevi na odstojanju od 60 % polumjera cijevi od oboda odn. plata cijevi. Pri mjerenju
dinamine depresije okrenut je nastavak suprotno zranoj struji, dok je drugi kraj mjerne
cijevi usmjeren okomito na strujanje.
Pri odreivanju statine depresije usmjeren je kraj nastavka okomito na struju, dok je
drugi kraj mjerne cijevi spojen s vanjskom atmosferom.

Program br. 4: SNIMANJE KARAKTERISTIKE

VENTILATORA

SKICA JAME TEHNIKOG MUZEJA

iroko elo

A
Transportni hodnik

Vjetreni hodnik

Centrifugalni
ventilator

C
Izvozna okna

Navozite

Shema mjerenja:
1.
2.
3.
4.
5.

Vjetrena vrata A, B, C su otvorena

Vrata A i C su otvorena, vrata B zatvorena
Vrata A i C su zatvorena, vrata B otvorena
Vrata B i C su zatvorena, vrata A otvorena
Sva vrata su zatvorena

SKICA MJERENJA
1. Dinamika depresija

2. Statika depresija

pat

pst

pst

pt

Prema shemi za svaku situaciju izvode se dva mjerenja pri promijenjenom otporu jame:
dinamike depresije (pt)
statike depresije (ps)
pt = ps + pd pd = pt ps [Pa]

pd =

2pd
1 2
v v =
2

ms -1

Q = F v [m3s-1] protok zraka u ventilacijskom hodniku

pt ukupna depresija
Osim toga mjeri se temperatura suhog i vlanog termometra, atmosferski tlak, te se iz
snimljenih podataka rauna gustoa zraka za vrijeme mjerenja.

Karakteristike ventilatora:
Jamski rudarski ventilator, tip NVLR 12, god. proizv. 1960
Proizvoa Ventilator, tvornica ventilacionih, termikih, mlinskih i silikonskih
ureaja Zagreb
Kapacitet 35000 m3/h; 35 mm VS; 9,48 KS pri 625 o/min
Elektromotor Rade Konar tip ZAZ 265 6, 380 V, 23 A, 10 kW, cos = 0,78, 50
Hz, 955 o/min
Instrumentarij za mjerenje:
mikromanometar
Pitot-Prandtlova cijev
pomoni pribor (spojnice, pvc cijevi, stativi)
barometar
psihrometar

1. Mjerenje atmosferskog tlaka i proraun gustoe zraka

p = 758,9 [mmHg] 133,322 = 101178,066 [Pa]
ts = 16,8 [C]
tv = 14,6 [C]
Relativna vlanost
a) raunski:
ts = 16,8 [C] iz tablica E = 1899,039 Pa
tv = 14,6 [C] iz tablica E' = 1650,872 Pa
16 C E = 1804,647 Pa
14 C E' = 1587,598 Pa
17 C E = 1922,637 Pa
15 C E' = 1693,056 Pa
117,99 Pa
105,458 Pa
0,1 C 11,799 Pa
0,1 C 10,545 Pa
0,8 C 94,392 Pa
0,6 C 63,274 Pa
1804,647 Pa
1587,598 Pa
+94,392 Pa
+63,274 Pa
1899,039 Pa
1650,872 Pa

e = E' 0,5 ( t s t v )

p
755

[ Pa ]

e = 1650,872 0,5 (16,8 14,6

101178,066
= 1503,46
755

e
100 [ 0 0 ]
E
e
1503,46
= 100 =
= 79,16
E
1899,039

[ Pa ]

[00]

b) pomou psihrometarskih tablica

ts tv = 16,8 14,6 = 2,2 [C]
ts = 16,8 [C]
za ts-tv = 2C
16 C 80 %
17 C 81 %
1 % 1/10 = 0,1 0,1 8 = 0,8 80 + 0,8 = 80,8 %
za ts-tv = 3C
16 C 71 %
17 C 72 %
1 % 1/10 = 0,1 0,1 8 = 0,8 71 + 0,8 = 71,8 %
dalje se interpolira izmeu 80,8 % i 71,8 % za razliku ts-tv = 2,2 [C]
80,8 % - 71,8 % = 9 %
9 % 1/10 = 0,9 0,9 2 = 1,8 % = 80,8 1,8 = 79 %
c) Molierov i,x dijagram
= 79 %
x = 9,4 [g/kg] apsolutna vlanost

Gustoa zraka
3, 485 p 1,317 E
kgm -3
=
T 103
3, 485 101178,066 1,317 0, 7916 1899,039
=
= 1, 209 kgm -3
3
( 273,15+16,8 ) 10
2. Mjerenje depresija i proraun protoka zraka
pd = (ld l0) alk * sin * g [Pa]
ps = (ls l0) alk * sin * g [Pa]
pd =

2pd
1 2
v v =

ms -1

Q = F * v [m3s-1]
Povrina otvora ventilacijskog hodnika = b h = 0,94 1,655 = 1,5557 [m2]
sin = 0,4
alk = 0,81 [gcm-3]
Rezultati mjerenja
Dinamika depresija
Redni
br.

lo
1
2
3
4
5

l
63
63
63
63
62

dl
93
92
88
87
73

sinalpha
30
29
25
24
11

0,05
0,05
0,05
0,05
0,05

pd

Brzina

11,76798
11,37571
9,80665
9,414384
4,314926

4,411701
4,33755
4,027314
3,945946
2,671418

Q
6,863284
6,747926
6,265292
6,138708
4,155925

Statika depresija
Redni
br.

lo
1
2
3
4
5

l
17
16
16
16
8

dl
36
43
51
61
134

19
27
35
45
126

sinalpha
0,2
0,2
0,2
0,2
0,4

ps
29,81222
42,36473
54,91724
70,60788
395,4041

3. Proraun karakteristike ventilatora teorijom najmanjih kvadrata

Red.
Br.
1
2
3
4
5
SUM

Xi=Qi

Yi=psi

Xi2

Xi3

Xi4

Xi*Yi

Xi2*Yi

6,863284
6,747926
6,265292
6,138708
4,155925
30,17114

29,81222
42,36473
54,91724
70,60788
395,4041
593,1062

47,10467
45,53451
39,25389
37,68373
17,27171
186,8485

323,2927
307,2635
245,9371
231,3294
71,77993
1179,603

2218,85
2073,392
1540,868
1420,064
298,312
7551,485

204,6097
285,8741
344,0726
433,4411
1643,27
2911,267

1404,294
1929,057
2155,715
2660,769
6829,306
14979,14

p [Pa]

3 -1

Q [m s ]
5

= na + b x i + c x i 2

i=1
5

x y
i

= a xi + b x i 2 + c xi3

i=1
5

2
i

yi = a x i 2 + b x i 3 + c x i 4

i=1

593,1062=5a+30,17114b+186,8485c

II

2911,267=30,17114a+186,8485b+1179,603c

III

14979,14=186,8485a+1179,603b+7551,485c

D=

5
30,17114
186,8485

30,17114
186,8485
1179,603

186,8485
1179,603
7551,485

Da=

593,1062
2911,267
14979,14

30,17114
186,8485
1179,603

186,8485
1179,603
7551,485

Db=

5
30,17114
186,8485

593,1062
2911,267
14979,14

186,8485
1179,603
7551,485

Dc=

5
30,17114
186,8485

30,17114
186,8485
1179,603

593,1062
2911,267
14979,14

44,50149
a=

2190,511

b=

-612,68

c=

43,48868

97480,99

-27265,2

1935,311

Jednadba krivulje karakteristike ventilatora glasi:

H = 2190,511-612,68Q+43,48868Q2

Q (m3/s)
4
4,2
4,4
4,6
4,8
5
5,2
5,4
5,6
5,8
6
6,2
6,4
6,6
6,8
7
7,2
7,4
7,6
7,8
8
8,2

H (Pa)
435,6108
384,3963
336,6609
292,4046
251,6273
214,3292
180,5102
150,1702
123,3094
99,9276
80,02494
63,60137
50,65689
41,19151
35,20522
32,69802
33,66993
38,12092
46,05101
57,46019
72,34847
90,71584

Karakteristika ventilatora
500
450
400
350

H (Pa)

250
200
150
100
50
0

4
4,
2
4,
4
4,
6
4,
8
5
5,
2
5,
4
5,
6
5,
8
6
6,
2
6,
4
6,
6
6,
8
7
7,
2
7,
4
7,
6
7,
8
8
8,
2

300

PROGRAM 5

REGULACIJA VJETRENE MREE

ZADATAK 3

Za zadane podatke skiciranu vjetrenu mreu treba regulirati tako da granama proticu sljedece
kolicine zraka (m 3/s):
Q3 = 11,8
Q4 = 14,0
Q5= 22,4

Jednadba ventilatora

h v1 = - 0.25 O2 + 13.75 Q + 402 [Pa]

Otpori dionica (kg/m7 )

R1=0.151
R4=0.063
R7=0.034

R2=0.066
R5=0.096
R8=0.108

R3=0.173
R6=0.033
R9=0.088

AB=1.154
CD=1.175
EF=1.182
GH=1.138

BC=1.165
AE=1.178
CF=1.182
HA=1.145

BD=1.158
DE=1.175
FG=1.192

Gustoca zraka (kg/m3 )

Kote tocaka (m)

A +210.0
D +224.0
G +260.0

B +210.5
E +224.0
H +245.0

C +224.0
F +240.0

Proracunati depresiju pomocnog ventilatora (u granama s negativnom regulacijom), odnosno

povrinu otvora u regulacijskoj pregradi (u granama sa pozitivnom regulacijom). Povrina
poprecnog presjeka vjetrenih provodnika F = 9.0 [m2].

Vrste regulacija vjetrenih mrea

Pojam regulacija vjetrenih mrea u praksi podrazumijeva uspostavljanje zahtijevane
raspodjele kolicine zraka u pojedinim granama vjetrene mree.
Povecanje protoka u nekoj grani vjetrene mree moguce je izvesti na nekoliko nacina:
1. Povecanjem otpora u nekim drugim granama vjetrene mree POZITIVNA
REGULACIJA.
2. Smanjenjem otpora u grani u kojoj je potrebno ostvariti veci protok (povecanje
kolicine protoka zraka) NEGATIVNA REGULACIJA.
3. Primjenom pozitivne i negativne regulacije MJEOVITA REGULACIJA.
1.

KOLICINA ZRAKA U VJETRENOJ MREI

Q3 = 11,8 [m3/s]
Q4 = 14,0 [m3/s]
Q5 = 22,4 [m3/s]

Trai se regulacija grana 3,4 i 5, zatim depresija pomocnog ventilatora (za neg. regulaciju) i
povrina slobodnog presjeka vjetrenog provodnika (za pozitivnu regulaciju).
inicijalna povrina vjetrenog provodnika F = 9,0 [m2]
QB = 0
QB = Q2 Q3 Q4
Q2 = Q3 + Q4 = 11,8 + 14,0 = 25,8 [m3/s]
QA = 0
QA = Q1 Q2 Q5
Q1 = Q2 + Q5 = 25,8 + 22,4 = 48,2 [m3/s]
2.

ITERATIVNI POSTUPAK ZA RJEENJE KOLICINE ZRAKA U GRANAMA 6, 8, 9,

7

X = g c +1 = 4 4 +1 = 1 jednadba
R6Q62 + R8Q82 R9Q92 R7Q72 hp = 0
3. PRIRODNA DEPRESIJA U TOM VJETRENOM KRUGU
hp = g [(ZD ZC) CD + (ZC ZF) CF + (ZF ZE) EF + (ZE ZD) DE]
hp = 9,81 [(224 224) * 1,175 + (224 240) * 1,182 + (240 224) * 1,182 +
+ (224 224) * 1,175 = 0 [Pa]

4.

PRETPOSTAVKA KOLICINE ZRAKA

QF = 0
QF = Q8 + Q9 Q1
Q8 24,1 [m3/s]
Q9 24,1 [m3/s]

G
1
F

QD = 0
QD= Q4 Q6 Q7
Q7 = 14,0 12,3 = 1,7 [m3/s]

3
dionica br. sr.gust.
R
1,175
6
1,182
8
1,182
9
1,175
7
br.iteracije st. krug

Q
0,033
0,108
0,088
0,034

grana
1

QC = 0
QC = Q3 + Q6 Q8
Q6 = Q8 Q3 = 24,1 11,8
Q6 = 12,3 [m3/s]

hp

R
6
8
9
7

12,3
24,1
24,1
1,7
Q
0,033
0,108
0,088
0,034

Q2
12,3
24,1
24,1
1,7

sign
151,29
580,81
580,81
2,89

RQ2,hv,hp 2RQ,hv' dQ
1 4,99257
0,8118
1 62,72748
5,2056
-1 -51,1113
4,2416
-1 -0,09826
0,1156
0
16,51051

10,3746 -1,59144

Q + dQ
10,70856
22,50856
25,69144
3,291436

br.iteracije st. krug

grana
1

R
6
8
9
7

0,033
0,108
0,088
0,034

Q
Q2
sign
10,70856 114,6733
22,50856 506,6355
25,69144 660,0499
3,291436 10,83355

RQ2,hv,hp 2RQ,hv' dQ
1 3,78422 0,706765
1 54,71663 4,86185
-1 -58,0844 4,521693
-1 -0,36834 0,223818
0
0,048121 10,31413 -0,00467

5.

PROVJERA

QF = 0
QF = Q8 + Q9 Q1 = 22,5039 + 25,6961 48,2 = 0
QE = 0
QE = Q5 + Q7 Q9 = 22,4 + 3,291436 25,6961 = 0,004664
QD = 0
QD = Q4 Q6 Q7 = 14,0 10,7039 3,291436 = 0,004664
QC = 0
QC = Q3 + Q6 Q8 = 11,8 + 10,7039 22,5039 = 0

Q + dQ
10,7039
22,5039
25,6961
3,291436

6.
I

REGULACIJSKE JEDNADBE OBLIKA h = 0 bit zadatka

R1Q12 + R 5Q52 + R 9 Q92 + R 5Q52 h v h pI = 0
dodatak

II

R1Q12 + R 2Q 22 + R 4Q 24 + R 7 Q72 + R 9 Q92 + R 4Q 24 h v h pII = 0

III

R1Q12 + R 2Q22 + R 3Q32 + R 8Q82 + R 3Q32 h v h pIII = 0

7. DEPRESIJA VENTILATORA
hv = 0,25 Q12 + 13,75 Q1 + 402
hv = 0,25 * 48,22 + 13,75 * 48,2 + 402,0 = 483,94 [Pa]
8.

PRIRODNA DEPRESIJA

hpI = g [(ZH ZA) HA + (ZA ZE) AE + (ZE ZF) EF + (ZF ZG) FG + (ZG ZH) GH]
hpI = 20,59 [Pa]
hpII = g [(ZH ZA) HA + (ZA ZB) AB + (ZB ZD) BD + (ZD ZE) DE + (ZE ZF) EF +
+ (ZF ZG) FG + (ZG ZH) GH]
hpII = 17,82 [Pa]
hpIII = g [(ZH ZA) HA + (ZA ZB) AB + (ZB ZC) BC + (ZC ZF) CF +
+ (ZF ZG) FG + (ZG ZH) GH]
hpIII = 18,75 [Pa]
9.
I

PRORACUN POTREBNIH OTPORA R [kgm-7]

0,151 * 48,22 + 0,096 * 22,42 + 0,088 * 25,72 + R5 * 22,42 483,94 + 20,59 = 0

R 5 =

6, 24868
= 0, 012454 kgm-7
2
22, 4

R5' = R5 + R5 = 0,096 + 0,012454 = 0,108454 [kgm-7]

II

0,151 * 48,22 + 0,066 * 25,82 + 0,063 * 142 + 0,034 * 3,32 + 0,088 * 25,72 + R4 * 142
483,94 + 17,82 = 0

R 4 =

0,53714
= 0, 002741 kgm -7
2
14, 0

R4' = R4 + R4 = 0,063 + 0,002741 = 0,065741 [kgm-7]

III

0,151 * 48,22 + 0,066 * 25,82 + 0,173 * 11,82 + 0,108 * 22,52 + R3 * 11,82 483,94
+ 18,75 = 0

R 3 =

8,315
= 0, 05972 kgm -7
2
11,8

R3' = R3 + R3 = 0,173 0,05972 = 0,113283 [kgm-7]

10. KONTROLA h = 0
kI

R2Q22 + R3'Q32 R6Q62 + R7Q72 R5'Q52 hpkI = 0

kII

R2Q22 + R4'Q42 + R7Q72 R5'Q52 hpkII = 0

hpkI = g [(ZA ZB) AB + (ZB ZC) BC + (ZC ZD) CD + (ZD ZE) DE + (ZE ZA) AE]
hpkI = 1,839 [Pa]
hpkII = g [(ZA ZB) AB + (ZB ZD) BD + (ZD ZE) DE + (ZE ZA) AE]
hpkII = 2,766 [Pa]
kI

0,066 * 25,82 + 0,113283 * 11,82 0,033 * 10,72 + 0,034 * 3,32 0,108454 * 22,42
1,839 = 0,04121 0

kII

0,066 * 25,82 + 0,065741 * 142 + 0,034 * 3,32 0,108454 * 22,42 2,766 = 0,004 0

11. DEPRESIJA POMOCNOG VENTILATORA hv3

hv3 = R3 * Q32 = 0,05972 * 11,82 = 8,315 [Pa]
12. POVRINA SLOBODNOG PRESJEKA VJETRENOG PROVODNIKA
F
f

fn =

F
0,65+2,63F R n 0,102

f5 =

9, 0
= 6, 0256 m 2
0, 65 + 2, 63 9, 0 0, 01245 0,102

f4 =

9, 0
= 8, 6063 m 2
0, 65 + 2, 63 9, 0 0, 002741 0,102

m 2