Svjetska povijest 1918. 1945.

SSSR od poetka boljevike vladavine do njemakog napada 1941.

1. Graanski rat i pobjeda boljevizma

nakon preuzimanja vlasti uz pomo esera 26. 10. 1917. boljevici su osnovali vladu pod nazivom Sovjet
narodnih komesara (Sovnarkom) > Trocki postao ministar vanjskih poslova
18. 1. 1918. sazvana je Ustavotvorna skuptina na temelju izbornih popisa prije Oktobarske revolucije
rezultati nisu bili u skladu s Lenjinovim oekivanjima boljevici dobili samo 175 od 707 mjesta; 410 su
dobili eseri, 17 kadeti, 16 menjevici > Lenjinu se rezultati nisu svidjeli te je raspustio skuptinu
Lenjin se bojao kako e rat s Njemakom unititi boljeviku vladu pa je pristao na mirovne pregovore
mir u Brest-Litovsku 3. 3. 1918. > potpisao ga je Trocki
tim mirom Rusija se odrekla etvrtine vlastitog teritorija u Europi > Baltike provincije, Finska, Ukrajina,
Transkavkazija > ovime su bili nezadovoljni lijevi eseri koji su smatrali da e to poveati prevlast
Njemake u Europi naputaju vladu > slubeno poinje diktatura Komunistike partije
kako bi dobila potporu seljaka, Vlada im je dodijeljivala zemlju koju je otela od veleposjednika bez naknade
na poetku je industrija bila pod 'radnikom kontrolom', ali od proljea 1918. dolazi do nacionalizacije
vanijih poduzea i banaka > postaju dravno vlasnitvo > potrebna izgradnja nove birokracije
nova dravna struktura utvrena je Ustavom objavljenim u srpnju 1918. vlast pripada sovjetima
radnika, seljaka i vojnika; neprijatelji proleterske drave (bivi plemii, kler) vie nemaju pravo glasa
Ustav je takoer davao veu vanost glasu radnika negoli glasu seljaka > da bi se odabrao delegat u
sovjetskom kongresu bilo je potrebno 25 000 glasova radnika i 125 000 glasova seljaka takav Ustav je
samo paravan za diktaturu boljevika
tijekom 1918. boljevici sve nasilnije guili one koji su im se suprotstavljali glavno tijelo postala je eka
(Izvanredna komisija) osnovana u prosincu 1917. provodio se tzv. 'crveni teror'
od prosinca 1918. 'bijeli' se generali s kontrarevolucionarnim postrojbama poinju vojno suprotstavljati
komunistikoj vladi > osnivali vlast u mnogim dijelovima zemlje
graanski rat krenuo je s podruja rijeke Don i od tamo se irio
ljeti 1918. 'bijelima' su u pomo priskoile britanske, amerike, japanske i talijanske trupe te paravojne
njemake jedinice
u takvoj situaciji Lenjin je naredio streljanje carske obitelji 16. 7. 1918.
za organizaciju otpora bio je zaduen Trocki (imenovan komesarom obrane) sastavljao vojsku od
pripadnika rasputene carske vojske -> Crvena armija imala je donekle podrku seljaka, ali samo zato jer su
se seljaci bojali da e 'bijeli' pobijediti i vratiti zemlju razbatinjenima vlasnicima
drugi povoljan dogaaj -> povlaenje stranih trupa 1919. > neredi unutar njihovih jedinica
travanj 1920. Poljska napada Rusiju s ciljem ostvarivanja 'velike Poljske' > nakon nekoliko
uspjenih akcija, Poljaci su uz pomo Francuza porazili Ruse pred Varavom
oujak 1921. mir u Rigi > Poljskoj je dodijeljen dio Bjelorusije i Ukrajine > okonan sukob
izmeu Rusije i Poljske
1921. zavrio je i 'seljaki rat'
graanski rat porazno je utjecao na sovjetsko gospodarstvo > trgovina izmeu gradova i sela gotovo je
potpuno obustavljena, industrija je doivjela poraz, transportna mrea je unitena, rasli su siromatvo i
nezaposlenost
Vlada je uvela 'ratni komunizam'
hrana je podvrgnuta rasporeivanju prema vrsti posla > stara klasa i nezaposleni preputeni gladovanju
Crvena armija poslana je na selo kako bi seljacima oduzela svaki viak koji pronae stvoren prostor za
crno trite
novac gubi vrijednost, u tvornicama se esto krade > Vlada okonala industrijsku proizvodnju pod
vodstvom radnika pod izlikom uvoena 'demokracije rada' > u travnju 1920. ponovno je uvedeno
pojedinano rukovoenje poduzeima na autoritarni i vojniki nain > Vlada je osposobila represivna tijela
i izvrila niz strijeljanja, zatvaranja i deportacija

2. 'Rusifikacija' revolucije

graanski rat zavrio je porazom 'bijelih' na svim poljima rezultat: nijedna meunarodna sila nije
vie mogla osporiti komunistiku vlast
nakon poraza kod Varave u kolovozu 1920. razbijena ideja o 'izvozu revolucije' u europske zemlje i
pokretanju svjetske revolucije
revolucija ostaje samo unutar SSSR-a dolazi do potpune izloacije i 'rusifikacije'
komunisti su imali svu vlast > u svojim rukama, ali je ona poivala na nepovoljnim drutvenim i
gospodarskim temeljima eljeli su uspostaviti to jau diktaturu i centralizirati vlast > nasilje glavno
oruje politike borbe
1920. i 1921. > strano siromatvo koje je zavladalo Rusijom > sveopa glad (posebice u podruju Donje
Volge) > umrlo 5 milijuna ljudi
smanjena industrijska proizvodnja; na selu broj stoke drastino smanjen, a povrina obradive zemlje
prepolovljena
procjenjuje je kako je u Rusiji izmeu 1914. i 1921. umrlo izmeu 18 i 20 milijuna ljudi
druga polovica 1920. > pojavljuju se razliiti opozicijski pokreti potaknuti nezadovoljstvom u gospodarstvu
i politici; pobunili su se i seljaci protiv nasilnog oduzimanja dobara; u tvornicama u Moskvi i Petrogradu
izbili su trajkovi sve pobune bile su nasilno uguene
ustanak vojne baze Krontad 2. - 17. 3. 1921. > mornari pokrenuli program kojim su zahtjevali kraj
boljevike diktature, promjenu gospodarskih prilika te politike slobode > vlast je akciju mornara
proglasila kontrarevolucionarnom
1922. > odvijali se i procesi protiv esera
ustanak u Krontadu dogodio se tijekom 10. kongresa SKP(b)-a (Svesovjetska komunistika partija
(boljevika)) > Lenjin jo malo zaotrio situaciju u smjeru centralizacije vlasti
zbog loe gospodarske situacije 1921. pokrenute su promjene pod nazivom NEP (Nova ekonomska
politika) > smanjen porez od 40% seljacima (prvo su plaeni u naturi, a kasnije novcem),
privatnicima je ponovno dozvoljena prodaja vikova i stvaranje slobodnog trita, poduzea su
vraena malim i srednjim obrtnicima i boljestojeim seljacima (kulacima)
drava je u svojim rukama ostavila ono to je Lenjin nazivao 'dominantnim vrhovima' gospodarstva
velika industrija, banke i monopol na vanjsku trgovinu
posljedice NEP-a poticanje obnove sustava proizvodnje > ipak, velika neravnotea
udaljavanje vikova radnika izazvalo je porast nezaposlenosti > prijevare i korupcije novih bogataa; velike
tekoe u razmjeni sela i gradova (cijene industrijskih proizvoda puno vie od cijena poljoprivrednih
proizvoda) > 1924. dolazi do novane reforme i stroge kontrole cijena i ulaganja
sovjetske vlasti nastojale su privui strani kapital u Rusiju Henry Ford je sagradio prvu tvornicu traktora
u Harkovu
NEP je obiljeio stvaranje sustava koji je Lenjin nazivao 'dravnim kapitalizmom'
NEP obnovio gospodarstvo > 1927. i 1928. proizvodnja je narasla za 20% u odnosu na onu 1913., a broj
radnika je s 1 200 000 skoio na 2 800 000
poljoprivredna proizvodnja doivjela je bitan porast i rijeila je problem gladi, ali i dalje nije bila razvijena
kao 1913.
NEP je stvorio i novi sloj malih i srednjih obrtnika i trgovaca te moan sloj kulaka > vanost
novih slojeva bila i politika i gospodarska > imali velik drutveni utjecaj te bili neprijateljski raspoloeni
prema sovjetskoj vlasti
krajem 20-ih godina sazrela je ideja o likvidaciji NEP-a jer bi se na taj nain likvidirali i novi kapitalisti >
gospodarski sustav trebao je prijei u ruke drave

KULACI

kulak = aka bogati seljak, vlasnik zemlje za kojeg rade nadniari

razlikuje se od srednjaka (srednje klase seljaka) te bednjaka (siromanih seljaka)
zemljina reforma koju je 1906. pokrenuo Stolipin, zabranivi kolektivno vlasnitvo (mir) u korist
malog privatnog vlasnitva, potaknula je razvoj klase kulaka
NEP je kulacima dopustio veliku slobodu
politikom nasilne kolektivizacije zemlje koja je provedena u prvoj petoljetki (1928. 1932.) kulaci
su postali osnovna prepreka Vladi > njihova zemlja pridruena je kolhozima, a kulaci su deportirani i
masovno ubijani

3. Promjene unutar sovjetskog drutva dvadesetih godina

struktura drave odreena je Ustavom iz 1924. koji se veinom temeljio na onom iz 1918. > ostao na
snazi do 1936.
u prosincu 1922. formalno je roen Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika (SSSR) s
jezgrom u Socijalistikoj Federativnoj Republici Rusiji
Ustav je uvrivao federativnu strukturu saveza te strukturu i zadau sredinje vlasti
najvia tijela sovjetske vlasti Kongres sovjeta Saveza, Izvrni centralni komitet Saveza, Predsjednitvo
Izvrnog centralnog komiteta i Savjet narodnih komesara
vlasti pojedinih federativnih republika imale su samo administrativnu ulogu jer je svaku odluku donosila
moskovska vlada
razdoblje izmeu 1918. i kraja 20-ih godina > burne promjene graanskog ivota > sovjetska vlast nastojala
je nametnuti veu disciplinu unutar drutvenih odnosa koje je kontrolirala stranka
poetkom 1918. > drava se dekretom potpuno odvojila od Ruske pravoslavne crkve; 1921. > bilo
zabranjeno poduavanje vjeronauka, vjerski tisak te irenje religiozne literature
religija je smatrana 'opijumom za narod', suprotstavljen joj je ateizam > crkva svedena na
marginalizirano postojanje
mnoge crkve bile zatvarane, brak se smatrao samo graanskim inom, pobaaj je ostavljen na izbor
eni, a razvod se lako dobivao i provodio, nezakonita i zakonita djeca izjednaena su u svojim pravima
mnoga djeca su bila naputena te preputena dravi koja nije mogla o njima skrbiti Partija je brinula o
tome kako obrazovati omladinu o naelima komunizma za to se trebao pobrinuti Komsomol,
omladinska organizacija Komunistike partije Sovjetskog Saveza
napori kako bi se iskorijenila nepismenost > otvorene mnoge kole
u viem obrazovanju prednost je davana tehniko-znanstvenim predmetima (razvoj industrije), ali i na
poduavanje marskizma i lenjinizma
iz obrazovanja su bila iskljuena djeca plemikog i graanskog podrijetla
mnogim profesorima koji nisu podravali reim bilo je zabranjeno poduavanje > tisue ih emigriralo na
Zapad
sloboda tiska > kontradikcija zamisli boljevikog reima da e tisak sluiti samo irenju ideologije
najvaniji dnevnik bila je Pravda (Istina), partijski organ od 1912., Izvestija (Novosti), vladin list
utemeljen 1917. te Crvena zvijezda, list Crvene armije, utemeljen 1924.
nekoliko godina nakon Oktobarske revolucije, kultura je cvala i imala svojevrsnu slobodu budui da Partija
jo uvijek nije razvija kontrolne mehanizme
pojava avangardnih pokreta > futurizam, ekspresonizam i simbolizam
vanu ulogu imao je i pokret 'proleterske kulture' (Proleterkult) vodio je A. Bogdanov > pokuao je
kulturnoj proizvodnji dati klasno proletersko obiljeje
izvanredan razvoj kinematografije znaajni Ezentejn i Pudovkin
no, reim je ubrzo kulturu odluio uiniti sredstvom koje slavi dravnu politiku i Partiju
ZINOVJEV

Grigorij Jevsjevi Zinovjev (1883.-1936.)

1901. > priklonio se Ruskoj socijaldemokratskoj stranci, a 1903. boljevicima
u listopadu 1917. suprotstavio se ustanku jer je smatrao kako je ruska revolucija usko povezana sa
svjetskom
bio je predsjednik Izvrnog komiteta tree Internacionale > imao je velik utjecaj na komunistike
partije u Europi
nakon Lenjinove smrti 1924. godine, zajedno s Kamenjevom i Staljinom je vodio dravu
uao je u sukob sa Staljinom te je 1926. godine izgubio mjesto predsjednika Internacionale, a 1927. je
izbaen iz Partije
1935. > optuen je i osuen za moralnu odgovornost zbog Kirovljeva ubojstva te je osuen na smrt zbog
izdaje tijekom prvog velikog Staljinovog suenja

4. Od Lenjina do Staljina: od diktature Partije do osobne diktature

oujak 1919. Lenjin izjavio da e zbog zaostalosti masa vlast u Rusiji voditi oni koji e vladati 'za radnike',
a ne sami radnici diktatura proletarijata zamjenjena je diktaturom Komunistike partije
Lenjin kao voa stranke i Vlade ipak nije preuzeo ulogu diktatora bio je samo voa unutar skupine
sastavljene od linosti poput Trockog, Zinovjeva, Kamenjeva, Buharina i Staljina
21. 1. 1924. umire Lenjin; 1922. godine uinio je Staljina generalnim sekretarom stranke, a
kasnije je u svojoj oporuci predlagao njegovu zamjenu jer je uvidio kako je okrutan, autoritaran i sklon
nacionalizmu; u oporuci je uputio kritike i na raun Trockog
izmeu 1923. i 1927. unutar stranke odigrao se dramatian sukob izmeu Staljina i Trockog u
kojem je Staljin pobijedio > Trocki nije mogao pruiti perspektivu revoluciji te je bio siguran u
kapitalistiku obnovu odravanjem politike NEP-a
ostali vaniji voe (Kamenjev, Zinovjev i Buharin) imali prilino oscilirajue stavove o sukobu
Trockog i Staljina > Buharin se odmah svrstao uz Staljina, a prva dvojica su tek kasnije stala uz Trockog >
zbog toga su Zinovjev i Kamenjev izolirani i marginalizirani > 1925. Trocki je iskljuen iz Vlade,
1927. izbaen je iz Partije, 1928. deportiran u Aziju, a 1929. protjeran je iz SSSR-a
'trockizam' je osuen kao najopasnija antilenjinistika doktrina
krajem 1927. Staljin je postao potpuni gospodar SSSR > tijekom 1924. i 1925. njegov reim priznale
su vodee zemlje u svijetu (SAD 1933.)

KAMENJEV

Lav Borisovi Kamenjev (1883.-1936.)

priklonio se boljevicima 1901.
u vrijeme carskog reima deportiran je u Sibir
glasovao je protiv pokretanja Oktobarske revolucije (slina stajalita kao i Zinovjev)
nakon Lenjinove smrti, bio je na Staljinovoj strani, ali kasnije prelazi na stranu Trockog > 1927. bio je
izbaen iz Partije
1936. bio je prisiljen priznati zlodjela te mu je izreena i izvrena smrtna kazna

JOSIF STALJIN

Josif Visarionovi Dugavili (1879.-1953.) > Staljin (eljezni ovjek)

1901. ulazi u Socijaldemokratsku stranku pod pseudonimom Koba > 1904. priklanja se boljevicima i
tako dolazi u kontakt s Lenjinom
nakon pristupanja boljevikom Centralnom komitetu 1912. povjereno mu je nadgledanje lista Pravda
carska vlast deportirala ga je u Sibir, ali se on vraa u veljai 1917.
tijekom Oktobarske revolucije igrao je sporednu ulogu, a u novoj Vladi bio je narodni povjerenik za neruske
narode (1917.-1922.)
1922. izabran je za generalnog sekretara Partije
nakon poraza Trockog, Zinovjeva i Kamenjeva, Staljin je porazio i Buharina i njegove suradnike
krenuo je s prvom 'petoljetkom' (1928.-1932.) > pretea ubrzane industrijalizacije i
kolektivizacije zemlje
pogubio je tisue ljudi te je osmislio sustav logora za prislini rad (gulag)
u zemlji je nametnuo kult vlastite linosti, ali je njegova vanjska politika dobila negativnu konotaciju tek u
krajnjoj fazi
1939. sklapa pakt o nenapadanju i podjeli Poljske s Hitlerom
u lipnju 1941. > Hitler napada SSSR > Crvena armija slaba zbog velikih istki unuar odreda oficira > ipak,
Staljin uspjeva organizirati narod te osigurava pobjedu kod Staljingrada (1942.-1943.) te
kontraofenzivu kojoj je SSSR oslobodio istonu Europu
1943. rasputa komunistiku Internacionalu
1945. pregovarao je na Jalti i u Potsdamu o ureenju poslijeratnog svijeta te podjeli sfera utjecaja
uivao je izniman meunarodni ugled
nakon rada zanimalo ga je afirmiranje SSSR-a kao velike svjetske sile te nametanje komunistikog reima u
europskim zemljama koje je zauzela sovjetska vojska estok sukob sa Zapadom
1948. prve pukotine u monolitnosti komunizma > prekidanje odnosa s Titovom Jugoslavijom
1953. umire Staljin

a 'destaljinizacija' je slubeno poela 1956.

5. Kolektivizacija zemlje i industrijalizacija

nakon to je pobijedio Trockog, Staljin se usredotoio na ubrzanje procesa industrijalizacije > usredotoio
se na 'socijalizam u jednoj zemlji' te na stvaranje velikog i jakog vojnog aparata
1929. Staljin i njegovi sljedbenici shvatili kako je neophodno da drava ukine NEP i izravno
poduzme gospodarske mjere
krajem dvadesetih i poetkom tridesetih godina dolazi do velikog napada na sela, s ciljem unitavanja
bogatog sloja seljaka, kulaka > politici se suprotstavio Buharin
odlueno je kako se poljoprivredna proizvodnja mora organizirati u kolektivnim kooperacijama
(kolhozima) > seljacima ostavljen malen dio zemlje za pojedinano obraivanje ili u dravna
poljoprivredna poduzea u kojima su seljaci pretvoreni u poljoprivredne radnike (sovhozi) te u
postajama za strojeve i traktore (MTS-ovima) > odreeni za opskrbu kolektivnih poduzea strojevima
otpor seljaka bio je jak > na selu se rasplamsao novi graanski rat; seljaci masovno klali stoku i
smanjivali obradive povrine velika glad
industrijski razvoj bio je podreen planiranju u kojem su petoljetke oznaavale prvu etapu
prva petoljetka > 1928.-1932. > izniman uspjeh > industrijska se proizvodnja uetverostruila u
odnosu na 1913., broj radnika je s neto vie od dva milijuna skoio na 5 200 000
najvei napori poduzeti oko teke industrije koja je smatrana temeljem daljnjeg napretka
nezaposlenost je bila iskorijenjena
druga petoljetka > 1932.-1937. > poveanje industrijske proizvodnje od 121%, poljoprivredne od preko
50%
treu petoljetku prekinuo je njemaki napad na SSSR u lipnju 1941. > viak industrijske proizvodnje
koriten je za potrebe oruanih snaga
'velik skok naprijed' kolektivizacija zemlje i ubrzana industrijalizacija
sindikati su igrali ulogu prijenosnika izmeu drave i radnika
plae su se raunale prema proizvodnji kako bi se potaknuli na maksimalnu proizvodnju; osim veih
plaa dobivali su vee stanove, bolju medicinsku skrb, posebne obroke, odmore u ljetovalitima
1935. poeo 'stahanovski pokret' > nazvan prema rudaru Stahanovu koji je bio primjer
rekordnih radnikih dostignua
BUHARIN

Nikolaj Ivanovi Buharin (1888.-1938.)

kao mladi ulazi u boljeviku struju Socijaldemokratske stranke
nakon duljeg progonstva (1911. 1917.) vratio se u Rusiju i bio jedan od voa Oktobarske revolucije
protivio se miru u Brest-Litovsku i zagovarao je revolucionarni rat protiv Njemake
1919. 1929. > direktor Pravde
smatrao je kako kulaci imaju vanu ulogu u poljoprivredi zemlje
u vrijeme NEP-a postao je voa desnog krila stranke
nakon to je porazio ljevicu, Staljin se okomio i na desnicu u stranci 1929. poinje Buharinova propast;
1937. je uhien, 1938. mu je sueno zbog izdaje te je osuen na smrt i pogubljen

KOLHOZI I SOVHOZI

kolhoz > skraenica od 'kolektivno hozjajstvo' (kolektivno gospodarstvo) > poljoprivredna

zadruga kooperativnog karaktera stvorena u SSSR-u nakon revolucije 1917.; krajnje se razvila
krajem dvadesetih godina
nakon WW2 kolhoz se u odreenim inaicama imitirao u cijeloj Istonoj Europi

razlikovao se od sovhoza po tome to je zemlja kolhoza pripadala zemlji, ali je predana na

upravljanje cijelom kolektivu
postojala je formalna autonomija posjeda > skuptina saveznika + predsjednik pod kontrolom Partije
druga temeljna razlika u odnosu na sovhozu nestala je sredinom 60-ih kad je radnicima kolhoza odobrena
minimalna plaa i mirovina
nakon Staljinove smrti kolhozi su iz zaostalosti uzdignuti na bolju poziciju, iako nisu nikad doli do razine
srednje uspjene proizvodnje
kolhozi su nestali potkraj 80-ih raspadom SSSR-a i prelaskom veine zemalja na trino gospodarstvo

6. Staljinizam

1929. cijeli vrh boljevike partije zasluan za Oktobarsku revoluciju bio je politiki eliminiran
30-e staljinizam je dosegnuo vrhunac
osnovna karateristika staljinizma bila je kult linosti najvieg voe Staljin je nepogreiv
provodio se dravni teror (ubijanje, slanje u zatvor, deportacija 'neprijatelja naroda') kako bi se sprijeilo
djelovanje neprijatelja revolucije
staljinizam = izjednaavanje pojma blagostanja sa Staljinovim vodstvom
Staljin je bio i veliki sveenik marsisktiko lenjinistike ortodoksije
SSSR je tako postao totalitarna drava > sva vlast (politika, ideoloka, gospodarska i vojna) bila je pod
kontrolom vrha Partije, ali se u konanici svodila na Staljinovu osobnu diktaturu
u ideolokoj dravi kao to je bila sovjetska bilo je vano da njezin voa preuzme i ulogu najveeg
teoretiara marskizma i lenjinizma Staljin je napisao mnoga djela koja su komunisti diljem svijeta
smatrali svojim vodiima Naela lenjinizma (1924.), Pitanja lenjinizma (1926.), O povijesnim i
dijalektikom materijalizmu (1938.)
1938. pod Staljinovim vodstvom izdan je kratak pregled povijesti SKP(b)-a > Biblija
komunizma
meu boljevikim voama u Partiji su se vodile estoke borbe za vlast > u Partiji su se provodile
povremene istke
od 1933. do 1938. proveden je val velikih istki > broj lanova Partije pao je s 3,5 milijuna na gotovo
2 milijuna
30-te godine 'velikog terora' > dva imbenika: kolektivizacija zemlje i industrijska modernizacija
(zahtjevali maksimalno zaotravanje represivnog aparata)
vodee sredstvo terora bio je GPU (Glavna politika uprava) koji je zamijenio eku, a od
1934. bio je u sklopu NKVD-a (Narodni komesarijat za unutarnje poslove > ministarstvo
unutarnjih poslova)
1930. > izvren je obraun s tzv. 'industrijskom strankom' (tehniari, inenjeri, ekonomisti) koja je
optuena za openitu sabotau
1931. > izvren obraun s menjevicima
1934. > ubijen Kirov; 1936. > osueni i pogubljeni Zinovjev i Kamenjev ; 1937. > ubijen Radek
Staljin se bojao kako bi najopasnija prijetnja njegovoj vlasti mogla izai iz Crvene armije > 1937. je
naredio uhienje i pogubljenje generala Tuhaevskog te mnogih drugih generala
strahovita istka u Crvenoj armiji > pogubljeno ili deportirano 20 000 ljudi
1938. > zadnje veliko suenje > zahvatilo Buharina
tako su svi politiki protivnici bili eliminirani, osim Trockog koji je bio u Meksiku > na kraju ga
je Staljinov plaeni ubojica (Mercader) ubio 1940.
mnogi 'klasni neprijatelji' bili su poslani u logore za prisilni rad
podruje s logorima protezalo se od istone Rusije do Sibira
30 ih godina nastupio je sveopi konformizam > nitko nije smio izraziti i najmanje neslaganje s reimom
> postojala je samo jedna istina: marksizam i lenjinizam onako kako ih je tumaio Staljin
ak su i knjievnici kao sredinju temu morali imati borbu protiv kapitalizma
1936. stvarao se novi Ustav koji je stupio na snagu 1937. 'staljinistiki ustav' < potvrdio je
postizanje jednakosti svih sovjetskih graana, eliminirao je prijanju diskriminaciju prema
predstavnicima starih klasa, uveo je ope pravo glasa, osigurao slobodu tiska, govora, svijesti i
sastanaka, pravo na privatnost i pismenu tajnu, tajno glasovanje 'jedini pravi demokratski
Ustav'

oujak 1939. odran 13. kongres SKP(b)-a, ''kongres pobjednika'', tj. trijumfirajueg staljinizma >
Staljin je pokuao opravdati injenicu da je dravni aparat u SSSR-u ojaao, suprotno temeljima
marskizma

7. Trea internacionala i svjetski komunistiki pokret

u oujku 1919. boljevici su odluili u Moskvi osnovati Treu internacionalu, nazvanu jo i

Komunistika internacionala > za pristupanje je odreena '21 obvezna toka' meu kojima je i
potpuna podreenost centru, priznavanje neophodnosti graanskog rata kako bi se prelo s kapitalizma na
diktaturu proletarijata te iskljuivanje reformatora iz svojih redova
prve dvije godine smatralo se kako e se revolucija proiriti i na Europu > vlada koju je u Maarskoj u
oujku 1919. sastavio Bela Kun ubrzo je sruena; u kolovozu 1920. sovjetske su jedinice poraene pod
Varavom; u listopadu 1923. zauzimanje tvornica u Italiji neuspjeno je zavreno, a i pokuaj revolucije u
Njemakoj pokazao se neizvedivim
tijekom 1924. i 1925. komunistike partije u Europi su se 'boljevizirale' > pale su pod potpuni nadzor
SKP(b)-a
tijekom dvadesetih godina u europskim zemljama (posebice Italiji), stvoreni su autoritarni desniarski
reimi koji su prislili komunistike partije na tajni rad
1929. SSSR je smatrao kako je dolo vrijeme za ponovno pokretanje svjetske revolucije >
zbog velike gospodarske krize smatralo se kako je dolo do krize kapitalizma
socijaldemokrati su se proglasili socijalfaistima > njemaki komunisti su bili prva masovnija stranka koja
se usprotivila nacizmu i socijaldemokratima
u Francuskoj je dolo do totalnog raspada staljinizma > SSSR je shvatio da je neophodno promijeniti
strategiju
SSSR i Internacionala postavljaju 4 glavna cilja:
- izolirati nacistiku Njemaku
- uspostaviti suradnju sa socijaldemokratima i 'demokratskim' graanskim snagama
protiv reakcionarskog vala
- braniti stvaranje 'narodnih fronti' parlamentarne institucije
- uspostaviti vlade Narodne fronte
ta je linija roena na Sedmom kongresu Internacionale 1935. te je smatrana prijelaznom linijom u
iekivanju obnove socijalistike revolucije > postigla odline rezultate
u veljai 1936. Narodna je fronta pobijedila u panjolskoj i osnovala vladu > uspjeh privremen >
pobjeda Narodne fronte izazvala je Graanski rat koji je zavrio 1939. dolaskom generala Franca
u svibnju 1936. i u Francuskoj je sastavljena vlada Narodne fronte kojom je predjedao socijalist Leon
Blum > 1938. Blum je morao vlast prepustiti Daladieru
u Italiji su komunisti i socijalisti upostavili nove odnose kako bi se zajedniki borili protiv faizma
politika sporazuma meu komunista, socijaldemokrata i graanskih demokrata doslovno se raspala kad je
u kolovozu 1939. Staljin potpisao s Hitlerom ugovor o podjeli zona utjecaja > zbog toga se optuivale
komunistike partije koje su bile lanice Internacionale da su samo pasivni pijuni Staljinove politike; stanje
se opet promijenilo nakon nacistikog napada na Rusiju
kako bi uvjerio Zapad da ne planira 'izvoz revolucije', Staljin je u svibnju 1943. raspustio Treu
internacionalu (time se ulizivao SAD-u i VB)

8. Vanjska politika SSSR-a izmeu dvaju ratova

SSSR je vodio vanjsku politiku titei dravne interese
prva zemlja s kojom je sklopila vane sporazume bila je Njemaka > 1922. dvije su zemlje potpisale
ugovor u Rapallu koji je Rusiji otvorio put da ju Njemaka prizna; 1926. u Berlinu su potpisale
sporazum o neutralnosti u sluaju agresije Treega svijeta
iza slubenih sporazuma krili su se i tajni ugovori vojnikog tipa > Sovjeti su za naknadu koja je pruena
Crvenoj armiji izmeu 1919. i 1933. omoguili njemakoj vojsci baze na sovjetskom teritoriju
1934. SSSR ulazi u Drutvo naroda te osnauje odnose s Francuskom > obje zemlje bojale su se
ponovnog uzdizanja njemake moi > 1935. dolo je do presudnog pakta o meusobnoj pomoi u
sluaju rata < upotpunjeno paktom SSSR-a i ehoslovake

zabrinjavajui imbenik bio je dolazak nacionalistikog reima u Poljskoj koji je vodio maral Pilsudski
(veliki protivnik SSSR-a)
1935. i 1936. Italija je napala Etiopiju i izala je iz Drutva naroda, ali ideoloke razlike nisu sprijeile
SSSR da prodaje Italiji razne sirovine (naftu)
Rusija je odigrala vanu ulogu u panjolskom graanskom ratu nakon Francove pobune protiv
vlade Narodne fronte 1936., republikanska se panjolska nala pred aktivnom vojnom podrkom Italije
i Njemake koje su podravale puiste te pred politikom neutralnosti Francuske i VB
za SSSR je raspad panjolske Narodne fronte znaio teak politiki poraz > djelujui pod
krinkom Internacionale i meunarodnih brigada, SSSR je pruala vojnu pomo republici > eljeli su
usmjeriti panjolsku unutarnju politiku prema umjerenim drutvenim reformama kako bi organizirali
represivnu mreu protiv antistaljinistike ljevice
oujak 1939. > Francova pobjeda > remeenje krhke meunarodne ravnotee
Njemaka i Italija su u rujnu 1936. sklopile 'Osovinu Rim Berlin' > uslijedila antikomiterna
pakt (protiv komunistike Internacionale) koju su prvo potpisali Njemaka i Japan, a kasnije i
Italija > antisovjetski ciljevi bili prilino jasni
kada je 1938. zavladao Austrijom, Hitler je raunao na unitenje ehoslovake > o tome se govorilo u rujnu
iste godine na konferenciji u Mnchenu
stanje u Europi se pogoravalo njemake vojne jedinice potpuno su se oporavile, panjolska je postala
frankistika , Austrija i ehoslovaka su pripojene Njemakoj, Poljska je imala vladu koja je bila
neprijateljski nastrojena prema SSSR-u, VB i Francuska su bile potpuno inertne, a agresivni Japan prijetio
je Sibiru
Njemaka je u to vrijeme izravno ciljala na osvajanje Poljske
u takvom kriitnom vremenu SSSR je prvo pokuao sklopiti sporazum s VB i Francuskom (te
dvije zemlje oscilirale su izmeu straha od njemakog nacizma i averzije prema komunistikom SSSR-u);
tri zemlje su zapoele pregovore koji su sporo tekli > velika prepreka bilo je protivljenje VB i Francuske da
nagovore poljsku vladu da dopusti prelazak Crvene armije na njezino podruje u sluaju njemake agresije
pregovori zavrili nepovoljno
Njemaka je u svibnju 1939. pokazala interes za sklapanje sporazuma sa SSSR-om (Njemaka je bila
svjesna da je ratovanje protiv Poljske istodobno i ratovanje protiv njezinih zapadnih saveznica VB i
Francuske pa je htjela izbjei ratovanje na dvije fronte)
23. 8. 1939. dva smrtna neprijatelja nacistika Njemaka i komunistika Rusija potpisale su
sporazum o nenapadanju koji je trebao potrajati 10 godina > tajnim su sporazumom
odluile podijeliti Poljsku te se dogovoriti oko podjele utjecaja u istonoj Europi < to otvorilo
put Njemakoj da napadne Poljsku (to je ona i uinila 1. 9. pokrenuvi WW2)
Staljin je potom okupirao istonu Poljsku, a potom je napao Finsku (krvav rat izmeu
studenog 1939. do oujka 1940.) sklopljeno primirje nepovoljno za Fince > SSSR je zauzeo
Latviju, Letoniju i Estoniju te ih prisilno pripojio u kolovozu 1940.
Besarabija i Bukovina oduzete su Rumunjskoj
u meuvremenu su se trgovaki odnosi izmeu Njemake i SSSR-a bitno razvili
SSSR je nacistima predao oko 800 antinacistikih izbjeglica te njemakih i austrijskih komunista > u SSSRu se poelo otputati idovske dravne slubenike
sporazum s Njemakoj veliao se kao Staljinov genijalni strateki potez za obranu SSSR-a
od 1940. odnosi izmeu SSSR-a i Njemake naglo su se pogorali jer je Hitler smatrao kako mu vie ne
treba sovjetska pomo jer je Francuska bila poraena, a i VB je ekala ista sudbina
Finska, Bugarska i Jugoslavija postale su predmetom rastueg sukoba interesa
Hitler je odbio zahtjev SSSR-a da ue u trolani pakt (Njemaka, Italija, Japan) vezano za
podjelu Britanskog Carstva
22. 6. 1941. njemaka je vojska (potpomognuta finskim, rumunjskim i maarskim trupama) napala
potpuno nespremnu Crvenu armiju

II. Latinska Amerika izmeu dvaju svjetskih ratova

1. Opa situacija

Latinska Amerika podruje amerikih kontinenata na kojem se govore novolatinski ili romanski jezici (panjolski
i portugalski) jedna drava u S Americi (Meksiko) i drave na kopnenom i otonom djelu Srednje, te 12 na
podruju J Amerike
nastale raspadom panjolskog, portugalskog i francuskog (Haiti) kolonijalnog imperija
bive portugalske kolonije ujedinile se u Brazil, panjolski imperij podijeljen u 18 dravica
Haiti neovisnost 1804.,a posljednja Panama 1903.
do 1914. pod vlau europskih drava i SAD-a jo samo nekoliko amnjih kolonija na Antilima (Portoriko, Virgin,
Britanski Honduras danas Belize, Francuska Gvajana,...)
porast stanovnitva ranih 30-ih 113 mil. stanovnika (83 u J Americi)
suivot i mijeanje domaeg stanovnitva (Indijanci), kolonizatora(panjolci i Portugalci kreoli), afrikih crnaca i
europskih imigranta veliki imigracijski valovi ugl. panjolci, Portugalci i Talijani i to uglavnom u Argentinu,
Urugvaj i Brazil te neto u ile i Meksiko
kombinacije rasa: melezi (bijelci+indijanci), mulati (bijelci+crnci) i zambosi (indijanci+crnci)
Gospodarsko stanje i drutveno raslojavanje
vodea klasa kreoli i imigranti, bijelci i ponekad obitelji meleza posjedovali najbolje zemljite hacijende
indijanci na njima radili kao peones (nadniari) ili su imali neka neplodna zemljita u podnoju planine i udruivali
se u kolektivna gospodarstva
golema poljoprivredna imanja estancias (Argentina), fincas (Kolumbija), fazendas (Braizil)
u gradovima kapitalisti uglavnom bijelci, u vojsci najvii asnici bijelci
Cacicato voa indijanaca cacico zamijenjen kreolima, kapitalistima, zemljoposjednicima koji vre tiraniju nad
narodom
- Cacico je praktiki izvan zakona
nie od cacicoa bili inovnici,suci i upnici
od 19.st.melezi se uzdiu na najvie poloaje u nekim dravama Jos Antonio, Pez u Venezueli, Ramn Castilla u
Peruu, maral Andres de Santa Cruz u Boliviji
general Jos Porfirio Daz u Meksiku (1876.-1880.;1884.-1911.) vladao diktatorski
formirao se pokret Indijanca kao brojnijih starosjedilaki pokret protiv hispanizma
Indijanci, mulati i melezi uglavnom bili presiromani da bi se brinuli oko politike
zakon predviao obvezu rada kao oblik plaanja dugova odlazak na rad na hacijende, na plantae
neki indijanci i dalje ivjeli u plemenima u umama praume Amazonske zavale, ravnice uz rijeke Orinoco i
Ilanos, Gran Chaco na Z Paragvaja, visoravni Mato Grosso, Patagonija, Ande (sadnja kukuruza,krumpira, itarica na
tzv.terasastim (kaskadnim) planinskim poljima,kao i uzgoj svinja, ovnova i lama)
industrijalizacija se nije ba razvila,ali rudarska industrija je rudnici najee u rukama poduzetnika iz SAD-a
prisiljavali Indijance na ivot u malim planinskim gradovima
urbanizacija gradovi postali milijunski (Sao Paolo, Buenos Aires, Ciudad de Mxico) urbani proletarijat ivi u
nepodnoljivim uvjetima (siromani seljaci doli u grad za poslom)
gospodarstvo poiva na izvozu mesa i rudarskih i poljoprivrednih proizvoda u velikom postotku (oko 90%)
trebao im je uvoz gotovih proizvoda,a on je bio vei od izvoza (osim Brazil) gospodarska kriza i smanjen uvoz iz
SAD-a imali katastrofalne posljedice za Latinsku Ameriku
sukobi i suprotnosti izmeu kreola (obiljeeni francuskim jezikom i kulturom i ovom razdoblju) i obojenih
srednji sloj uglavnom ine melezi
sve drave bile su republike s ustavima demokratskih naela, kasnije negirani nasilnim uvoenjem autoritarnih i
hijerarhijskih sustava temeljenih na kastama glavni je caudillo tj. ef stranke,drutvene grupacije ili neke mone
obitelji
figura caudilla ujedinjuje zakon i mo tj. caudillo je cacico koji ima dravnu vlast
sukobi meu potencijalnim caudillima i grupacijama konflikti, revolucije i dravni udari vana uloga vojske
jedina stvarno organizirana drutvena sila

2. Nacije June Amerike

Brazil:
1906.-1930. osam predsjednika
1930. revolucija na vlasti Getulio Vargas potpomognut sunarodnjacima s Rio Grande do Sula, vojskom, i
strankom Liberalnog saveza uklonio je regularno izabranog predsjednika Washingtona Luiza
tipian caudillo poboljanje ivota graanima radno zakonodavstvo i sustav drutvene regulacije
1937.nametnuo novi ustav na temelju kojeg oblikuje Brazil kao faistiku dravu (Estada Novo) brazilski faizam
getulizam elastiniji od faizma
1941.priklonio se SAD-u, 1944.brazilski vojnici u desantu na Siciliju i J Italiju
vladao do 1954. samoubojstvo kao protest eksploatacije Brazila od strane meunarodne korporacije
Argentina:
gospodarski najrazvijenija
1916-1930.pod vodstvom radikala Hiplita Irigoyena (zvan Nijemi)
1930-1940.pod konzervativcima zastupaju interese veleposjednika i industrijalacaveliko nezadovoljstvo
grupa mladih asnika GOU (Gruppo de Oficiales Unidos) izvrila dravni udar pod generalom Pedrom P.
Ramirezom 1943.godine
u novoj vladi dravni tajnik za rad i socijalnu sigurnost je Juan Domingo Pern velika popularnost zbog socijalne
politike, dobar odnos s talijanskim faistima
1944. doao na vlast s generalom Edelmirom J.Farrelom ministar rada, ministar rata i potpredsjednik vlade
17.10. 1945. uhien, osloboen zbog prosvjeda koje organizira njegova budua ena Eva Duarte
Eva Duarte (de Pern) predvodit e nastojanja za provoenje drutvenih reformi
peronizam radikalniji od getulizma, ustoliio se u Argentini i dugo potrajao
vaan aspekt Pernove politike odupiranje utjecaju SAD-a
ile:
gospodarski razvoj na nalazitima salitre, teak udarac otkrivanjem umjetnog duika nakon WWI
okreu se bakru i brzo industrijalizaciji
najdemokratskija zemlja LA ulogu imaju radnici (protiv SAD-a) i rotose (obrtnici podrijetlom sa sela)
jaka komunistika stranka
1927.-1931.na vlasti general Ibuez del Campo i ponovno od 1962.
1938.Narodna fronta (prvi puta da ljeviari, socijalisti i komunisti dolaze na vlast u LA) predvoen predsjednikom
Pedrom Aguirreom Cerdom
jak sindikalni pokret
jedina latinoamerika drava u kojoj se valsti ne smjenjuju dravnim udarima
Urugvaj:
vojska nema neku ulogu
antiklerikalno liberalno graanstvo okupljeno u stranci Partido colorado (obojana stranka), bila u ovom razdoblju
jaa od opozicije blanco (bijelo)
1919.zakon o sekularizaciji
Ustav iz 1917.predjesnik (4godine)dijeli vlast s upravnim vijeem od 9 lanova (zastupljene i manjine)
1933. gospodarska kriza pobijedio Gabriel Terra ukinuto vijee sastavljeno ponovno tek 1951.
Bolivija:
neovisnost 1825. 179 revolucija
najvei postotak indijanaca i meleza
rudnici kositra radnici u stranim uvjetima vlasnik Simon Patino najvei proizvoa kositra na svijetu
jak njemaki utjecaj sve do WWII
1941.Nacionalni revolucionarni pokret 1943. puem doao na vlast, predsjednik postaje pukovnik Villaroela
pokret imao nacistika i socijalistika obiljeja imao pobornike meu nacistima
Peru:
stanovnitvo eli stvoriti dravu kreola i meleza izostavljajui Indijance

1919.-1930.diktatorski vladao Augusto B. Legua

guenje seljakog ustanka 1924. Victor Raul Haya de la Torre osnovao u Meksiku socijalistiki Narodni
revolucionarni ameriki savez APRA (Alianza Popular Revolucionara Americana) za borbu protiv stranog kapitala
(pogotovo SAD-a), ujedinjene zemalja LA i rehabilitaciju indijanskog stanovnitva
1930.osnovao Apristiku stranku Perua na vlasti nakon WWII
1930.vojna hunta zbacila Leguu s vlasti, 1931.predsjednik je Luis Snchez Cerro (ubijen u atentatu), 1933. scar
Benavide, a 1939.Manuel Prado borili se protiv KP Perua(osnovana 1929.)i Haye i njegove APRA-e KP i
APRA nikad nisu suraivale animozitet, Haya 1935.odbija stvaranje Narodne fronte
promjena u politici nakon WWII predsjednik Jos Bustamanta 1945.
Ekvador:
pokuava integrirati Indijance takoer eljeli ih obrazovati
-1925.-1926. na elu 30 predsjednika i 7 Ustavotvornih skuptina vrhunac nestabilnosti za gospodarske krize
1929.-1931. vlast uz pomo vojske preuzeo Jos Maria Velasco Ibarra
Kolumbija:
liberalna i konzervativna stranka bore se za vlast
konzervativci sve do 1930.na vlasti, a onda liberali 1930.-1945.
istie se Alfonso Lpez Pumarejo provodio socijalne reforme , odvojio Crkvu od drave
Eduardo Santos i Lleras Camargo
Venezuela:
nalazita nafte najbogatija drava LA
prihodi od nafte neravnomjerno raspodijeljeni sirotinjska naselja (bidonvilles), brojni osiromaeni seljaci
eksploatacija nafte od 1914.,a do 1922.postala ogromna
1908.-1935. vladao diktator Juan Vicente Gmez andski tiranin tipian caudillo pustio kompanije SAD-a da crpe
naftu uz malu osobnu naknadu
nasljednik Rmul Betancourt (1945-1946) pokuao nametnuti naknadu od 50%
3. Meksiko i revolucija
Meksiko blizu SAD-a, vanost starosjedilakog pokreta najvea u LA (spomenik aztekom Cauhtemocu)
bogat rudnicima i naftom, Ciudad de Mexico uz Buenos Aires najvee intelektualno sjedite LA
revolucija 1910.svrgnula diktatora Josa Profirija Daza nije obini pu nego drutvena revolucija graanstvo i
seljatvo protiv velikih zemljoposjednika i stranih kapitalista
nastala vlada tzv.agrarne revolucije iz redova graanstva i seljatva
1911.Francisco Madero izabran za predsjednika, 1913.svrgnuo ga Victoriano Huerta
1914.skinuli ga radikali s generalom Venustianom Carranzom
Zapata na J i Pancho Villa na S organiziraju gerilske odrede (Ameriki predsjednik ne priznaje Carranzu)
Ustav iz 1917. agrarna reforma,radniko zatitno zakonodavstvo, biranje predsjednika na jedan mandat,zatita
nacionalnih interesa od stranog kapitala
pokolj se nastavlja Zapata i Carranza ubijeni, mir postigao 1920.predsjednik lvaro Obregn
Obregn i njegov nasljednik Plutarco Elas Calles (od 1924.) vladali su diktatorski uz pomo vojske
Calles 1926.proglasio nove zakone protiv Katolike crkve(nasilje nad sveenicima) to izaziva intervenciju pape
Pija XI. podignuta je buna cristerosa
Calles se oslanjao na sindikate i politike pristae 1929.osnovao stranku Nacionalna revolucionarna stranka (danas
Institucionalno-revolucionarna stranka Partido Revolucionaro Institucional PRI) koja je na vlasti bila sve do
2000.godine vie nema diktatora, sada samo predsjednici
Lzro Crdenas (1934.-1940.) agrarna reforma, podijelio zemlju seljacima
1937.nacionalizirao eljeznicu, 1938.sva naftna poduzea (osnovao dravnu naftnu kompaniju Pemex), odustao od
antiklerikalne politike prethodnika, marksist (protiv faizma),ne priznaje Franca u panjolskoj
1940. dobrovoljno odstupa s predsjednikog mjesta

*Meksiko u razdoblju od neovisnosti do revolucije

1820. izbila revolucija u panjolskoj
meksiki borci za neovisnost predvoeni Augustinom de Iturbideom (kasnije meksiki car Augustin I.) 24.2.1821.
proglasili neovisnost zemlje
podjela revolucionara na nekoliko frakcija monarhisti (visoko plemstvo i sveenstvo) i liberali podijeljeni na
escocesese (aristokrati i klerikalci) i yorkinose (republikanski demokrati i federalisti)
Iturbide se 19.5.1822. proglasio meksikim carem Augustin I. liberali ga prisilili na abdikaciju 19.3.1823.
4.10.1824. novi republikanski ustav zapoinje razdoblje brojnih dravnih udara veleposjednika i visokih crkvenih
dunosnika
izmeu 1821. i 1837. na vlasti se izmijenilo 6 reima
1833. proglaena jednakost bijelaca i Indijanaca, 1885. ukinuto ropstvo
1836. robovlasnici iz Teksasa proglasili neovisnost Teksasai ouvali je do 1845.
1853. Meksiko dobiva dananje granice (SAD otkupio zemljita)
diktatura Santa Anne do 1847.
Meksiko u kaosu, 1857. donesen novi ustav Benito Juarez na vlasti odvojio Crkvu od drave
Francuska uvela ustavnu monarhiju s nadvojvodom Maksimilijanom od Austrije kao imperatorom podrala
Klerikalno-konzervativna stranka 1864.
Maksimilijan pogubljen 1867., a Juarez 1871. koga nasljeduje nekoliko diktatora
Porfirio Diaz preuredio upravni sustav
o osnovao Banco nacional 1882.
o siromatvo i neukost naroda, nije poduzeo nita kako bi zatitio indiose, robove i poenose
*Emiliano Zapata (1879.-1919.)
tipian predstavnik eksploatirane mase indiosa koji se nadaju agrarnoj reformi
1910. osnivao vojsku indiosa pod geslom zemlja i sloboda i ujedinio se s Francisom Maderom u pobuni protiv
Porfirija Diaza
dravni udar generala Huerte i atentat na Madera Zapata pojaava revolucionarne napore
indiosi uspostavili kontrolu nad regijom Morelos i prodrli do Ciudada
suraivali s pobunjenikim poenesima koji se bore za Pancha Villu
1919. jedan od Carranzinih asnika izveo atentat na Zapatu
4. Srednja Amerika i sukob na jugu
Gvatemala:
od 1921.podinjena amerikoj kompaniji United Fruitu meuratnom razdoblju ona je najvei proizvoa banana
na svijetu
1945.predsjednik demokrat Juan Jos Arevalo, 1951.-1954.Jacobo Arbenz Guzmn svrgnut amerikom
intervencijom na inicijativu United Fruit Company (nije im odgovarao)
Honduras:
ista situacija United Fruit Company posjeduju svu nikaragvansku obradivu zemlju kompanije imale svoje
kandidate za predsjednika (Cuyamel Fruit protiv UFC)
na vlast doao njihov caudillo Tiburcio Carras,melez,1933.-1944.brutalno guio sve ustanke nikaragvanskih seljaka
Republika Salvador
uglavnom melezi, gusto naseljana
na vlasti dvije mone obitelji Melndez i Quinez 1919.-1927.predsjednici
gospodarska kriza 1932.buna peonesa masakr veleposjednika general Maximiliano Hernndez Martnez
smijenio predsjednika Artura Arauja Fujarda i uveo diktaturu (1931.-1934., 1935.-1944.)
niz gospodarskih i socijalnih reformi 30-ih i 40-ih godina gospodarski i drutveni napredak
Nikaragva:
oligarhija, a to nije pripada SAD-u, stanovnitvo nepismeno
revolucija Augusta Csara Sandina protiv oligarha ameriki marinci okupirali i odravali red do 1933.

1937. dolazi na vlast obitelj Somoza koja diktatorski vlada sve do 1979.g.
Kostarika:
kreoli poljoprivrednici i graani, nepismenost gotovo ne postoji
nema pueva,potuje se ustav, jak utjecaj Katolike crkve
Panama:
nije imala ovlasti u zoni kanala
najvei BDP (nacionalni dohodak) u Srednjoj Americi
Karipske drave:
Haiti:
crna drava, kolovani se slue francuskim, a ostali kreolskim jezikom
najmanji BDP,ali nema veleposjeda
uzrok je sukobi mulata i crnaca (90%)
poetkom 20.st.SAD preuzima dravu od Francuske i okupira je 1915.-1934.
Dominikanska republika:
1930.-1961.diktator, general Rafael Leonida Trujillo y Molina (predsjednik 1930.-1938., 1942.-1952.)
gospodarski razvoj,ali nepotizam,megalomanija, okrutnostjedan od najveih diktatora u Srednjoj Americi
Kuba:
nezavisna 1898., sve do 1934.gospodarski i politiki podinjena SAD-u (dvije pomorske baze)
vanjska politika Kube pod SAD-om amandmanom na kubanski Ustav (Plattov amandman)
gospodarstvo: proizvodnja eera
1925.-1933.predsjednik Gerardo Machado y Morales (korumpirani diktator)
1940.s prekidima do 1958.predsjesnik Flugencio Batista y Zaldvar diktatura jo gora nego Machadova golem
broj kladionica i javnih kua u Havanu

Paragvaj:
naizoliranija i jedna od najrjee naseljenih
naseljen Paragvajcima koji govore gvaranskim jezikom, ali vladajua klasa kreoli
1865-1870. rat protiv trostrukog saveza(Brazil,Argentina i Urugvaj)
podruje Gran Chaca bogato naftom SAD-ov Standard Oil i britansko-nizozemski Royal Dutch sukob
panamerika konferencija trai status quo
1930.krenje dogovora o prekidu vatre,
10.5.1933.Paragvaj Boliviji objavio rat, trajao do 1935. (potaknule ga kompanije)
Bolivijci pod njemakim generalom Kunzom,a Paragvajci pod generalom Josom Felixom Estigarribijom bili su
blie svojim bazama to im je osiguralo pobjedu
intervencija Drutva naroda neuspjena
mbargo na oruje Paragvaju
primirje sklopljeno 1935, a mirovni sporazum 1938. Gran Chaco podijeljen na dva jednaka djela kasnije otkrili
da tamo nema nafte
esti dravni udari u Paragvaju (u 31 godini 22 predsjednika)

ile i Peru se sukobili oko provincija Tacne i Arice okonano kad je SAD podijelio zone
Peru i Kolumbija (1932.-1933.) oko grada Leticije Peru popustio
utjecaj SAD-a vrsta amerikog mira (pax americana)

5. Uloga Sjedinjenih Amerikih Drava

politiki utjecaj na LA poeo pobjedom nad panjolskom 1898. mir u Parizu 10.12. dobili Portoriko, Guam i
Filipine, zaposjeli i Kubu nakon povlaenja panjolske vojske
1901.VB pustila SAD-u prvenstvo u izgradnji Panamskog kanala

politika vojne intervencije na Karibima i Srednjoj Americi

Moonroeova doktrina zabranila europskim dravama mijeanje u poslove obaju am. kontinenata jedino SAD ima
pravo na intervenciju
- Theodor Roosvelt politika big brother politka big stick: govorite uljudno,ali s velikom tapom
- 1902.protektorat nad Kubom, vojna intervencija u Venezueli, 1903.nadzor nad Panamom
- utjecaj ulaganjem kapitala (prije su VB, Francuska i Njemaka najvie ulagale) najvie u meksiko, gospodarstvo
- do kraja WWII nadzor nad 1/3 trgovake razmjene LA
- 1913.predsjednik postaje Thomas Woodrow Wilson ne eli intervencije,ali za njegove vlasti najvei broj odbija
- odbija priznati Huertinu vladu u Meksiku pad vlade, krvavi graanski rat iskrcavanje marinaca u Vera Cruzu
22.10.1914. novi predsjednik Carranza protestira na to iskrcavanje Wilson daje podrku Panchu Villi koji vri
pokolje sa teritorija SAD-a
o Wilson alje ekspediciju sa generalom Johnom Josephom Pershingom protiv Ville,ali upadanje na meksiki teritorij
ljuti Carranzu i skoro dolazi do rata rat sprijeen posrednitvom sindikalista Samuela Gompersa, Crkve i
mirovnih organizacija 1917.g.
- 1915. Wilsonova intervencija na Haitiju, 1916.u Dominikanskoj Republici, pa one uz Kubu i Panamu postaju
protektorati
- panamerika politika zamijenila politiku velike batine 1915.na Wilsonov prijedlog htjeli potpisati panameriki
sporazum, stvoriti hemisferu mira nasuprot onoj europskoj,ali Brazil,ile i Argentina ne ele
- jo 1889. ameriki dravni tajnik sazvao prvu panameriku konferenciju
- projekt nastavlja dravni tajnik Hughs za predsjednika Hardinga i Coolidgea velika pomo u Sumneru Wellesu
(predstojnik latinoamerikog odjela u State Depratmentu) elio ukinuti intervencije
- Hughs odbija Roosveltov dodatak Monroevoj doktrini
- sporazum u Bucareliju 1923. sa Meksikom (Obregon) u vezi nacionalizacije i gubitaka amerikih kapitala
- Frank Kellog (Hughesov nasljednik) dravni tajnik
- Coolidge 1928.na panamerikoj konferenciji u Havani i veleposlanik Dwight Morrow sporazum da se niti jedna
drava ne smije mijeati u poslove druge SAD odbio potpisati
- napeto s Meksikom predsjednik Calles brani eksploataciju nafte strancima i antiklerikalna politika kompanije
trae intervenciju SAD-a alju Morrowa sporazum
- Herbert Clark Hoover put dobre volje u LA na krstarici Maryland u Buenos Airesu odrie se naela velikog
brata
- gospodarska kriza revolucije u LA ameriki investitori trae pomo od vlade,ali Hoover nepopustljiv
- panamerika konferencija u Montevideu 1933. Argentinci opet ele naelo neintervencije SAD-a
- povlaenje mornarice iz Nikaragve, potpisao sporazum sa Haitijem, priznao vladu Getulija Vargasa, mirotvorac u
sukobu Peru-ile oko Tacna-Arica
- gospodarska kriza smanjena trgovina SAD-LA veliko osiromaenje LA izvoz i uvoz smanjo se na etvrtinu
brojke od 1929.
- Franklin Delano Roosvelt, dravni tajnik Cordell Hull good neighbour policy (politika dobrog susjedstva)
odbili intervenirati na Kubi, povlae vojsku s Haitija
- na panamerikoj konferenciji u Montevideu, Hull potpisao dokument koji osuuje svaku vrstu intervencije
- 1934.ukinut Plattov amandman SAD-u pravo da zadri vojnu bazu u Guantanamu
- 1936. zabrinutost zbog jaanja faistikog utjecaja (Njemake) na Argentinu i Brazil prijedlog sklapanja
sporazuma SAD-a s 21 LA dravom,propao jer je argentinski Saavedra Lamas suzdran
- interamerika konferencija u Limi 1938. u sluaju vojne prijetnje sve zemlje e ujediniti MUP-ove u zajedniko
tijelo
- konferencija u Panami u rujnu/listopadu 1939.,Havana 1940. i Rio de Janeiro 1942.nakon ulaska SAD-a u rat
- SAD podignuo vojne baze u dravama LA pod izlikom da titi Panamski kanal
LA zemlje objavile rat silama osovine (male republike u Sr. Americi i na Karibima, Brazil i
Meksiko), ile ima diplomatske odnose s Trojnim paktom do 1943.,a Argentina kroz cijeli rat

Azija i Afrika: kolonijalna carstva izmeu dvaju svjetskih ratova

europska kolonizacija Azije i Afrike poela je jo u 15. st, a dekolonizacija krajem 18. st. osamostaljenjem
SAD-a od britanske vlasti (1776.)
tijekom 19. st. taj je proces zahvatio i 'bijele' dominione Britanskog Imperija (Kanada, Australija i Novi
Zeland)
kad su Njemaka i OC izgubili rat, zemlje pobjednice uvele su institut mandatnog podruja
Drutva naroda kojim su legalizirale zapljenu njemakih kolonija i neturskih dijelova OC-a
sprijeile su da ta podruja pripadnu novim vlastima; s druge strane, stvorene su nove kolonije u Aziji i
Africi
Drutvo naroda povjerilo je mandat zemljama pobjednicama: VB, Francuska, Belgija, Junoafrika unija
(danas JAR), Australiji i Japanu > mandati preputeni imperijalnim silama

1. Arapske zemlje

u zemljama koje se nalaze na podruju izmeu Maroka i Perzijskog zaljeva te rijeka Tigris i Aden preteno
ivi arapsko stanovnitvo > na tom velikom podruju ivjeli su i drugi narodi Berberi u sjevernom dijelu
francuskog Maroka i Alira, Kopti u Egiptu te Armenci, Druizi, Kurdi i drugi
govorni jezici na tom podruju su razliiti, ali ono to stanovnike toga podruja povezuje je pismo kojim se
slue te islamska religija veina stanovnika su muslimani koji ine zajednicu vjernika (Oumma),
ali ima i Arapa krana (Libanon i Palestina) te idova (Palestina i Jemen)
muslimani ne odvajaju Crkvu od drave te se svi muslimani smatraju jednim narodom > drukije su
gledali na granice koje su odredili kolonijalisti, a uz to su veinom nomadi
sredite panarapskog svijeta u meuratnom razdoblju bilo je u Genevi, a idejni voa bio je emir Hakib
Arslam
u razdoblju izmeu dvaju svjetskih ratova zapadnim dijelom arapskog svijeta (Magrebom) vladala
je Francuska, ali slabije nego panjolska > nakon WW1 francuska je uprava u Maroku bila slaba, u Aliru
solidna, a u Tunisu osrednja
panjolska je uspostavila puni suverenitet na podruju Rio de Ora, Ifnija i panjolskog Maroka

Francuska vladavina u zemljama Magreba

francuski protektorat nad Marokom uspostavljen je 1912. > 5,4 milijuna stanovnika, od toga 160
tisua Europljana > tijekom WW1 Francuska je uspjela zadrati svoju vlast nad Marokom
ipak, vlast u mnogobrojnim dijelovima Maroka nije bila u cijelosti uspostavljena izvan francuske vlasti
ostalo je podruje Taze na sjeveru, Tadle u sreditu i Antiatlasa na jugu
ni panjolci nisu uspjeli u potpunosti uspostaviti svoju vlast u sjevernoafrikom podruju > pokuali su
1920. pod svoju upravu staviti itavno marokansko brdovito podruje > protupanjolski ustanak pod
vodstvom Abdulkarima (on je 1922. proglasio neovisnu republiku na podruju Rifa)
u travnju 1925. Abdulkarim je napao francuski dio Maroka > francuska intervencija
francuska je vlada imenovala marala Philippea Petaina zapovjednikom postrojbi i za nekoliko
mjeseci su udruene panjolsko-francuske snage uguile pobunu Abdulkarim je prognan na na
otok Reunion, a uspostavljanje mira na nemirnim dijelovima Maroka sustavno se provodilo sve do 1933.1934. kada su pobijeeni posljednji pobunjenici
svibanj 1930. arapska objava dekreta dahir berbero > protestiralo se protiv priznanja etnikih osobitosti
berberskih naroda iz planina > eljelo se odvojiti Arape od Berbera
u damijama velikih gradova organizirale su se brojne manifestacije > organizirali ih pripadnici
marokanskog graanskog stalea, a posebno pristae 'Allal al-Fasija
srpanj 1932. nacionalisti el-Ouzzani i Ahmed Balafrey pokrenuli su list na francuskom jeziku Le
Maghreb
spomenuti nacionalisti su marokanskom sultanu Muhamedu V. i generalnom guvereneru iznijeli plan
uspostave marokanske unutarnje autonomije i ukidanje neposredne francuske uprave
ve 1934. organiziraju nacionalni pokret Comite d'Action Marocaine, a uskoro i nacionalistiku stranku
kojoj je na elu bio 'Abd el-Malek Rorres
1937. u gradovima Maroka (naroito u Marrakechu) izbijaju brojne protufrancuske pobune
red je ponovno uspostavio general Nogues

kolonija Alir (od 1931., 6 milijuna stanovnika, od ega 805 tisua Europljana) i protektorat Tunis (od
1931., 2,4 milijuna stanovnika, od ega 186 tisua Europljana) > odani podanici Francuske tijekom
cijelog WW1 > sudjelovalo oko 260 domaih vojnika koji su se borili na Zapadnom bojitu
zbog iskazane lojalnosti, Francuska je u veljai 1919. u Aliru provela niz reformi > proglaena je pravna i
administrativna jednakost > otpor domaeg stanovnitva onemoguio je francuskim vlastima da do kraja
provedu reforme
pokret Jeune Algerie djelovalo je u gradskim sreditima te je promicao politiku asimilacije alirskih
muslimana > poznat lan bio je farmaceut Ferhat 'Abbas > smatrao kako domovina Alir ne postoji te kako
se treba vezati uz Francusku
na ruralnim podrujima djelovalo je Drutvo ulema alirskih reformista > nastojali probuditi nacionalnu
svijest
nasuprot Ferhatu 'Abbasu djelovao je eik Ben Badis > alirska muslimasnka nacija ne eli biti Francuska
postojala je i mala stranka koja od 1937. nosi ime Partija alirskog naroda (voa: Messalj 'el-Hadj
'sjevernoafriki Atila) > zalagala se za alirsku neovisnost
tijekom itavnog meuratnog razdoblja problem izjednaavanja Aliraca s Francuzima bio je otvoren
u Tunisu je Wilsonova ideja narodnog samoodreenja izazvala veliko uzbuenje > podrali ju francuski
socijalisti i komunisti
eik Taalbi je 1920. osnovao Komunistiku partiju Alira (od 1936. dio Komunistike stranke Francuske) te
je napisao knjigu Mueniki Tunis
tuniki nacionalisti borili su se protiv asimilacije Aliraca u francuski nacionalni korpus
30-ih godina 20.st. ponovno dolazi do nemira
posebno se isticali Mahmoud Materi i Habib Bourgiba > 1932. osnovali list L'Action tunisenne, a 1934.
stranku Neo Destour
kriza je dosegnula vrhunac za vrijeme pobune koja je izbila 9. 4. 1938. u gradu Tunisu, a proirila se
i na druge gradove
ali talijanska prijetnja u sijenju 1939. potaknula je Tuniane da prihvate francusku politiku
istono od francuskih teritorija nalazila se Libija koja je od 1912. pripadala Italiji > 1919. je dogovoreno
donoenje 'organskog zakona', ali uspostavljanje mira izmeu talijanske uprave i Libijaca je bilo daleko >
Talijani su se htjeli posluiti Idris al-Sanusijem (emirom Cirenaike), ali on odlazi u emigraciju
nakon dolaska faista na vlast u Italiji, faisti su na libijski otpor odgovarali orujem > od 1921. do
1929. su pod zapovjednitvom marala Rodolfa Grazianija zaposjeli Tripolitaniju , a do 1932. i Cirenaiku i
Fezan
1934. > dovrena vojna pacifikacija tog podruja > Tripolitanija, Cirenaika i Fezan su ujedinjene u
koloniju Libiju
Mussolinijev reim zapoeo s masovnom gradnjom infrastrukture (ceste i luke) > potaknulo talijansku
kolonizaciju tog podruja
1/3 talijanskih kolonista u Libiji se bavila poljoprivredom, ali su nomadski narodi bili time ogoreni

Egipat

poljoprivreda temeljna gospodarska grana > etiri petine stanovnitva (felaha) bili poljoprivrednici;
ostali bili trgovci
do promjene u Egiptu dolazi 1908. kada je starom sveuilitu el-Ahzar pridodano sveuilite zapadnjakog
tipa > masovno prevoenje zapadnjakih znanstvenih knjiga na arapski jezik te irenje egipatskog tiska po
cijelom Bliskom istoku
1937. > u Kairu izlazi 200 asopisa, od ega je 65 stranih (44 francuska)
1914. Britanci iskoristili ulazak OC-a u WW1 te egipatski protektorat proglasili formalnim (od
1882. Egipat je bio neformalni britanski protektorat)

napadi OC-a na Egipat bili neuspjeni > 1916. Britanci poduzeli ofenzivu koja je zavrila zaposjedanjem
Sinajskog poluotoka
nakon kratkotrajne vladavine Huseina Kamila, kediv je postao Fuad I. (1917.-1936.) > elio je nezavinsot
zemlje
prva godina vladavine Fuada I. obiljeena jakim protubritanskim osjeajima > jaanje nacionalizma
pod vodstvom stranke Wafd > traila samostalnost zemlje
voa stranke Wafd Saad Zaglul paa (diplomirao pravo u Parizu), bivi ministar javnih poslova
13. 11. 1918. Zaglul-paa se uputio u London na pregovore; odbili su ga primiti, a on je po povratku u
Egipat osnovao stramku Wafd te zadobio podrku ire mase
8. 3. 1919. Zaglul-paa je uhien i deportiran na Maltu > to je potaknulo pokretanje ustanka u Kairu koji
se kasnije proirio na gotovo sve egipatske gradove
Britanci su zbog nereda morali osloboditi Zaglul-pau, a ak su se odluili protektorat zamijeniti
samoupravom
ipak, Britanci su maksimalno nastojali usporiti osamostaljenje Egipta > kontrola Sueskog
kanala, pravo na obranu Egipta od stranih agresora, zatita stranaca u Egiptu, odravanje egipatskobritanskog poloaja u Sudanu
1922. Egipat je postao neovisno kraljevstvo (ali se britanska uprava osjeala sve do 1936.) > dolazi
do politike polarizacije > s jedne stranke su graanski simpatizeri monarhije, a s druge masivna stranka
Wafd
osobna diktatura Fuada I. > 1930.-1935.
do konanog dogovora izmeu Britanije i Egipta dolo je 1936. pod pritiskom Italije koja je nakon
osvajanja Etiopije s dvije strane opkolila Egipat i Sudan (od 1899. se nalazio pod zajednikom britanskoegipatskom upravom)
Egipani morali priznati mnoge uvjete (ostanak britanskih postrojbi u zoni Sueskog kanala iduih 20
godina, stavljanje Sudana pod izravnu britansku upravu)
1937. ukinute kapitualcije koje su Europljanima dozvoljavale koritenje razliitih privilegija

Bliski istok

podruje Bliskog istoka = religijski mozaik

osim muslimana, na ovom podruju ivjeli i pripadnici kranskih herezi > katoliki Armenci, pravoslavni
Grci i grkokatolici, nestorijanci (Asirci), ujedinjeni nestorijanci (Kaldejci), monofiziti nekatolici (jakobiti) te
maroniti (krani sirijskog obreda u Libanonu koji su se vratili rimskoj crkvi u 18.st. i bili su pod zatitom
Francuske)
muslimani bili veinom suniti, ali je u Iranu, Iraku, Libiji i Siriji bilo i ijita
u Siriji i Palestini bilo je sedam otpadnikih sekti ijita (imamiti, ismaliti, karmati, muteziliti, babiti, behati
i alaviti) > posebno se isticali alaviti (200 000 lanova)
treba spomenuti i Druze, Kurda i vahabite, muslimane puritance i rigoriste
veina stanovnika ivjela je na podruju plodnog polumjeseca od Sredozemnog mora preko
Mezopotamije do Perzijskog zaljeva
gradsko stanovnitvo Palestine, Sirije i Libanona > obrazovano
velika razlika izmeu muslimanskog stanovnitva > s jedne strane obrazovno gradsko stanovnitvo, a s
druge pustinjska nomadska i polunomadska plemena (beduini)
izmeu dvaju svjetskih ratova povijest arapskog Bliskog istoka vrlo dinamina > tome je pridonijela
britanska politika tijekom WW1 koja je obeala Husein ibn Aliju (kralju Hedasa) i njegovom sinu
Fejsalu osloboenje od osmanske vlasti i stvaranje neovisne arapske drave nakon zavretka rata; s druge
strane eljela je staviti to naftno bogato podruje pod svoju i francusku izravnu upravu
1916. potpisan je tzv. Sykes-Picotov sporazum kojim su Francuska i VB podijelile interesne sfere na
Bliskom istoku
2. 11. 1917. VB je obeala idovima pomo u stvaranju 'idovskog nacionalnog doma' na
podruju Palestine
1916. > izbio je ustanak protiv Osmanlija pod vodstvom Fejsala > vanu ulogu u organizaciji tog
ustanka imao je pukovnik Thomas Edward Lawrence (Lawrence od Arabije)
nakon osmanskog vojnog sloma 1918. arapska je vojska voena Fejsalom ula u Damask

Fejsal je odbio priznati francusko vrhovnitvo te je na to podruje poela prodirati francuska vojska iz
Libanona
nakon sloma sirijskog otpora 1920., Francuzi su osnovali Veliki Libanon
sustav mandata Drutva naroda nakon WW1 omoguio je VB i Francuskoj da meu sobom podijele gotovo
itav Bliski Istok > iznimka je jedino Saudijska Arabija
1922. Drutvo naroda potvrdilo je je Francuskoj pravo na Siriju i Libanon, a VB na Irak,
Mosul (naftno podruje koje je Francuska 1919. vratila VB), Transjordaniju i Palestinu
Francuzi su svoje mandate smatrali kolonijama > poveli se za naelom divide et impera! (u vlasti se
oslanjali na maronite i neke ijitske skupine)
Britanci su, pak, krenuli u stvaranje neovisnih arapskih drava koje su ugovorima vezali za sebe
nakon sloma Fejsala i osvajanja Sirije, Francuzi se zbog nesposobnosti generala Sarraila morali
suprotstaviti velikoj pobuni Druza koja je trajala od srpnja 1925. - 1927. > iz Djebela se pobuna
proirila na vei dio Sirije
18. 10. 1925. Sarrail je bombardirao jednu gradsku etvrt u Damasku > izazvalo snane proteste diljem
svijeta te je general morao odstupiti s dunosti
u dvije republike pod svojim mandatom, Francuska je dala da se izabere ustavna skuptina (Sirija i
Libanon)
u Libanonu je novoizabrana skuptina prihvatila francuski mandat s manjim ili veim zadovoljstvom
u Siriji je skuptina izglasala ustav koji je u potpunosti negirao francuski mandat > 1930. visoki povjerenik
proglasio je za Siriju drugi ustav koji je odgovarao francuskim interesima
do smirivanja francusko arapskih odnosa dolo je tek za vrijeme mandata vlade Narodnog
fronta koja je 1936. sa Sirijom i Libanonom sklopila ugovore Francuska se tim ugovorima
obvezala da e ih za tri godine priznati kao neovisne drave, a zauzvrat su Sirija i Libanon morale dopustiti
prisutnost francuskih postrojbi na svom teritoriju i francusku kontrolu njihovih vanjskih poslova > ugovori
nisu ratificirani zbog protivljenja francuske nacionalistike oporbe
1938. > izbili protufrancuski nemiri koje su podrale Njemaka i Italija
nositelj takvih aktivnosti u Siriji je bio 'nacionalistiki blok' > dobio ime prema nacionalistikom voi koji
je sudjelovao u pobuni Druza i koji je vratio iz progonstva
blok je smatrao kako Sirija zbog francuskog odbijanja ratifikacije ugovora odmah mora proglasiti
neovisnost > nezadovoljstvo je naraslo kada je Francuska, da pridobije Tursku za savez protiv Hitlera, vlast
u zemlji prepustila alavitima
WW2 doveo je do ukidanja Ustava i rasputanja Parlamenta > francuska politika na Bliskom Istoku
zavrila je pasivno
puno bolje nije prola ni VB
nakon propasti OC-a, Husein ibn Ali (kralj Hedasa) osvojio je svete gradove Meku i Medinu te se uz
pomo Britanaca proglasio kalifom
dogaaj izazvao negodovanje u arapskom svijetu jer je postojalo nekoliko pretendanata na titulu kalifa >
meu njima se isticao Ibn Sauda, sultan od Neda i voa vahabita koji je uz britansku pomo 1923. napao
Hedas > u listopadu 1924. okupirao je Meku
Husein je bio prisiljen abdicirati u korist svojega sina Abdullaha koji je 1925. pobjegao iz Dede > ugledni
ljudi u Meki predali su krunu Ibn Saudu > vladao gotovo cijelim Arapskim poluotokom (osim malih
emirata Bahrein, Muskat i Oman na istoku poluotoku > Britanija, potom Jemen i kolonija Aden)
nakon to su Francuzi protjerali Fejsala iz Sirije, Britanci su ga postavili za irakog kralja, a njegova brata
Abdullaha za emira Transjordanije
Britanci su 1930. sklopili ugovor s Irakom te odobrili osnivanje neovisne drave > tobonja nezavisnost jer
Britanci nisu morali povui svoje postrojbe s tog teritorija
tijekom WW2 uzurpator Raid Ali al-Galiani je uz njemaku pomo pokuao protjerati Britance iz Iraka
iraki su muslimani uz pomo Kurda napravili genocid nas asirskim kranima koji je se od Turaka sklonili
u iraka sjeverna brda
situacija je u Transjordaniji bila bolja > Glub-paa osnovao malu vojsku pod nazivom Arapska legija

Palestinsko pitanje
najvei bliskoistoni problem za Britance Palestina (napetosti idova i Arapa)

protubritanski nemiri izbili odmah nakon uspostavljanja protektorata nad Palestinom 1920. jer su
Britanci za prvog palestinskog upravitelja postavili britanskog idova, sir Herberta Samuela
1929. prvi vei idovsko-arapski sukob > u podnoju jeruzalemskog hrama kod Zida plaa
nemiri su se proirili na ostatak Palestine > Britanci poslali pojaanje u Palestinu i uveli cenzuru tiska
tijekom 20-ih i 30-ih godina dolazi do velike imigracije idova na podruje Palestine > dolazi do sve jaih i
uestalijih napada na idove od strane Arapa
ti napadi doveli do stvaranja ekstremnih cionistikih organizacija (Hagana i Irgun Zwai Leumi)
novi britanski predtavnik Arthur Wanchope bio je bijesan na nasilno ponaanje prema idovima > pokuao
je ujediniti dvije zajednice u jedan zakonski okvir
1936. dolazi do arapske pobune koja se pretvara u gerilski rat
na Bliskom istoku je jaala panarapska solidarnost > vrhunac je doivjela 1937. na konferenciji u Damasku
> 400 arapskih delegata donijelo je deklaraciju kojom su Palestinu proglasili sastavnim dijelom povijesne
arapske zemlje > odbacili pomisao o podjeli Palestine sa idovima
1939. > britanska je politika popustila arapskom pritisku > objavila je da e Palestini priznati
neovisnost nakon isteka razdoblja od 6 godina te je ograniila dolazak idova na to podruje u
trajanju od 5 godina na 15 000 (Bijela knjiga)
idovi nisu bili spremni pristati na ove uvjete > ve se smjestili na teritoriju i osnovali kibuce te grad Tel
Aviv

MANDATNA PODRUJA DRUTVA NARODA

institut mandatnog podruja bio je najsuvremeniji oblik kolonijalizma > razvio se nakon WW1
nametalo je drukiju podjelu kolonijalnih teritorija
Francuska i VB izmislile su novu formulu u meunarodnim odnosima kako se ne bi inilo da kolonije
Njemakog Carstva i neke dijelove OC jednostavno ne preuzima nova zemlja
osim na njemakom podruju, taj se princip trebao provoditi i na podruju Sirije, Palestine i Mezopotamije
znaaj novog instituta odreen je lankom 22. povelje Drutva naroda > sve bive njemake kolonije i svi
bivi osmanski teritoriji na Bliskom istoku > 'napredne' nacije u njihovo e ime voditi brigu o njima
postojala su tri tipa mandata (A, B, C)
mandat A = odnosio se na arapske zemlje ija su se podruja do kraja WW1 nalazila u sklopu OC, a koje su
dosegnule odreeni stupanj razvoja; mandatar je morao uspostaviti vijee za nadzor i davati
administrativnu pomo > omoguavalo je arapskim zemljama da u vrlo kratkom razdoblju
ostvare punu nezavisnost; VB i Francuska provodile su mandat prema tzv. Sykes-Picotovom
sporazumu kojim su 1916. Francuska i VB meusobno podijelile interesne sfere na Bliskom istoku
mandat tipa B = odnosio se na bive njemake kolonije u Africi za koje se mislilo da ne mogu imati
samostalnu upravu; mandatar je morao jamiti stanovnitvu osnovna ljudska prava te osigurati
drugim lanovima Drutva naroda gospodarsku korist i promet
mandat tipa C = odnosio se na bive njemake teritorije u JZ Africi i na neke otoke u Tihom
oceanu; njima su mandatari upravljali kao sastavnim dijelovima vlastitog teritorija
uvoenjem mandatnih podruja eljela su se pomiriti dva prava > pravo svjetskih velesila da podjarmljuje
narode koji su na niem stupnju civilizacijskog razvoja te pravo svakog naroda na nezavisnost > zbog tih
dvaju prava mandatna podruja nisu pripojena kao plijen dravama pobjednicama WW1
nakon WW2 za teritorije koji nisu bili nezavisni, mandat Drutva naroda zamijenio je institut upravnog
povjerenstva

TALIJANSKA KOLONIZACIJA LIBIJE

5. 11. 1911. talijanska vlada objavila je uspostavu svojeg suvereniteta na podrujima Tripolitanije i
Cirenaike > jo za vrijeme prve faze rata protiv OC
pod stvarnom vlau Italije nalazio se tek uzak pojas uz Sredozemno more
nakon WW1, 1919. Italija je poduzela ofenzivu i utvren je sporazum s Tripolitancima kojima je priznato
talijansko dravljanstvo, pravo na izbor predstavnike skuptine te pravo da zadre naoruanje
zbog dolaska faista na vlast 1922. sva su prava ukinuta > dolazi do izbijanja rata
Talijani su do 1929. osvojili itavu Tripolitaniju , a otpor stanovnitva u Cirenaiki i Fezanu nastavio
se sve do 1932. > nositelj pokreta otpora bilo je muslimansko bratstvo Senusa (uivalo podrku Egipana)

1929. > uprave dviju kolonija Tripolitanije i Cirenaike sjedinjene su pod jednim generalnih guverenerom >
kasnije su tim podrujima dodana saharska (Sirtica, Marmarica, Fezan i saharske oaze)
1934. > Tripolitanija, Cirenaika i Fezan bile su ujedinjene u koloniju Libiju koja se dijelila na 4
provincije (Tripoli, Misurat, Begasi i Derna) i saharsko podruje pod vojnom upravom (Libijska Sahara)
9. 1. 1939. Libija pripojena dravi matici Italiji te je proglaen zakon o 'specijalnom talijanskom
dravljanstvu' za muslimane
ak i nakon WW2 kad su Libiju oslobodili Britanci, ona nije postala neovisna drava > saveznici podijelili
libijski prostor
britanske postrojbe 1943. okupirale Tripolitaniju i Cirenaiku, a francuske postrojbe Fezan > Britanci su i
dalje ostavili talijanski zakon i zateenu administrativnu upravu
2. Jugoistona Azija
tko je meu sobom podijelio JI Aziju? VB, Francuska, Nizozemska, SAD i Portugal
postojala je samo jedna nezavisna drava Sijam (Tajland) > VB i Francuska imale jak gospodarski
utjecaj
razvoj mnogih velikih gradova, ali je nositelj sveukupnog gospodarskog ivota bio ivot na selu
velika etnika (Indoazijci, Turko-Iranci, Dravidi, Mongoli), religijska (hinduizma, budizma, animizam,
islam, male katolike i protestantske cjeline) te jezina raznolikost
velike drutvene razlike > s jedne strane su bogati maharade, bankari i vlasnici tvornica, a s druge
'nedodirljivi' te siromani i gladni seljaci
prosjena ivotna dob = 30 godina > brojne epidemije (kuga, panjolska gripa, malarija)
JI Azija nalazila se pod dominacijom malobrojnih Europljana > 135 000 Europljana dralo je u pokornosti
masu od ak 319 milijuna ljudi > Europljani imali snaan politiki utjecaj na ta podruja

Indija

najvea kolonija na svijetu obuhvaala 4 675 000 km kvadratnih te je imala 319 milijuna stanovnika
(1921.) > bila je na elu antikolonijalistikog pokreta
1857. > Britanci su stavili Indiju pod izravnu upravu britanske krune > dotadanji generalni guverener
postao je potkralj
Indija je podijeljena na britansku Indiju koja je imala status kolonije i na nekoliko stotina manjih vazalnih
drava na ijem su se elu nalazile indijske kneevske dinastije
britanska vlada = jedina sila koja je diktirala zakon
Britanci nisu zatitili tek stvorenu indijsku industriju jer su se bojali da bi to moglo natetiti Britancima i
njihovoj industriji
1885. osnovan Indijski nacionalni kongres (Kongresna stranka) > isprva graanska stranka, a
potom je postala masovna stranka obnovila ideje nacionalnog postojanja > pristupile joj male
grupe revolucionara koje su organizirale pokoji atentat
prije rata osnovni zahtjev Kongresne stranke = odrati statut dominiona
WW1 dao snaan poticaj indijskom nacionalnom pokretu, a i rat je poticao industijalizaciju zemlje
1917. dravni tajnik Montagu obeao je reforme > 1919. upisane su u indijski ustav
u provincije je uveden princip dijarhije > Britanci zadrali potpuno odgovornost u nekim pitanjima, a
Indijci u nekim ostalim
prije proglaenja ove reforme Mahatma Gandhi je pokrenuo kampanju 'graanskog neposluha'
koja je trajala do 1922.
Gandhi je irio ideje protiv europske materijalistike civilizacije > za provoenja ideja nije se sluio silom,
ve nepruanjem otpora > velik uspjeh meu masama > njegova kampanja zavrila je njegovim
uhienjem 1922. (puten je 1924.)
Kongresna stranka podijelila se na Gandhijeve pristae i one koji su zagovarali trgovanje s
Britancima (iako su neki prihvatili poneke Ghandijeve metode > npr. Jawaharlal Nehru)
protiv Gandhija su bile dvije jake struje 1. sindikalisti koji su poticali velike trajkove (Gandhi je bio
protiv klasne borbe), 2. muslimanski voe > na elu s Mohammedom Ali Jinnahom napustili Kongresnu
stranku i 1906. osnovali Sveindijsku muslimansku ligu > vjerovali su kako e Indija kad jednom postane
samostalna morati biti podijeljena na dvije drave (od kojih e jedna biti muslimanski Pakistan)
esto dolazilo do sukoba izmeu hindusa i muslimana

1929. > istraivaka komisija (predsjedao sir John Simon) > u Londonu se treba sastati konferencija na
kojoj bi hindusi i muslimani raspravljali, zajedno s Britancima, o svom buduem statutu
na temelju zakljuaka I. i II. konferencije 1935. je proglaen Zakon o indijskoj vlasti ('indijski ustav')
> odobrio britanski parlament stvorena Indijska Federacija koja je obuhvaala sve provincije i
kneevine
tim zakonom je ukinuta i dijarhija u provincijama te su Indijci postajali potpuni vlasnici dobara
odreeno je i da britanskog kralja u Indiji zamjenjuje potkralj kojem pomae Dravno vijee
(predstavnici 156 provincija i 104 kneevine) i federalne skuptine (predstavnici 250 provincija i 125
kneevina)
Burma je izdvojena kao zasebna kolonija iz sastava britanske Indije
reforma je naila na otpor kneeva, Sveindijske muslimanske lige i Kongresne stranke
1937. > raspisani izbori
izbijanje WW2 ponovno je potaknulo pitanje indijske nezavisnosti

Indokina
francuska Indokina sastojala se od kolonije Cochinchina, protektorata Anama, Tonkin,
Kambodbe i Laosa
Vijetnamci su inili glvnu etniku skupinu u prve tri navedene zemlje > Francuzi ih namjerno podijelili u tri
upravno-administrativne jedinice elei tako unititi njihove tenje za jedinstvenom nacionalnom
monarhijom
kolonija Cochinchina > veliki proizvoa rie u Indokini, ali je izgubila svoju tradicionalnu knjievnu
kulturu > od malih i srednjih zempljoposjednika i asnika oblikovala se graanska klasa
Tonkin > bogat ugljenom, kositrom i drugim mineralima > predodreen za sjajnu industrijsku budunost
Anam > tamo je jo uvijek vladao car > velik broj obrazovnih ljudi potpirivao otpor > podravali ih brojne
domoljubne tajne organizacije
u Vijetnamu Duy an Hoy (Drutvo za osuvremenjivanje Vijetnama) pokrenulo je 1908. revolucionarna
gibanja koja su se proirila na Cochinchinu, ali ih je policija brutalno uguila
tijekom WW1 > velika promjene > 100 000 Vijetnamaca otilo u Europu sluiti vojsku > vraaju se kao
obrazovana mlade zapadnjakog tipa te se politiki angairaju ele novi ustav i veu autonomiju
(zamjena kolonijalnog statusa protektoratom)
Francuzi su, ipak, u rukama drali administraciju i gospodarstvo > gospodarska mo temeljena na izvozu
kauuka, na industriji Tonkina te na snanim bankarskim institucijama (Indokineska banka, Francuskokineska banka)
duh rasne superirnosti > Francuzi se trudili iskljuiti domae stanovnitvo iz svih vanijih poslova
uvozni proizvodi nisu bili pristupani irokim masama
jedina stvarna korist koju je seljak imao od francuske kolonizacije bio je mir te poboljanje higijenskih
uvjeta protiv malarije i epidemija; napredak je zabiljeen i na podruju kolstva
u takvim uvjetima obrazovana klasa u Indokini shvatila je da e do eljenih rezultata doi samo silom
1927. > osnovana Vijetnamska nacionalna stranka u Hanoiju (Viet Nam Quoc Dan Dong - VNQDD)
> voa = uitelj Nguy-en Thai Hoka
odmah nakon WW1 Ho-i-Min je u Guanhzhou (Kanton) osnovao Savez revolucionarne mladei
Vijetnama > vidio je rjeenje problema kolonijalne potinjenosti Vijetnama u dizanju nacionalne
revolucije pod vodstvom graanske klase i proletarijata, a potom i revolucije kojom bi vlast prela u ruke
proletarijata (marksist) > 1929. savez je imao milijun lanova
zbog surovih odnosa prema radnoj snazi, VNQDD se odluio na dizanje ustanka > u veljai 1930.
pobunio se oruani garnizon u Yen Bayu > vojska i policija sprijeile su irenje ustanaka, a voa ustanka
Nguyen Thai Hok je uhien i pogubljen
na sjeveru Anama komunisti su organizirali 'mareve seljaka' koji su prerasli u pobune >
francuska uprava je i na ovo reagirala estoko i sprijeila daljnje djelovanje Komunistike partije Vijetnama
ove dvije pobune, iako uguene, bile su zaetak nacionalnog oslobodilakog pokreta
nadu Vijetnamcima vratio je princ Nguyen Vinh Thuy koji je 1926. zasjeo na carsko prijestolje kao Bao Dai
(vladao do 1945.), ali i povratak Narodnog fronta na vlast u Francuskoj
ministar kolonija Marius Moutet odobrio je osnivanje stranaka u Cochinchinu
slom Narodne fronte u Francuskoj vratio je stvari na poetak

nakon izbijanja WW2 > obnova Komunistike partije Vijetnama > sposobni pojedinci na elu > novinar
Pham Van Dong, potom student Giap itd.
Indokina zrela za revoluciju, ali je ona odgoena zbog japanske invazije

Indonezija

Nizozemska Indija, Nizozemska Istona Indija (od 1816.) ili Indonezija

poslije Indije najbogatija kolonija na svijetu
Nizozemska se obogatila na Indoneziji > zbog trgovanja prehrambenim i egzotinim proizvodima
do 1798. za Nizozemce je Indonezijom upravljala Istonoindijska kompanija
razliite gustoe naseljenosti u Indoneziji
razne etnike skupine > dominiraju Indoneani iz unutranjosti koji ive u selima-utvrdama, Aboridini,
Malajci s Jave, Arapi, Kinezi i Europljani
Nizozemci su osvojili Indoneziju u sukobu s Portugalom koji je potrajao itavo 17. st. > novi gospodari
nastojali su imati to manji kontakt s domaim stanovnitvom, komunicirali su samo s lokalnom
aristokracijom (priyayi), sultanima, namjesnicima i visokim inovnicima
priyayi se bogatili tak da su od seljaka (tani) traili puno vee koliine proizvoda nego je Nizozemska
propisivala
seljaci su takoer morali plaati i porez Kinezima (u Maleziji i Indokini) > seljaci trostruko iskoritavani >
od Nizozemaca, Kineza i priyayia
poetkom 20. st. > neke nizozemske kompanije preuzimaju upravu nad plantaama > sreivanje
kolonijalne administracije
svaki je teritorij imao svoj poseban statut koji je podravao lokalne obiaje divide et impera!
unato raznolikosti postojala velika elja za ujedinjenjem > tome je pridonosio islam
muslimani osnivali razliita antikolonijalna drutva > Uzvieni cilj (Budi Utomo) > 1908. ga osnovala
inteligencija na Javi te Savez islamskih trgovaca (Sarejat dagang Islam) > 1908. osnovali trgovci
1912. > to je drutvo promijenilo naziv u Islamski savez (Sarekat Islam) > cilj = obrana islamskog drutva
od Kineza i Nizozemaca > u takvoj situaciji Nizozemci su stali na stranu hindu-javanskih priyaye i adate te
su bili protiv ulama, uvara uenja Kur'ana
1918. < Nizozemci osnovali Narodno vijee (Volksraad)
1914. na poticaj nizozemskog socijalista Sneevlieta osnovan je Indonezijski socijaldemokratski savez, a
1918. Socijaldemokratska stranka koja se 1920. preimenovala u Komunistiku partiju
Indonezije
1925.-1926. > Partija je organizirala mnogo pobuna i atentata te su Nizozemci morali djelovati represivno
zapadnjaki tip studenata bio je u porastu > klasno iz redova priyayija, a politiki iz Islamskog saveza
pod vodstvom Mohammeda Hatta 1923. osnovano Drutvo indonezijskih studenata u Nizozemskoj
iz studentskog nezadovoljstva nastala je 1927. Nacionalna stranka > voa = Ahmed Sukarno > sin
uitelja s Jave > zatraio je neovisnost za Indoneziju te je 1928. uspio objediniti sve politike stranke u
Indoneziji
1932. > Nacionalna stranka je bila zabranjena > Sukarno osniva novu stranku Partindo (Indonezijska
stranka)
1933. > Sukarno je uhien
30-ih godina Nizozemci pojaali represiju > glavni nositelj = Sluba politikog informiranja > razvila
douniku mreu
1936. > Volksraad je odobrio rezoluciju kojom se od nizozemske vlade trailo osnivanje povjerenstva koje
bi trebalo pripremiti zakone na temelju kojih je u narednih 10 godina trebala biti uspostavljena nizozemska
samouprava > taj prijedlog Nizozemci odbili 1938.
1939. dolo do ujedinjenja svih nacionalistikih stranaka na nacionalnom kongresu >
kongres odluio usvojiti nacionalni jezik bahasa indonesia, crveno-bijelu zastavu i nacionalnu himnu
Indonesia Raya (Velika Indonezija) > kongres je zahtijevao pravo na samoodreenje, nacionalnu
cjelovitost, slobodno izabrani parlament i vladu
japanska okupacija donosi nove elemente > 1940. indonezijski narodni pokret dobiva svoj oblik

MAHATMA GANDHI

Mohandas Karamchand Gandhi (1869.-1948.)

pripadao kasti trgovaca
studirao pravo u Londonu > radio kao odvjetnik u Bombayu i junoj Africi
Gandhi je tijekom boravka u Africi oblikovao doktrinu nenasilja
organizirao je politiku stranku i oivio 'indijsko miljenje'
nakon povratka u Indiju, obilazio je sela kako bi se upoznao s uvjetima u kojima ivi narod na selu
1918. > vodio je trajk tekstilnih radnika u Ahmadabadu
iste godine je preuzeo i vodstvo indijskog nacionalnog pokreta
izmeu veljae i travnja 1919. Gandhi je pokrenuo prvu kampanju neposluha < povod = donoenje
zakona o suzbijanju revolucionarne djelatnosti > uskraivao graanima revolucionarna prava
britanska vlada poduzela mjere represije > masakr u Amritsaru (379 mrtvih)
1921. > Gandhi pokrenuo akciju u kojoj je zagovarao obnovu domaih obrta s naglaskom na runo predenje
i tkanje
1922. > Gandhi osuen na 6 godina tamnice, ali je ve 1924. puten
izmeu 1925. i 1929. povlai se iz politike djelatnosti
1930. > organizira novu kampanju neposluha > javno na obali isparavanjem izluio sol iz morske vode
> uhien, ali ubrzo puten
1931. > sudjelovao je na londonskoj konferenciji okruglog stola koja je trebala rijeiti indijsko-britanski
spor > kompromis nije postignut
1932. > ponovno pokree graanski neposluh > uhien
1934. > povlai se na selo i odrie se predsjednitva u Indijskom nacionalnom kongresu zbog neslaganja s
bivim uenikom Davaharialom Nehruom
osuivao je Hitlerovu rasnu politiku te je smatrao kako treba podrati britansku borbu protiv nacizma
1940. > ponovno preuzima vodstvo Indijskog nacionalnog kongresa te je ponudio vicekralju
pomo ukoliko VB dopusti nezavisnost > odbijeno
1941. > donio je rezoluciju o povlaenju Britanaca iz Indije > uhien, a Indijskom nacionalnom
kongresu zabranjen rad
listopad 1940. > nova kampanja graanskog neposluha > uhien > Gandhi provodi svoj poznati 21dnevni trajk glau > osloboen 1944.
pred kraj WW2 > izbili sukobi izmeu muslimana i hindusa > Gandhi ponovno trajka glau
smatrao je kako muslimani imaju moralno pravo na vlastitu dravu prilikom razgranienja Indije i
Pakistana 1947. > mrnja ultraortodoksnih hindusa
ubijen 30. 1. 1938. u Delhiju

3. Crna Afrika

u Africi se izmeu dvaju svjetskih ratova nije javio nijedan znaajniji antikolonijalistiki pokret
podruje Afrike juno od Sahare > mozaik razliitih jezika, etnikih skupina i naina ivota
u pretkolonijalnom dobu nastajala su na tom podruju velika carstva, ali ona nisu trajala dugo
Crna Afrika (osim Etiopije i Liberije) kolonizirana i podijeljena izmeu VB, Portugala i Belgije
> Njemaka izuzeta iz te podjele > njezine kolonije podijelile VB, Francuska, Belgija i Junoafriki savez
francuska kolonijalna podruja u Africi podijeljena na velike teritorijalne cjeline > Francuska Zapadna
Afrika, Frakcuska Ekvatorijalna Afrika, Madagaskar > upravljali generalni guverneri > nie od
njih bili su kolonijalni upravitelji = imali iroke ovlasti u administraciji, policiji, sudstvu, gospodarstvu i
javnim poslovima > na zadnjoj drutvenoj ljestvici bili su domai poglavari
kontradiktorna primjena idela iz domovine > potivale su se lokalne ustanove, ali su one postupno gubile
na autoritetu > nadjaala ih je francuska administrativna praksa = kola na francuskom jeziku, vojna
sluba, urbanizacija
kolonije praktiki preputene same sebi u rukama nekolicine francuskih strunjaka i inovnika
s druge strane, stvaranje britanskog kolonijalnog carstva bilo je vie uvjetovano gospodarskim nego vojnim
i politikim faktorima
Britanci zapoljavali domae ljude u kolonijalnoj upravi kako bi smanjili trokove
provoena decentralizacija kolonijalne uprave > na elu bio guverner, ali veliki dio vlasti bio je u
rukama izvrnih i sudskih vijea > neizravna vlada
belgijska se organizacija oslanjala na kolonijalni zakon iz 1908.

Kongom su vladali pomou kraljevskog kolonijalnog savjeta > izdavalo naloge Ministarstvu kolonija koje
ih je prosljeivalo generalnom guverneru (rezidirao u Leopoldvilleu)
na dnu ljestvice > domae stanovnitvo koje je podijeljeno u drutvene slojeve
paternalizam = smatrali domae stanovnike malom djecom koja ne mogu misliti i odluivati > dovelo
do rasne segregacije
Portugal je upravljao ogromnim podrujem Angole i Mozambikom i nekim manjim podrujima
portugalske kolonije u Africi > vrlo stare > neke utemeljene jo u 16. st.
portugalsko kolonijalno gospodarstvo temeljilo se na trgovini robljem trgovina robljem u kolonijama je
ukinuta 1878.
prisutna doktrina paternalizma
rodila se ideja potpune asimilacije kolonija s Portugalom > centralizacija uprave u Lisabonu > sustav uveo
diktator Salazar > 1935. sve je kolonije proglasio sastavnim dijelom Portugala
prve nacionalistike tenje javljaju se kod onih Afrikanaca koji su se kolovali u Europi > pokret komunista
i sindikalista osjea se samo u britanskim kolonijama Rodeziji i Junoafrikom Savezu
u britanskoj koloniji Zlatnoj obali (Gana) Keizli Heiford je osnovao Nacionalni kongres Zapadne
Afrike > traio vee sudjelovanje domaeg stanovnitva u izvrnim i sudskim vijeima
Britanci popustili > 1925. Zlatna Obala je dobila ustav < trojica domorodakih poslanika smije ui u
Zakonodavno vijee
1925. > u Londonu osnovana Zapadnoafrika studentska udruga (West Africa Student Union - WASU) >
1930. pokrenula tisak s jakim nacionalistikim idejama
Danguah > postaje voa nacionalnog pokreta Zlatne Obale
1937. > organiziran bojkot nekih britanskih tvrtki
u Nigeriji politiko djelovanjem zapoeo Solanke > 1936. osniva se Nigerian Youth Movement
godinu dana nakon doktor Azikiwe pokree asopis West Africa Pilot > nacionalistike ideje
slina zbivanja i u britansko-egipatskom Sudanu > 1938. mladi pripadnici kolovane graanske klase
osnivaju Opi kongres diplomanata
u Madagaskaru je osnovan VVS, pokret mladih intelektualaca iz kaste Merina > otkriveni i uhieni, ali
pomilovani
nakon WW1 Jean Ralaimongo stupa u vezu s lijevim strujama u Parizu > 1922. je na Madagaskaru
pokrenuo list L'Opinion > osuivao zloupotrebu kolonijalne vlasti > Ralaimongo nije toliko nacionalist
koliko je pobornik asimilacije > eli da Madgaskar postane francuski departman
u Senegalu je veina stanovnitva bila sklona asimilaciji > samo je Senghor namjeravao zadrati 'crnu
civilizaciju'
mali broj mladih Senegalaca bili su nacionalisti
najvei problem stanovnitva u Junoafrikom Savezu > apsolutna segregacija (apartheid)
od 1911. Zakon o rudarima i radnicima iskljuivao je crnce iz razliitih poslova
1912. > kongres laburista i sindikalista zatraio je segregaciju kako bi zatitio bijelce od crne radne snage
1912. > osnovan Afriki nacionalni kongres (ANC) sastavljen od crnaca
otpor crnakog stanovnitva bio je sve ei
u Keniji su se borbe vodile izmeu Indijaca i bijelaca jer su Indijci bili iskljueni iz zakonskog odluivanja >
u borbu se uskoro ukljuuju i Kenijci > 1921. osnivaju Istonoafriku udrugu > ona je zabranjena pa uitelj
Henry Thuku osniva 1922. Sredinju udrugu Kikujua koja preuzima vodeu ulogu u nacionalnom pokretu
jedna struja te udruge 1930. poslala je u London svojeg delegata Johnstona (zvanog Jomo Kenyatta) da
protestira protiv zabrane plemenskih plesova i da zatrai niz reformi
1938. > Kenyatta je objavio knjigu Slavna planina (Facing Mount Kenya) > opisao etnologiju i povijest
Kikuju naroda i zatraio povratak zemlje plemenima
Kenija iznimka to se tie nacionalnog pokreta > temelji se na duhu plemena

COMMONWEALTH IZMEU DVAJU SVJETSKIH RATOVA

danas se ovaj pojam upotrebljava za zajednicu drava koje su neko tvorile Britansko Carstvo, a
koje su nakon njegova raspada zadrale neke veze i suradnju te priznaju britanskog
monarha kao vrhovnog poglavara
Britanija je svojim kolonijama koje su bile rasute po cijelom svijetu odluila u 19. st. dati samoupravu
(home rule) koja je dovela do stvaranja dominiona

tijekom 20. st. ti dominioni stjeu dravnu neovisnost

nakon WW1 odnosi izmeu zemlje matice i autonomnih drava razvio se na temelju naela jednakosti
na konferenciji iz 1926. > usvojen dokument koji je sadravao tzv. Balfourovu formulu > svi lanovi
Commonwealtha smatrani su 'autonomnim drutvima' u obliku Britanskog carstva
1931. britanski parlament izglasao je Westminsterski statut > ukinut je naziv Britansko Carstvo i ono
je zamijenjeno nazivom Britanske zajednice naroda (British Commonwealth of Nations) > kao
nezavisne drave i lanice Commonwealtha priznate su Kanada, Novi Zeland, Australija,
Junoafrika Unija, Sjeverna Irska i Nova Zemlja (kasnije dio Kanade)
stvarni upravitelji Commonwealtha bile su Britanske imperijalne konferencije > na njima sve zemlje
jednako predstavljene
izmeu dvaju svjetskih ratova Commonwealth je primio oblik kluba drava uglavnom anglosaksonske
kulture

4. Imperijalistike iluzije i afro-azijski nacionalizam

za europske narode kolonije su bile simbol egzotike, arolikosti i avanture

1931. > u Parizu organizirana kolonijalna izloba s ciljem pokazivanja imperijalistike moi
smatralo se kako su stanovnici kolonija zadovoljni i kako nisu dovoljno nacionalno osvijeteni
izmeu dvaju svjetskih ratova kolonije na Bliskom istoku bile su blie ostvarenju neovisnosti nego su to bile
kolonije u JI Aziji ili Africi
neki povjesniari razlikuju 4 vala nacionalizma koji su se pojavili na azijskom podruju tijekom prve
polovice 20.st. (dogaaji uvijek povezani sa zbivanjima u Europi) 1.) poklapa se s 1905. i bio je potaknut
japanskom pobjedom nad Rusijom, 2.) javlja se tijekom zbivanja 1917. 1919., a potaknut je Lenjinovim i
Wilsonovim antikolonijalnim stavovima, 3.) zbio se 1930. i 1931., a potaknut je velikom gospodarskom
krizom, 4.) dogodio se za vrijeme WW2
na podruju Afrike i Azije postupno se oblikovala antikolonijalistika svijest tijekom prve polovice 20.st.

Meunarodni odnosi u razdoblju izmeu dvaju svjetskih ratova

1. Drutvo naroda

iako se nije tako inilo (nacizam, faizam, izolacija SSSR-a, nacionalne i kolonijalne razlike, unutarnji
nemiri), smatralo se kako nakon 1919. nita nee naruiti mir
Nova diplomacija predsjednika Wilsona dovela je do stvaranja Drutva naroda > jedna meunarodna
organizacija preuzela je u svoje ruke rjeavanje svih sukoba te je postala odgovorna za sve ugovorene
meunarodne sporazume
u teoriji je Drutvo naroda trebalo pruiti veliku podrku u ouvanju svjetskog mira
DN se sastojalo od potpisnika mirovnih ugovora i 13 neutralnih drava > u poetku je
ujedinila 44 zemlje lanice > mona organizacija
skuptina DN-a izglasavala je rezolucije i birala odbor > on je osim stalnih lanova (4) imao i 4
nestalna lana, a taj se broj kasnije poveao i na 9 > Odbor se trebao okupljati barem 4 puta
godinje i raspravljati o svjetskom miru te odreivati sankcije u sluaju agresije
u praksi stanje nije bilo tako dobro
konferencija u Versaillesu je odbila prijedlog Leona Bourgeoisa da se stvori meunarodna vojska koja e
biti podreena DN-u > umjesto toga trebali su postojati nacionalni kontigenti, a svaka drava je trebala
birati njihove veliine
u sluaju agresije na kopnu, koristila se francuska vojska, a za agresiju na moru koritena je
britanska flota > Britanci se ba nisu s time slagali
listopad 1921. > Poljska prisvojila Vilnius na tetu Litve
sijeanj 1923. > Litva vojnim udarom prisvojila slobodni grad Klaipedu (Memel)
ni u jednom sluaju DN nije reagiralo
sjedite DN = eneva
u DN su bile Francuska, VB, Italija i Japan > nisu pretjerano marile za ovu organizaciju

Francuska se sluila tradicionalnom politikom saveznitva (s Belgijom, Poljskom i ehoslovakom) i nije se

ustruavala upotrijebiti silu kad je bila Njemaka u pitanju
VB je smatrala kako je DN organizacija bez znaaja
jedini su uinkovit in uinili glavni tajnik sir Eric Drummond i njegov pomonik Jean Monnet > zbog
jaanja austrijske neovisnosti organizirali su kolektivnu ekonomsku pomo ('enevski protokol' za
Austriju)
od 1924. do 1929. DN je pobudilo veliki optimizam > smatralo se kako je dolo doba lolektivne sigurnosti
veliko razoarenje nakon 1929. jer DN nije uspio zadrati mir

2. Razdoblje optimizma (1923.-1929.)

u svim dravama lanicama bilo je pristaa kolektivne sigurnosti u SAD-u su to bili Wilsonovi sljedbenici
(npr. Fond Carnegie za meunarodni mir, osnovan 1910.; potom Fond World Peace, Woodrow Wilson i
League od Nations Associaton)
u Francuskoj su pristae DN bili ljeviari (iznimka komunisti); nacionalistika veina Chamre bleu horizon
smatrala je DN nevanim skupom; radikal Herriot i socijalist Leon Blum drali su se podalje od ove
organizacije; socijalist Albert Thomas, direktor Internacionalnog ureda za rad i glavni tajnik CGT-a Leon
Jounhaux nakon kritiziranja DN, postaju velike pristae kolektivne sigurnosti
u zemlji je za DN radila i jedna francuska organizacija > sekcija meunarodne federacije koja je imala
sredinjicu u Bruxellesu
u Francuskoj 1924. pobjeuje Cartel des gauches (Znak ljevice) > Herriot postaje predsjednik vlade
u VB > pristae DN bili laburisti i liberali (nadahnuti Wilsonovom 'New Diplomacy')
laburisti na elu s Ramsay MacDonaldom dolaze na vlast 1924.
1924. > DN doivljava najvei sjaj > MacDonald osobno odlazi u enevu, slijedi ga i Herriot, a Briand
(koji je u meuvremenu postao franc. MVP) odlazi u listopadu 1924. na sjednicu u enevu
tijekom 1924. MacDonald i Herriot se bave projektom nazvanim 'enevski protokol' > naime,
1922. Britanci i Francuzi su zapoeli s raspravom o sigurnosti i razoruanju > razoruanje vaan cilj
za Francuze
u rujnu 1924. u enevi MacDonald predlae da se dopusti Njemakoj ulazak u DN
Herriot smatra kako je potrebno i vie od toga 3 kljune rijei: arbitraa, sigurnost, razoruanje > o tome
se raspravljalo na inicijativu eha Edvarda Benea i Grka Politisa > tijekom ta 4 tjedna definiran je tekst
protokola
skuptina DN je prihvatila Protokol 1. 10. 1924. > Francuska je uz jo 9 zemalja potpisala Protokol
ipak, prevagnulo je ponaanje VB i Protokol propada > u studenom 1924. dolazi do ponovnog vraanja
konzervativaca na vlast u VB (predsjednik vlade = Baldwin, ministar vanjskih poslova = Chamberlain) >
povratak politici 'izolacije' > VB odbija Protokol (oujak 1925.)
i dalje prisutno njemako pitanje (od prosinca 1923. do 3.10. 1929. ministar vanjskih poslova bio je
Gustav Stressemann, lider Njemake narodne stranke - desnica)
Chamberlain se protivi francusko-njemakom zbliavanju > mogunost takvog zbliavanja bila je kad je u
travnju 1925. Briand postao francuski ministar vanjskih poslova
u ljeto 1924. Herriot je prihvatio sastanak sa Stressemannom i dogovor o evakuaciji iz Ruhra
potkraj 1924. odgoen je termin evakuacije okupirane zone Klna koja je predviena za sijeanj 1925.
ideju je Stresemannu dao lor Abernon (ambasador u Berlinu), a unesena je u memorandum njemake
vlade od 5. 2. 1925. > rije je o meusobnom jamstvu granica Rajnske oblasti i ulasku Njemake u DN
konferencija u Locarnu 5.-16. 10. 1925. > Francuska se zalagala za sastavljanje 'Rajnskog
pakta' prije ulaska Njemake u DN te je od Njemake traila jamstvo za zapadne granice s
Belgijom i Francuskom te za istone s ehoslovakom i Poljskom > Stressemann se sloio oko
zapadnih granica iako su njemaki nacionalisti bili protiv > odustao od teritorija Alzasa i Lorraine; odbio je
jamiti za istonu granicu jer ju je smatrao neprihvatljivom zbog poljskog koridora i podjele leske > pravi
cilj mu je bilo dobivanje teritorija istone Europe mirnim putem (anlusom)
dolazi do kompromisa > pod jamstvom VB i Italije, Francuska, Njemaka i Belgija obeavaju da ne e
prijei vlastite granice
Njemaka se zalae i za stavke Versailleskog ugovora koji se tiu demilitarizirane Rajnske oblasti te
prihvaa arbitrane ugovore s Francuskom, Belgijom, ali i ehoslovakom i Poljskom

Francuska u Locarnu obnavlja saveznike paktove s ehoslovakom i Poljskom >

Stressemann odbija prihvatiti te paktove iako su u skladu s Locarnskim sporazumom
Stressemann je odbio potpisati ugovor bez obeanja da e se evakuirati regija Klna
tek krajem studenog Reichstag odobrava Stressemannu potpisivanje 'Rajnskog pakta'
poinje se osjeati 'duh Locarna' > pogodna atmosfera za ponovno udruivanje; povoljna gospodarska
situacija
sazreli uvjeti za ulazak Njemake u DN, ali su jo bili potrebni pregovori > Stressemann je postavljao
uvjete, izmeu ostalog da saveznici priznaju kao Njemaka nije kriva za poetak rata
njemakom mjestu u vijeu DN-a posebno se protivili Belgija, panjolska i Brazil > na kraju se trebalo
birati izmeu Njemake i Brazila > izabrana Njemaka te Brazil daje ostavku
10. 9. 1926. Njemaka ulazi u DN
uspjeh enevske politike ovisio je o francusko-njemakom zbliavanju > morao se oslabiti Versailleski mir
te je Francuska pristala na neke ustupke
no nisu svi smatrali kako je 'politika ustupaka' dobra > Poincare je bio zagovornik 'politike izvravanja
ugovora' > vratio se u vladu sredinom 1926. 'kako bi spasio Francusku' > ostavlja Brianda kao
ministra vanjskih poslova, ali koi njegove akcije
tako u jesen 1926. propada prvi plan preventivne evakuacije podruja oko Rajnske oblasti i povratka Saara
Njemakoj
sastanak u Haagu > kolovoz 1929. > odluka o provedbi potpune evakuacije Rajnske oblasti
1930. te prihvaanje plana Young koji bi ublaio reparacije, no produio vrijeme otplate
nakon Stressemannove smrti, Briand je pokrenuo projekt 'Europske unije'
Briand je bio svjestan nepopularnosti Francuske u SAD-u te je odluio iskoristiti 10.
godinjicu ulaska SAD-a u rat > predloio im je dogovor o tome da SAD i Francuska nikad
nee pribjegavati oruanim rjeenjima sukoba
prijedlog je bio dovoljan da umiri amerike pacifiste
u Americi su postojali i radikalni pacifisti koji su se protivili DN-u i kolektivnoj sigurnosti > znaajni
teoretiari = Salmon Levinson i senator Borah (predsjednik komisije vanjskih poslova senata)
Levinson je smatrao kolektivnu sigurnosti nepovoljnom te je drao kako je nemogue ratnom prijetnjom
eliminirati rat
Levinson je uspio nagovoriti Kellogga da prihvati francuski prijedlog > smatrao kako se sve zemlje svijeta
moraju obvezati kako ne e pribjegavati oruanom rjeavanju sukoba
'pakt u Parizu' 27. 8. 1928. drave se obvezale, a meu njima i Njemaka i SAD da e
odustati od oruanih sukoba > pakt je potpisao i SSSR 9. 2. 1929.
sveukupno je bilo 57 zemalja potpisnica > dvije velike sile SAD i SSSR > odbile potpisati Arabija, Jemen,
Argentina, Brazil i Bolivija
Briand-Kelloggov pakt nije predviao nikakve sankcije protiv agresora
Pakt je u svijetu prije krize imao veliku popularnost

3. Godine razoaranja (1930.-1933.)

u sljedee etiri godine nije vie bilo onih koji su vjerovali da je mir zajamen i da ga DN moe ouvati >
razlog: velika gospodarska kriza, ali je tome pridonijelo i uspon nacizma na vlast u Njemakoj,
raspad vlasti u Francuskoj, ameriki izolacionizam i slijepi pacifizam VB
gospodarska kriza je uzdrmala i meunarodne odnose
tri primjera koja su ilustrirala slom svih nada:
- propast Briandova projekta o Europskoj uniji > on nije prieljkivao Sjedinjenje europske
drave, on je elio stvoriti 'europski koncept' koji je postojao prije 1914.; projekt doivio fijasko >
samo su Jugoslavija, Bugarska, Norveka, Grka i ehoslovaka prihvatile Briandov projekt; VB,
Nizozemska i vedska su smatrale kako bi takva europske organizacija nepovoljno djelovala na DN te
su kritizirale i strukturu koju je Briand predloio (zajednika europka skuptina, politiki komitet i
sekretarijat); druge su drave (Italija i Njemaka) govorile kako su protiv organizacije koje bi
iskljuila europske drave izvan DN-a (SSSR i Turska); panjolska, Nizozemska, Portugal i VB dale
naslutiti kako je njihova solidarnost vea prema prekomorskim kolonijama nego prema ostalim
europskim zemljama
- primjer Japana koji je je najjae pogoen krizom > doktrina ministra vanjskih poslova
Kijura Shidehare sve je vie osporavana od vojnih krugova koja su poticala oruano osvajanje

izvoznih trita; 1931. su nacionalisti i vojnici pod vodstvom nekolicine porunika iz

vojarne u Port-Arthuru pripremali invaziju Mandurije povod = kineski napad na
eljezniku liniju u junoj Manduriji; japanske vojne snage su izile iz eljeznike zone i 19. 9.
1931. zauzele Shenyang (Mudken) i druge mandurske gradove; nakon eliminacije
Shidehare, 1932. su napravili satelitsku dravu Madukuo; u DN-u su predstavnici
ehoslovake i Belgije traili reakciju > vijee DN-a ograniilo se 22. 9. 1931. na zahtjev da obje
drave povuku snage iz zone sukoba; na kraju godine ustrojena je komisija na elu s Britancem
Lyttonom koja je trebala istraiti sluaj Mandurije > Lytton je 4. 9. 1932. podnio izvjee Japan
nije oznaen agresorom, ve nije postupio u skladu s legitimnog obranom, a
Mandukuo je definiran kao japanska umjetna tvorevina > na kraju se pozivalo na
uspostavu Mandurije kao autonomne pokrajine u sklopu Kineske Republike; Vijee DN-a prihvatilo
je izvjee 28. 2. 1938. > Japan je smjesta napustio DN
- problem razoruanja; DN je u oujku 1926. ustrojilo 'pripremnu komisiju' prije ope
konferencije o razoruavanju > u veljai 1932. sazvana je opa konferencija o razoruavanju >
sudjelovale 62 zemlje > rasprave se oduile do listopada 1933. > mnoge zemlje bile zainteresiranije za
svoje interese nego za razoruanje i kolektivnu sigurnost; na poetku konferencije je predstavnik
Francuske Tardieu predloio da se najmonija oruja (bombarderi, teko topnitvo, tenkovi) u svakoj
zemlji skupe i stave pod nadlenost DN-a; Britanci i Amerikanci predlagali su smanjenje oruanih
snaga; njemaki kancelar Heinrich Bruning se zalagao za jednakost prava i smanjenje naoruanja
svih zemalja; Rusija je bila za potpuno razoruavanje, a Japan protiv bilo kakvog naoruavanja; drugi
dio konferencije poeo je 15. 4. 1932. > Bruning je predloio da njemaka vojska bude
poveana sa 100 000 na 200 000 ljudi; Amerikanci reagirali pozitivno > no, predsjednik
H. Hoover je 29. 6. donio novi plan: unitenje ofenzivnog oruja (bombarderi, topnitvo i
tenkovi) i smanjenje drugog oruja za treinu ili etvrtinu > Njemaka je prihvatila Hooverov
plan; Francuska je odbila Hooverov plan i zatraila da se prvo zajami sigurnost, a tek onda da
uslijedi razoruavanje; konferencija je zakljuena 23. 7.; kad je konferencija ponovno poela s radom
u jesen 1932. predstavljen je 'konstruktivan francuski plan' (slian Tardieuovom planu iz veljae) s
jednom bitnom kaluzulom: trebalo je uspostaviti regionalni sporazum zemalja kontinentalne Europe
koje bi se obvezale na meusobnu pomo u sluaju agresije; ponovna konferencija sazvana je 31. 1.
1933. kada je Adolf Hitler ve bio na vlasti u Njemakoj; MacDonald je predloio da se njemaka
vojska povea sa 100 000 na 200 000, a da se francuska vojska smanji za isti broj > Hitler prihvatio;
u rujnu to prihvatili i Francuzi, pod uvjetom da se ukinu paravojne jedinice SS i SA te da se plan
realizira postupno, bez promjena u naredne 4 godine; nekoliko mjeseci nakon zavretka konferencije
u listopadu, Francuska i Njemaka vodile su bilateralne pregovore, ali ih je Francuska prekinula 17. 4.
1937. > nestao san o razoruavanju
ulazak SSSR-a u DN > rujan 1934.
umnaanje beznaajnih paktova > paktomanija
uskoro se prelo na novu diplomaciju koja je bila zasnovana na vjetini Adolfa Hitlera

4. Hitlerova vanjska politika

Hitlerov cilj = proirivanje germanske sile na cijeli kontinent uz irenje rasizma i

antisemitizma > doktrina zasnovana na mrnji

Ciljevi
predstavio ciljeve u knjizi Mein Kampf
Hitler je odbacio restrikcije na konferenciji u listopadu 1933. > njemaka industrija poela je
ubrzano raditi te je dolo do novog naoruavanja i poveavanja broja vojnika
16. 3. 1935. Hitler je objavio kako e Njemaka vratiti obvezni vojni rok i da e osnovati
njemake zrane snage Luftwaffe
konferencija u Stresi > u travnju 1935. > izgledalo je kao da se formira britansko francuski pakt;
najprije je Francuska i ehoslovaka potpisale sa SSSR-om 'pakt o meusobnoj pomoi' ; u
lipnju VB je potpisala s Njemakom mornariki ugovor > dopustila joj je za izgradi mornaricu 35% jaine
kao britanska
listopad 1935. > talijanska agresija na Etiopiju

Pierre Laval (dominantna francuska linost u 1935.) potpisao je ugovor o uzajamnoj pomoi sa SSSR-om
(svibanj 1935.)
Hitler je promicao 'Zakon o obrani Reicha' (21. 5. 1935.) > Wehrmacht e biti nova njemaka
vojska koja e imati 35 divizija i odmah e poeti novu naoruavanje i pripreme
preostali problem: demilitarizacija Rajnske oblasti i dijela od 50 km na desnoj oblai Rajne > Hitler je to
htio eliminirati jer je Rajnska oblast bila najlaki nain za napad na Francusku
Versailleski ugovor je imao klauzulu po kojoj je bilo zabranjeno Njemakoj graditi utvrenja u
demilitariziranom podruju > to je potvreno i Locarnskim sporazumima iz listopada 1925.
Hitler je smatrao kako je Francuska prekrila sporazum iz Locarna (kada je potpisala sporazum sa SSSRom) i kako onda i Njemaka ima odrijeene ruke
Hitler je 7. 3. najavio kako Wehrmacht ulazi u demilitarizirano podruje oko Rajne te je
istodobno predloio Belgiji i Francuskoj paktove o nenapadanju na 25 godina, a VB zrani pakt
dan nakon se francuski tisak jednoglasno izjasnio protiv rata > francuska vlada nee intervenirati bez
britanske potpore
Hitler je smatrao kako su svi koji su govorili njemaki ili neki germanski dijalekt morali biti dio 'Velike
Njemake'
granice 'Velike Njemake' bile su zacrtane na sljedei nain: na zapadu je ona ukljuivala Alzas i
Lorenu, Luxembourg, Eupen i Malmedy te dio vicarske gdje se govorio njemaki; na jugu je
planirana aneksija Austrije; podruje Alto Adige (juni Tirol); Hitler je htio i izlaz na Mediteran pa je
ciljao na transku luku; na jugoistoku su trebali biti pripojeni Sudeti; na istoku je Poljska trebala
nestati s karte; anektirao bi sjeverne zemlje i vratio Schleswig
tako koncipirana 'Velika Njemaka' imala bi 100 milijuna stanovnika
problem je bila odluka kojim redoslijedom krenuti > Hitler je prilokom sastanka s generalima ostao pri
miljenju kako treba krenuti sa Sudetima, ali uskoro je shvatio da je Anschluss bolja opcija
11.-12. 3. 1938. > proglasio Anschluss, a 1. 10. je pripojio i Sudete
u oujku 1939. je eke teritorije proglasio eko-moravskim protektoratom
Memel je anektirao 19. 3. 1939.
Hitler je pod utjecajem generala Haushofera bio 'kontinentalist' > prevlast na morima za Hitlera je bila
sporedna
Njemaka je htjela pridobiti VB na svoju stranu makar to znailo i odustajanje od gradnje velike flote
ideja 'lebensrauma' (osvajanje ivotnog prostora) > nije bila ekonomskog karaktera

Metode
Hitlerova nevjerovatna sposobnost manipulacije ljudima > vrlo dobro izmjenjivao nasilnike postupke i
obeanja
najznaajnija karakteristika Hitlerove taktike = smionost > protivnici su uvijek smatrali kako blefira
i kako nee provesti neki radikalan potez
Hitler je uvijek pravno i moralno 'zaogrtao' svoja nasilna djela > on je zatitnik Nijemaca koje tlae stranci
izmeu 1933. i 1939. Hitler je razbio francuska saveznitva
Poljska se prva udaljila od Francuske, potaknuta Hitlerovom slatkorjeivou
SSSR nije produio sporazum s Francuzima, Francuze je pretekla Njemaka koja ja 1939. potpisala
Molotov-Ribbentrop sporazum
Jugoslavija i Rumunjska su popustile njemakim obeanjima to se tie ekonomskih povlastica
Hitler je ideje o potrebi nasilja izvukao iz pseudodarvinizma > jaki narodi e nadvladati slabe

GALEAZZO CIANO

1903. 1944.
od 1925. se posvetio diplomatskoj karijeri
oenio je Mussolinijevu ki Eddu
Mussolini ga je 1934. imenovao podtajnikom, a potom ministrom tiska i propagande te lanom
Velikog vijea faizma; od lipnja 1936. bio je ministar vanjskih poslova
sudjelovao u etiopskom ratu
u velikoj veini se slagao s politikom Osovine

pobornik neratovanja 1939.

ideoloko razilaenje s Mussolinijem > dao ostavku i postao veleposlanik u Vatikanu
25. 7. 1943. > smatrao kako treba potpisati kapitulaciju
nakon kapitulacije Italije, sklanja se u Njemakoj
kasnije je bio izruen faistima, osuen na smrt i smaknut u Veroni 11. 1. 1944.

PITANJE SUDETA I MNCHENSKIH SPORAZUMA

eki teritoriji nastanjeni stanovnitvom njemakog podrijetla > Sudetendeutsch > sukob oko kontrole toga
podruja izbio je ve 1919.
sporazumom u Versaillesu bilo je zabranjeno sjedinjavanje Sudeta s Njemakom
1929. > nacisti iz Sudeta u prakom parlamentu su osvojili 8 mjesta
dolaskom Hitlera na vlast poela se pojaavati aktivnost Karla Henleina
on je s Hitlerom izradio program u Karlsbadu 24. 4. 1938. > predviena ira autonomija
njemakoj manjini
Berlin je irio lane glasine o navodnoj diskriminaciji sudetskih Nijemaca
VB pokuala posredovanjem rijeiti situaciju > bez rezultata
sastanak u Mnchenu trajao je 29.-30.9.1938. > sudjelovali Chamberlain, Daladier i
Mussolini > kapitulacija VB i Francuske pred Hitlerovim zahtjevom za pripojenje Sudeta
nakon WW2 veina sudetskih Nijemaca protjerana je s ehoslovakog teritorija > ostalo ih je samo 800
000
1997. > okonano sudetsko pitanje, iskljuen povratak dobara njemakim izbjeglicama

5. Agresija, izolacionizam i politika poputanja (appeasement)

dvije doktrine koje su ile u korist zbivanjima > izolacionizam i politika poputanja (SAD i VB)

Faistika Italija

Mussolini nije imao neku poetnu i krutu doktrinu

nakon WW1 Italija je bila nezadovoljna ishodom rata jer nije dobila teritorijalne nagrade koje su joj bile
obeane
u dvadesetim godinama (pa ak i 1935.) politika koju je vodio bila je usmjerena na srednju Europu
1933. je predloio pakt izmeu Italije, Francuske, Njemake i VB kako bi se vratilo dogovaranje izmeu
velikih sila i promijenile granice > Francuska (koja je bila zadovoljna ishodom rata) pokuala je razvodniti
taj projekt
Mussolini je u talijanskoj enciklopediji (Enciclopedia Italiana) iznio faistiku doktrinu (tekst
djelomino napisao filozof Giovanni Gentile)
jo prije 1933. talijnsko-etiopski odnosi bili prilino srdani > ipak poetkom 1933. Mussolini je odluio
radikalno rijeiti etiopski problem
smatra se kako je gospodarska kriza, koja je pojaala talijansku emigraciju prema Latinskoj Americi, dala
Duceu povod da ostvari san: dati Italiji imperij
etiopsko gorje s blagom klimom inilo se idealnim za naseljavanje Europljana
postojala je i povijesna elja za osvetom jer je Etiopija 1896. u Adui zadala Talijanima teak poraz
dva mjeseca prije poetka rata Laval i Samuel Hoare (tajnik Foreign Officea) predloili su Mussoliniju
podjelu Etiopiju > Mussolini bi dobio 2/3 zemlje
ovaj je dogovor dospio u javnost pa je, zbog burne reakcije javnosti, Hoare morao dati ostavku
Mussolini je nastavio svoje osvajanje koje je zgotovljeno u svibnju 1936. > taj uspjeh je
potpomogao zbliavanju Mussolinija i Hitlera
listopad 1936. > 'osovina Berlin-Rim'
Italija je 6. 11. 1937. pristupila Antikomiterna paktu
Italija je osvojila Albaniju 9.4. 1939. i napala Grku 29. 10. 1940.

Ameriki izolacionizam

proljee 1938. > sovjetski ministar vanjskih poslova Litvinov uzalud je predlagao da se stvori zajednitvo
pacifistikih nacija
Roosevelt je 14. 4. 1939. dao poruku Mussoliniju i Hitleru da su 4 nezavisne drave nestale s karte >
Etiopija, Albanija, Austrija i ehoslovaka > traio da ne napadnu nijednu od 30 drava koje su bili na
popisu
u dvadesetim godinama u SAD-u je wilsonovski internacionalizam zamijenjen izolacionizmom > provodile
se izolacionistike mjere > zakoni o imigraciji iz 1921. i 1924. > zabrana imigracije Azijata te smanjena
kvota za Slavene, idove i Mediterance (Talijane)
carinski zakon iz 1922. zvan Fordney McCumber > prosjeno je za 26% podignuo vrijednost
protekcionistikih carina
velika gospodarska kriza potaknula je razvoj izolacionizma
carina Harvley-Smoot iz 1930. podignula je prosjek carinskih prava na vie od 50%
odluuju trenutak se zbio 1932.-1933. kada su Europljani odbili nastaviti plaati ratne dugove (osim
Finske) > to je Amerikance jo vie tjeralo prema zatvaranju
Amerika se prije WW2 morala drati postrance i ne uplitati se u rune stvari koje su se dogaale na
europskom kontinentu > to je bio zakljuak senatske potkomisije (predsjedavao senator Sj. Dakote
Gerald P. Nye) > zaduena za istraivanje velike dobiti koje je u vrijeme rata ostvarila industrija streljiva
komisija Nye je zakljuila kako je SAD uao u rat ne kako bi obranio slobodu mora, ve kako bi se domogao
obeanog kapitala
31. 8. 1935. > Kongres je izglasao, a predsjednik potvrdio embargo od 6 mjeseci za oruje i streljivo
zaraenim stranama (za Etiopiju i Italiju)
1. 5. 1937. > donesen zakon prema kojem je bilo zabranjeno amerikim graanima putovati
na ratnim brodovima (da se izbjegne kriza kao nakon potapanja broda Luzitanije) te ako je neka zemlja
kupila togod od SAD-a morala je platiti gotovinom i sama se pobrinuti za prijevoz (klauzula cash & carry)
takvo zakonodavstvo paraliziralo je vanjsku politiku
Rooseveltov plan bio je odrati veliku svjetsku konferenciju zbog dogovora o meunarodnim ratnim
naelima i raspravi o 'pravu na pristup primarnim sirovinama svakog naroda' > Roosevelt se prije htio
posavjetovati s VB i 11. 1. 1938. poslao je tajnu poruku britanskom premijeru Nevilleu Chamberlainu >
Chamberlain odbio projekt jer je zacrtao doktrinu poputanja

Chamberlain i britanska politika poputanja (appeasement)

Chamberlain smatrao ugovor iz Versaillesa nezadovoljavajuim > smatrao je kako Njemaka zasluuje
pravo naroda da odlui o svojoj sudbini
takoer, VB nije imala interese u istonoj Europi pa nije postojao razlog zato ne bi dozvolila
Njemakoj da tamo ima vodeu ulogu
VB je imala interese samo na podruju Rajne, ali su francuska vojska i britanska flota bile dovoljne
za obranu tih interesa
Chamberlain je smatrao kako e Hitler i Mussolini uzeti samo ono to ima po 'pravu' pripada > to se
pokazalo neutemeljenim kada je Hitler 15. 3. 1939. izbrisao ehoslovaku sa zemljopisne karte
pogrjeka politike poputanja lei u krivoj procjeni Hitlera
najpoznatije linosti kruga politike poputanja (konzervativci) > sir John Simon (tajnik Foreign
Officea 1931.-1935.), Baldwin (premijer 1935.-1937.), lord Lothian (ili Philip Kerr, bivi tajnik
Lloyda Georgea) i lord Halifax
pobornici otpora stavljeni su na marginu (Winston Churchill) ili maknuti sa strane (Vansittartt,
Anthony Eden)
remek djelo politike poputanja konferencija u Mnchenu 1938. > Chamberlain uinio sve kako bi
ehoslovaka odustala od pripajanja Sudeta
30. 9. 1938. > Chamberlain je s Hitlerom potpisao pakt o nenapadanju
smatralo se kako je to pobjednika politika poputanja, a francuska politika poputanja bila je
sramotna

TALIJANSKI RAT U ETIOPIJI

etiopijski rat je pripremila i do kraja vodila faistika vlada, bez suprotstavljanja zapadnih sila

 razlozi: ekonomija i otvaranje novih trita; ideoloke naravi (davali oduka imperijalnim
sklonostima faizma); osveta za poraz u Adui iz 1896.
Italija traila povod za rat > incident iz Ual Uala izmeu vojnika dvije strane u prosincu 1934. > preuvelian
ofenziva je poela 3. 10. 1935. > vrhovno zapovjednitvo povjereno je generalu De Bonu
nakon smjene De Bona, operacije su povjerene maralu Badogliu > uz pomo njegovih operacija
stiu u Addis Abebu
na JI granici djelovala vojska pod zapovjednitvom generala Grazianija
spajanje dvaju bojinica 9.5. 1936.
istog dana proglaeno je i Carstvo Talijanske Istone Afrike (krunu preuzeo Viktor Emanuel III.)
DN prosvjedovalo protiv agresije i traila je ekonomske sankcije od Italije

panjolski graanski rat

panjolski graanski rat i uspostavaljanje frankistikog reima mogue promatrati na dva naina: jedan
vodi rauna o posebitostima te zemlje, a drugi naglaava meunarodnu dimenziju tih dogaaja
rat u panjolskoj bio je sukob faizma i demokracije
prevladava miljenje kako uzroke Graanskog rata valja traiti u doba Druge panjolske republike >
ukazuje se na lo rad prvih republikanskih vlada, posebice na vladu Manuela Azana

1. Teke godine reformi

glavni cilj republikanskih snaga = transformirati panjolsku po modelu najrazvijenijih

drava, osigurati uinkovite liberalno-demokratske institucije i potaknuti kapitalistiku modernizaciju
drave
ali prije toga trebalo je donijeti ustav koji bi zajamio laicizam drave, irenje prosvjete, vraanje vojske
u njezine zakonske okvire, irenje administrativne autonomije, osiguravanje administrativne
autonomije za Kataloniju, Baskiju i Galiciju, agrarna reforma
veina naroda nije prihvaala socijalno-ekonomski kapitalistiki sustav kakvom su republikanci teili
sindikalne udruge poput UGT (Union Generale de Trabajadores) bile proete revolucionarnim tenjama
tijekom 30-ih godina u panjolskoj na selu i u gradu postojao masovni anarhistiki pokret
najmanje oekivana oporba bila je republikansko-socijalistika koalicija koja je vladala republikom prve
dvije godine potjee iz anarhistikog pokreta koji je organizirala velika sindikalna udruga CNT
(Confederacion Nacional del Trabajo) i FAI (Federacion Anarquista Iberica) > u to doba se poinju
osjeati posljedice ekonomske krize
pokuaji dizanja ustanka u sijenju 1932. i sijenju 1933. > drava reagirala estokim represivnim
mjerama > npr. Guardia de Asalto izmasakrirala cijelu anarhistiki orijentiranu obitelj
na izborima u studenom 1933. pobijedio je blok centar-desnica (radikalna stranka Pierrea
Lerrouxa CEDA (Confederacion Espanola de Derechas Autonomas) + klerikalno-konzevrativna
stranka Gila Roblesa) > ta vlada je omoguila agrarnu reformu, Kataloniji je omoguila autonomni status,
provela je reformu vojske, Crkvi je oduzela kontrolu nad obrazovanjem
najvee posljedice trebala je donijeti politika prema Crkvi > republikansko socijalistike vlade nalazile su
poticaje u estokom antiklerikalizmu > lanak 26. Ustava dao je Katolikoj crkvi i ostalim
crkvama status 'udruga' te im je oduzimao svaku javnu financijsku potporu > 1932. i 1933.
cortesi su izglasali rasputanje Drube Isusove te prestanak svih djelatnosti Crkve u katolikim kolama
izglasan je i Zakon o graanskom braku, Zakon o rastavi braka i Zakon o sekularizaciji groblja
toledski biskup Pietro Segura protjeran je iz zemlje ve u lipnju 1931. zbog antirepublikanskog djelovanja
takvo ponaanje Republike prema Crkvi prouzroilo je ponovno jedinstvo katolika

2. Crno dvogodinje razdoblje

izborima 1933. okonano kratko radikalno-demokratsko razdoblje u panjolskoj

ulazak u vladu predstavnika CEDA potaknulo je ustanak u listopadu 1934. sa sredinjem u Asturiji
(slabo organiziran) > rudari dva tjedna drali pokrajinu pod revolucionarnim nadzorom
ustanak izbio i u Kataloniji
represalije se oitovale u stotinama mrtvih kojima je izreena
ukinuta je autonomija Katalonije, neka sindikalna prava te je uveden novi zakon o agraru > sve je to
dovelo do osnivanja Narodne fronte
na kraju razdoblja zvanog bienio negro (crno dvogodite) poinju progoni i njima zavrava proces
polarizacije panjolske u dva bloka
Narodna fronta pobijedila je na izborima u veljai 1936. (s njom koalirale sve stranke ljevice >
Union Republicana Martineza Barria, POUMA Partido Obrero de Unification Marxista) > pokuaj
voenja umjerene politike
formirana je vlada koja je bila sastavljena od republikanaca i postavili su Azanu na elo
Republike
narodni neposluh nakon pobjede Fronte > trajkovi, nemiri, napadi, paljenja crkvi

ANARHIST DURRUTI

Buenaventura Durruti (1896.-1936.)

1922. > osnovao anarhistiku grupu koja je poduzela niz gerilskih akcija
1932. > zapovijedao je anarhistikim ustankom u Kataloniji, a 1933. je bio lan komiteta koji je podignuo
ustanak u Zaragozi > uhien i deportiran u Saharu
istaknuti predstavnik FAI-a i CNT-a > 1936. je propagirao suzdravanje od glasovanja i radio je
protiv Narodne fronte
nakon izbijanja frankistikog oruanog ustanka, Durruti je bio jedan od voa obrane Barcelone
osnovao je 'odred Durruti' te se uputio prema Zaragozi koju su zauzeli frankisti > bezuspjeno
nekoliko mjeseci kasnije poginuo je u borbi tijekom obrane Madrida

3. Graanski rat i njegova internacionalizacija

u panjolskom dijelu Maroka izbila je 17. 7. 1936. vojna pobuna koja se sljedei dan proirila na
glavni grad > nakana = dokrajiti vladavinu Narodne fronte i nametnuti autoritarni reim pod upravom
generala Sanjurja
nakon tri dana se moglo rei kako je ustanak propao jer se narodna masa odazvala na poziv u oruanu
obranu republike
republika je postigla pobjedu nad vojskom u velikim gradovima (Madrid, Barcelona, Bilbao,
Venecija) te je zadrala pod svojom kontrolom najvei dio dravnog teritorija
dolo je i do intervencije izvana
na elu panjolskih afrikih oruanih snaga bio je Francisco Franco > blokirana u Maroku jer je
flota koja ju je trebala prevesti na Pirenejski poluotok bila vjerna Republici
oruane snage Sjevera predvoene generalom Emiliom Molom te oruane snage Juga pod
vodstvom generala Queipa de Llana > osuene na predaju
u pomo pobunjenicima pristiu Njemaka i Italija > zrakom u Andaluziju dopremaju cjelokupnu
afriku vojsku
postrojbe zauzimaju mnoge pokrajine te se povezuju s Molinim snagama
Njemaka i Italija i dalje pruale vojnu pomo > Njemaka je poslala odred od 50 000 ljudi, avione i druga
naoruanja, a Italija je poslala vojne instruktore i poduzela je pomorske akcije protiv republikanske flote te
je omoguila pobunjenicima legiju Kondor (zrane snage); obje drave pruale su i diplomatsko pokrie
faistiki zanos > Falanga Jose Prime de Rivera je iz malene udruge prerasla u reim faistikog
tipa > kao voa se uskoro pojavljuje Francisco Franco
u rujnu 1936. Odbor za obranu imenovao ga je efom drave > proglaen je 'generalissimusom
oruanih snaga'
Franco se pobrinuo za formiranje jedinstvene stranke pod svojim nadzorom
iako se Falanga protivila Francovoj vladavini, dala je reimu svoje simbole jaram i strelice
katolikih kraljeva, plavu koulju te rimski pozdrav
Francuska (u kojoj takoer djeluje Narodna fronta) oscilira izmeu elje da pomogne panjolskoj Republici
i elje da djeluje u dogovoru s VB

VB se distancirala od panjolske > 'neintervencija'

pakt o 'neintervenciji' su potpisale sve vodee sile osim SAD-a njime su se zemlje obvezale kako nee slati
pomo strankama sukobljenima u Graanskom ratu
SSSR se nije drao pakta > podupirao i slao pomo republikancima > strategija pribliavanja
demokratskim silama
SSSR je preko Komunistike partije senzibilizirao javno mnijenje o panjolskoj Republici te se
konkretizirala solidarnost prema njoj > npr.: Meunarodna crvena pomo ili Meunarodni komitet za
pomo panjolskom narodu
utjecaj intelektualaca na javno mnijenje o Republici > Brecht, Neruda, Mann i Aragon
glavni napor Internacionale = organiziranje i usmjeravanje dobrovoljaca u panjolsku <
stvaranje meunarodnih brigada > uglavnom vojnici iz Francuske, Njemake i Italije > oko 40 000 stranih
dragovoljaca > sudjelovali u obrani Madrida u bitci na Ebru

DOLORES IBARRURI, LA PASIONARIA

Dolores Ibarruri (1895.-1989.)

1917. > borila se u skolopu socijalistikih organizacija te je suraivala s novinskim kuama potpisujui se
kao Pasionaria; 1921. > jedna od osnivaica Komunistike partije u panjolskoj
1931. i 1934. > uhiena zbog svog politikog djelovanja
u veljai 1936. na izborima je izabrana na mjesto potpredsjednika cortesa
tijekom Graanskog rata bila je simbol republikanske borbe > nakon poraza emigrira u Francusku, a
potom u SSSR
1942. > postaje sekretar panjolske komunistike partije u progonstvu, a 1960. postaje predsjednica
stranke
nakon Francove smrti vraa se u panjolsku i biva izabrana za zastupnicu u cortesu

FRANCISCO FRANCO

Francisco Franco Bahamonde (1892.-1975.)

1907. upisuje se u Academie de Infenteria di Toledo > nakon tri godine dobiva in zastavnika
uskoro postaje zapovjednik panjolske Legije stranaca
istaknuo se tijekom rata u Maroku
1926. > dobiva promaknue i postaje najmlai general u Europi
1931. > pojavom republike dolazi do zastoja u njegovoj karijeri
1933. > odlazi na dunost zapovjednika garnizona na Balearima
1935. > postaje predsjednik Vrhovnog vojnog zapovjednitva
nakon proglaenja Narodne fronte 1936. > Franco upuen na Kanarske otoke
1937. preuzime vodstvo Falange, faistike stranke
4. 8. 1939. > Franco sebe imenuje efom drave, premijerom i vrhovnim vojnim zapovjednikom
tijekom WW2 uspjeva zadrati panjolsku izvan sukoba
vladao je panjolskom sve do 1975.

4. Republikansko podruje izmeu rata i revolucije

rat je simbolizirao sukob izmeu faizma i demokracije
republikanski premijer u rujnu 1936. postaje Largo Caballero
prevladavajuu snagu imaju anarhisti > Katalonija, Aragon, Levant i u selima Nove Kastilje
CNT i FAI se usredotoili na kolktivizaciju sela, industrije i trgovine > openito se kolektivizacija
negativno odrazila
Socijalistika stranka i njezina agrarna sindikalna udruga FETT (Federacion Espanola Trabajadores de la
Tierra) zagovarali kolektivizaciju zemlje
svaka
stranka
i
sindikalna
udruga
organizira
svoje
milicijske
odrede
> pogodni za gerilski rat
vlada na elu s republikancem Giralom smijenjena je poetkom rata, a zamijenila su je vlada
Larga Caballera > njoj pristupaju i 4 ministra iz redova anarhista

Komunistika partija je bila zanemariva sve do poetka Graanskog rata > njoj pristupali mnogi na poetku
sukoba zbog pomoi koju je osiguravao SSSR
geslo umjerene struje = 'Najprije pobijediti u ratu!'
umjerena struja je nadahnuta mnogobrojnim naelima > u panjolskoj prije prelaska na socijalizam
treba provesti 'demokratsko-graansku revoluciju', a s druge strane mora se postii maksimalno
jedinstvo u obrani republike, ali bez ugroavanja interesa srednjih slojeva
u Barceloni, gdje su anarhisti i POUM imali jaku opoziciju, dolo je u svibnju 1937. do oruanog sukoba
izmeu milicijskih i policijskih snaga Generalidada > bilo je potrebno da problem na miran nain rijee
anarhistiki ministri Federica Montseny i Gracia Oliver
ustankom u Barceloni zavrena je revolucionarna faza Graanskog rata
anarhisti izlaze iz vlade
POUM je rasputen i optuen za koaliranje s faistima

MEUNARODNE BRIGADE

u prvoj fazi mnogi europski i ameriki antifaisti odluili su se boriti kao dragovoljci na strani Republike
na prijedlog Komiterne 22.10.1936. osnovane su meunarodne brigade > oko 40 000
pripadnika
dobrovoljci se obuavali u albaceti u Manchi (izmeu Madrida i Valencije) pod vodstvom Martyja i Luigija
Longa
meu dobrovoljcima se nalaze i George Orwell, antifaist Carlo Rosselli, socijalist Oietro Nenni, njemaki
komunist Enrique Lister, komunisti Palmiro Togliatti i Giovani Pesce, anarhist Camillo Berneri
jedan od prvih bataljuna koji je uao u Madrid bio je Thlemann > njemaki komunisti + pokoji britanski
dobrovoljac
oujak 1937. > bataljun Garibaldi (Talijani prebjegli iz zemlje) porazili trupe koje je Mussolini poslao kao
pomo generalu Vareli Iglesiasu prvi ratni sukob izmeu talijanskih faista i antifaista
preivjeli iz Graanskog rata nisu se smjeli vratiti u panjolsku sve do kraja Francove vladavine
vlada Felipea Gonzalesa je 1995. dala panjolsko dravljanstvo svima preivjelima iz meunarodnih
brigada

CAMILLO BERNERI, ANARHISTIKI DRAGOVOLJAC

1897.-1937. > roen u Lodiju

zapoeo rad u omladinskoj federaciji Socijalistike partije > 1916. istupio kako bi pristupio
anarhistikom pokretu
1918. > izbaen s Akademije u Modeni zbog svojih ideja i poslan na bojite
tijekom generalnog trajka 1919. > prognan na otok Pianosa
zapoinje s nakladnikom djelatnou pod pseudonimom Camillo da Lodi > surauje s brojnim
anarhistikim listovima > Novi humanizam, Misao i volja, Anarhistika budunost, Pobuna, elja
suraivao je s firentinskim antifaistima iz Zajednice kulture (osnovali ju Gaetano Salvemini, Ernesto Rossi
te braa Rosselli > njihov list = Ne daj)
nakon to se faistika diktatura pootrila > Berneri naputa zemlju > odlazi u Francusku
nakon izbijanja Graanskog rata, odlazi u Kataloniju (sredite anarhizma) > djeluje preko CNT-a
u listopadu 1936. u Barceloni izdavao list Klasni rat > borio se za povezivanje rata i revolucije
njegovo djelovanje dovelo ga je na udar komunistike represije > zajedno s anarhistom Barbierijem je
uhien u Barceloni u svibnju 1937. i strijeljan

5. Franco kree prema pobjedi

glavni cilj nacionalista u prvoj fazi rata = zauzee Madrida > smatralo se kljuem poraza
Republike
od srpnja 1936. Molova vojska kree na Madrid, ali ju republikanske snage zaustavljaju uzdu linije Sierra
de Guadaramme
velike prijetnje dolazile i od afrike vojske koja se kretala prema Madridu
u zavrnoj fazi nacionalistika je vojska posustala od pohoda na glavni grad zbog operacija koje su vodili za
osloboenje Alcazara di Toledo

Republici je ostalo vremena da organizira obranu Madrida

dan prije ofenzive u studenom 1936. predsjednik Azana i vlada Larga Caballera naputa Madrid i odlazi u
Valenciju, a obrana glavnog grada povjerena je Odboru za obranu (Josea Miaje)
Odbor je uspio obuzdati neprijateljski napad u Casi di Campo (park na JI dijelu grada) te na mostovima na
Manzanaresu
mjesec dana su nacionalisti pokuavali zauzeti Madrid > neuspjeh
Njemaka i Italija potom poveavaju svoju pomo > Njemaka alje legiju Kondo, a Italija odrede
pjeatva > sudjeluju u osvajanju Malage u veljai 1937.
neuspjena bitka na rijeci Jarami > potom je uslijedila bitka za Guadalajaru > talijanske postrojbe odigrale
glavnu ulogu u ofenzivi > neuspjeh > prekid svakih daljnjih napora da se osvoji glavni grad
nedostatak naoruanja onemoguavalo je Republici ofenzivne akcije
izmeu lipnja i listopada 1937. > padaju Bilbao, Santander, Oviedo (i cjelokupno sjeverno
bojite)
u veljai 1938. > nakon to su nacionalisti prebacili napadake trupe na Mediteran, republikanski se
teritorij podijelio na dva dijela
dan nakon dolaska nacionalista na teritorij Levante, zakljuivao se britansko-talijanski sporazum > VB je
pristala na ostanak talijanskih trupa u panjolskoj do zavretka rata kako bi se na Mediteranu odrao
status quo
u travnju se mijenja vlada Leona Bluma u Francuskoj > mijenja ju vlada Edouarda Daladiera koji nije
pretjerano naklonjen republikanskoj stvari
Hitler je siguran u pobjedu nacionalista te povlai svoje kontigente
glavni adut Francova uvrivanja vlasti = teror, represija nad narodnim snagama, masovna
pogubljenja > masakri u Badajozu, Sevilli i Mallorci
Crkva je odobravala represije i Francove poteze > to je novi kriarski rat u korist vjere

BOMBARDIRANJE GUERNICE

uspjehu frankista u Baskiji pomoglo zrakoplovstvo legije Kondor (zapovjednik Wolfram von
Richthofen > osmislio taktiku koordiniranih napada iz zraka i potpuno bombardiranje sistemom
'tepiha')
26. 4. 1937. bombardiranje grada Guernice (sredite tradicionalne baskijske kulture) > prije
nego je Baskima predloena bezuvjetna predaja koju im je Mola Vidal uputio preko Radija Salamanke
u bombardiranju je poginulo 1650 od 7000 stanovnika
stradanja je ovjekovjeio Picasso na svojoj poznatoj slici i Guernica je postala simbolom Graanskog
rata
u toj akciji sudjelovali i Talijani s tri bombardera S. Marchetti 79

6. Kraj rata
trebala je proi godina dana da bi Franco okonao rat
nacionalistiki pohod prema Valenciji prekida se uzdu Sierre de Edpadan i Republika priprema
protuofenzivu na bojitu na Ebru
glavnu jezgru republikanskog vrha ine socijalisti (ef vlade Negrin) i komunisti
u svibnju 1938. > Negrin predlae plan protivnikoj strani u 13 toaka
srpanj 1938. > zapoela bitka na Ebru > posljednji republikanski pokuaj
konferencija u Mnchenu Mussolini je pokazao odreenu spremnost da se sporazumno doe do mira u
panjolskoj, a Hitler je obustavio slanje naoruanja Francu > to je uvjerilo SSSR da je bolje da potpie
sporazum s nacistikom Njemakom, nego da surauje s demokratskim silama > smanjenje pomoi
panjolskoj, a potom i njezino potpuno izostajanje
Republika otputa meunarodne brigade > ostaje bez svojih najboljih postrojbi
potkraj sijenja 1939. gotovo bez otpora pada Barcelona u ruke nacionalista
izmeu 28. i 30. 3. 1939. nacionalistike postojbe zauzele su veliko podruje pod nadzorom republike
Franco je 1. 4. 1939. mogao objaviti kraj rata > njegovom pobjedom poinje diktatura koja e
potrajati 40 godina

Drugi svjetski rat

1. Uzroci sukoba
talijanske postrojbe ule su u Adis Abebu 5. 5. 1936.
nekoliko mjeseci kasnije, Italija i Njemaka interveniraju u Graanskom ratu u panjolskoj
23.10.1936. > uvrenje politikih i diplomatskih odnosa Njemake i Italije Osovina Rim-Berlin
6.11.1937. > Italija stupa u Antikomiterna pakt
Austrija je 13. 3. 1938. bila pod okupacijom njemake vojske i zdruena je s Reichom kao Ostmark (Istona
pokrajina) > plebiscitom od 10. 4. 1938. ozakonjen je Anschluss
29. i 30.9.1938. > Francuska, Njemaka, VB i Italija potpisale su Mnchenski sporazum kojim
su omoguile realizaciju Hitlerovih tenji prema ehoslovakoj
15.3.1939. > Wehrmacht je okupirao Prag i pravno ukinuo postojanje ehoslovake > razdijeljena na
protektorate eku i Moravsku te na protektorat Slovaku
talijanski je faizam poeo pohod na Albaniju 7. i 8.4.1939.
prvi uzrok WW2 > nestabilnost meunarodnih sustava > stari savezi iz WW1 su se raspali > novo
zbliavanje Njemake i Italije
Francuska i VB stalno su pasivno podnosile agresivnost faistikih snaga
SSSR je bio politiki i diplomatski neiskoriten
openito gledano dola je u pitanje cijela mrea meunarodnih odnosa utvrena u Versaillesu 1919.
Njemaka je ve od 1934. nastavila svoju utrku u naoruanju i to ubrzanim ritmom > obnova vojnog
zrakoplovstva, a potom i ponovno uvoenje obveznog novaenja i okupacija Rajnske oblasti > 1937. >
Hitler izlae teoriju o irenju teritorijalnog prostora (Lebensraum)
u historiografiji su ideoloki aspekti talijansko-njemakog revizionizma istaknuti kao kljuni uzroci poetka
WW2
ekonomska kriza iz 1929. dovela je do novog ekonomskog upravljanja u dravama
23. 3. 1936. Italija je objavila plan ustroja nove ekonomije > predviena najvea mogua autonomija za
sirovine i prijelaz u dravno vlasnitvo industrija koje su kljune za obranu
1936. Hitler je diktirao odredbe koje su se odnosile na etverogodinji plan (prvi plan
uvoda u rat) > cilj = potpuna mobilizacija njemakih izvora i stvaranje ekonomske neovisnosti Njemake
ovaj model gospodarske autarkinosti > uinkovit > potaknuo je razvoj bazne i ratne industrije te
ograniavanje osobne potronje > nikad nije u potpunosti realiziran u Njemakoj i Italiji (u Italiji do 1941.
nije zabiljeen nijedan ozbilja pokuaj preinake postrojenja u ratne svrhe)
WW2 je bio 'totalni' rat u geografskom smislu (vojne operacije velikog opsega koje su utjecale na sve
kontinete), ideolokom smislu (s jasnim sukobom izmeu demokracije i autoritarnosti, militaristikog
rasizma i egalitaristikog pacifizma) te materijalnom smislu (mobilizacija ljudskih resursa i proizvodnih
strojeva raznih zemalja)

KATOLIKA CRKVA TIJEKOM TRAJANJA RATA; POLITIKA PAPE PIJA XII.

Eugenio Pacelli (1876.-1958.)
izabran za papu Pija XII. 2. 3. 1939., 6 mjeseci prije poetka WW2
od 1917. bio je nuncij u njemakim zemljama > simpatizirao je desniarske autoritarne reime > blizak
njemakim konzervativnim krugovima (posebno bavarskim)
nakon povratka u Italiju 1930. preuzima dunost dravnog tajnika > u toj ulozi potpisuje konkordat s
nacistikom Njemakom u srpnju 1933.
razvijao i diplomatske odnose sa SAD-om
prva enciklika > 20. 10. 1939.
tijekom rata, Pio XII. nije zaboravio na antikomunistiki stav koji su imale sile Osovine
tak nakon WW2 poelo se govoriti o utnji pape Pija XII. glede istrebljenja idova > najea
polemika sredinom 60-ih > Drugi vatikanski koncil (1961.-1965.)
papa Pio XII. organizirao je vrlo vanu mreu za pomo stanovnitvu koje je pogoeno u ratu
stanovnitvo Rima mu je nakon osloboenja dodijelilo priznanje i naslov defensor civitatis
pred kraj rata trudio se sprijeiti jaanje komunistikog pokreta

2. Nacistiki napad

 nacistiki napad na Poljsku > oznaio poetak WW2 (1. 9. 1939.)

Poljska je bila jasan cilj u traenju ivotnog prostora na Istoku
Hitler je ve 3.4., nekoliko dana nakon to mu je Poljska odbila prepustiti Gdanjsk i pravo na
eksteritorijalnost teritorija, zapovijedio Wehrmachtu da 1.9. napadne Poljsku
sovjetsko-njemaki sporazum (Ribbentrop-Molotov) o nenapadanju od 23. 8. 1939. bio je
vrhunac nastojanja da se Poljska vojno i politiki izolira > Hitler je strahovao od ratovanja na
dvije bojinice (istok i zapad) > obje strane imale i znatne materijalne pogodnosti prilikom podjele Poljske
Poljska i VB su 25. 8. potpisale sporazum prema kojem su oba potpisnika automatski bila ukljuena u
svaku ratnu epizodu koja bi tetila drugoj strani
1. 9. 1939. > Njemaka napada Poljsku; 3. 9. 1939. > VB i Francuska objavljuju rat Njemakoj; 5.
rujna 1939. > SAD i Japan objavljuju neutralnost poinje WW2
njemake snage brzo napredovale > do 18. 9. okupacija poljskog teritorija bila dovrena
17. 9. SSSR napao istonu Poljsku
Varava odolijevala do 27. 9. 1939. > prva demonstracija tzv. munjevitog rata (Blitzkrieg) = vojno
ratovanje predvoeno oklopnim i zranim snagama
ubrzo je SSSR od Finske zatraio preputanje Karelijske prevlake i jo nekih podruja kako bi na taj nain
osigurao Lenjingrad > bio je svjestan kako je savez s Njemakom klimav i privremen
nakon finskog odbijanja, uslijedio je sovjetski napad > 30. 11. 1939. > sukob je potrajao do 13. 3.
1940. kada je mala Finska poraena i morala je SSSR-u predati traena podruja > Staljin je dobio
Kareliju i pomorsku bazu Hngo
nakon Finske, red je doao i na Skandinaviju u kojoj su ratne aktivnosti bile jake > nacistike su snage
9. 4. 1940. zauzele Dansku > istovremeno su napali i Norveku koja je odolijevala do 10. 6.
tri manja britanska iskrcavanja na norvekoj obali odbijena u svega nekoliko tjedana > samo su oko
Narvika (krajnji sjever), na kojem su Britanci 14. 4. iskrcali 20 000 ljudi, voene bitke do 7. 6.
Hitler se u proljee 1940. mogao zabaviti zapadnim bojitem > tamo se tijekom osam mjeseci vodio tzv.
la drle de guerre ('smijeni rat') > francuski i britanski kontigenti suzdravali su se od bilo kakvih
znaajnijih inicijativa
promjene na elu vlade (Daladiera zamjenjuje Paul Reynaud u oujku 1943., Chamberlaina
Churchill u svibnju 1940.) > znaajne posljedice samo za VB, a za Francusku je bilo prekasno
nacistika je ofenziva poela 10. 5. > 80 divizija Wehrmachta (od kojih 10 oklopnih) napalo je
Belgiju, Nizozemsku i Luksemburg > eljelo se domoi obala Sjevernog mora kako bi se mogla
kontrolirati VB > cilj ostvaren u 2 tjedna > nacisti su 24. 5. stigli do Dunkerqea na obala La
Manchea, nakon to je 15. 5. slomljen nizozemski, a 28. 5. belgijski otpor
eljeli su opkoliti liniju Maginot, 400 km dugo podruje utvrda razmjetenih du obale
prvi razorni napad nacisti su izveli u Ardenima koji su se Francuzima inili neprohodnim
novi blitzkrieg doveo je Nijemce sve do crte koju su tvorile rijeke Aisne i Somme > njemake su snage
20. 5. dole do obala La Manchea u Abbevilleu i krenule su prema sjeveru gdje su bile britanskofrancuske snage > nacisti su opkolili tu vojsku s dvije strane, zatvarajui ih u klijeta
ipak oko 340 000 Francuza i Britanaca uspjelo se izmeu 24. 5. i 3. 6. ukrcati na brodove na obalama
Dunkerquea te pobjei u VB
ofenziva je 5. 6. nastavljena uzdu linije Aisne-Somme, prema jugu > fronta je razbijena na tri dijela >
Abbeville, Laon i Chalons
nacisti osvojili Pariz (14. 6.), Dijon (16. 6.), Rennes (18. 6.) i Lyon (20. 6.) Francuska je
pobijeena
Reynaud je 16. 6. morao dati ostavku, a zamijenio ga je maral Henri Philippe Petain > pourio se
sklopiti sporazum s pobjednicima
primirje potpisano 22. 6. > 3/5 francuskog teritorija preputeno njemakom nadzoru i
administraciji, milijun i pol zarobljenika bilo je zadrano kao jamstvo u radnim logorima u Njemakoj
na istonom dijelu Francuske i dalje je postojala 'neovisna' vlada sa sjeditem u Vichyju i
pod vodstvom Petainea > Nijemci su priznavali samo prekomorsku kolonijalnu vlast i dozvolili mu da
zadri pomorsku flotu > SAD je uspostavio uobiajene diplomatske odnose s Petaineovim reimom
18.6. je general Charles de Gaulle preko Radio Londona pozvao na odbijanje primirja i Petainove
vlasti > pokret otpora

sada je samo VB nastavila borbu protiv Reicha > Hitler je u vezi VB kombinirao vojni pritisak i diplomatske
inicijative > nastojao je iznutra oslabiti Winstona Churchilla
u kolovozu 1940. > SSSR je uvrstio svoju strateku sigurnost pripojivi Besarabiju, oduzete
Rumunjskoj te pretvorivi Estoniju, Litvu i Latviju u socijalistike republike
Hitler je zapovijedio zrakoplovstvu da vojno dri VB pod kontrolom > operacija napada na Veliku
Britaniju Morski lav
u razdoblju od srpnja do listopada bitka za Britaniju zasnivala se na sukobima izmeu RAF-a i
Luftwaffea (britanski avioni = Hurricane i Spitfire; njemaki avioni = Messerschmitt) > veliki
gubitci = RAF 915; Luftwaffe 1733
10. 7. 1940. Nijemci zapoeli i 'teroristiko' bombardiranje engleskih gradova > kulminiralo u
studenom (razoreni Coventry i Birmingham)
London je 7. i 9. 9. pretrpio cjelodnevno bombardiranje
uskoro dolazi do zaokreta u snagama > koritenje radara i sustava izvianja pogodovali obrani VB
operacija Morski lav je 17. 9. 1940. prvi puta odgoena; ponovno je odgoena 12. 10. za proljee
1941. > Nijemci su ve tada izgubili zranu prevlast i bitka za Britaniju bila je okonana
GENERAL CHARLES DE GAULLE
u lipnju 1940. Francuska se raspala pred nacistikim nadiranjem
svojim pozivom na otpor (eter Radio Londona, 18. 6.) Charles de Gaulle postaje simbol Francuske
koja se nastavlja boriti unato dogaajima
Charles de Gaulle (1890.-1970.) > sin profesora knjievnosti i filozofije > zavrio studij kod isusovaca, a
potom otiao na vojnu akademiju Saint-Cyr
sudjelovao u WW1 > ranjen i zarobljen tijekom bitke na Verdunu > u zatvoru napisao djelo La discorde
chez l'ennemi (Nesloga na neprijateljskoj strani, 1924.)
nakon rata je sluio u Rajnskoj oblasti i Libanonu
tijekom 30-ih se borio za stvaranje 'pokretne obrane' > temeljila bi se na upotrebi oklopnih snaga i
zrakoplovstva, umjesto na tradicionalnim taktikama > nije uspio pa 1936. naputa Vii savjet za obranu
nakon izbijanja WW2 de Gaulle je bio pukovnik
tijekom rata je zasluio in generala te je postavljen na elo 4. oklopne divizije (Alzas)
premijer Reynaud ga je 6. 6. 1940. imenovao ga je dravnim podtajnikom
prebaen u sjevernu Afriku kako bi nastavio borbu protiv neprijatelja
nakon to je maral Petaine preuzeo vodstvo, de Gaulle odlazi u VB > francuski ratni sud u
prijestolnici ga je osudio na smrt zbog izdaje
1940.-1942. > de Gaulleov pokret otpora France libre (Slobodna Francuska) > proirila se u
kolonijama
odnosi s komunistima nisu bili jednostavni > neslaganja oko toga kako bi Francuska trebala zavriti rat
nakon invazije saveznika u francuskoj Africi > de Gaulle je postao potpredsjednik Francuskog komiteta za
nacionalno osloboenja (CLN) s generalom Giraudom, ali ubrzo de Gaulle postaje jedini voa CLN-a
na kraju sukoba de Gaulle je postao predsjednik privremene vlade
1946. > povlai se iz politikog ivota, ali se vraa 1958.

3. Ulazak Italije u rat

2. 9. 1940. SAD je s VB potpisao sporazum o ustupanju 50 razaraa u zamjenu za zrano-pomorske baze

na Atlantiku
Italija je donijela odluku o ulasku u rat
u memorandumu izmeu Ciana i Ribbentropa (svibanj 1939.) > 8 etapa talijanskih priprema > od
Ope izlobe u Rimu predviene za 1942. do potpune obnove naoruanja
11.-13. 8. 1939. > Ciano se u Salzburgu i Berchtesgadenu susreo s Ribbentropom i Hitlerom
Italiji je nedostajalo teko naoruanje i zrakoplovi, a ono malo postojeih bilo je tehniki zaostalo;
mornarica je bila izolirana zbog toga je Italija 26. 8. 1939. priopila Njemakoj kako nee intervenirati u
ratu
ubrzo je Italija poela razmiljati o ulasku u rat jer nije eljela biti potisnuta 'u drugi plan europskih snaga'
> nakon razgovora s Hitlerom u oujku, Mussolini se odluio na intervenciju

njegov memorandum (31. 3. 1940.) oznaio je prve ratne akcije: obrana na podruju francuskih
Alpi, dranje Jugoslavije na oku, ekanje u Albaniji, obrana na Egejskom moru i u Libiji, ofenziva na
bojitvu Cassale i Djiboutija u Africi te obrana u Keniji; mornarica > 'ofenziva na svim morima';
zrakoplovstvo > suradnja sa svim ostalim snagama
tijekom prvih ratnih mjeseci Italija je nastojala smanjiti ekonomsko-politike razlike izmeu Njemake i
Italije
samostalan talijanski napad na Grku > 28. 10. 1940.
10. 6. 1940. Italija objavljuje ulazak u rat < uslijedio napad na Francusku 21. i 24. 6. 1940. te
blaga ofenziva na Cirenu u Libiji (rujan) > apsolutna vojna nepripremljenost Italije
ulazak Italije u rat > daljnja internacionalizacija sukoba
napadima na Sudan iz Etiopije u kolovozu je otvorena bojinica u Africi
13. 9. > napadnut libijski sektor
general Rodolfo Graziani napredovao u dubinu egipatskog teritorija > do Sidi el-Barranija
britanska protuofenziva je prisilila faiste na uzmicanje iz Etiopije i Egipta > do Bardije, potom do
Tobruka (10.-12. 1. 1941.) i Bengazija (6. 2. 1941.) > izgubili cijelu Kirenaiku
11. i 12. 11. 1940. talijanska je flota na sidritu u Tarantu napadnuta od britanske flote > velik poraz
pomorske bitke > Rt Stilo (srpanj 1940.) i Rt Matapan (oujak 1941.) > britanska flota porazila Talijane
na Mediteranu je bila znaajna britanska baza na Malti
napad na Grku > kunja > odgovor na nacistiko zauzimanje Rumunjske 12. 10. > velik neuspjeh >
pokazala se ovisnost talijanske vojske o nacistikom vojnom aparatu
u Libiji su snage Afrika Korpsa generala Erwina Rommela od 31. 3. do 11. 4. 1941. istisnula
Britance s podruja Kirenaike > kasnije dolazi do ponovnog jaanja Britanaca
kampanja u ljeto 1941. odvijala se na podruju irokom 120 km
tek je u jesen (18. do 24. 11. 1941.) britanska ofenziva uspjela razbiti talijansko-njemake linije > Kirenaika
naputena
na etiopskom podruju talijanski su otpor uguile britanske snage > 8. 4. pala je Massaua, a 19. 5. Amba
alagija
iznenadan dolazak Nijemaca na Balkan > tamo je 25. i 26. 3. 1941. vojnim udarom svrgnut je reim
NDH > novi premijer, general Simovi, 5. 4. 1941. je potpisao pakt o prijateljstvu sa SSSR-om
6. 4. 1941. poeo nacistiki pohod na Jugoslaviju i Grku
potpomognut Bugarskom (koja je postala nacistiki satelit) njemaki se Wehrmacht proirio cijelim
poluotokom > kapitulacija Jugoslavije 18. 4. 1941. i kapitulacija Grke 21. 4. 1941.
Kreta odolijevala do 28. 5. 1941.
Jugoslavija je prestala postojati kao suverena drava > dio Slovenije i Hrvatske pripojila je Italija te
je dobila protektorat nad Crnom Gorom; u Hrvatskoj je nastalo kraljevstvo povjereno pokrajinskoj
grani obitelji Savoia, Aostama
Grka je bila pod talijansko-njemakim reimom te vojno okupirana
ERWIN ROMMEL
Erwin Johannes Rommel (1891.-1944.)
jedan od najboljih generala nacistike vojske
pridruio se vojsci 1910. i kao pjeaki asnik sudjelovao u borbama u Francuskoj, Rumunjskoj i Italiji
tijekom WW1
svibanj 1940. > dobio je prvu dunost na francuskoj bojinici > komandant
tijekom velike ofenzive vodio je postojbe Osovine sve do El-'Alameina > Pustinjska Lisica
poraen u angloamerikoj protuofenzivi koju je vodio general Montgomery
prijateljevao s odgovornima za Hitlerov atentat 20. 7. 1944. > 14. 10. je po Hitlerovoj naredbi
mogao birati izmeu uhienja i samoubojstva > samoubojstvo

4. irenje sukoba: SSSR, Sjedinjene Amerike Drave i Japan

uskoro je postalo jasno kako e se njemaka ekspanzija usmjeriti na istok > Lebensraum
Hitler je ve u prosincu 1940. razradio svoj paln Barbarossa > predvieno za 15. 5. 1941., ali su intervencije
na Balkanu i nevrijeme to odgodile

nacisti su 22. 6. 1941. napale SSSR > tri milijuna vojnika (pomoni rumunjski, maarski,
slovaki i finski odredi) > ukupno 190 divizija (17 oklopnih i 10 motoriziranih)
napad na SSSR zapoeo u tri smjera u Ukrajini (prema jugoistoku), na Baltiku (prema
Lenjingradu) i u sreditu (prema Moskvi)
tri mjeseca kasnije (jesen 1941.) pale su baltike zemlje, Bjelorusija, velik dio Ukrajine i sjeverni
Krim
bojinica se ustalila > od Sevastopola na jugu preko Donjeckog bazena pa sve do Lenjingrada na sjeveru
ukrajinsko ito, kavkaska nafta, jeftina radna snaga u robovskom poloaju i bogata rudna nalazita diljem
Urala mogla su postati presudna za jaanje nacistikog ratnog stroja > o tome govorio Hitler u svom
Oldenrukom planu (2. 5. 1941.)
blitzkrieg se prvi puta pokazao nemonim ne u sukobu s regularnom vojskom, ve u sukobu s
partizanskom gerilom
njemake su se snage zaustavile na sjeveru pred Lenjingradom i na jugu pred Rostovom >
napad zapoet usred zime (16. 11. 5. 12.) > neuspjeh
Sovjeti su zapoeli prvu veliku ofenzivu na tom podruju > Nijemci se povukli za 200 km
u razdoblju od kraja 1941. do prvih mjeseci 1942. dvije su vojske stabilizirale valovite linije fronta
zakljuena prva faza sukoba
japanski napad na Pearl Harbor 7. 12. 1941. > ukljuivanje SAD-a i Japana u rat
odsutnost vlasti u JI Aziji dovela do ekspanzionistikih tenji u Japanu
u rujnu 1940. Japan je okupirao francusku Indokinu te pokuao politiki hegemonizirati podruja
nizozemske Indije
Japan pristupa Trojnom paktu 27. 9. 1940.
pakt o neutralnosti sa SSSR-om > travanj 1941.
japanski interesi u JI, poluotonoj i otonoj Aziji doveli su ga u koliziji s jo jednom silom SAD-om
SAD je u poetku i dalje ostao pri svojoj politici izolacionizma
meutim, dolazi do promjena u studenom 1940. > Roosevelt je 3. puta biran amerikim predsjednikom
FDR se odluio prikloniti silama koje su bile u sukobu s Osovinom > 11. 3. 1941. na snagu stupa Zakon o
zajmu i najmu (Lend-Lease Act) > omoguavao antifaistikim silama da dobiju pomo bez prethodnog
plaanja i bez stratekih i vojnih ogranienja > dolazi do golemog porasta u amerikoj ratnoj industriji
naznaeni hegemonistiki planovi SAD-a u Rooseveltovoj poruci od 6. 1. 1941. te u Atlantskoj
povelji (nastala nakon sastanka FDR-a i Churchilla 14. 8. 1941.) formulirane pretpostavke o
ponovnom osnivanju Zajednice naroda
nakon toga SAD se stavlja kao glavni ratni protivnik Njemake
pregovori izmeu Japana i SAD-a tekli sporo > u listopadu 1940. SAD je zabranio isporuivanje
elika i nafte Japanu (90% sirovina koje su Japanci uvozili bilo je amerikog podrijetla)
u svibnju 1941. Zakon o zajmu i najmu se proirio na Kinu kao potpora kineskom otporu
21. 7. 1941. > Japanci proirili okupaciju na junu Indoneziju nadirui prema Maleziji, Singapuru i
nizozemskoj Indiji
smjenjivanje efa vlade Fumimara Konoyea i dolazak militarista Hidekija Tojoa > ubrzalo japanski
ulazak u rat
posljednji napori SAD-a da diplomatskim putem natjera Japan da se povue iz Kine i Indokine proao
neupjeno
Japan je odluku o napadu na SAD donio 1.12.
u zoru 7. 12. 1941. > 183 japanska zrakoplova napala su ameriku flotu na Pacifiku > Pearl
Harbor na Havajima potpopljeno je ili oteeno 8 amerikih bojnih brodova, 230 zrakoplova te je
ubijeno ili ranjeno vie od 4000 ljudi
11. 12. i ostale sile Osovine objavile su rat SAD-u
ubrzo nakon napada na Pearl Harbor, japanska se invazija proirila na otoje Midway, otoie
Wake i Guam te Filipine; Singapur i Hong kong su bombardirani, a Tajland je napadnut s kopna
25. 12. 1941. > pada Hong Kong, a ubrzo i Manila na Filipinima
Singapur pada u proljee 1942. > od tada su britanske snage bile poraene na svim kolonijalnim
podrujima > pali su Malezija, Burma, Filipini, Java, Sumatra, Hong Kong i Singapur
iz Burme su Japanci napredovali prema Indiji, a iskrcavanjem na Novoj Gvineji i napredovanjem prema
Solomonskim otocima zaprijetili su i Australiji

5. Novi poredak i ideoloki aspekti sukoba

od kraja 1941. do sredine 1942. vojna situacija je bila na strani sila Osovine > i na Pacifiku i na Atlantiku
(intenzivne akcije njemakih podmornica U-Boot), u SSSR-u te sjevernoj Africi
u ovom vremenu rata dolazi do jasnijeg razvijanja ideolokih aspekata rata > svi glavni resursi u osvojenim
zemljama su usmjereni prema Njemakoj , a trgovaka razmjena ostvarivana je pomou klirinkog sustava
dekret 'no i magla' (7. 12. 1941.) > poveala se prisilna preseljenja radne snage > francuski kvalificirani
radnici bili najcjenjeniji
postojala je hijerarhija zemalja pripadnica novog poretka na vrhu je bila 'velika Njemaka';
odmah nakon nje bile su zemlje koje su bile ukljuene u njemake imperijalistike projekte > Italija,
Maarska. Rumunjska, Bugarska, Slovaka, viijevska Francuska, vicarska i vedska (toboe neutralne);
na rang obinih kolonija svedene vojno okupirane zemlje > Poljska, Ukrajina, eka-Moravska, Norveka,
Danska, Nizozemska, sjeverna Francuska, Jugoslavija i Grka golema hijerarhijska piramida obuhvatila
je dva i pol milijuna etvornih kilometara i 250 milijuna stanovnika
postojala je i rasna hijerarhija na dnu su bili Slaveni i idovi (za prve se planiralo porobljavanje, a
za druge istrebljenje)
o konanom rjeenju idovskog pitanja poelo se priati 1941. > tada zapoinje djelatnost
Einsatzgruppen (skupina koja je bila zaduena za istrebljenje idova)
poelo se raditi i na projektima radnih logora i logora smrti kojih je nan7 koncu bilo 900 >
Buchenwald, Mauthausen, Auschwitz, Treblinka, Dachau i Ravensbruck > ubijeno oko 6 milijuna
idova
poetkom 1942. u Vichyju je Pierre Laval zamijenio marala Petainea > potpuna podreenost
okupatoru
pokret otpora prvo je bio labav i skroman, a kasnije je dobio konture graanskog rata s partizanskim
pokretom koji je pojavio u Jugoslaviji, SSSR-u, Poljskoj, Grkoj i Francuskoj
znaajno za pokret otpora bilo je ubojstvo Reinharda Heydricha (njemakog prokonzula) > 26.5.
1942.
Japan je imao projekt 'Velike Azije' > trebala se protezati od Mandurije do Nove Gvineje; takoer
graen prema hijerarhijskoj piramidi na dnu bi bili kolonijalni teritoriji > Hong Kong, Singapur, Borneo,
Timor, Nova Gvineja; u sredinjem dijelu su 'autonomne zemlje' > Malezija i Indonezija; i na poloaju
najbliem Japanu su zemlje saveznice > Tajland, Burma, Indokina, Filipini, Kina i Mandukuo
to je bio i pokuaj organiziranja sistema intergiranih ekonomija kako bi se osiguralo iskoritavanje golemih
sirovinskih resursa
Japanci nikad nisu imali ideju unitenja jednog naroda > u Burmi, Indoneziji i na Filipinima su se trudili
jaati antizapadnjaki duh i potpomagati sve azijske nacionalizme
Tokijsku deklaraciju o velikoj istonoj Aziji (prihvaena 6. 11. 1943.) potpisale samo 'marionetske vlade'
Mandukua, Kine Wang Chingweija, Burme, Filipina i Tajlanda
nacionalistiki voe su se ili oitovali protiv Japanca (Malezija) ili su ih iskoristili za ostvarenje svojih
autonomnih ciljeva i nacionalne neovisnosti (Sukarno u Indoneziji, Ba Mawo u Burmi, Laurel na
Filipinima)
1943.-1945. > iako samo na formalnoj razini, Japan je gotovo dodijelio neovisnost Indoneziji, Burmi,
Filipinima i Vijetnamu

6. Prvi veliki porazi sile Osovine

prva intervencija SAD-a u WW2 > prva polovica 1942.
prvi simptomi negativne Hitlerove koalicije dogodila se upravo na sovjetskoj bojinici > 28. 6. 1942.
na tom bojitu poinje nova nacistika ofenziva
napad na juni Don i Volgu te Kavkaz i Kaspijsko more imao je dvostruki strateki motiv:
osvajanje naftne zone Kavkaza i okupacija koridora izmeu Dona i Volge (vano za obrambeni sustav na
podruju oko Moskve)
u svibnju 1942. njemako-rumunjske trupe (predvodio ih je Erich von Manstein) okupirale
poluotok Ker (izmeu Crnog i Azovskog mora)
Sevastopol je pao 2. 7. te je napredovanje obuhvatilo cijeli Krim
Rostov pada 23. 7.

sovjetske snage su 17. 8. prele na drugu stranu Dona, a Nijemci su ve bili kod Majkopa (320 km od
Kavkaza) > ofenzivni naboj se tu ugasio > tijekom rujna i listopada to je njemako krilo zapelo u obrani, a
epicentar bitke se premjetao na sjever, u okolicu Staljingrada
Staljingrad je bio strateki bitan > s jedne strane osigurao bi opskrbu i zatitu postrojbama koje su ile
prema Kavkazu, a s druge strane je trebao unititi obranu Moskve
njemaki napad na Staljingrad > srpanj 1942., a sukobi se proirili do veljae 1943.
najkritiniji trenutak za obranu bio je u rujnu > njemaka 6. armija je stigla do rijeke Volge i 13. 9.
poela stezati omu oko grada
19. 11. 1942. zapoela je sovjetska protuofenziva > ve je 23. 11. u klijeta stisnula 6. armiju
Friedricha von Paulusa
16. 12. frontu du rijeke Don na sjeveru Staljingrada koju je drala talijanska vojska (Mussolini je 1942. u
Rusiju poslao 230 000 vojnika ARMIRA-a) napale su sovjetske snage i za tri dana ju razbile
u to vrijeme je von Manstein naredio ope povlaenje do Rostova
von Paulusova vojska uspjela se odupirati jo dva mjeseca, sve do konane predaje 2.2.1943.
u oujku su se i neke njemake postrojbe koje su se kretale prema Kavkazu povukle na drugu stranu Dona
> od toga se trenutka rat u SSSR-u odvijao u jednom pravcu > osovinske postrojbe su se povlaile, a
sovjetske su ih progonile, ak i sve do Berlina
u drugoj polovici 1942. > promjena sudbine sukoba i u sjevernoj Africi
prvi udar zadali su nacisti i to 26. 5. 1942. > uskoro je dolo do osvajanja Tobruka (19.-21. 6.)
talijansko-njemaka ofenziva nastavila se i prema Egiptu 23. 6. i nakon tjedan dana dola je na oko 50 km
od Aleksandrije
napredovanje njemako-talijanskih postrojbi zaustavljeno je kod El-'Alameina
izmeu srpnja i listopada strateka se situacija okrenula u korist Britanaca
saveznici donose odluku o operaciji Baklja > pristajanje uz marokanske i alirske obale francuske Afrike
> prva izravna intervencija amerikih snaga u mediteranski scenarij rata
posljednja bitka kod El-'Alameina poela je 23. 10. 1942. > okraji u rovovima i borbe hladnim
orujem
3./4. 11. postrojbe generala Montgomeryja uspjele su probiti talijansko-njemake redove
s pristajanjem postrojbi u Aliru, Oranu i Casablanci > 8. 11. > zapoela operacija Baklja
francuske viijevske postrojbe pruale slab otpor > Nijemci okupirali francuski viijevski teritorij poteen
primirjem iz 1940. > admiral Francois Darlan (viijevski zapovjednik u sjevernoj Africi) potpisao je
primirje sa saveznicima
Britanci i Amerikanci krenuli du Tunisa gdje nisu naili na otpor
16. 3. 1943. > bitke kod Maretha > sile Osovine su se odupirale do 12. 5.
kapitulacija nije znaila samo kraj prisutnosti sila Osovine u Africi, ve i otvorenost Amerikancima prema
Siciliji i Italiji
konferencija u Casablanci (14. - 26.1.1943.) > susreli se Roosvelt i Churchill > zakljuena je
formula o bezuvjetnoj predaji koja je nametnuta silama Osovine; donesena je odluka o dovrenju
operacije Husky (iskrcavanje na Siciliju i napad na Italiju)
Japanci su na Pacifiku svejedno napredovali, ne obazirui se na obranu
napad na Tokio > 18. 4. 1942. > izveli bombarderi B 25 koji su poletjeli s nosaima aviona Hornet
dvije velike zrano-pomorske bitke > ona na Koraljnom moru (7./8. 5. 1942.) i ona kod otoja
Midway (2. - 7.6.1942.) > posebice je ova posljednja izmjenila ravnoteu na Pacifiku u korist
Amerikanaca
bitka kod Guadalcanala > poela 7. 8. 1942. te se oduljila do 7. 2. 1943. kada su Japanci potpuno
evakuirali otok
21. 1. su japanske postrojbe istjerane s Nove Gvineje
jedino je u Burmi (svibanj 1942.) zabiljeen neuspjeh britanske protuofenzive > time su japanske pobjede
dosegnule vrhunac i otad su sve rjee

TRADEGIJA ARMIR-a

nacisti su za napad na SSSR odmah traili jedan talijanski ekspedicijski korpus, CSIR

s vremenom se taj odred poveao na ARMIR koju je Mussolini osnovao 3. 6. 1942. > zapovijedao
general I. Garibaldi
budui da je ARMIR bio opremljen zastarjelim orujem, ARMIR je ukljuio i neke druge divizije i
korpuse
veliki gubitci > od 230 000 ljudi na istonom frontu bilo je poginulih 84 300 poginulih i nestalih, a
zabiljeeno je i 30 000 smrzavanja
ARMIR se vratio u domovinu u proljee 1943.

MARAL MONTGOMERY

Bernard Law Montgomery (1887.-1976.)

britanski feldmaral u WW2
u WW2 je upravljao 3. divizijom na francuskoj fronti > ostao je u Francuskoj sve do povlaenja kod
Dunkerquea u svibnju 1940.
u kolovozu 1942. povjereno mu je zapovjednitvo nad postrojbama u sjevernoj Africi > odluujui sukob
bio je kod El-'Alameina > poraen neprijatelj
kasnije je Montgomery vodio i iskrcavanja na Siciliji
uskoro je dobio i in feldmarala

7. Napad na europsku utvrdu

najprihvaenija periodizacija WW2 razlikuje dvije faze rata > 1.) traje od 1939. do 1943., 2.) traje
od 1943. do 1945. > obrat predstavljaju epizode u Staljingradu, El-'Alameinu i Guadalcanalu
krajem 1942. njemake podmornice U-Boot uzrokovale su velike gubitke saveznikim flotama, ali se
situacija promijenila nakon dolaska novih zrakoplova Liberator
najprije je pala Italija > nakon iskrcavanja u Tunisu postala je vojno nemona
baza Pantalerija pala je 9./10. 6. 1943. > Angloamerikanci pristaju uz obale Sicilije i osvajaju
otok za mjesec dana
u to vrijeme u Italiji se dogaala monarhijsko-badgolianska urota > 25. 7. 1943. dolazi do
dravnog udara
prvi veliki poraz faistikog reima na unutarnjoj fronti > oujak 1943. > trajkovi 200 000 radnika >
onemoguavali faistiku ratnu proizvodnju
Nijemci su u to vrijeme poeli kovati planove Alarik i Konstantin (okupacija Italije i Balkana u
sluaju talijanskog povlaenja iz rata)
susret Hitlera i Mussolinija u Feltri 19. 7. 1943. > Hitler traio da se dozvoli smjetaj njemakih postrojbi
na talijanski prostor
kralj Viktor Emanuel III. isplanirao je urotu 25. 7. 1943. Mussolini je svrgnut i uhien, a kralj
je za novog premijera postavio marala Badoglia
3. 10. 1943. Italija je u Cassibilu potpisala mirovni ugovor s Angloamerikancima
najava mira izazvala je bijeg kralja i novog premijera u Brindisi te izazvala podjelu teritorija na dvije
okupacijske zone > Nijemci su uspostavili novi vid faizma na sjeveru Italije > stvorili tzv.
Socijalnu Republiku
poetkom rujna 1943. angloameriki kontigent se iskrcao na poluotok Kalabriju > nije postignut neki
znaajan uspjeh jer su njemake linije poput linije Gustav pruale izvanredan otpor
oslobaanje Rima 4. 6. 1944. (prva europska prijestolnica oduzeta nacistima) > njemako
povlaenje do Spezije
od 25. 8. do 26. 10. > posljednja angloamerika invazija u Italiji u 1944.
zagovornik otvaranja novog bojita u Europi (sjeverna Francuska) > Roosvelt
konferencija u Teheranu 28. 11. - 1. 12. 1943. > Churchill + Roosvelt + Staljin > neopoziva
odluka o otvaranju novog bojita u Normandiji > SAD je trebao osigurati logistiki i operativni dio
operacije
u operaciji Overlord pod zapovjednitvom generala Eisenhowera sudjelovalo je 3 milijuna ljudi,
1200 ratnih brodova, 6500 desantnih plovila i 13 zrakoplova
iskrcavanje u Normandiju 5./6. 6. 1944. > nakon mjesec dana osvojena luka Cherbourg, grad
Caen te itav poluotok Cotentin
Atlantski bedem > obrambena linija koju su postavili Nijemci > nita vie od propagandnog sredstva

Nijemci prvi puta koristili tajna oruja > rakete V1 i V2 > neuinkovito
15. 8. 1944. > de Gaulleove postrojbe se iskrcale u Provansi > poelo pobjedniko osvajanje june
Francuske > de Gaulleovi vojnici pobjedonosno uli u Pariz 18. 8.
Bruxelles je osloboen 3. 9., sutradan i Antwerpen, a za mjesec dana su cijela Francuska i Belgija bile
istrgnute iz nacistikih ruku
prvi angloameriki poraz na Rajni > 20.9. (bitka kod Arnhema)
prvi veliki nacistiki grad koji je pao u ruke Angloamerikancima > Aachen (21. 10. 1944.) >
uvruje se crta bojinice
Crvena armija je u kolovozu 1943. zapoela golemu ofenzivu i postizala uspjehe sve do 24. travnja
1944. > osloboena je Ukrajina i Krim, razbijena je njemaka opsada Lenjingrada, a Nijemci su protjerani
sve do granica s Poljskom
23. 6. 1944. > zapoeo posljednji napad koji je pregazio njemake postrojbe u Finskoj
u kolovozu je Crvena armija dospjela do Sandomierza na Visli, naavi se pred vratima Njemake
Rumunjska je 25. 8. 1944. proglasila rat bivim saveznicima, a slijedila ju je Bugarska 8. 9.
1944.; maarska vlast potpisuje primirje sa Sovjetima u listopadu
na Balkanu su nacisti prvo napustili Atenu (3. 10.), a potom i Beograd (osloboen nakon 6 dana borbe >
15.-21. 6. 1944.)
na Baltiku je Crvena armija okupirala Estoniju i Litvu, a Finska je uskoro sa SSSR-om potpisala
mirovni sporazum (4. 9. 1944.)
jedini nacistiki uspjeh toga ljeta > represija pobune u Varavi > glavni poljski grad se dva mjeseca (1.
8. 2. 10.) samostalno branio od nacista i uzaludno se nadao intervenciji Crvene armije koja
je dola pred vrata grada > poljski pobunjenici bili su prisiljeni na predaju
u Moskvi je ve 30. 10. 1943. osnovan savezniki sud kako bi se moglo suditi za ratne zloine
konferencija na Jalti > 4. 11.2.1945. > prioritetni cilj je unitenje nacizma i stvaranje
preduvjeta da se onemogui njegovo ponovno pojavljivanje
GENERAL DWIGHT DAVID EISENHOWER

Dwight David Eisenhower (1890.-1969.), roen u skromnoj obitelji poljoprivrednika njemakog podrijetla
1911. > primljen na akademiju West Point ime zapoinje asniku karijeru
1933. > zaposlen u uredu generala MacArthura (imao in bojnika), zapovjednika Glavnog vojnog stoera
od 1935. do 1940. bio na Filipinima
od travnja 1942. na elu saveznikih postrojbi na Mediteranu, organizirao je i koordinirao operacije u Africi
i Italiji
organizirao je i iskrcavanje u Normandiji, najveoj povijesnoj vojnoj operaciji
nakon rata bio je predsjednik SAD-a 1952.-1960.

8. Predaja Njemake
20. 7. 1940. Hitler je jedva preivio atenat koji je organizirao porunik von Stauffenberg zbog
osjeaja krivice oko rata
ba kada se inilo kako je kraj nacistikog reima blizu, nacisti su odgovorili pritiskom na civilno
stanovnitvo i vojsku > Hitler je odluio iskoristiti i zadnje resurse na pruanje otpora
potpuna mobilizacija u Njemakoj > u Wehrmacht je novaio mladie od 16 godina, zaposlenike u
javnoj administraciji, umjetnike, pjevae, bilo to to je u Njemakoj ostalo od ljudskih resursa
Hitler je 20. 3. 1945. zapovijedio izvrenje politike 'spaljenje zemlje' > unitavanje svih civilnih,
industrijskih i vojnih infrastruktura koje bi eventualno bile od pomoi neprijatelju
posljednje nacistike snage iscrpljene ve krajem 1944. > Ardeni (16. 12. 1944.)
njemaki gradovi izmueni stranim bombardiranjima > npr. bombardiranje Dresdena (13./14. 2.
1945.) > poginulo i ranjeno izmeu 24 000 i 40 000 ljudi
angloamerika vojska je 7. 3. 1945. prela Rajnu kod Remagena te je lako napredovala do sredinje
Njemake
zbivanja u Italiji > partizanski ustanci u najveim gradovima na sjeveru dogodili se 25./26. 4. 1945., a
ubrzo je uslijedila kapitulacija njemakih snaga koje su bile prisutne u Italiji (4. 5.)

12.-14.1.1945. > na istonoj bojinici ponovno je poelo napredovanje Crvene armije > u sijenju oslobaaju
Poljsku > sredinom veljae Sovjeti ulaze u Maarsku > pad Bea i osvajanje Austrije zbilo se 13. 4.
1945. > sredinom travnja Crvena armija je zapoela ofenzivu na liniji Odra-Nisa, ciljajui na Berlin
sovjetske i amerike postrojbe srele su se 25. 4. u Torgauu na Labi
uskoro je okonan i posljednji otpor u Berlinu > od 19.4. do 2. 5. 1945. > sudjelovale postrojbe
generala ukova i Konjeva
30. 4. 1945. Hitler je poinio samoubojstvo u svojem bunkeru u Berlinu > kao svojeg nasljednika
imenovao je generala Karla Dnitza
konano se 7. 5. 1945. Njemaka bezuvjetno predala na svim bojinicama
GENERAL UKOV

Georgij Konstatinovi ukov (1896.-1974.)

1918. ukljuuje se u sovjetsku vojsku
tijekom Finskog rata 1940. postaje zapovjednik vojnog distrikta u Kijevu
koordinirao je pobjednikom obranom Staljingrada > promaknut u marala
u sijenju 1945. zauzeo je Varavu i organizirao prodor prema Berlinu kojeg je osvojio 2. 5.
kao sovjetski predstavnik je potpisao akt o kapitulaciji Njemake 7. 5. 1945.
1953. > postaje zamjenik ministra obrane, a 1955. ministar obrane u Bulganjinovoj vladi
26. 10. 1957. > optuen je za stvaranje kulta linosti te je izbaen iz Prezidija i Centralnog komiteta
Komunistike partije Sovjetskog Saveza

ATENTAT NA HITLERA U SRPNJU 1944.

blizu glavnog stoera u Rastenburgu (istona Pruska) 20. 7. 1944. Hitler je bio meta atentata
tijekom sjednice Glavnog stoera
tijekom sjednice odjeknula je eksplozija > Hitler se uspio izvui neozlijeen
atentat u Rastenburgu organizirao je pukovnik Stauffenberg, svjestan katastfore koju je Trei Reich
donio Njemakoj
u uroti sudjelovali i: bivi gradonaelnik Leipziga Grdeler, generali Beck, Olbricht, Tresckow, Fellgiebel i
Wagner, bivi veleposlanik u Rimu Hassell, feldmaral Witzleben, bivi veleposlanik u Moskvi
Schulenburg, isusovac Delp, socijaldemokrat Leber, grof Moltke i mladi pripadnici pruske aristokracije >
njima se neizravno pridruio i Rommel, Kluge i ef tajne slube Canaris
operacija Walkre pripremljena je do najsitnijih detalja
Stauffenberg se 20. 5. uputio u Rastenberg s kovegom eksplozivom koji je ostavio u dvorani za sastanak
Hitler je preivio pa su neki sudionici urote izdali generala Stauffenberga
sljedeih mjeseci dolo je do stranih vjeanja i strijeljanja kako bi se osvetio pokuaj atentata

ADMIRAL KARL DNITZ

njemaki admiral Karl Dnitz (1891.-1980.)

tijekom 30-ih je bio inicijator obnove njemake podmornike flote > njoj je zapovijedao sve do
1943. kada je zamijenio Ericha Rdnera kao zapovjednik ratne mornarice
na osobni prijedlog Adolfa Hitlera, naslijedio ga je 30.4. 1945. na mjestu efa drave
nastojao je isposlovati separatni mir s Angloamerikancima > kad je to propalo bio je prisilje potpisati
bezuvjetnu predaju 7. 5. 1945.
kasnije je uhien i procesuiran kao ratni zloinac > suenje u Nrnbergu > osuen je na 10 godina
zatvora
nakon izlaska iz zatvora Spandau (Berlin) nastavio je ivot u Hamburgu
objavio je knjigu sjeanja Deset godina i dvadeset dana (1958.) te nekoliko autobiografskih eseja, meu
kojima je najpoznatiji Moj burni ivot (1968.)

9. Poraz Japana

rat se nastavio na Pacifiku i u Aziji

SAD se poeo pribliavati Japanu 'abljim skokovima' > nisu napadali svaki otok koji je bio u
japanskim rukama, ve samo one strateki znaajne
krajem 1943. osvojeno je otoje Marshall u sredinjem Pacifiku
napad na otok Saipan u Marijanskom otoju > 15. 6. 1944.
zbog ovih amerikih osvajanja dolazi do postavljanja novog japanskog premijera > umjesto Toja
premijer postaje Koiso
zakljuna epizoda ove operacije > amerika okupacija otoka Guam
u Japanu je poela opa mobilizacija > novaile su se i kamikaze one su prvi puta upotrebljene
na Filipinima kako bi se sprijeilo ameriko iskrcavanje na otok Leyte 20. 10. 1944. > na tom
otoku se odvijala najvea zrano-pomorska bitka u kojoj je unitena japanska flota (22. - 26. 10.)
kopnene operacije na Filipinima i u Burmi bile spore zbog junakog japanskog otpora > Amerikanci su
tijekom veljae uspjeli zauzeti samo Manilu (4.2.) te se iskrcati u Luzonu
sukob izmeu Japanaca i Amerikanaca usmjerio se prema japanskom otoju > veliki bombarderi B 29 koji
su polijetali s Marijanskog otoja sruili su neprijateljske gradove
prvi djeli japanskog teritorija koji je bio uniten bio je mali vulkanski otoi Iwo Jima >
sukobi oko njega trajali su od 19. 2. do 19. 3. 1945.
Tokio je 9. 3. pretrpio snano zrano bombardiranje
1. 4. 1945. > napad na Okinawu, posljednji bedem obrane Japana prema obalama istone Kine i utog
mora > kapitulacija Japana bila je samo pitanje vremena
26. 7. 1945. > konferencija u Potsdamu > SAD, VB i Kina su Japanu predloile bezuvjetnu
kapitulaciju; ak se i SSSR spremao objaviti rat Japanu
nakon konzultacija u Potsdamu s Churchillom i Staljinom, novi ameriki predsjednik Harry Truman
(Roosvelt je umro 12. 4. 1945.) odluio je slomiti japanski otpor koristei novo razorno oruje
atomsku bombu
6. 8. 1945. atomska bomba baena je na Hiroimu > ameriki bombarder B 29 Enola Gay >
zapovjednik Paul Tibbets
9. 8. 1945. atomska bomba baena je na Nagasaki
9. 8. je i SSSR uao u rat s Japanom, napavi ga u Manduriji i Koreji
15. 8. 1945. sam je car Hirohito prihvatio kapitualciju > mirovni sporazum potpisan je na
admiralskom brodu amerike flote, na oklopnjai Missouri u Tokijevskom zaljevu 2. 9. 1945.
kapitulacijom Japana zavren je WW2
tijekom WW2 poginulo je 50 milijuna ljudi, od ega je 30 milijuna poginulo u Europi

10. Atomska bomba i podjela svijeta na interesne sfere

vojne prednosti koje su nastale nakon unitenja Hiroime i Nagasakija bile su vrlo skromne
SAD je elio ubrzati japansku kapitulaciju kako bi udaljio SSSR-a s azijskog poprita (Staljin je odluio
ispotovati obeanje koje je dao Roosveltu te zapoeti neprijateljstvo prema Japanu)
u trilateralnim pregovorima > SAD, SSSR, VB > Teheran, Moskva, Jalta, Potsdam > jedina
toka oko koje su se sloile sve tri strane bila je zajednika elja da se kazni i porazi
Njemaka te da se osude ratni zloini
stvoren je prijedlog velikih sila o osnivanju nove meunarodne organizacije koja bi izbjegla porazne
rezultate DN-a
25. 4. 1945. na konferenciji u San Franciscu stvoreni su Ujedinjeni narodi (UN)
ostala pitanja, pogotovo delikatno pitanje ureenja poslijeratne Europe, ostala su gotovo nerijeena
u razgovorima Churchilla i Staljina u listopadu 1944. ve je naznaena podjela svijeta na tzv. zone
utjecaja > potvreno na konferenciji u Jalti
prisutnost vojski (sovjetskih i zapadnih) definirala je granice tih zone
na slian nain rijeen je i problem Grke > intervenirala VB kako bi sprijeila komunistiki partizanski
pokret
definirana je granica Poljske > na zapadu joj je preputen njemaki teritorij do linije Odra-Nisa
za Njemaku su predviene 4 okupacijske zone > britanska, sovjetska, francuska i amerika
na konferenciji u Breton Woodsu (10.-20.7.1944.) > konstituiran novi meunarodni monetarni
sustav koji se zasnivao na fiksnom teaju u odnosu na dolar > iz ovog sustava bio je iskljuen jedino SSSR
nakon WW2 svijet je bio usredotoen na suprotstavljene pozicije SAD-a i SSSR-a

PROJEKT MANHATTAN, IZRADA ATOMSKE BOMBE

projekt Manhattan = ameriki projekt nastao u apsolutnoj tajnosti > kodno ime: Manhattan Engineer
District (MED)
pokrenuo ga je Roosvelt 1942. u dogovoru s britanskom vladom
cilj projekta = osigurati uvjete za proizvodnju energije fisijom atomske jezgre kako bi se izradila atomska
bomba
tu zamisao sugerirali su ameriki fiziari, bojei se da bi Nijemci mogli prvi realizirati tu napravu > bojazan
se pojavila nakon to su potkraj 1938. njemaki kemiari Otto Hahn i Fritz Strassmann napravili
prvu nuklearnu fisiju
nekoliko idovskih znanstvenika nagovorilo je Alberta Einsteina da pie amerikom predsjedniku kako bi
ga izvijestio o moguim opasnostima tog njemakog uspjeha
upravo je Einstein bio taj koji je napravio prvi korak u smjeru energetske upotrebljivosti
atomske bombe > 1907. otkrio je odnos izmeu mase i energije (E=mc2)
Roosvelt je 1941. pokrenuo proizvodni i istraivaki mehanizam > sve se radilo u velikoj tajnosti pa je ak
sa zemljopisnih i topografskih karata izbrisana svaka obavijest o lokacijama Hanford (proizvodnja
plutonija), Los Alamos (izrada atomske bombe) i Oak Ridge (cijepanje plutonija)
laboratorij Los Alamos izgraen je u New Mexicu 1942. > mjesto je odabrano prema savjetu Roberta
Oppenheimera (znanstveni voditelj projekta) > kodno ime laboratorija= mjesto Y
u oujku 1943. poeli su pristizati i brojni zapadni znanstvenici koje je Oppenheimer sam odabrao: Bohr,
Weisskopf, Fermi, Wigner, Von Neumann, Frisch, Teller, Serge, Chadwick, Fuchs
16. 7. 1945. dogodila se prva nuklearna eksplozija u povijesti (Trinity Test) u Alamogardu
(pustinja New Mexica)
danas se smtra kako je bacanje nuklearne bombe na Hiroimu i Nagasaki usmrtilo 515 000 mrtvih

KONFERENCIJA NA JALTI

4. - 11. 2. Staljin, Churchill i Roosvelt su se sastali na Jalti na Crnom moru

postavljeni su temelji za poslijeratnu politiku i teritorijalnu ravnoteu
SSSR je dobio pravo proirenja svojih granica u Poljsku koja je za to dobila neke njemake
teritorije > Staljin je dobio i dio istone Pruske (ukljuujui grad Knigsberg)
oko poljskog pitanja dolo je do kompromisa > postojale su dvije vlade u izbjeglitvu > jedna u
Londonu i jedna u Lublinu (potpora Zapada, odnosno SSSR-a) > dalo se vladi u Lublinu puno
priznanje
jugoslavenski problem je takoer rijeen > Tito i Ivan ubai (ef Kraljevske vlade u izbjeglitvu)
uli su u koalicijsku vladu
to se tie Njemake odbaen je prijedlog o deindustrijalizaciji i parcelizaciji na pet drava > dogovorena je
podjela njemakog teritorija na zone saveznikog utjecaja > isto predloeno i za Austriju
Koreja je podijeljena na dvije zone > pod kontrolom SSSR-a i SAD-a
konferencija se suoila s problemom talijnsko-jugoslavenskih granica
trojica velikih dogovorila su i formiranje komisije za ratne reparacije
nakon Roosveltove smrti izmeu SAD-a, SSSR-a i VB izbili su nepomirljivi sukobi koji e stvoriti
pretpostavke za poetak Hladnog rata

NRNBERKI PROCES

u Londonu su 8. 8. 1945. pobjednike sile odluile osnovati meunarodni sud za kanjavanje

njemakih ratnih zloinaca > odabran je Nrnberg
od jeseni 1945. do jeseni 1946. sastajao se sud sastavljen od vojnih sudaca saveznikih zemalja
pripadnost rukovodstvu stranke, Gestapu, tajnoj slubi i SS-u bila je samom po sebi zloin > kanjivo
optube su se mogle odnositi na urote i zloine protiv mira, ratne zloine i zloine protiv ovjenosti
1. 10. 1946. izreene presude > 12 optuenika osueno je na smrt vjeanjem (Gring poinio
samoubojstvo prije dolaska na stratite, a Ribbentropu, Rosenbergu i Bormannu se sudilo u odsutnosti), 3
su dobila doivotne kazne, a ostali zatvorske; Schacht, von Papen i Fritzsche su osloboeni
u Nrnbergu je voeno jo 12 postupaka koji su okonani tek 1949.

Antifaistiki pokret u Europi

otpor je imao specifian karakter u svim zemljama

utjecaj je bio nejednak po intenzitetu i orijentaciji
saveznici su bili nepovjerljivi prema vojnoj autonomiji oslobodilakih pokreta; s druge strane, SSSR je
odluno pratio razvoj oslobodilakih pokreta > pomou njih je nastojali osvojiti vlast u zemljama istone
Europe

1. Antifaistiki otpor

razlika otpora koji se podigao u zemljama agresorima i otpor u zemljama koje su napadnute i okupirane
20-ih godina u Italiji demokratske stranke su demonstrativno su napustili Parlament nakon ubojstva
socijalistikog zastupnika Matteottija u lipnju 1924. > kralj nije otpustio Mussolinija i nije raspustio
Parlament
pokret Pravda i sloboda u Italiji > jedini nain borbe protiv faizma je ustanak
borba Carla Rossellija u panjolskom graanskom ratu (za Republiku) utjecala na budui pokret otpora u
Italiji > Rosselli i njegov brat Nello smaknuti su Bagnoles-de-l'Orneu u Francuskoj 9. 5. 1937. > ubili su ih
francuski faisti koje je angairao Mussolini
sve do sporazuma Hitlera i Staljina u kolovozu 1939. , antifaistiki savez nije bio naruen > odlunije je
nastavio svoje djelovanje nakon to je Njemaka 1941. napala i SSSR
Komunistika partija i Stranka akcije bile su najuvjebanije u ilegalnoj borbi > bile prve i najuinkovitije u
osnivanju partizanski odreda Garibaldi i GL > odredi budue narodne vojske; i socijalisti su u manjem
broju organizirali odrede Matteotti
u Italiji je odmah u listopadu 1943. unutar Odbora za nacionalno osloboenje (CLN) osnovano tijelo
narodne vlasti > moglo je proglasiti propast stare drave i zapoeti oruanu borbu na strani saveznika
ono to razlikuje talijanski pokret otpora od drugih je to su vojne formacije i stranke CLN-a sklopili
naelan sporazum koji se moe smatrati jedinstvenim
osnovan je i Komitet dobrovoljaca za slobodu (CVL) > ve u kolovozu 1944. imao je 100 000 boraca
upravo je prisutnost organiziranih politikih grupacija talijanskom pokretu otpora dala ideoloki karakter
drukiji pokret otpora bio je u nacistikoj Njemakoj > njemaki otpor bio je prije svega radniki i
organizirao se ve nakon prvih Hitlerovih represalija > taj radniki pokret platio je pod Hitlerovom izmom
ni u jednoj europskoj zemlji borba izmeu komunista i socijaldemokrata nije bila toliko otra kao u
Njemakoj
njemaki pokret otpora nije mogao raunati na stalne oruane formacije, ve na pojedinano djelovanje
tajnih grupa
prvi Odbor za proletersko jedinstvo osnovano je u Hannoveru 1934. > socijalisti + komunisti + SAP (mala
skupina koja se formirala nakon 1931. od bivih lanova SPD-a i KPD-a)
prvo razdbolje diktature (1933.-1937.) obiljeeno trajkovima > tada su otvoreni zarobljeniki logori za
pripadnike radnikog pokreta, a potom i za intelektualce > potresna pria Friedrich Schlotterbecka
Nacionalni odbor za slobodnu Njemaku > osnovan 12. 7. 1943. godine na sovjetskom teritoriju
(Krasnogorsk) > stvaranje nacionalne i jedinstvene antinacistike fronte
kranske crkve su takoer razvile konkretnu aktivnost u okviru pokreta otpora > nadahnjivala ih vjerska
svijest (Bijela rua)
kruok Kreisau osnovao ga grof Helmut James von Moltke > cilj = pripremiti teren za obnovu
Njemake > okupljali se krani razliitih vjeroispovijesti > prieljkivali federalistiki ureenu
Njemaku
Kreisaueri prihvatili ideju o neizbjenosti atentata na Hitlera > atentat 20. 7. 1944.
htio se provesti i dravni udar u rujnu 1938. kako bi se izbjegao njemaki ulazak u WW2 za koji se smatralo
da e imati katastrofalne posljedice za Njemaku > odustalo se zbog Hitlerovog diplomatskog uspjeha u
Mnchenu
u proljee 1944. zaslugom von Tresckowa, von Schlabrendorffa te von Stauffenberga dolo je do
razdvajanja 'prigodnih' antinacista i pravih pripadnika otpora
antifaistika borba u Austriji je rano poela > borile se socijalistika vojka (Schutzbund) te austrijskonacistika (Heimwehr) > borba kulminirala u veljai 1934. kada se 'crveni' Be podigao protiv

namjere Dolfussove vlade da radikalno ugui radniki pokret (tom vladom izdaleka je upravljao
Mussolini) > austro-marksizam (najvii domet europske socijaldemokracije) bio je nasilno svladan
antinacistika austrijska fronta djelovala je u berlinskoj uroti 20. 7. 1944.

CARLO ROSSELLI I POKRET PRAVDA I SLOBODA (GIUSTIZIA E LIBERTA)

Carlo Rosselli (1899.-1937.) > roen u imunoj obitelji

u WW1 se ukljuio tek 1917.
nakon WW1 vraa se u Firencu i tamo upoznaje Gaetana Salveminija
dok je jaao faistiki pokret, pribliio se reformistikoj struji Socijalistike stranke (vodili ju Filipo Turati i
Claudio Treves)
zapoeo akademsku karijeru > prvo je bio asistent u Milanu, a potom i docent ekonomske politike u Genovi
nakon sluaja Matteotti (1924.) sa Salveminijem, bratom Nellom i Ernestom Rossijek osnovao je tajni list
Non mollare
1926. > osnovao je s Pietrom Nennijem politiki tjednik Quarto stato (ukinut u listopadu iste godine)
uhien i procesuiran zato jer je organizirao bijeg Filipa Turatija iz Italije 1926. > pet godina progonstva na
otok Lipari > odatle je uspio pobjei u srpnju 1929.
u vrijeme progonstva Rosselli je napisao Liberalni socijalizam (tisakno u Parizu 1930.)
1929. bjei u Pariz i osniva antifaistiki pokret Pravda i sloboda (Giustizia e Liberta, GL)
kasnije se prikljuio i Antifaistikoj koaliciji
Rosselli je s GL-om poduzeo i neke teroristike akcije protiv diktature > pokret je bio izloen tekoj
represiji
faistika policija je uhitila glavne pripadnike GL-a u Italiji (E. Rossi, E. Bauer, N. Traquandi)
rasputanje Koalicije 1934. > za GL poinje nova faza
asopis Quademi di GL izlazio je od 1932.
GL je intervenirao u panjolskoj 1936. pomaui republikanske trupe
vraa se u Pariz krajem 1936. zbog zdravlja
9. 6. 1937. > u Bagnoles-de-l'Orneu pronalazi ga i zajedno s bratom Nellom ubija eta francuskih
cagoulards po nalogu Galeazza Ciana i samog Mussolinija

PASTOR DIETRICH BONHOEFFER

Dietrich Bonhoeffer (1906. 1945.) > vodei protestantski teolog u 20. st.
od 1933. jedan je od glavnih pokretaa evangelikog otpora reimu
njegova aktivnost odvijala se u dvije faze
- sveenika > u njoj je zajedno s M. Niemllerom i K. Barthom radio u evangelikim crkvama i
borio se protiv prodora nacistikih ideja > osnovao tajnu teoloku kolu Finkenwalde
- neposredan angaman u politikom pokretu otpora nacizmu

uhien je i objeen 9. 4. 1945. u Flossenbrgu

vanija djela: Sljedbenik (1937.) i Otpor i predanje (1947.)

2. Pokret otpora u zapadnim parlamentarnim demokracijama

drukiji pokret otpora u zemljama koje nisu upoznale faizam na vlasti
u Norvekoj je britanska sluba (u dogovoru s norvekom vladom u izbjeglitvu) Special Operation
Executive (SOE) organizirala domoljubne antinacistike operacije
politike stranke nisu nikad izravno sudjelovale u pokretu otpora, ali su osnovale savjetodavno vijee za
vladu
veliki radniki trajkovi u veljai 1941., oujku i travnju 1943. te trajk eljezniara u jesen 1944.
viijevska Francuska je zagovarala bratimljenje s okupatorom i ukljuenje Francuske u novi
europski poredak > znaajni general Petain i Gaston Doumergue, zatitnik Action Francaise i Jeunesses
Patriotes
antifaistika opozicija u Francuskoj gotovo da i nije postojala

projekt Armee secrete > zagovarao je brze akcije protiv Nijemaca

francuski pokret otpora nije karakterizirao maquis (tajne oruane formacije), ve skupine kojima je bilo
lake upravljati > npr. obavjetajni Reseaux (skupina za sabotau i propagandu)
Komunistika partija u Francuskoj zastupala je vrlo konzervative stavove > pozivala na bratimljenje
francuskih radnika sa njemakim okupatorima > miljenje se mijenja nakon njemakog napada na SSSR
1941.
u ehoslovakoj se pokret otpora pretvorio u povlaten odnos s velikim saveznikom na istoku
predsjednik Bene je vodio takvu politiku koja je trebala biti obnova Prve Masarykove republike
'srednja struja' pokreta otpora > teorija o trajnom posredovanju meu velikim polovima svjetskog saveza >
kasniji dogaaji nisu pogodovali takvom razmiljanju

3. Otpor i nacionalni identitet u Poljskoj i Istonoj Europi

na ovom prostoru rat je doveo do stvarnog gubitka teritorija > zbog toga je cilju borbe protiv faizma
pridodan i cilj da se u trenutku osloboenja zemlje obnovi nacionalni karakter i graanske i politike
slobode koje su postojale i ranije
poljski je teritorij od 1. 9. 1939. bio okupiran od strane njemake vojske, ali je i njezin istoni dio bio pod
prijetnjom Sovjeta
dogovor izmeu Njemake i SSSR-a o podjeli Poljske > trebao se izbrisati poljski teritorij, ali i glavne
znaajke poljske kulture
poljski pokret otpora nije se brinuo samo za borbu protiv njemake okupacije, ve i o odranju tajne drave
> vlast nisu imale diktatorske stranke iz razdoblja 20-ih godina (Pilsudski) ve stranke iz opozicije i
starih svrgnutih stranaka
u Poljskoj je osnovana unutarnja vojska (Armia Krajowa) > 380 000 ljudi
postojala je i Armia Ludowa > osnovali ju komunisti > 20 000
Armia Krajowa je sudjelovala i u Varavskom ustanku > najburnija epizoda europskog pokreta
otpora
grad je sam uspio odolijevati njemakim snagama vie od dva mjeseca (1.8. 3.10.1944.) >
izgubio je 20 000 boraca i 180 000 civila
snage Armije Krajowe zaustavili su Sovjeti koji su se utaborili na Visli
Sovjeti su u Lublinu osnovali odbor za osloboenje koji je kasnije trebao preuzeti vlast u Poljskoj >
takvu vladu su uspostavili 17. 1. 1945.
Sovjeti i Nijemci su se 1939. dogovorili i o podjeli baltikih zemalja, a okupacijom tih zemalja potaknuli su
pokrete otpora > Sovjeti vro brzo u Litvi poremetili postojei poredak, a potom su slini dogaaji uslijedili
u Letoniji i Estoniji
njemaka okupacija koja je uslijedila nakon napada na SSSR pogrjeno je protumaena kao prilika za
osloboenje; ubrzo je pokret otpora promijenio stavove vidjevi kakav je nacistiki teror
fenomen uestalog kolebanja izmeu jednog i drugog okupatora posebno je izraen u Ukrajini

4. Partizanska borba u SSSR-u

sovjetski pokret otpora jedini koji nije nastao nakon poraza i unitenja nacionalne vojske
u odnosu na druge pokrete otpora, bio je konzervativniji
u poetku su partizani bili lanovi Komunistike partije i njezinih organa, kasnije su im se pridruili i
dijelovi Crvene armije, odsjeeni zbog prodora Nijemaca > zapovjednitvo nad partizanima povjereno
Alekseju Fjodorovu
fenomen kolaboracionizma u ruskim selima > seljaci nelojalni
nakon to u uvidjeli kako im pod Nijemcima prijeti glad, seljaci su se sve vie poeli solidarizirati s
partizanima > zapoelo je novo povoljnije razdoblje pokreta otpora koje je potrajalo do jeseni 1942.
isticala se uma Brijansk koja je postala vojno vjebalite partizana
1942. je bilo potrebno da se svi pripadnici pokreta otpora ujedine u velike vojna formacije
'putujue ete' obiljeile su tree partizansko razdoblje
najznaajniji zapovjednici ukrajinskih skupina > S.A. Kovpak i A.N. Saburov
od ljeta 1943. cijelo umsko podruje na SZ Ukrajine postalo je nova partizanska utvrda > ogroman
politiki utjecaj

trenutak najveeg razvoja sovjetski je pokret otpora dosegnuo u ljeto 1943. kada je bilo oko
200 000 organiziranih partizana

5. Pokret otpora u Jugoslaviji i Grkoj

i jugoslavenski pokret otpora vodila je Komunistika partija > nijedan pokret otpora u Europi nije uspio
ostvariti institucijski i razvojni model kao jugoslavenski
pokret otpora na elu s Titom pomogao je rjeavanju antagonizama izmeu naroda koji su bili u prvoj
Jugoslaviji i Srba
27. 3. 1941. > Beograd je pristupio Trojnom paktu > mladi dravni oficiri i stare stranke izvrile
dravni udar
Komunistika partija se snano angairala nakon njemakog napada na SSSR > Josip Broz Tito je KPJ
uinio jedinom snagom nacionalog pokreta otpora
pridruio se partizanima zapadne Srbije kao vrhovni zapovjednik
zapoeo je i pregovore sa srpskim pukovnikom Draom Mihajloviem, koji je bio zapovjednik
etnika i vodio je narodni ustanak pod vodstvom monarhistike vlade Petra II. koja je emigrirala u London
> pokuali sklopiti savez, ali bez uspjeha
etnici napadali partizane i otvoreno suraivali s Nijemcima i faistima
Mihajlovi je u svijetu slovio kao legendarna figura jugoslavenskog pokreta otpora i esto su mu se
pripisivali partizanski uspjesi
tri godine Moskva nije slala obeanu pomo Titovim partizanima jer se bojala da ju se ne optui da je
pokretaica revolucije
Staljin se na kraju protivio Titovoj autonomiji te je obeanu pomo ponudio Mihajloviu > u biti se bojao
kako su njegove aspiracije na Balkan ugroene Titom i njegovim partizanima
zapadni su saveznici u poetku podravali Mihajlovia, potom su bili za postizanje dogovora izmeu dviju
strana, a kasnije su (nakon to su poslali nekoliko izviakih misija) posve stali uz Tita u sijenju 1944.
temelj partizanskog uspjeha = popularnost na selu i bezuvjetna potpora te kapilarna
proirenost komunistikih grupa
potkraj 1941. osnovane su mobilne proleterske brigade, od kojih je godinu dana kasnije nastalo 8 divizija po
3000 do 4000 ljudi
bitka u dolini Neretve > oujak 1943. > Titova vojska prokrila je put sebi odvanim manevrom
slina krvava operacija dogodila se pri prelasku rijeke Sutjeske, u blizini planine Durmitor > lipanj 1943.
> brojne rtve 305 000 poginulih i 400 000 ranjenih > i sam Tito ranjen
nacionalizacija borbe, a ujedno i neuplitanje saveznika
Titov politiki plan = na kraju rata stvoriti federaciju itavog balkanskog podruja > kao 6.
ujedinjena drava trebala je biti Makedonija, a kao 7. Bugarska (Bugarska se usprotivila)
grki pokret otpora morao je raunati na britansku prisutnost i sovjetski utjecaj
on je nastao na inicijativnu Komunistike partije Grke i mladih politiara lijevog centra > to je bila tajna
oporba tadanjem Metaxosovom diktatorskom reimu
EAM (Fronta za nacionalno osloboenje) bila je otvorena za sve opozicijske snage, ali su ju prvenstveno
vodili komunisti
EAM + ELAS = glavna oslobodilaka oruana sila (75 000 + milijun pristaa ostalih organizacija
EAM-a)
grki pripadnici pokreta otpora bili su zaokupljeni i uspostavom novog poretka u Grkoj > ukidanje
monarhije koja je uvedena 4. 8. 1936.
VB se nije htjela odrei utjecaja na zemlju koju joj je priznao i Staljin sporazumom u listopadu 1944. >
odluila podrati kralja
snage ELAS-a su mogle zauzeti Atenu, ali su se posvetile svladavanju EDES-a u Epiru > ESED se sa svojim
zapovjednikom Zervasom ponudio sluiti ciljevima kralja i Britanaca
susret sovjetskog predstavnika Popova i Churchilla i delegata EAM-a na Boi 1944.
EAM-ovo osnivanje Politikog komiteta za osloboenja (PEEA) u oujku 1944. > izvriti pritisak na vladu u
izbjeglitvu i navesti ju na prihvaanje formiranja vlade nacionalnog jedinstva > poslije ostvareno
dogovorom u Libanonu u svibnju 1944. > pet ministarstava je dodijeljeno EAM-u
jugoslavenski pokuaji preuzimanja kontrole nad grkim pokretom otpora > Tito je navodno
27. 11. 1944. poticao EAM da se oslobodi tutorstva Britanaca i silom zauzme Atenu

6. Europska ideja o pokretu otpora

SSSR se prvenstveno htio osigurati pomou zatitnog pojasa sastavljenog od satelitskih drava u Istonoj
Europi i na Balkanu
jugoslavenski pokret otpora teio je diskutabilnoj balkanskoj federaciji koja bi bila neovisna o sovjetskom
monopolu
grki pokret otpora zakasnio je u borbi za dvostruko osloboenje (unutarnje i vanjsko) > borba protiv
monarhijskog reima nije urodila plodom te su borci bili na tekoj kunji sve do 1949.
u zemljama zapadne Europe koje su iskuale faizam postojali su pokreti o tome kako taj
reim treba iskorijeniti > takve stavove u Italiji zastupala skupina Ventotene, a u Njemakoj
kranska udruga Kreisau, socijalistika skupina Neubeginnen te skupina oko Arvida Harnacka i
Schulze-Boysena (efovi 'Crvenog orkestra)
francuski pokret otpora se dobrim dijelom identificirao s nacionalistikim vrijednostima France libre >
najmanje se pribliio ujednaenim europeistikim tenjama
u Francuskoj postojale i neke socijalistike grupe > Combat (vodstvo: Henri Frenay), Liberer Federer
(vodstvo: Silvio Trentino) i Liberation Sud > izraavali potrebu za ujedinjenjem Europe, ali se pozivale i na
Blumove ideje

Progon i istrebljenje europskih idova

1. Korijeni antisemitizma

osnovna znaajka nacistike ideologije > mrnja prema idovima > karakteristino za sve europske
faistike drave
antisemitizam se ne pojavljuje s nacizmom, ve njegovi korijeni seu mnogo dublje
potkraj 19. st. se u Francuskoj u politikim krugovima nesklonima idovima raaju dvije nove struje
- 'socijalistika' struja antisemitizma > podravali ju Pierre-Joseph Proudhon i Auguste
Blanqui
- otvoreni rasistiki antisemitizam > zagovarao ga Maurice Barres, intelektualac i predstavnik
Francuske akcije
u Francuskoj je prevladavao tradicionalan katoliki antisemitizam koji se temeljio na mrnji prema
'bogoubojicama'
ove su se tri struje ujedinile u snaan antisemitski pokret > posebno je obiljeio aferu Dreyfus > u njemu
je glavnu ulogu odigrala antisemitska liga koju je osnovao Edouard Drumont 1890. godine (od
1897. njezin je glavni propagator Jules Guerin)
u protuidovskim kampanjama sudjelovale i domoljubne stranke poput Lige patriota i Francuske akcije
faistike stranke poinju javno pokazivati duboku mrnju prema idovima tijekom 30-ih, posebno nakon
1936.
Francuska i prije 1940. poinje podravati faizam, a posebno u doba viijevskog kolaboracionizma
u Austro-Ugarskoj, Njemakoj Wilhelma II. i u slavenskim zemljama korijeni antisemitizma su stari i
razliita podrijetla
kranski antisemitizam razvio se jo u srednjem vijeku > mrnja prema narodu 'bogoubojica'
iz tog se antisemitizma razvio u 19. st. rasizam koji je na idove gledao kao na naroda koji je pokvario
bioloki viu germansku rasu > ovoj se struji u zadnjih tridesetak godina 19. st. prikljuio novi ogranak
populistikog i rasistikog nacionalizma (tzv. puki nacionalizam)
krajem 19. st. izraz Volk poinje se povezivati s krvlju (Blut) > netko moe biti pripadnik njemakog
naroda samo ako je u krvnom srodstvu s Nijemcem
pokret pukog nacionalizma proirio se cijelom Njemakom Wilhelma II. i njemakim teritorijima u AU Monarhiji > jedno od glavnih uporita = Be
pojavljuju se i teoretiari duhovnog rasizma > naroda (Volk) je odreen kulturom (Kultur) i svjetonazorom
(Weltanschaung)
puki se nacionalizam razlikuje od tradicionalnog nacionalizma < tradicionalni nacionalizam eli
asimilirati, nametnuti vlastitu kulturu drugim narodima, ak i silom; puki nacionalizam eli disimilirati,
odvojiti vlastiti narod od drugih, zazire od mijeanja naroda
zbog toga je puki nacionalizam antisemitski > idove vidi kao narod bez zemlje, bez
dravljanstva i nikad nee biti dio germanske rase; antislavenski > slavenski narodi su bili

glavni neprijatelji germanskog irenja prema istoku (Drang nach Osten); antifeministiki >
procesi emancipacije i oslobaanja ene razaraju tradicionalni patrijahalni model
poetkom 20.st. skupine pukog nacionalizma bile su malene, ali aktivne > tek su im dogaaji nakon WW1
otvorili prostor za daljnje irenje
postojala su i tzv. tajna drutva koja su bila neto izmeu vitekih redova i Mnnerbunda ('muka
udruenja' koja su se temeljila na mukom i ratnom bratstvu) > lanovi takvih udruenja: Heinrich
Himmler, Walter Darre (teoretiar seljakog krila nacionalsocijalizma, a kasnije Hitlerov ministar
poljoprivrede), Alfred Rosenberg (poluslubeni filozof nacionalsocijalizma)
idovi = rtvena janjad za sve probleme s kojima se Njemaka suoavala
za Hitlera je je puki nacionalizam temeljna pretpostavka njegove rasistike teorije > za vrijeme boravka u
Beu doao je pod utjecaj antisemitizma
u programu NSDAP-a (Nacionalsocijalistike njemaka radnika stranka) iz 1920. u 25 toaka se razlae
kako idove treba istjerati iz javnih dunosti, iz novina te im zabraniti ulazak u Njemaku
drukija situacija na Apeninskom poluotoku > u Italiji je antisemitizam bio ogranien na mali dio
u Italiji se u 19. i 20. st. javlja katoliki antisemitizam
postojao je i politiki antisemitizam > njega zastupali revolucionarni sindikalisti (uenici Georgesa Sorela)
> idovi su kozmopolitski kapitalisti
openito se vjerovalo u nadmo bijele rase > takve stavove je dodatno potaknuo rat u Libiji 1911. te
WW1
u 20-ima (nakon dolaska faista na vlast) osnivaju se institucije koje se trebaju brinuti o bijeloj rasi i tititi
ju > u okviru leggi fascistissime 1926. zapoinje Nacionalni program zatite majki i djece
mnogo se radilo na demografskom rastu
Lidio Cipriani > budui lan urednitva antisemitskog asopisa Difesa della rasa (Obrana rase) > strogo
protiv mijeanja rasa

2. Nacistika Njemaka

dolazak Hitlera na vlast (30. 1. 1933.) > poetak vladavine politiara koji su zastupali antisemitske
stavove > njegova vlada sastavljena od NSDAP-a i Njemake nacionalne puke stranke (DNVP)
'Zakon za obnovu javnih dravnih slubi' > 4. 4. 1933. > iz dravnih ustanova izbaeni su idovi
idovi nikako nisu bili dio njemakog naroda, ve samo gosti na podruju Treeg Reicha
poela jaka antisemitska propaganda > istaknutu ulogu u irenju antisemitskih natpisa imao tjednik koji su
izdavali namjesnik Falake, Julius Stcker i glasnik SS odreda Das Scharze Korps
politika progona idova dodatno pojaana 1935. > 'idovi su nedostojni nositi oruje'
kongres NSDAP-a u Nrbergu (15. 9. 1935.) > donesen tzv. 'Nrnberki zakon' (Zakon o zatiti
krvi i asti njemakog naroda) > zakon predloio sam Hitler, a u parlamentu ga je predstavio
Hermann Gring > 'idovi su graani drugoga reda!'
proglaeno je 11 antisemitskih dekreta > posljednji donesen 25. 11. 1941. > idovi su potpuno izgubili pravo
na dravljanstvo, slani u logore smrti te im je oduzeta imovina
okupacijom Austrije dolo je do pojaanih progona idova
u Beu osnovan poseban ogranak politike policije Sicherheitspolizei (SIPO) > unutar sredinjeg
ureda za sigurnost Reicha Reichssicherheitshauptat (RSHA) > SIPO vodio Adolf Eichmann (kasnije
postao ef ureda za idovska pitanja - Judenreferat)
9./10. 10. 1938. > Kristalna no > odredi SA uz podrku SS-a i Hitlerove mladei palili
sinagoge, unitavali idovske trgovine i domove > ubijen 91 idov, a 2600 odvedeno u logore
(Sachsenhausen kraj Berlina, Buchenwald kraj Weinmara te Dachau)
24. 1. 1939. > Gring je zaduio SIPO za progon idova > zapovjednik SIPO-a Reinhard Heydrich zaduen
za rjeavanje idovskog pitanja
tijekom popisa stanovnika 17. 5. 1939. vlasti su napravile i poseban popis idova > ukljueni i pojedinci
kojima je samo jedan roditelj idov
nakon izbijanja WW2 na podruju Altreicha (teritorij kojeg su Nijemci zauzeli 1937.) > ivjelo jo 190 000
idova > vie nije bilo mogue iseliti se

3. Faistika Italija i antisemitski zakoni

odnosi idova i faistikog reima zaotravaju se 1935. > talijanski idovi javno kritiziraju nacistiki odnos
prema idova te pomau progonjene
rujan 1938. > Mussolini uvodi antisemitizam u faizam i Italiju
antisemitizam bio proiren i na druge europske zemlje: Rumunjska, Austrija, djelomino Poljska, Sudeti,
Maarska, Rutenija
idovima starnog podrijetla faistika vlast je zabranila ulazak u Italiju, a onima koji su se uselili nakon
1918. nareeno je iseljavanje
nakon poetka WW2 idovi u Italiji protjerani u komune i logore
vlasti su poticale i iseljavanje idova
vlada je 1940./1941. pokrenula i izradu zakona o konanom istjerivanju talijanskih idova > odgoen jer se
nije moglo nai mjesto gdje bi ih se protjeralo
cilj talijanskog faizma bio je arijanizirati talijansko drutvo
nacistika Njemaka morala je slubeno odobriti svaki antiidovski zakon koji je donosila svaka druga
vlada
slubeni glasnik NSDAP-a > minhenski dnevnik Vlksicher Beobachter

4. Geta i logori smrti

poetkom WW2 nacisti pojaali antisemitske mjere > za idove odreen policijski sat, manja
koliina hrane nego arijevcima, a neke namirnice su im bile zabranjene
prve deportacije zapoele su 1939. u Beu i ehoslovakoj, a kasnije se proirila na istonu
Poljsku
nakon tih deportacija uslijedilo je seljenje idova iz pomeranskih gradova Schneindemhl, Stetin/Szeczin i
Stralsund > cilj: stvaranje podruja rezerviranog samo za idove (Judenreservat) > akcije su
prekinute 1940.
u listopadu 1940. dolo je do nasilnog protjerivanja idova iz Badena, Porajnja i Saara prema viijevskoj
Francuskoj
zauzimanjem srednje i zapadne Poljske 'idovsko pitanje' dobilo je novu dimenziju > Hitler poeo planirati
to e s 3 milijuna idova koji su ivjeli u ratrkanim zajednicama (tzv. tete)
21. 9. 1939. > Heydrich je donio proglas o zatvaranju svih idova u geta u velikim gradskim
sreditima
neko vrijeme se razmiljalo o deportiranju poljske idovske zajednice na Madagaskar > projekt privremeno
odgoen jer se nije mogao dobiti pristanak Francuske (Madagaskar je bio francuska kolonija)
taj se projekt poeo ponovno razmatrati u svibnju 1940. kad se oekivao pad Pariza > taj plan je Hitler 18.
7. 1940. predloio Mussoliniju
realizacija prijedloga o Madagaskaru i Uralu nije se mogla provesti > geta su postala dugotrajnije rjeenje
prva geta uspostavljena su u bivoj poljskoj ovlasti (u prosincu 1939. potpadala je pod Wartheland)
tamo su glavno urbano sredite bile Lodice (industrijski centar) > preimenovan u Litzmannstadt > u
njemu je 10. 5. 1939. osnovan geto > u poetku je tamo boravilo 160 000 ljudi
u Generalnom guverneratu (sredinja Poljska) poetkom 1939. poinje getoizacija > proces potrajao do
prosinca 1941.
u Varavi prvi geto uspostavljen u listopadu 1940.
u Krakowu se osnivanje geta odgaalo do listopada 1940.
u cijeloj Poljskoj otvoreno je 400 logora > Poljska je postala eksperimentalni laboratorij za
progonitelje idova
samu getoizaciju pratile su brutalne metode tzv. operativnih grupa (Einsatzgruppen) > pod
upravom SIPO-a i SD-a (Sicherheitsdienst, odjel SS-a)
od 1938. Einsatzgruppen djeluje i u Austriji i ehoslovakoj
svaka operativna grupa brojala je izmeu 600 i 900 ljudi, a bila je podijeljena na 4 ili 5 Einsatzkommandos
(veliina ete) > ete su bile zaduene za odravanje javnog reda (Ordnungspolizei)
ete su bile sastavljene od policijskih jedinica, SS odreda, SIPO-a, SD-a i kriminalistike policije
u Poljskoj je djelovalo 7 Einsatzgruppen s ciljem eliminiranja poljske inteligencije i progona idova

Poetak masovnog unitavanja

prije napada na SSSR, osnovane su 4 nove operativne grupe

operativna grupa A (oko 1000 ljudi) trebala je djelovati u pozadini vojnih snaga na sjevernom bojitu
(baltike drave i podruje istono od Lenjingrada)
operativna grupa B (oko 655 ljudi) > povjerena Bjelorusija i podruje Smolenska do Moskve
operativna grupa C (700 ljudi) i operativna grupa D (600 ljudi) > u pozadini vojnih snaga na jugu
(Ukrajina, Kavkaz i Krim)
obuka ovih etiriju grupa zapoela je u svibnju 1941. u Pretzschu kraj Leipziga
2. 6. 1941. Heydrich je izdao 'Kommisarbefehl' > pod tokom A nareena je fizika eliminacija svih
uhvaenih lanova KP-a te idova koji su bili u KP-u ili sovjetskoj dravnoj upravi
napad na SSSR oznaio je poetak djelovanja Einsatzgruppen
grupa A krenula je iz istone Pruske, stigla do Kaunasa (glavnog grada Litve) te Rige > izvrila antiidovski
progon
grupa B krenula je iz Varave, stigla do Minska poetkom srpnja > masakri idova, Roma, komunista i
sovjetskih vojnika
grupa C krenula je iz Gornje lezije i napredovala je prema zapadnoj Ukrajini, stigla u Lavov pa nastavila
prema Kijevu; Einsatzkommando 4A (pod komandom Einsatzgruppen C ) tijekom dva dana (29. 30. 9.
1941.) pogubio je u Babij Jaru 30-34 000 kijevskih idova; isti odred poinio je i pokolj nad idovima u
Krakowu poetkom sijenja 1942.
grupa D se bavila eliminacijom idova, Roma i komunista u junoj Ukrajini, na Krimu i kavkaskim
podrujima Krasnodar i Stavropol
4 Einsatzgruppen (oko 3000 ljudi) ubile su izmeu milijun i 1,5 milijuna ljudi, mahom
idova
strijeljanje je ostavljalo psihiki trag na krvnicima > u kolovozu 1941. poela se primjenjivati
nova metoda unitenja = plinske komore
one su ve iskuane u tzv. akciji T4 (operacija eutanazije) > elimirani mentalni, neizljeivi i stari
bolesnici
esta i suradnja lokalnog stanovnitva u ubijanju
nastavlja se proces getoizacije > Minsk (lipanj 1941.), Kaunas (kolovoz 1941.), Vilnius (rujan 1941.), Riga
(listopad 1941.)
mnogi logori smrti podignuti samo za ubijanje idova > Treblinka, Belzec, Sobibor,
Majdanek
sredinom 1941. sve se ee govorilo o 'konanom rjeenju idovskog pitanja'
31. 7. 1941. Gring je ovlastio efa RSHA Heydrichada preuzme glavnu ulogu u istrebljenju
1. 10. 1941. > na snagu stupila odredba o unitenju idova koji ive na podruju Reicha > 160
000 ljudi
20. 1. 1942. > konferencija na jezeru Wannseeu sastali se najvii elnici SS-a i glavni predstavnici
ministarstava kako bi raspravljali o konanom unitenju idova
kasna jesen 1941. i zima 1941./1942. inila se pogodna za rjeavanje konanog idovskog pitanja
14. 10. 1941. > nareeno je portiranje svih idova koji su jo bili na podruju Reicha
u to vrijeme izraen plan za izgradnju est logora novog tipa (Vernichtungslager, VL) na poljskom
teritoriju, 300 km juno od Varave
nacisti su za nove logore koristili naziv Konzentrationlager (KL ili KZ) > specijalne jedinice
SS-a (Totenkopfverbnde 'mrtvake glave' > takve su oznake nosili na ovratniku) upravljale logorima
3. 9. 1941. > u logoru Auschwitz prvi puta isproban plin ciklon B na grupi od 600 ljudi
u Auschwitzu je postojao i drugi logor Auschwitz II Birkenau > dvostruka uloga: oni koji su radno
sposobni su slani u radne logore, a ostali u logore smrti
prvi logor smrti zapoeo je s radom u Chelmu (Kulmhof) 8. 12. 1941. > u plinskim komorama ubijeno 320
000 ljudi > ovakav nain prvi je puta upotrebljen u Srbiji gdje su ubijeni srpski idovi iz logora Sajmite
u oujku 1942. > u Auschwitz-Birkenau izgraene 4 plinske komore > bile u funkciji do studenog 1944.
tijekom oujka i srpnja 1942. > otvoreni logori smrti u Belzecu, Sobiboru i Treblinki > namijenjeni
ubijanju idova koji su ivjeli u glavnoj oblasti (akcija Reinhard) > koristio se plin iz dizel motora > ubijeno
preko milijun idova
logori smrti drani u tajnosti (za razliku od KL)
u logorima smrti dolazilo je povremeno do pobuna zatoenika

2. 8. 1943. u Treblinki, 14. 10. u Sobiboru te 1. 10. 1944. u Auschwitz-Birkenauu > izbijaju velike pobune
> nanesene znaajne tete ureajima za ubijanje, bijeg mnogih zatoenika
do kraja 1943. samo je Auschwitz-Birkenau nastavio raditi kao logor smrti > ostali zatvoreni jer
se smatralo da je zbog potreba njemakog gosodarstva bolje iskoristiti idove kao radnu snagu, a ostale
nesposobne odmah eliminirati
od jeseni 1941. do ljeta 1944. preko 3 milijuna ljudi izgubilo je ivote u logorima smrti
broj rtava 'konanog rjeenja' > izmeu 5 290 000 i 6 000 000 idova

VARAVSKI GETO

prvi poljski geto izgraen je u listopadu 1939. u Pruszkowu > potom se grade geta u Lodzu i Varavi
u varavskom getu ivjelo 400 000 ljudi
Nijemci su povjerili upravljanje getom idovskom vijeu (Judenrat)
specijalna idovska policija 'Trinaestorica' suraivala i s Gestapom protiv podmiivanja
u periodu od srpnja do listopada 1942. iz varavskog geta odvedeno je 310 322 idova koji su
ubijeni u Treblinki
u noi 18. 4. 1943. proirila se vijest o novim deportacijama > idue jutro naciste je doekala vatra
idovskih pobunjenika > borbe se vodile neko vrijeme, ali je kasnije cijeli geto sistematski spaljen > u
bunkeru je poginuo i voa ustanka Mordechai Anielewicz
Stroop je bio zapovjednik SS-a koji je uguio ustanak > osuen je za ratne zloine i objeen u
Varavi 1951.

SONDERKOMMANDO

u logorima smrti, nacisti su osnivali tzv. Sonderkommandos > glavna zadaa = otpremljanje
leeva ubijenih i paljenje u spalionicama
npr. u Auschwitzu se izmijenilo 12 specijalnih jedinica (svaka imala 700 1000 ljudi)

AUSCHWITZ: KONCENTRACIJSKI LOGOR I LOGOR SMRTI

do ljeta 1942. Auschwitz je bio namijenjen za zadravanje i eliminiranje poljskih zatvorenika > SS odredi su
ga pretvorili u logor smrti za idove
logor pokraj Katowica uskoro je postao najvei logor smrti (40 km2)
prvih 2000 idova u Auschwitz-Birkenau stiglo iz Bratislave, a kasnije je 1112 poljskih idova stiglo iz
Francuske
u prvih nekoliko mjeseci vie tisua idova otpremljeno je u plinske komore (posebice, ene i starci)
oni koji su bili radno sposobni dobili su tetovau na podlaktici i poslani su na prisilni rad
kasnije je Auschwitz uglavnom bio namijenjen za zarobljenike iz zapadne Europe i lezije
u lipnju 1942. > zapoeli i prvi pokusi na ljudima > najzloglasniji je bio dr Josef Mengele
na nrnberkim suenjima 23 procesa su bila protiv doktora koji su vrili pokuse u logorima > 18 ih je
osueno, a 7 na smrt
Crvena armija oslobodila je logor 27. 1. 1945.

LOGOR SMRTI U ITALIJI: RIARNA U TRSTU

9. 9. 1943. nacisti zauzeli Trst

provincije Trst, Udbine, Gorizia i njihova zalea u Istri i Friuliju postala su zona Adriatisches K stenland
koja je bila pod upravom TSR (Talijanska socijalna republika) i direktnom upravom Reicha
Nijemci su tvornicu rie u San Sabbi pretvorili u policijski zatvor (upravljao SS)
riarna je bila namijenjena razvrstavanju deportiranih u Njemaku i Poljsku, za uvanje imovine, a kasnije
za eliminaciju partizana, idova i politikih zatvorenika
Riarna je u Italiji bila jedini logor smrti
postojalo je 17 zatvorskih elija
prema nacrtima Erwina Lamberta nacisti su izradili i novu pe za spaljivanje leeva > putena u pogon 4.
travnja 1944.

u noi 29./30. 4. 1945. kad su partizani gotovo zauzeli grad, nacisti su dignuli u zrak pe u zrak kako bi
prikrili svoje zloine
do kaznenog procesa protiv zapovjednika logora u Riarni, Josepha Oberhausera, dolo je tek 1976. >
nikad nije odsluio kaznu jer nikad nije priveden u Italiju

5. Saveznici i podlonici Treeg Reicha koji su sudjelovali u istrebljenju

u zemljama koje je zauzeo Trei Reich i gdje su bile kolaboracionistike vlade, lokalna je policija odigrala
glavnu ulogu u skupljanju, ubijanju i zatvaranju idova > osim u Danskoj (idovsku zajednicu spasila je
neutralna vicarska)
popis idova u Italiji 1938. kasnije je doveo do njihove deportacije u Auschwitz (10 000 ljudi )
u TSR (marionetska dravica osnovana u gradiu Salo) pojaani su anitsemitski zakoni
Veronska povelja (program usvojen na kongresu Republike faistike stranke) 17. 11. 1943. > lanak br.7.:
'idovi su stranci.'

RACIJA U RIMSKOM GETU (16. 10. 1943.)

osnutkom TSR zapeaena je sudbina talijanskih idova

poetkom listopada 1945. u Rim dolazi izvrni odred SS-a (vodstvo Theodora Danneckera)
Dannceker se sluio popisom idova koji su faisti vodili od 1938. > 16. 10. 1943. uslijedila su
masovna uhienja > uhieno 1259 osoba > privremeno smjeteni u Collegia Militare
vlak s uhienima stigao je 22. 10. u Auschwitz-Birkenau > 839 osoba je poslano u komore, 183 osobe na
prisilan rad

Maoistika revolucija

1949. > revolucija je dovela komuniste na vlast

izraz Maova revolucija eli naglasiti Maov udio koji je obiljeio kinesku revolucionarnu preobrazbu

1. Tradicionalno nasljee

zbog sloenih povijesnih razloga i odvojenosti od ostataka svijeta, u Kini je uvijek bio prisutan snaan
osjeaj vlastitog identiteta
Kina je doivjela najvei gospodarski napredak prije razvoja moderne graanske civilizacije
odriva agrarna ekonomija > temeljila se na proizvodnji seljaka za vlastitu potronju i opstanak > bilo je
prisutno i stvaranje ogranienih vikova namijenjenih za pokrivanja potreba privilegirane klase i relativno
malog dravnog aparata > ni komunistika poljoprivredna revolucija nije ukinula takvu ekonomiju
poveanje proizvodnje dogodilo se zbog poveanja poljoprivredne potronje
nakon pobjede civilizacije, mehanizmi postojee poljoprivredne su pretrpjeli manje promjene nego u
drugim zemljama
doticaj Kine s vanjskim svijetom > otvaranje luke strancima, otvaranje industrijskoj
proizvodnji, trgovakim i administrativnim djelatnostima
revolucija je bila vezana za seljaku drutvenu tradiciju i tenzije koje su iz nje proizlazile
klasna borba tradicionalne Kine > borba izmeu seljaka i seoskih zemljoposjednika
na selu ivjeli neposredni obraivai koji su posjedovali zemlju, zemljoposjednici te bezemljai
pobune seljaka zbog masovnog oduzimanja posjeda seljacima ili novaenja velikog broja ljudi za
izvravanje javnih radova > dovodile do promjene drutvenih uvjeta podreenih klasa i do vee jednakosti
u pogledu posjedovanja zemlje
vladajua klasa u tradicionalnoj Kini bila je razdjeljena na dvije razine
na lokalnoj razini, vlast na selu je u rukama zemljoposjednika i uglednika > vodili administrativne poslove
na sredinjoj razini dravnu su vlast kontorlirali intelektualci birokrati, kulturno i profesionalno
kvalificirani

lokalni uglednici su uvijek vodili egoistine potrebe u njihovom odnosu sa seljacima, dok su
birokrati skrbli za opi i dugotrajniji napredak

KRAJ CARSTVA I PRVE GODINE REPUBLIKE

Mandursko carstvo > kriza tijekom 19. st > o podreenosti zapadnim snagama svjedoe dva Opijumska
rata (1839. 1842.; 1856. 1858.) te Taipinki ustanak (1850. 1864.)
to je potaknulo grupu mladih intelektualaca pod utjecajem K'ang Yu weija da se oslone na cara Kvang
hsa kako bi proveli reforme u administraciji i kolstvu
sto dana reforme (1898.) zavrilo je kada je carica Tz hsi potaknula bokserski ustanak
nakon to je ustanak uguen, zapadnjaci su nametnuli ozbiljne reparacije
pobjeda Japanaca u ratu protiv Rusije (1904. 1905.) navela je caricu Tz hsi da provede niz
ustavnih reformi > tada je bilo kasno > car i carica umiru pod nejasnim okolnostima 1908.
umjesto maloljetnog cara P'i yija vladalo je namjesnitvo
u to vrijeme dolazi i do utjecaja republikanaca (potjecali iz trgovake buroazije i bili obrazovani na
Zapadu) > posebno se isticao Sun Yat Sen
mandurski dvor povjerio je zadatak guenja tog pokreta generalu Yan Shih - k'ai
ipak general uskoro poinje suradnju s revolucionarima te prisiljava dvor da proglasi Republiku
(12. 2. 1912.) > dolazak Yan Shih - k'ai na elo republike te povlaenje Sun Jat Sena iz politikog ivota
Sun Jat sen je prethodno (1904.) osnovao politiki nacionalni pokret Kuomintang
Yan Shih - k'ai se oslobodio republikanske konrole te je pokuao utemlejiti novu dinastiju
nakon poetka WW1, Japan je na strani Antante te je zaposjeo njemake teritorije u Kini
Japan Kini postavlja 120 zahtjeva > cilj preobraziti Kinu u neku vrstu kolonije
6. 6. 1916. > smrt Yan Shih - k'ai > vladom predsjedao Li Yuan ming > Japan ulazi u rat na strani
Antante, unato suprotnom miljenju Parlamenta
Sun Jat sen i njegove pristae sklanjaju se u Kanton gdje osnivaju vladu koju velike sile nisu
priznale
nakon vijesti da je konferencija u Versaillesu dodijelila Japanu bive njemake teritorije u Kini > zapoela
antiimperijalistika revolucionarna kampanja > pokrenuli je pekinki studenti, a ubrzo su ih potpomogli
trgovci koji su bojkotirali japanske proizvode te radnici stranih tvornica u angaju koji su pokrenuli trajk
kampanja pokret 4. svibnja (1919.) > velik preokret u koneskoj politikoj borbi
ubrzo je Sun Jat sen izabran za predsjednika Republike s glavnim gradom u Kantonu > irio
vlast na junu Kinu
u ljeto 1921. 12 delegata osniva Komunistiku partiju Kine

2. Poljoprivredna eksplozija i revolucijski pokreti

Tajpinki ustanak > destabilizirao juna podruja 1851. 1864. > teko odgovoriti je li to odgovor na nove
prilike zbog pritiska stranaca ili je to jedna od posljednjih tradicionalnih seljakih pobuna
intelektualci i birokrati jedini protagonisti 'odgovora' na napad stranaca > dvosmisleni i pogreni stavovi
kineska vladajua grupa odbila je bilo kakav doprinos inovatorskih grupa koje su u priobalju suraivale sa
strancima
nakon Bokserskog ustanka stvorena je potreba za revolucionarnim preobraajem koji bi
dokinuo tradicionalnu vlast i stvorio novu Kinu > glavnu ulogu odigrali intelektualci
najznaajniji revolucionar bio je Sun Jat-sen > lijenik, okrenut zapadnjakoj kulturi > 1905. osnovao
revolucionarnu organizaciju > teio je uspostavi moderne i jake drave koja e biti povjerena vladajuoj
klasi koja e biti upuena u zapadnjaka tehnika i politika dostignua
cijela generacija studenata i intelektualaca teila je ruenju Carstva i vladajue klase te
stvaranju novog reima
grupa modernijih intelektualaca se okupljala oko listova > najpoznatiji Nova mladost
stvoreni su uvjeti za revolucionarni nacionalizam > pojavila se tenja za osloboenjem
'Pokret 4. svibnja' 1919. > pobuna protiv novog prodiranja Japanaca > polazna toka
revolucionarnog pokreta u Kini
u ljeto 1921. osnovana je Komunistika partija Kine > stvoren kineski proleterijat
KPK organizira niz trajkova

Sun Jat sen ponovno poinje svoje djelovanje

u Kantonu je uspostavio reim koji se temlejio na republikanskim naelima
mnogi sporazumi s Rusijom
Sungov program okupio velik broj intelektualaca i srednjeg sloja
KPK je sklopila savez s nacionalistima
1924. > Sun je preoblikovao partiju Kuomintang u jaku frontu u kojoj su sudjelovali
komunisti
Sunova smrt > 1925.
iz Kantona na cijelu Kinu proirio velik val antiimperijalistike mobilizacije
stvarna mo > u rukama Kuomintanga
poetkom 1925. > izbila nacionalna revolucija praena velikim valom radnikih ustanaka (posebice u
angaju)

KUOMINTANG

'Stranka ujedinjene nacije'

osnovao ju je Sun Jat sen 1912.
nakon 1917. sklapao je razne sporazume sa SSSR-om te je odravao bliske veze s Komunistikom partijom
Kine
konzervativne struje prevladale nakon Sunove smrti 1925.
Kuomintang se kasnije ograniava na korumpiranu klijentelu, voe nacionalne desnice ang Kaj
eka > sukob dvaju Kina: Kuomintangova i komunistika
te se dvije kine ujedinjuju izmeu 1937. i 1943. u protujapanskom frontu
nakon pobjede komunista 1949., Kuomingtang je izbaen iz kontinentalne Kine > zadrava
kontrolu nad Tajvanom > osniva dravu pod zatitom SAD-a

3. Nacionalna revolucija

KPK-u 20-ih godina bilo je nemogue primjeniti marksistiku shemu klasne borbe
revolucionari su sebe smatrali vladajuom klasom koja je trebala zamijeniti klasu vojnih gospodara koji su
bili podloni strancima
iz Kantona se revolucija proirila na sjever (Wuhan) te se proirila na istok do angaja
na selu > podizanje revolucionarnog vala protiv zemljoposjednika
napetosti na selu > korijeni sloma revolucionarne fronte > u travnju su poslane trupe da suzbiju radniki
pokret u angaju
u kolovozu su nacionalisti razvrgnuli savez s komunistima i nastavljaju s represijom
pri kraju godine ang Kaj ek je bio stvaran vladar cijele Kine > podravale ga i strane vlasti >
postigao je formalno ujedinjenje Kine
u cijeloj Kini je uspio uspostaviti jedinstven reim > autoritatne metode, sveopa klasna represija
(slino europskim faistikim zemljama)
nastojao zadobiti pristanak zemljoradnika na selu
reim ang Kaj eka u prvom desetljeu postojanja (tzv. Desetljee Nanking (1927. 1937.) >
japanska invazija = obvezao se na ustavnu i gospodarsku modernizaciju

ANG KAI EK, VOA NACIONALNE REVOLUCIJE

ang Kaj ek (1887. 1975.)

stekao vojno obrazovanje u Japanu > upoznao Sun Jat suna > pristupio Kuomintangu
1923. imenovan je zapovjednikom glavnog stoera te odlazi u Rusiju prouavati vojna pitanja
1924. > postaje direktor Vojne akademije Whampoa
nakon sunove smrti, ang Kaj ek je ojaao svoju mo u kuomintangu i vladi
1927. > osnovao je secesionistiku vladu u Nankingu > poeo nasilne progone komunista
koji su raskinuli sporazum s Kuomintangom
1928. 1934. > 'kaznene ekspedicije' protiv Maovih sljedbenika > komunisti naputaju Jiongxi i
odlaze u Shen hsi

1937. > prihvatio sporazum s Komunistikom partijom o 'jedinstvenoj protujapanskoj

fronti'
1938. > postaje predsjednik Kuomintanga, predsjednik politikog Vijea, prvi ministar (1939.) te
predsjednik Republike Kine (1943.)
1943. > sastao se s Roosveltom i Churchillom u Kairu
1949. protjeran iz kontinentalne Kine
bjei na Tajvan (Formos) te zadrava diktatorsku vlast > zatita SAD-a

4. Mao i borba naoruane seljake klase

u trenutku velike represije iz 1927., neki su komunistiki voe pobjegli u razliita podruja june Kine >
osnivaju 'crvene zone'
Maova strategija neophodna funkcija Komunistike partije > Mao Zedong smatrao kako partija i
intelektualci trebaju poduiti seljake njihovim potrebama te nunosti borbe za osloboenje
na drugom mjestu je koncepcija oruane borbe > ne postoji mogunost da se mirnim putem promjeni
drutveni uvjeti siromanih seljaka > ponovno se uspostavlja tisuljetna tradicija kineskih seljakih pobuna
> Crvena armija pomagala seljacima da postanu militanti
oruana borba trebala je seljacima donijeti i kulturnu preobrazbu kojom su mogli izai iz stanja
podinjenosti u odnosu na vladajuu klasu
izmeu 1927. i 1934. stvaraju se crvene zone u junoj Kini
Mao naiao na tekoe > vojne opsade Kuomintanga, ali i neodobravanje od strane slubenih organa KPK-a
i Internacionale
Mao je drao naela > 'revolucija je jaa tamo gdje je kontrarevolucija slabija'
Li Lisan > kritizirao Mao Zedonga > 1930. predloio da Maova seljaka vojska oslobodi gradove u nizini
Modre rijeke > Mao odbio jer je smatrao da bi to ugasilo 'iskru revolucije'
najopasnije usmjerenje > ono koje je vodio Wang Ming i grupa komunista druge generacije
okupljene u SSSR-u najvea opasnost za Mao Zedonga
1934. > teak poraz komunistikih gerilaca u junoj Kini > vojnici i komunistiki kadrovi povlae
se prema sjevernoj Kini (poznato pod nazivom 'Dugi mar')
poetak 1935. > Mao Zedong reorganizira upravu Komunistike partije i stavlja ju pod
vlastiti nadzor
na kraju 'Dugog mara' (kraj 1935.) nakon smjetaja komunista na SZ-u (drevni grad Yunan
postaje glavni grad Kine) Maov poloaj se toliko uvrstio da se nije mogao potkopati > jedina prijetnja
represije Kuomintanga te japanska invazije

MAO ZEDONG: OD GERILSKOG SELJAKOG RATA DO NARODNE REPUBLIKE

Mao Zedong (1893. 1976.)

isprva zainteresiran za pokret Sun Jat sena, ali se kasnije prikljuio radikalnom pokretu 'Nova mladost'
1919. sudjeluje u 'Pokretu 4. svibnja'
pribliava se marksizmu > 1921. postaje jedan od utemeljitelja KPK-a
nakon udruivanja Kuomintanga i KP-a (1924.) > organizirao je nekoliko seljakih udruenja na
podruju Hunana
progonjen zbog ovakvog djelovanja > bjei u Kanton
Mao iznosi svoja razmiljanja o problemu revolucije u djelima 'Analiza klasa u kineskom drutvu' (1926.) i
'Izvjetaj o istraivanjima seljakog pokreta u Hunanu' (1929.)
1927. > prekid suradnje KPK-a i Kuomintanga
Mao bjei na Chinkang i posveuje se gerilskom ratovanju > u to vrijeme realizira velik projekt
'revolucionarnog obrazovanja'
1931. > u Jiangxiju kongres savjeta proglaava Kinesku Sovjetsku Republiku > Mao Zedong postaje
predsjednik
KSR bila izloena napadima ang Kai eka u 'kampanjama okruivanja' > tijekom pete
kampanje (1935.) koristila se strategija 'pozicijskog rata' > ostatci komunistikih snaga (oko 90 000
ljudi) poinje tzv. 'Dugi mar'
sijeanj 1935. > Mao izabran za predsjednika partije

Japan je smatran glavnim neprijateljem kineskoga naroda

sjeverno podruje Shen hsi = zavrna toka 'Dugog mara' (zavren u listopadu 1935., nakon
vie od 10 000 km)
1937. Japan je zauzeo Kinu > Mao stvara 'drugu jedinstvenu frontu' s Kuomintangom protiv
Japana > tijekom sukoba komunistiki parizani su proirili komunistike ideje meu seljacima
nakon predaje Japana u kolovozu 1945. > nastavlja se sukob komunista Kuomintanga
1. 10. 1949. > Mao postaje predsjednik Narodne Republike Kine

5. Otpor protiv Japana

otpor protiv Japana preobrazio je komuniste u hegemonistiku snagu u Kini

1931. > Japan osvaja Manduriju > pretvorena u satelitsku dravu Manduko
1932. > napad na angaj
7. 7. 1937. > zapoela je invazija i okupacija vanih podruja Kine
od napada na Manduriju vlada Kineske republike seljaka i radnika objavila je rat Japanu
Kuomintang nakon 1931. gubi podrku intelektualaca i srednjih slojeva
komunisti postali simbol antifaistike inicijative protiv reima Kuomintanga te protiv invazije stranaca
1935. > pokrenute masovne borbe studenata u pekingu protiv faizma i japanske invazije
1937. > japanska ekspanzija prema sreditu Kine > milijuni ljudi na rubu egzistencije
1944. > 2/3 Kineza ivjelo na podruju koji je bio pod japanskom okupacijom
Mao Zedong je imao kljunu ulogu u oblikovanju otpora Japanu > proirila se na brojna podruja sjeverne i
srednje Kine
dolazi do osnivanja novih tijela vlasti na selima > nadgledale ih revolucionarne snage

6. Zavrna borba protiv Kuomintanga

borba izmeu komunista i Kuomintanga nakon japanske predaje

pomirenje izmeu komunista i Kuomintanga nemogue zbog pitanja seljaka > komunisti su bili za
dokinue vlasti uglednika i zemljoposjednika nad seljacima, dok je Kuomintang branio mreu vlasti
zemljoposjednika na selu
ljeto 1946. > Kuomintang je smatrao kako moe zavladati cijelom Kinom > ubrzo nailazi na otpor kineskih
sela
1947. > komunisti donose agrarne zakone
komunisti su najprije porazili Kuomintang u Manduriji (1947. 1948.), a potom i u
sjevernoj Kini 1948. i 1949.
iako je Kuomintang imao potporu SAD, pokazao se neuinkovitim
vrlo velik broj srednjeg sloja i urbanog drutva pristaje uz komuniste
pobjeda komunista u Kini > zahvaljujui sposobnosti Partije i Mao Zedonga
siromani seljaci u cijelosti transformirali kinesko drutvo > Kina postaje jedna od protagonista modernog
svijeta