GIPS

PRETHODNA PROCJENA UTJECAJA NA OKOLI
ISTRAIVANJA I EKSPLOATACIJE
NALAZITA GIPSA SOVII, OPINA JABLANICA
Mostar, veljaa/februar 2007.
Prethodna procjena utjecaja na okoli istraivanja i eksploatacije nalazita gipsa Sovii, Jablanica
NARUITELJ:
BH RIGIPS d.o.o. Jablanica
PREDMET:
PRETHODNA PROCJENA UTJECAJA NA OKOLI

ISTRAIVANJA I EKSPLOATACIJE NALAZITA GIPSA
SOVII, OPINA JABLANICA
LOKACIJA:
SOVII, OPINA JABLANICA
IZVRITELJ:
IGH-MOSTAR d.o.o. MOSTAR
OBRADILI:
- Mr. sc. Kreimir ARAVANJA, dipl. ing. gra. koordinator;
- Mr. sc. Ivan ANTUNOVI, dipl. ing. geol.
- Doc. dr. sc. Zrinka KNEZOVI, dipl. ing. agr.
- Mirko PANDA, dipl. ing. geod.
- Mr. sc. Davorka ARAVANJA, dipl. ing. stroj.
- Ivan KNEZOVI, dipl. ing. gra.
INTERNA KONTROLA:
- Mirko PANDA, d. i. g
KONZULTANT NARUITELJA:
- Magister Eike BERGER, savjetnik za projekte u BiH
Direktor:
Mr. sc. Kreimir ARAVANJA. d. i g.
88.000 MOSTAR, Bie polje bb, tel. 036/449-880, fax 036/449-888

e-mail: igh-mostar@igh-mostar.ba, www.igh-mostar.ba
SADRAJ
UVOD . 5
1.
IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ODNOSNOG PODRUJA 6
2.
OPIS PROJEKTA S INFORMACIJAMA O LOKACIJI NAMJENI I

VELIINI POGONA I POSTROJENJA .. 9
2.1. Informacije o lokaciji . 9
2.2. Namjena lokacije 9
2.3. Opis okolia ... 9
2.4. Stanovnitvo ..... 10
2.5. Osnovne karakteristike prirodnih uvjeta . 10
2.5.1. Klima podruja Opine Jablanica .. 11
2.5.2. Karakteristike zemljita i tla 12
2.5.3. Geoloke karakteristike ..... 14
2.5.4. Hidroloke karakteristike 14
2.5.5. Flora (bilne zajednice) .... 15
2.5.6. Fauna (ivotinjske zajednice) . 17
2.5.7. Pejzane vrijednosti 17
2.5.8. Arheoloko nasljee 18
2.6. Openito o gipsu ... 18
2.7. Istrani radovi ..... 19
2.8. Rjeenja tehnolokog procesa dobivanja rovnog gipsa i
klasiranje u sirovi gips . 21
2.9. Rudarska oprema predloena od firme Rigips Austria . 22
2.9.1. Oprema za kamenolom .. 22
2.9.2. Oprema za buenje . 22
2.9.3. Oprema za utovar 23
2.9.4. Kamion .. 23
2.9.5. Bager za uklanjanje povrinskog otkopa . 24
2.9.6. Drobljenje . 24
2.10. Opis osnovnih i pomonih sirovina, ostalih supstanci i energije
koja se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje .. 24
3.
PODACI POTREBNI ZA IDENTIFICIRANJE I PROCJENU TEMELJNIH

UTJECAJA NA OKOLI 25
3.1. Utjecaji otvaranja eksploatacijskih polja 25
3.2. Utjecaji tijekom rada povrinskog kopa . 25
3.2.1. Utjecaji na pejza (krajobraz) 26
3.2.2. Utjecaj na klimatska obiljeja prostora 26
3.2.3. Utjecaji na na tlo . 26
3.2.4. Utjecaj na faunu (ivotinjske zajednice) .. 27
3.2.5. Utjecaj na floru (biljne zajednice) . 27
3.2.6. Utjecaj na prirodne kulturno-povijesne vrijednosti . 28
3.2.7. Utjecaj na ume ... 28
3.2.8. Utjecaj na vode 28
3.2.9. Utjecaji na kvalitetu zraka .. 29
3.2.10.Utjecaj bukom . 30
3.2.11.Emisija seizmikih potresa (Utjecaji minerskih radova) 32
3.2.12.Utjecaji na infrastrukturni sustav .. 32

3.3.
3.3.1.
3.3.2.
3.4.
Utjecaj moguih ekolokih nezgoda 32

Sluajne nezgode 32
Procjena rizika .. 32
Utjecaj nakon prestanka iskoritavanja .. 33
4.
OPIS MJERA PREDVIENIH ZA SPRJEAVANJE, SMANJIVANJE ILI

UKOLIKO JE MOGUE SANIRANJE NEPOVOLJNIH POSLJEDICA 34
4.1. Zatita tijekom otvaranja eksploatacijskog polja i iskoritavanja kopa . 34
4.1.1. Mjere zatite pejzaa (krajobraza) 34
4.1.2. Mjere zatite kulturno-povijesnih dobara . 34
4.1.3. Mjere zatite voda 34
4.1.4. Mjere zatite zraka .. 35
4.1.5. Mjere zatite tla i poljodjelstva ... 35
4.1.6. Mjere zatite faune (ivotinjskih zajednica) . 36
4.1.7. Mjere zatite flore (biljnih zajednica) 36
4.1.8. Mjere zatite uma .. 36
4.1.9. Mjere zatite od miniranja .. 36
4.1.10.Mjere zatite od buke .. 36
4.1.11.Mjere zatite infrastrukture . 36
4.1.12.Mjere zatite za postupanje s otpadom ... 37
4.2. Zatitne mjere u sluaju moguih nezgoda ... 37
4.3. Zatitne mjere nakon prestanka koritenja .... 37
5.
5.1.
5.2.
5.3.
5.4.
5.5.
OPIS MJERA PLANIRANIH ZA MONITORING EMISIJA UNUTAR

PODRUJA I/ILI NJIHOV UTJECAJ .. 38
Program motrenja zraka .. 38
Motrenje razine buke ... 38
Kontrola kakvoe povrinskih voda 38
Motrenje flore i faune 38
Praenje utjecaja seizmikih potresa na stambene objekte .. 38
6.
OPIS ALTERNATIVNIH RJEENJA I IZABRANE ALTERNATIVE .. 39
7.
NETEHNIKI REZIME 40
8.
POPIS KORITENIH IZVORA PODATAKA I PODLOGA ...... 42
9.
PRILOZI ... 44
Ukupno:
- 60 stranica
- 26 slika
- 11 priloga

UVOD
Projekt je zasnovan na temelju dosadanjih, preliminarnih saznanja o znaajnim
rezervama mineralne sirovine gipsa na lokaciji Sovii, Opina Jablanica. Detaljnija
geoloka istraivanja leita gipsa tek predstoje. Cilj je istraiti mogunost i
opravdanost otvaranja povrinskog kopa za eksploataciju gipsa, koji bi bio jedini izvor
dobivanja sirovine za buduu tvornicu gipsanih ploa.
Koncern BPB sa sjeditem u Engleskoj, u ijem sastavu je i tvrtka Rigips Austria,
posjeduje preko 180 tvornica gipsa irom svijeta. Osnovna djelatnost tvrtke Rigips
Austria je oplemenjivanje prirodnog gipsa i industrijska proizvodnja razliitih
proizvoda na bazi gipsa: gipsane ploe, izolacijski materijali, profili i prakasti gips.
Vlada Hercegovako-neretvanske upanije-kantona je 28.09.2006. godine donijela
Odluku o davanju koncesije za istrane i eksploatacijske radove za proizvodnju gipsa
na lokalitetu Sovii koncesionaru BH RIGIPS d.o.o. Jablanica.

1.
IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ODNOSNOG PODRUJA
Za izradu ove Prethodne procjene utjecaja na okoli koritena je postojea

prostorno-planska dokumentacija:
- (1981): Prostorni plan BiH 1981-2000, Sarajevo, 1981.
- (1997): Strategija prostornog ureenja Federacije Bosne i Hercegovine, Federalno
ministarstvo prostornog ureenja i okolia, Sarajevo, 1997.
- (1986): Prostorni plan Opine Jablanica, Sarajevo, 1986.
- (2006): Izmjene prostornog plana Opine Jablanica za podruje Sovii i Risovac,
Urbanistiki zavod BiH, Sarajevo, 2006.
- (1995): Prostorni plan Park prirode Blidinje, Zavod za urbanizam i prostorno
planiranje Arhitektonskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1995.
Uvidom u prostorno-plankse dokumente moe se konstatirati da koncesijsko
podruje pripada K.O. Sovii, povrine 30,74 km2, u sjeverozapadnom dijelu Opine
Jablanica, te da granii s opinom Prozor-Rama.
Naselje Sovii nalazi se uz asfaltiranu regionalnu cestu R419 Jablanica Doljani
Sovii Blidinje jezero - Posuje, koja ide desnom obalom rijeke Doljanke. Od
Jablanice, kao opinskog sredita, udaljeno je oko 18 km.
Kroz opinu Jablanica prolazi magistralna cesta M-17, kao dio europske ceste E-73
Budimpeta-Osijek-Sarajevo-Ploe odnosno koridora Vc, ija trasa je u zavrnoj fazi
definiranja, s predvienim prikljukom za grad Jablanicu. Buduom izgradnjom
autoceste oekuje se prekategorizacija regionalne ceste Jablanica-Tomislavgrad u
magistralnu. Kroz Jablanicu prolazi i eljeznika pruga koja od Ploa vodi prema
Sarajevu, Zagrebu i dalje, povezujui ovu regiju s cijelom Europom, Jadranskim
morem i ire, to je znaajno za buduu realizaciju ovog Projekta.
Slika 1. Geoprometni poloaj ireg podruja sa lokacijom Jablanice i Sovia

Odobreno koncesijsko podruje se nalazi izvan obuhvata Parka prirode Blidinje
(1995), kao i izvan granica Nacionalnog parka Prenj, vrsnica i abulja (Slika 2.)
vidjeti postavke Prostornog plana BiH (Poglavlje 2.5. Kulturno-istorijsko nasljee i
kartografski prikaz Prirodne i kulturno-istorijske vrijednosti).

Slika 2. Poloaj Sovia u odnosu na PP Blidinje i NP Prenj, vrsnica i abulja

Izmjenom prostornog plana Opine Jablanica za podruje Sovii i Risovac dati su

prikazi koritenja prostora K.O. Sovii sadanje stanje, te projekcija razvoja, u kojoj
je predvieno eksploatacijsko polje (EP) gipsa i anhidrita, kao zona njegovog utjecaja
(Slike 3. i 4.).
Slika 3.-4. Prikaz koritenja prostora K.O. Sovii

sadanje stanje (lijevo) i projekcija razvoja (desno)
LEGENDA:
- zona stanovanja - individualna gradnja (2 lijevo, 4b - desno)
- eksploatacijsko polje (EP) gipsa i anhidrita (10a desno)
- zona utjecaja EP (10b - desno)
- radna zona (7 desno)
- posebno zatiene umske povrine (15a)

2.
OPIS PROJEKTA S INFORMACIJAMA O LOKACIJI NAMJENI I VELIINI

POGONA I POSTROJENJA
2.1.
Informacije o lokaciji
Koncesijsko podruje prati desnu stranu puta (iz pravca Jablanice) od Donje Mahale
do Gornje Mahale, ima duinu oko 1.800 m i prosjenu irinu oko 420 m. Ogranieno
je s 11 toaka koje zatvaraju povrinu od P=75,355 ha. Naselje Sovii ostalo je izvan
koncesijskog prostora, mada neposredno granie zahvaajui nekoliko devastiranih
stambenih objekata (Prilog 1 - Situacijska karta predloenog koncesijskog podruja
leita gipsa u Soviima, R=1:5.000).
Tablica 1. - Koordinate toaka odobrenog koncesijskog prostora
Prijelomne toke
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10
11.
2.2.
Y
6467896.701
6468573.044
6469118.966
6468991.933
6468731.961
6468472.307
6468207.099
6468066.946
6467825.330
6467587.483
6467649.517
X
4841835.874
4841188.770
4840573.488
4840345.910
4840576.855
4840668.445
484092 9.588
4841085.239
4841191.184
4841445.037
4841678.989
Namjena lokacije
Namjena lokacije je izvriti detaljno istraivanje leita gipsa, kao poetna faza na
pripremi za otvaranje kamenoloma, odnosno povrinskog kopa za eksploataciju
mineralne sirovine gipsa.
Procjenjuje se da bi eksploatacijski prostor u poetnoj fazi imao dimenzije cca 200 x
200 m (4 ha), sa planom daljnjeg razvoja po duini do 600 m, a po irini do 250 m,
ime bi ukupna povrina eksploatacijskog polja iznosila 15 ha.
Dubina otkopnog polja nije jo uvijek precizirana (rjeit e se Glavnim rudarskim
projektom), ali je procijenjena da iznosi izmeu 10 i 20 m.
Planirani godinji kapacitet povrinskog kopa od cca 130.000 m rovne mase radom
u jednoj smjeni osigurao bi dnevnu proizvodnju oko 600 t /dan.
U slijedeoj fazi bila bi izgraena tvornica gipsanih ploa, kapaciteta cca 13 milijuna
m, sa suvremenom tehnologijom koju posjeduje firma Rigips Austria.
2.3.
Opis okolia
U razmatranje su uzeti prirodni uvjeti komponenti okolia i naseljenost podruja na

lokalitetu Sovia, koje bi moglo biti pod utjecajem planirane djelatnosti.

U znaajnije prirodne uvjete spadaju: reljef, klimatske karakteristike, karakteristike

zemljita, hidroloke karakteristike, vegetaciju, pejzane vrijednosti, izgraena dobra
i arheoloko naslijee.
2.4.
Stanovnitvo
Naselje Sovii je prema raspoloivim podacima u razdoblju od popisa 1948. godine

do popisa 1971. godine biljeilo rast za cca 25 % (658-820 stanovnika u 135,
odnosno 137 kuanstava), da bi se u narednih 20 godina taj broj smanjio na
vrijednost iz 1948. godine (659 stanovnika u 141 kuanstvu). Zbog ratnih djelovanja
stanovnitvo Sovia je raseljeno, a kue dobrim dijelom unitene. Prema procjenama
danas u 40-tak obnovljenih objekata stanuje oko 250 stanovnika.
Slika 5. Obnovljeni objekt sa okunicom

Najvei dio naselja Sovii je izvan granica predloenog koncesijskog prostora, ali se
nalazi u neposrednoj blizini, na 50 do 100 m. Unutar eksplotacijskog prostora je mali
broj stambenih objekata, uglavnom popaljene kue, bez naznaka povratka na ta
ognjita.
Kraj je u ekonomskom smislu vrlo slabo razvijen. Stanovnitvo naselja Sovii,
tradicionalno se bavilo poljoprivredom i stoarstvom i druge djelatnosti nisu bile
zastupljene. Povratnici u Sovie ni sada nemaju mogunost za pokretanje drugih
djelatnosti, osim tradicionalnog naina odravanja egzistencije, jer su resursi za
znaajnije bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom vrlo niskog potencijala. Stoga bi
otvaranje rudnika gipsa omoguilo zapoljavanje i opstanak lokalnog stanovnitva.
2.5.
Osnovne karakteristike prirodnih uvjeta
Sjeverozapadni dio opine Jablanica (K.O. Sovii i K.O. Risovac je brdsko-planskog

karaktera, zatvoren sa sjevera, zapada i istoka planinama Baina (1.441 m n.v.),
Vran (2.074 m n.v.) i vrsnica (2.228 m n.v.).

10
Naseljeno mjesto Sovii nalazi se u dolini rijeke Doljanke, u neto niem brdskom
podruju, na oko 800-900 m n.v. (najnia toka 775 m n.v.). To je krako podruje,
razuenog reljefa, sloenih formi, koje ine krake depresije, uvale i polja, strme
padine i teko pristupani dijelovi terena zahvaeni procesom dubinske erozije.
Cijelo leite gipsa u Soviima je smjeteno na vrlo strmom terenu, koji je pod
utjecajem padalina, izbrazdan velikim jarugama (najmanje etiri), koje su prekinule
prirodnu povezanost izmeu susjednih brda i razdvojile ih. Ove jaruge predstavljaju
vodotoke povremenog karaktera, u vrijeme velikih padalina.
Slika 6. Prikaz aktualnog stanja terena s jarugom

Generalno, teren gravitira jugoistoku prema dolini rijeke Doljanke, koja drenira itavo
podruje. Na temelju stanja na terenu moe se zakljuiti da se kroz vrlo dugo
vremensko razdoblje odvijala antropogenizacija ovog podruja, te su prirodni
morfoloki uvjeti postali sloeniji.
2.5.1. Klima podruja Opine Jablanica
Metereoloka postaja u Jablanici, nalazi se na puno manjoj nadmorskoj visini (192 m
n.v.) u odnosu na Sovie (cca 800 m n.v.), pa vrijednosti klimatolokih podataka ni
priblino ne odraavaju klimu brdskog podruja na predmetnom lokalitetu Sovia.
Zbog izrazito velike nadmorske visine, ire podruje obuhvata pripada
kontinentalnom tipu planinske klime, s dugim, hladnim, snjenim zimama i kratkim,
svjeim ljetima.
Vjetrovitost je znaajan klimatski element. Svojstvena su okomita strujanja i vjetrovi
fenskog tipa. Zbog utjecaja oblinje submediteranske klime este su i nagle
vremenske promjene. Najizraeniji vjetrovi su sjeverac ili bura i jugo. Puu tijekom
cijele godine. Zbog sloenosti reljefa na predmetnom lokalitetu ne postiu velike
brzine u odnosu na oblinji plato Risovca. S planine vrsnice puu lokalni vjetrovi:
danjik (pue iz kotlina uz planinske strane) i nonik (pue s planine prema nizini).
Zbog inverzija temperature zraka na ovom podruju se javlja i magla po kotlinama.
Temperaturna inverzija je ea u doba vedrih i sunih dana, a rijea u doba kinih
dana (47-106 dana).

11
2.5.2. Karakteristike tla

Podruje K.O. Sovii, kao to je ve reeno, je brdsko-planinskog karaktera, uz
priblino dvostruko vie umskog nego poljoprivrednog zemljita. Teren ne obiluje
vegetacijom. Mjestimice se javljaju slabije ume koje vie slie na kare.
Na temelju geolokog supstrata, na podruju K.O. Sovii, mogu se izdvojiti dvije
pedosekvence:
- (1) pedosekvenca na pijesku, ljunku i ilovai rijenih dolina (ue podruje naselja
Sovii) i
- (4a) pedosekvenca na jedrim vapnencima i dolomitima.
Na irem podruju zastupljene su samo tri kategorije poljoprivrednog zemljita,
najslabije uporabne vrijednosti:
- VI. kategorija je zastupljena na 2 manja lokaliteta unutar K.O. Sovii (jedan na
uem lokalitetu naselja Sovii). Rije je uglavnom o panjacima i livadama sa
slabijom travom. Tlo je manje dubine (do 25 cm) rendzine;
- VII. kategorija (najslabije poljoprivredno zemljite) je najvie zastupljena, sa
oskudnom travom i niskim grmolikim trnjem. Tlo su rendzine i sirodemi;
- VIII. kategorija je tokasto zastupljena (neplodne povrine i kamenjari), bez
mogunosti poljoprivredne proizvodnje.
Slika 7. Poljoprivredno i umsko zemljite sa uporabnom vrijednou K.O. Sovii

Na irem podruju zastupljene su samo dvije kategorije umskog zemljita, najslabije
uporabne vrijednosti:
- VII. kategorija je povrinski zastupljenija, slabih je proizvodnih mogunosti, pa ova
zemljita treba tretirati kao zatiena u cilju ouvanja postojeih loih umskih
zemljita;
- VIII. kategorija je tokasto zastupljena unutar VII. kategorije.

12
Na uem predmetnom lokalitetu gips se esto javlja pri samoj povrini, pa je vea
povrina ovog leita ogoljena, neplodna i ima karakter slabih panjaka, te je kao
takva potpuno neprihvatljiva za biljnu proizvodnju, pogotovo iz razloga to teren
svojim strminama onemoguava bilo kakvo koritenje mehanizacije.
Glavna karakteristika krakih podruja je da su na njima nastala plitka i vrlo plitka tla.
Pored matinog supstrata, na to su utjecali i drugi pedogenetski faktori: klima, reljef,
organizmi i vrijeme. Sve ee se ukljuuje i ovjek kao pedogenetski faktor, jer je
njegov utjecaj na sve komponente okolia veliki, naroito na zemljite i tlo.
U podruju Sovia matini supstrat ine vapnenci i dolomiti u alternaciji sa laporcima
(Prilog 2.). Tla nastala na ovim supstratima predstavljaju tip tla koji se naziva
vapnenako-dolomitna crnica (Kalkomelanosol). Ovaj tip tla najee se nalazi u
planinskoj zoni iznad 900 m n.v., ali i na strmim padinama i liticama niih terena.
Prisutna su i koluvijalna tla, koja su nastala premjetanjem i transportom niz padinu i
njihovim nakupljanjem na niim terenima, a takva tla su jako skeletna.
Pod utjecajem navedenih faktora i pedogenetskih procesa u tlu, u nekim dijelovima je
dolo je do ispiranja glinene komponente, te su nastala ilimerizirana tla, tla
siromana aktivnom komponentom. To su plitka, dobro aerirana, suha i topla tla,
dubine 30-tak cm, ali mogu biti i znatno plia. Ukoliko su skeletna tla, mogu biti i
dublja, ali tada sadre preko 50 % skeleta. Vapnenako-dolomitne crnice imaju vie
podtipova i varijeteta, to je uvjetovano mnogim iniocima u procesu pedogeneze.
Na terenu se manifestira pedogenetska mozainost ili zastupljenost na malom
prostoru razliitih podtipova i varijeteta.
Zbog toga ova tla nisu prikladna za intenzivnu biljnu proizvodnju, niti u obzir dolaze
intenzivnije melioracije. Koriste se najee za vegetaciju prilagoenu prirodnim
ekolokim uvjetima. To su travne zajednice i suvati koje ine najkserotermnije trave.
U vlanijim predjelima mogu biti dobri planinski panjaci.
Slika 8. Detalj brdskog panjaka

Tlo ogranieno za potencijalnu eksploataciju gipsa je slabih produktivnih svojstava,
degradirano i zahvaeno procesima destrukcije. To su suvremeni procesi koji idu u
negativnom smjeru, to je veoma ograniavajui razvojni faktor lokalnom
stanovnitvu.

13
Najvjerojatnije da su ovi procesi pokrenuti u dalekoj prolosti i da se odvijaju u

dugom vremenskom razdoblju. Ipak, treba uvaiti injenicu, da se priblino polovina
koncesijske povrine, zvanino knjii kao poljoprivredno zemljite u privatnom
vlasnitvu.
Na junim ekspozicijama leita, prema naseljenim mjestima, su vonjaci sa stablima
kruke, jabuke i ljive, uz neofitne zajednice (pridolice).
Slika 9. Poljoprivredno zemljite u privatnom vlasnitvu

2.5.3. Geoloke karakteristike
Jedna od zajednikih regionalnih karakteristika svih leita gipsa i anhidrita je isti
geotektonski princip pojavljivanja. Leita se nalaze samo po tektonskim zonama
vieg reda gdje su do povrine tektonikom dovedeni permski ili donjotrijaski
sedimenti u koje se gips probio dijaporskim kretanjem. Ovo znai da je pojavljivanje
gips-anhidritskih naslaga na povrini istodbno indikator postojanja tektonske zone
vieg reda. U tom smislu, tektonska zona koja ide kroz Sovie dolinom rijeke
Doljanke produava se obodom Radue sve do Kuprekog polja, gdje se takoer
javljaju znaajne gips-anhidritske naslage.
Inenjesko-geoloke osobine leita u Soviima vrlo su povoljne za eksploataciju.
Slabo vezana krovina i u veem dijelu leita male debljine vrlo je pogodna za
otkrivanje bagerima. vrsta podina omoguuje kretanje tekih strojeva. Morfoloki je
leite vrlo pogodno za etanu eksploataciju.
2.5.4. Hidroloke karakteristike
Opina Jablanica je situirana uz rijeku Neretvu, koja pokriva cca 19 % Jadranskog
sliva i ini treu slivnu povrinu u BiH.
Desna pritoka rijeke Neretve je mala rijeka Doljanka koja protie kroz Sovie iz
pravca sjeverozapada prema jugoistoku i zajedno s pritokama i povremenim
potocima bujinog tipa drenira cijelo podruje. Voda iz Doljanke moe se koristiti kao
industrijska voda. Koncesijsko podruje se nalazi s lijeve strane rijeke, na udaljenosti
od 50 do 300 m.

14
Potok Cvitanj je lijeva pritoka rijeke Doljanke i ini stalni vodotok. Protie izvan
koncesijskog prostora, sa jugoistone strane. Ostali vodni tokovi su povremenogbujinog karaktera. Na koncesijskom prostoru nema registriranih izvora vode.
Hidroloke osobine leita u Soviima su takoer vrlo povoljne za eksploataciju.
Leite ima takav poloaj u hidrolokom pogledu da ne moe doi do nikakvih
smetnji od vode prilikom eksploatacije.
Slika 10. Potok Cvitanj

2.5.5. Flora (biljne zajednice)
Karakteristike zemljita i tla, dobrim dijelom su produkt i antropogenog utjecaja. To
se odnosi i na vegetaciju, zbog ega su primarnu vegetaciju zamijenile sekundarna
vegetacija, koju ine travne zajednice brdsko-planinskih panjaka, i tercijarna
vegetacija. umske povrine ovog kvaliteta i sastojine ne predstavljaju znaajan
umski resurs.
Prirodnu vegetaciju ovakvih terena (literaturni podaci) u humidnim podrujima ine
zajednice Pinetum mughi, Fagetum subalpinum i picetum excelsae
arctostaphilletosum.
Karakteristino je smjenjivanje pojaseva umske i travne vegetacije s nadmorskom
visinom. U niim zonama i na junim stranama, tereni su najee obrasli umama i
ikarama bijelog graba i hrasta medunca (Querco-Fukescentio-Carpentum) i
ikarama crnog graba (Querco-Ostyetum i Orno-Ostryetum), a na sjevernim
stranama niih pojaseva uspijevaju brdske bukove ume (Fagetum montanum
illypicum). U viim vlanijim pojasevima prostire se pojas uma bukve i jele.
Najvii obronci okolnih planina na stranama vrtaa, obrasli su klekovinom (Pinus
montana i Juniperus sabina).
Nekontrolirana sjea na prostoru Sovia dovela je do degradacije vegetacijskog
pokrivaa, izuzev sjeverno i sjeveroistono od Sovikih vrata. Posljedica toga je
poveanje erozijskih procesa, uz postupan gubitak preostalih malih obradivih
povrina, te ugroavanje prostora izvorita rijeke Doljanke, kao izvora budueg
vodosnadbjevanja za naselje Sovii. Stoga, ogoljele povrine, te ikare treba
nastojati privesti u zatitne ume uzgojnim radovima, radi ouvanja ionako loih
umskih zemljita.

15
Slika 11. Degradirane bioloki i ekonomski manje znaajne ume

na obodu koncesijskog podruja
Slika 12. Vegetacijska karta uma K.O. Sovii

2.5.6. Fauna (ivotinjske zajednice)
ire podruje predmetne lokacije bogato je raznovrsnom faunom.
Od registriranih 95 vrsta ptica (Aves) neke vrste su relikti: veliki tetrijeb (Tetrao
urogallus) i planinska eva (Eremophilia alpestris), a neke su zatiene, kao na pr.
orao kostober, bradan (Gipaetus barbatus), bjeloglavi sup (prema zadnjim podatcima

16
ova zatiena vrsta broji ukupno 25 jedinki na prostorima cijele BiH), mrki strvinar,
bijela kanja, surio orao, sivi soko i mnogobrojne ptice pjevice.
Od divljai registrirane su divokoza, srna, zec, kuna bjelica, smei medvjed, lisica,
divlja svinja, jazavac, divlja maka, lasica i vjeverica.
2.5.7. Pejzane vrijednosti
Na irem podruju predmetne lokacije, u okviru nacionalnog parka i parka prirode,
istie se umska, te livadsko-panjaka vegetacija, a posebne pejzane vrijednosti
su dio vrne zone vrsnice (Plono-Vilinac), kao impozantan visokoplaninski reljef, te
sjeverni Vran, kao lijepo razvijena uma jele i smreke.
Slika 13. Pogled na opozitnu stranu prostora PP Blidinje

(ire podruje predmetne lokacije)
2.5.8. Arheoloko nasljee
Na koncesijskom prostoru nema objekata kulturno-povijesnog znaenja.
Izvan ovog podruja nalazi se skupina steaka Sovii. Na irem podruju znaajnije
zone spomenika kulture su i zona steaka na krianju ceste za Kedaru i Sovika
vrata u Dugom polju, te udaljena zona groblja s grobom Dive Graboveve na
Kedari.

17
Slika 14. Grupa steaka uz cestu

2.6.
Openito o gipsu
Naziv gips nosi prema grkoj rijei gypsos, to znai kreda. Brojni su sinonimi:
naziv selenit je mineralu dao grki lijenik Dioskrid (grki selentes- mjeseev
kamen) jer se pretpostavljalo da gips raste i opada slino kao mjesec; Alabaster
prema egipatskom gradu Alabastron ili pak prema arapskom olub astar, to upuuje
na zid, jer su pravilno oblikovani primjerci umetani u zidove. Bezbojne, prozirne i
iste poput stakla oblike gipsa zovemo Gospino ili Marijino staklo, odnosno Gospin
led. Za gips kod nas postoji rije sadra.
Gips je mineral male tvrdoe 1,5-2 po Mohs-ovoj skali, zbog ega se moe zaparati
ve noktom. U prirodi se javlja esto kao stijena neugledne boje zbog raznih
primjesa. Moe biti siv, sme ili crn od ugljevite ili bituminozne tvari. Pri udaranju
ekiem zaudara, pa ga zovu smrdljivi gips. Neugodne boje potjeu od primijeane
gline, eljeznih oksida i hidrata, kalcita, anhidrita, itd.
Gips se najee koristi u graevinarstvu, u industriji cementa, pri izradi opeke,
porculana, itd. To je za nae prilike jo uvijek relativno nova industrija, mada se za
gips znalo ve prije 120 godina (Pilar 1882; Bittner 1980).
Slike 15.-16. Primjeri stijene gipsa

18
U Bosni i Hercegovini gips se javlja na brojnim podrujima i lokalitetima. U

nalazitima ga redovno prati anhidrit, iz kojeg obino nastaje hidratacijom. Spomenuti
minerali tvore gipsno-anhidritne stijene (keijski sedimenti evaporiti).
Gipsno-anhidritne naslage imaju regionalno rasprostranjenje. Nalazimo ih u zapadnoj
i sjevrozapadnoj Bosni, odakle se nastavljaju u susjednu Republiku Hrvatsku (Lika,
Dalmatinska zagora, Ravni kotari). Debele naslage ovih stijena nalazimo i u
srednjebosanskim kriljastim planinama, naroito u njihovim jugozapadnim dijelovima
(Donji i Gornji Vakuf-Uskoplje). Gipsne i anhidritne stijene susreemo i u iroj okolici
Jajca i Mrkonji-Grada (Volari), zatim na podruju jugoistone Bosne, u okolici Foe.
I u Hercegovini (Katzer 1920, 1924. i 1926; Petkovi i Koch 1926; Pami 1955. i
1961; elebi 1967; Gakovi J. 1963) nalazimo znaajne pojave gipsa i anhidrita na
brojnim lokalitetima i podrujuma (Jablanica, Prozor-Rama, Mostar, Bradina, Ivantunel, Parsovii). Prema Podubsky-om (1965), u BiH ima preko 70 leita i pojava
gipsa i anhidrita. Prema istim izvorima, u podruju izmeu Sovia i Doljana kemijski
sedimenti sadre preteno gips, dok je anhidrita dvostruko manje. Stijene su bijele
boje i kristalnozrnaste strukture.
Naslage gipsa i anhidrita obino su vezane za gornje dijelove paleozoika (perm) ili
za permo-trijas, odnosno trijas.
Gipsno-anhidritne stijene predstavljaju tipine kemijske kristalnozrnaste do
kristalnobjeliaste strukture, razliite veliine mineralnih zrna i stupnja istoe.
Mjestimino su vrlo isti, gotovo monomineralni gipsni, agregati. Gipsnoanhidritni
sedimenti obino su oneieni terigenim klastinim materijalom finog zrna (gline), a
mjestimino sadre i promjenljivu koliinu karbonatnih minerala. U nalazitima gips
redovito zauzima gornje partije leita, a anhidrit se javlja u dijelovima naslagama.
Gips CaSO4 . 2 H2O pri zagrijavanju gubi vodu. Na temperaturi od 120-130 oC gips
otputa tri etvrtine kristalne vode i prelazi iz dihidrata u poluhidrat CaSO4 . H2O.
Tako ispren i u prah samljeven, gips pokazuje svojstvo da pomijean s vodom naglo
stvrdne, a da pri tom ne mijenja svoj volumen. Zbog toga se u kiparstvu upotrebljava
za izradu kalupa za odljeve, za izradu imitacija vjernih originalu, u zubarstvu za
otiske pri izradi proteza, u ortopediji za obloge prigodom namjetanja slomljenih
kostiju, itd. Od sasvim istog prenog gipsa pravi se snjenobijeli tuk za dekorativne
radove, plastine ukrase i reljefe na zidovima, stropivima i svodovima (primjenjivao
se u antiko vrijeme u Egiptu, Mezopotamiji, Perziji i Europi, kasnije u baroku i
rokokou, itd.).
Pee li se gips na temperaturi iznad 190 oC otpustie i preostalu vodu (CaSO4). Prah
od takvog gipsa izmijean s vodom treba dosta vremena da se stvrdne, ali se
odlikuje visokom vrstoom. To je tzv. estrih gips ili parika buka u trgovakom
argonu.
2.7.
Istrani radovi
Projekt je zasnovan na temelju postojeih saznanja o leitu mineralne sirovine gipsa

na lokalitetu Sovii, opina Jablanica (Bittner, Katzer, Pavlovi, Pami i Orelj).
Izdanci gipsa proteu se pravcem sjeverozapad-jugoistok, duljinom od oko 2,5 km i
irinom oko 0,5 km, u Soviima u izvorinom dijelu rijeke Doljanke.

19
Istraivanja su zapoela davne 1961. godine Zavod za rudarska i geoloka

istraivanja iz Mostara, kao regionalna istraivanja (prospekcijska i opa geoloka
istraivanja), koja su utvrdila mogue i vjerojatne resurese gipsa.
Nakon toga, 1971.-1972. godine Institut za geoloka istraivanja iz Sarajeva izvrio
je za potrebe tvrtke HIT iz Mostara i Skuptine opine Jablanica, kao investitore,
detaljna geoloka istraivanja u cilju utvrivanja sigurnih resursa. Istraeno je leite
Kamen koje se nalazi u Gornjoj Mahali (zaseok Sovia) uz samu strmu lijevu obalu
rijeke Doljanke. Krovinske naslage su deblje u sredinjem dijelu leita. Podina nije
nigdje otkrivena. Analizirajui geoloki poloaj brojnih izdanaka gipsa u Soviima
dolo se do uvjerenja da mu je podina izgraena od tamnosivih kriljavih i silikatnih
vapnenaca i dolomita. Krovinu predstavljaju crne, smee i sive glinovito-laporovite
naslage.
Trini gips mora sadrati najmanje 90-92 % CaSO4 . 2 H2O. Zahtjevi se obino
iskazuju i podrazumjevaju u odnosu na gips kao trini artikl, a ne na gips iz samog
leita, sirovi gips ili gipsani kamen. Meutim, iz sastava sirovog gipsa moe se
zakljuiti o njegovoj kvaliteti i mogunostima za krajnju upotrebu. Najee se trai
da gipsani kamen sadri preko 70 % CaSO4 . 2 H2O, uz minimalne koliine primjese.
Zbog visokog sadraja CaSO4 . 2 H2O gips iz Sovia ima visoku kvalitetu i iroke
mogunosti upotrebe, te zadovoljava stroge zahtjeve pojedinih industrijskih grana.
Detaljnija geoloka istraivanja leita gipsa tek predstoje. Predlae se buenje na 6
buotina kako bi se izradio nacrt rezervi u Kategoriji 3 u koncesijskom podruju
(vidjeti Prilog 3). Projekt geolokih istraivanja koncipiran je tako da se dokau
koliine i kvaliteta rude, odredi toan pravac i nain pruanja sloja gipsa, struktura i
nain zalijeganja istog, da se definira mogunost sloja, sastav, kemijska i mineralna
svojstva, te mogunost primjene ove rude, prvenstveno kao materijala za
graevinarstvo (izrada rigips ploa).
Prema Elaboratu o nainu istraivanja leita gipsa u Soviima sa tehnikim opisom i
pokazateljima ekonomske opravdanosti izvoenja istranih radova u cilju dokazivanja
rezervi i kvaliteta gipsa u Soviima, Opina Jablanica, primjenit e se sljedei istrani
radovi:
- geodetski
- geoloki,
- rudarski,
- laboratorijski,
- kabinetski.
Geodetskim radovima predviena je izrada geodetskog plana M 1:1.000, koji treba
posluiti za prikazivanje rezultata istraivanja (izrada detaljne geoloke karte leita i
unoenje izvedenih istranih radova), te instrumentalno lociranje istranih radova
(buotina, zasjeka, raskopa i sl.). Geodetska osnova M 1:1.000 sluit e za sva
daljnja projektiranja, a osobito kod izrade Glavnog rudarskog projekta ekploatacije
gipsa.
U okviru geolokih radova uradit e se geoloka prospekcija terena sa
uzorkovanjem, izvoenje veeg broja geolokih istranih buotina sa kontinuiranim
jezgrovanjem nabuenog materijala, izrada detaljne geoloke karte M 1:1.000,

20
geoloko kartiranje izvedenih istranih radova, izrada geolokih profila i uzimanje

uzoraka iz istranih radova za laboratorijska ispitivanja.
Poslije izvedenih istraivanja predviena je izrada Elaborata o klasifikaciji,
kategorizaciji i proraunu rezervi gipsa na ovom lokalitetu. Sa aspekta zatite okolia
vano je istai da ovi radovi na terenu izazivaju minimalne tete. Buai stroj se
kree vlastitim pogonom i na vlastitim sankama (par skija irine oko 15 cm),
ostavljajui plitke tragove koje vegetacija uniti za par dana. Stroj bui sondanu
buotinu promjera 130 mm i odreene dubine. Nakon buenja buotina se zatrpa
zemljom. Poto je na ovom leitu izgradnja ceste otkrila leite, uz prirodne pojave
gipsa na povrini, broj i veliina rudarskih raskopa e biti minimalan. Isti e se raditi
najmanjim bagerom, kojim e nakon zavretka kartiranja biti izvreno i zatrpavanje,
odnosno vraanje u poetno stanje.
U okviru rudarskih istranih radova planira se izrada vie raskopa i zasjeka, kao
dodatni nain definiranja osobina leita. Ova vrsta radova koristit e se tamo gdje
ima indicija da se sloj pojavljuje na povrini ili blizu nje. Dimenzije raskopa i zasjeka
bit e u okviru 10 m x 1 m x 1 m. Ukupna koliina iskopanog i nazad vraenog
materijala kroz ove radove bit e do 50 m3. Iz svakog raskopa uzima se po oko 1 kg
materijala rude gipsa za laboratorijska ispitivanja.
Laboratorijska ispitivanja posluit e za upoznavanje kvalitete gipsa kao sirovine, a
obim ispitivanja bit e sukladan pravilnicima i normama. Predviene su sljedee vrste
ispitivanja:
-
mineraloko-petrografska ispitivanja (mineraloke, petrografske, DTA, TGA,

rendgenske, mikroskopske i druge analize),
kompletne kemijske analize,
parcijalne kemijske analize,
oprobavanje za tehnoloka ispitivanja.
Kabinetskim radovima obradit e se i objediniti sva prethodna istraivanja i pokuati

pronai i obraditi u to veoj mjeri rezultate prethodnih istraivanja na ovom
lokalitetu. U vidu elaborata rezultati istraivanja e se prezentirati nadlenim
ministarstvima, zatraiti verificiranje istih, kao i podnijeti novi zahtjevi za nastavak
aktivnosti, sukladno zakonskim propisima iz ove oblasti.
2.8.
Rjeenja tehnolokog procesa dobivanja rovnog gipsa i

klasiranje u sirovi gips
Trenutano nisu raspoloive tone informacije o debljini povrinskog otkopa. Metoda

iskopavanja bit e sigurno povrinski kop, dok e metoda vaenja biti buenje i
miniranje. Visina etae nije postavljena, ali e biti izmeu 10 i 15 m.
Proizvodni procesi e biti sljedei:
- Buenje,
- Miniranje,
- Utovar rovnog materijala u utovarivae,
- Transport rovnog materijala do suhe klasirnice s drobilanom, pakirnicom i utovarnim
ureajem,

21
- Utovar u drobilicu,
- Drobljenje,
- Suho klasiranje rovnog gipsa,
- Utovar u prijevozna sredstva, odnosno pakiranje u vree.
Slika 17. Situacijski prikaz faza razvoja 1, 2 i 3 ekploatacijskog polja,

s pristupnom cestom (Access Road)
2.9.
Rudarska oprema predloena od firme Rigips Austria
2.9.1. Oprema za kamenolom

Predloena oprema za kamenolom je standardna oprema koja se koristi u nekoliko
kamenoloma gipsa u okviru BPB-a irom svijeta. Specifikacija opreme s osnovnim
karakteristikama je data u Tablici 2.
Tablica 2.
No Naziv opreme
1. Sandvik Bhler Titon 200 sa DHD
2. Utovariva CAT 980 H
Damper CAT 769, ili Komatsu HD 325,
3.
ili Damper Volvo A 40
4.
5.
Radne operacije
Buenje 89 102 mm
Utovar rovnog materijala
Transport rovnog materijala,
V = 36 t
Otkopavanje i utovar i
Bager CAT 325 (s hidraulinim ekiem)
razbijanje veih komada
eljusna drobilica sa ekscentrom
Drobljenje, Q = 150 t/h
Kom.
1
1
1
1
1
Energent za pogon potrebne rudarske opreme je dizel gorivo, zbog ega je planirano
instaliranje naftne stanice nominalnog kapaciteta 10 t.
U Glavnom rudarskom projektu dat e se projektno rjeenje za pomone objekte:
radionicu, restoran, sanitarne prostorije.

22
2.9.2. Oprema za buenje

Predlae se koritenje Sandvik Bhler Titon 200 s promjerom buenja od 89-115
mm, motorom snage 186 kW i kompresorom od 17 bara.
Slika 18. Garnitura za buenje Sandvik Bhler Titon 200

2.9.3. Oprema za utovar
Utovar e se vriti pomou utovarivaa od 32 t. Predloena oprema je CAT 980 H.
Slika 19. Utovariva CAT 980 H

2.9.4. Kamion
Predlae se teglja od 36 t. U ovisnosti od koliine povrinskog otkopa, planirano je
koristiti damper poput CAT 769 ili Komatsu HD 325 za manje koliine otkopa. U
sluaju da je otkop vei od oekivanog u danom momentu, predlae se zglobni
damper poput Volvo A 40. Trokovi investiranja ovih strojeva su priblino slini.
Slike 20.-21. Damperi CAT 769 i Komatsu HD 325

23
2.9.5. Bager za uklanjanje povrinskog otkopa

Planirano je koritenje hidraulinog bagera, radne teine od 25 do 30 t - CAT 325.
Alternativno se mogu koristiti Komatsu ili Volvo. Bager e biti opremljen hidraulinim
ekiem za razbijanje veih komada stijene.
Slika 22. Bager CAT 325

2.9.6. Drobljenje
Planira se koristiti polu-pokretna eljusna drobilica s ekscentrom iji je otvor 108 x 75
cm, a teina oko 24 t (samo drobilica). Ljevak e biti elini kapaciteta 25 m3
ukljuujui i vibracijski dozator. Utovar na kamione vrit e se utovarivaem.
Slike 23.-24. Postrojenje za drobljenje

2.10. Opis osnovnih i pomonih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se
koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje
Pored male zgrade s objektima za radnike na strojevima planira se izgraditi i
radionica, te mali spremnik goriva kapaciteta 10.000 l. Radi zatite podzemnih voda
od procjeivanja bit e asfaltirani radni prostori oko radionica, spremnika i
pretakalita goriva, asfalt omeen rubnjacima, uz usmjerenje oborinskih voda prema
mastolovu.
U Soviima postoji elektrina energija, to znai da nee biti problema sa napajanjem
na mjestu radova.

24
3.
PODACI POTREBNI ZA IDENTIFICIRANJE I PROCJENU TEMELJNIH

UTJECAJA NA OKOLI
Povrinska eksploatacija bilo koje mineralne sirovine ima najznaajniji utjecaj na

zemljite, promjenom namjene njegovog koritenja, izmjenom morfolokih
karakteristika lokalnog terena i degradacijom bioprodukcije. Slijedei, potencijalno
znaajan utjecaj moe biti od emisije praine i polutanata u zrak u vrijeme odvijanja
radnog procesa. Povrinski kop nema znaajan utjecaj na vode, jer se radi o suhoj
eksploataciji, ukoliko nema izvorita pitke vode ili vodotok koji se mora djelomino
izmjestiti. Takav sluaj nije u Soviima, to je povoljna injenica.
Mogui neeljeni utjecaji na okoli e nastati:
otvaranjem eksploatacijskih polja;
tijekom eksploatacije gipsa;
zbog moguih ekolokih nezgoda i eventualno
nakon prestanka iskoritavanja.
3.1.
Utjecaji otvaranja eksploatacijskih polja
Prvi utjecaji pojavljuje se zbog odstranjivanja biljnog pokrova, to posredno/

neposredno utjee na promjene u ekosustavu. Mijenjaju se uvjeti stanita i unitavaju
se postojee biljne i ivotinjske zajednice na lokaciji na kojoj se obavlja ova
djelatnost.
Otvaranjem povrinskog kopa u prvoj fazi uklanja se jalovina, koju je nuno odloiti,
najee u neposrednoj blizini jer su tada i trokovi rada manji. Utjecaj odlaganja
jalovine uvjetuje promjenu reljefa blie okolice kamenoloma, to dalje moe
poremetiti odvodnju povrinskih voda. Kod strmih padina, bujice mogu odnositi
odloenu jalovinu i zatrpavati prirodne vodotoke.
Utjecaji objekata za boravak i prehranu radnika proizvest e otpadne vode koje treba
odgovarajue odstraniti. Ostali utjecaji su identini utjecajima tijekom rada kopa.
3.2.
Utjecaji tijekom rada povrinskog kopa
U Tablici 3. dat je pregled radnih mjesta ili postupaka i moguih neeljenih utjecaja u
okoliu.
Tablica 3. Pregled moguih utjecaja radova na povrinskom kopu na okoli
Radno mjesto/postupak
Buenje minskih buotina
Miniranje stijenske mase
Utovar i transport do stacionarnog
oplemenjivakog ureaja
Proces oplemenjivanja stijene,
drobljenje i klasiranje
Oplemenjivanje, presipna mjesta
Izlaz iz ureaja za otpraivanje
Deponije i utovar
Mogui utjecaj na okoli

Praina, buka
Seizmiki efekti, praina, zvuni udarni val
Praina, buka
Praina, buka
Praina
Praina
Praina

25
Radionice za odravanje vozila

Rezervoari goriva
Prilazne ceste i interne
prometnice
Navoz za pranje vozila
U sluaju havarije (razlijevanje masti i ulja i

poar)
U sluaju havarije (izlijevanje ili poar)
Praina
Eventualno izlijevanje masti i ulja
3.2.1. Utjecaji na pejza (krajobraz)

Najznaajnije su promjene u topografiji i nestanku vegetacije. Kopovi mogu izmeu
ostalih uinaka utjecati na oblikovnu kakvou prostora, koja proizlazi iz vizualnog
doivljavanja i raspoznavanja prostora.
Iz vizualne degradacije podruja proizlaze i ostale negativne pojave na estetiku
prostora, to se oituje u sljedeem:
izmijenjena je cjelovita slika ueg podruja i izgled prirodnog okolia (skladnost s
entitetom prirode);
smanjena je reprezentativnost podruja i istovjetnost s identitetom ireg podruja;
promijenjen je kontinuitet razvoja u odnosu prema postojeoj strukturi prostora;
smanjena je privlanost, atraktivnost i simbolina vrijednost prostora: povrinski kop
poistovjeuje se s negativnim.
Povrinski iskopi jalovine (otkrivke) na otkopnom polju Sovii bit e u poetnom
razdoblju izloeni pogledima mjetana i prolaznika formirajui vrlo uoljiv reljefni
kontrast u prostoru u odnosu na okolni pejza (krajobraz). Kasnije, zbog usijecanja
kod iskopa gipsa, formirat e se odreene nove reljefne forme u vidu odreenih
ravnijih ploha i strmih kosina.
Planirana povrinska eksploatacija gipsa imat e srednje veliki utjecaj na pejza
(krajobraz), a devastacija prostora e se dijelom sanirati odlaganjem jalovine, dok
kasnije slijedi zavrno oblikovanje i bioloko oplemenjivanje.
3.2.2. Utjecaj na klimatska obiljeja prostora
U prizemnom sloju atmosfere nastat e promjene zbog rada rudarskih strojeva, te
vozila, odnosno emisije ispunih plinova koji djeluju na stvaranje efekta staklenika.
Meutim, zbog relativno malog podruja obuhvata, planirana eksploatacija nee
bitnije utjecati na promjenu klimatskih obiljeja ueg, a pogotovo ireg podruja.
3.2.3. Utjecaji na na tlo
Utjecaji na tlo tijekom budue eksploatacije gipsa mogu biti izravni i neizravni.
Izravan utjecaj ogleda se u destrukciji prirodnog tla (skidanje, odnoenje i
premjetanje zemljinih i stijenskih masa) na otkopnom polju i stvaranje novih formi
reljefa. Otvaranjem povrinskog kopa izvan istog e se formirati privremeno deponija
ili odlagalite jalovine (otkrivke), to se tretira kao privremena promjena namjene
zemljita (umsko, poljoprivredno ili naseljeno).
U poetnoj fazi eksploatacije gipsa na lokaciji Sovii, na povrini cca P= 4 ha, teren
e sukcesivno biti ien od vegetacije, a nakon toga pristupa se skidanju materijala
koji se nalazi iznad mineralne sirovine gipsa tzv. otkrivka.

26
Daljnjim nastavkom radova, jalovina e se odlagati u otkopane povrine, pa e

nastati nove obradive povrine, a nakon zavrene eksploatacije potrebno je tehniki i
bioloki urediti, izvriti rekultivaciju u funkciji namjene daljnjeg koritenja tog
podruja, to se treba usuglasiti s prostorno-planskom dokumentacijom i interesom
lokalne zajednice.
Kao to je ranije reeno, neizravni utjecaj povrinske eksploatacije gipsa na tlo
ogleda se i u emisiji praine i njezinom taloenju na povrinama koje se koriste u za
uzgoj poljodjelnih kultura, to moe uzrokovati smetnje u obradi tla na okolnim
povrinama. Iako su na iroj lokaciji zahvata tla dosta zaputena i trenutano
relativno malo iskoritena u poljodjelstvu, ovaj zahvat e ipak imati odreeni
negativni utjecaj na pedoloke sustave. S druge strane, planirana rekultivacija,
odnosno tehnika i bioloka sanacija otklonit e negativne utjecaje na tlo i
poljoprivredu.
Na tlo tetno mogu djelovati i eventualno nekontrolirano isputeni naftni derivati, na
to treba obratiti posebnu panju.
3.2.4. Utjecaj na faunu (ivotinjske zajednice)
Takoer, tijekom eksploatacije, prvenstveno zbog nastale buke i praine, ali i
oteenja biljnog pokrova, privremeno e doi do migracije odreenih ivotinjskih
vrsta, koje e potraiti nova stanita.
Takoer, provoenjem planiranih mjera zatite rijeke Doljanke i njene pritoke, potoka
Cvitnja, od isputanja otpadnih voda, ne oekuje se utjecaj na na riblju populaciju u
ovim vodotocima.
Nakon zavretka eksploatacije oekuje se i povratak ivotinjskih vrsta na prvotna
stanita.
4.1.10.
Utjecaj na floru (biljne zajednice)
Zbog skidanja povrinskog sloja tla na leitu, te nastale praine koja e se taloiti,
na nadzemnim organima biljaka, na kojima se stvara sloj koji smanjuje fotosintezu,
to rezultira smanjenjem koliine sintetizirane organske tvari i smanjenim prirastom
biomase drvea i prizemnog raa (usporenog rasta), ali i ugibanja pojednih biljnih
vrsta. Ipak, planirani zahvat nee bitnije utjecati na bioraznolikost i opstanak biljnih
zajednica poto nee bitnije unitavati ume, a biljna zajednica ikara koja e biti
unitena eksploatacijom gipsa bit e rekultivirana (hrast i bijeli grab).
Postojanje umskog pojasa sjeveroistono od koncesijskog podruja je povoljno jer
smanjuje podruje na koje se nastala praina moe taloiti poto drvee i grmlje
smanjuju brzinu vjetra. Na koncu, ta praina e uglavnom zavriti na tlu i to tako to
jedan dio te praine odmah dospije na tlo, a drugi dio koji se zadri u vegetaciji biva
kiom spran na zemlju.
Iako e planirana eksploatacija gipsa utjecati na floru i faunu eksploatacijskog polja
Sovii, oekuje se da nee znaajno utjecati na biljne i ivotinjske zajednice u irem
okruenju leita.

27
3.2.6. Utjecaj na prirodne kulturno-povijesne vrijednosti

Lokacija budueg eksploatacijskog polja nalazi se izvan obuhvata Parka prirode
Blidinje, kao i izvan granica Nacionalnog parka Prenj, vrsnica i abulja iz
postavke Prostornog plana BiH.
Uzimajui u obzir njihovu udaljenost od eksploatacijskog polja, kao i dinamiku i
obuhvat planiranog zahvata, ne oekuju se izravni utjecaji na njihove prirodne
vrijednosti.
S druge strane, unutar samog eksploatacijskog polja Sovii nisu evidentirane
prirodne rijetkosti, pa nema zapreka za eksploataciju sa stanovita zatite prirode.
Kao to je ve reeno, unutar ireg podruja predmetnog lokaliteta nalazi se nekoliko
skupina steaka, a tu su i ambijentalne vrijednosti ruralne sredine (etno sela), te grob
Dive Graboveve, kao arheoloki lokalitet, na koje se zbog postojeih udaljenosti ne
oekuje izloenost nikakvim tetnim utjecajima, ukljuujui seizmike.
3.2.7. Utjecaj na ume
Tijekom eksploatacije nastupit e u izvjesnom smislu nepoeljni utjecaji praine i
ispunih plinova, kao i oneienja otpadom, ne samo na razne manje biljne
zajednice, ve i na biljne zajednice ikara i degradiranih uma. Tijekom
eksploatacije prostor izmeu granica rudarskih radova, koji je ueg obuhvata, i
granica dodjeljenog koncesijskog prostora moe biti ouvan autohtonom umskom
zajednicom ikara, koja tijekom bioloke sanacije moe biti zamijenjena autohtonim
vrstama drvea i grmlja (zatitne ume) radi ouvanja ionako loih umskih zemljita.
3.2.8. Utjecaj na vode
Eksploatacijom stijena, odnosno otvaranjem leita dolazi do propusnosti stijenske
mase zbog raspucalosti, ali taj utjecaj vaenja stijene na kakvou podzemne vode
nee biti velik. Openito gledajui, podruje zahvaeno eksploatacijom zbog svoje
ogranienosti nee bitno utjecati na reim povrinskih i podzemnih voda.
Utjecaj na povrinsku vodu mogao bi se oitovati donoenjem sitnih estica za
intenzivnih oborina.
Mogu utjecaj na kakvou podzemne vode moe nastati uslijed ispusta otpadnih
voda iz zgrade s objektima za radnike, radionice i sanitarnog vora. Oborinske vode
koje ispiru radne i prometne povrine takoer mogu nepovoljno utjecati na postojee
prirodne vodne sustave, na bujicu koja e morati prihvatiti vee koliine oborinske
vode s podruja kopa. Oborinske vode mogu u talonik donijeti i vee koliine
nanosa, to bi takoer imalo neeljene posljedice u vodotoku.
Oekuje se da povrinski kop Sovii nee imati znaajan utjecaj na vode, jer se radi
o suhoj eksploataciji, bez izvorita pitke vode ili vodotoka koji bi se morao djelomino
izmjestiti sa eksploatacijskog polja. Takav sluaj nije u Soviima, to je povoljno.
Jalovina koja se odlae jest rastresit materijal, koji sadri i odreene koliine zemlje
koja moe biti isprana oborinama i donijeta kao mulj u bujice i kanale, a moe
smanjiti njihovu protonost i izazvati plavljenje okolnoga nizinskog podruja

28
3.2.9. Utjecaji na kvalitetu zraka

U svim fazama tehnolokog procesa eksploatacije mineralnih sirovina, pa tako i
gipsa, dolazi do destrukcije stjenske mase, pri emu se stvara, podie i raznosi
(emitira) sitne-praina u okoli:
- Uzdizanjem iz minskih buotina, kada se stijenska masa razara bueom krunom i
pretvara u prainu;
- Pri miniranju stijenskog materijala;
- Za vrijeme utovara (utovarivai ili bageri) i prijevoza (kamiona, utovarivaa,
buldozera i drugih vozila) internim prometnicama u ljetnom (toplom i suhom)
razdoblju, kada utjecaj na floru moe biti nepovoljan;
- Na drobilani i klasirnici;
- Pri presipavanju;
- S odlagalita materijala.
Udaljenost do koje se praina moe taloiti ovisi o brzini vjetra i o postojanju
prepreka poput vegetacije. Koliina estica opada eksponencijalno s porastom
udaljenosti. Tako je za aerosolne estice, koje su mnogo sitnije od estica kamene
praine te su sposobne prevaliti vee udaljenosti, utvreno da daleko najvei dio biva
istaloen unutar 100 m od izvora bez postojanja fizikih prepreka.
Procjena emisije praine s kopa, na osnovi EPA (Environmental Protection Agency,
USA) dokumenata pokazuje da su izvori praine najvei na mjestima utovara,
transportnim koridorima i drobilici (Tablica 4).
Tablica 4. Procjena ukupne emisije praine
Ukupna emisija praine
Buenje
Utovar
Transport kamionom unutar kamenoloma
Istovar u drobilicu
Dobilica
Istovar u separaciju
Erozija vjetra
Transport kamionom na postrojenje
UKUPNO
TSP
g/h
180
6.000
6.500
1.200
1.200
500
1.000
1.600
18.180
PM 10
g/h
150
3.000
3.000
440
440
300
280
360
7.970
LEGENDA:
TSP (Total suspended praticles) ukupna koliina estica
PM 10 (Particulate matters 10 ) estice manje od 10
Ove vrijednosti se odnose na stanje kada se ne vri smanjenje koliine (obaranje)

estica praine metodom prskanja (koje se u praksi obavezno provodi, sa visokim
stupnjem uinkovitosti), filtera za prainu na droblici i td. Prskanjem 1 l/m2 h smanjuje
se emisija praine za oko 80 %.
Prema Pravilniku o graninim vrijednostima kvaliteta zraka (SN FBiH, broj 12/05),
granine vrijednosti kvaliteta zraka u cilju zatite zdravlja ljudi date su u Tablici 5.

29
Tablica 5.
Zagaujua tvar
TSP (g/h)
PM 10 (g/h)
Razdoblje
uzorkovanja
24 sata
24 sata
Prosjena godinja
vrijed. (g/m)
150
50
Visoka vrijednost
(g/m)
350
100
Nastala praina ne sadri tetne komponente, ali vjetrom moe biti raznesena na
vee daljine. Provedeni prorauni Invetitora pokazuju da emisija praine nee utjecati
na povrine dalje od oko 150 m od granice kamenoloma. Ako se budu potivale
mjere zatite, na otvorenim prostorima unutar i okolo eksploatacijskog polja vrlo
teko mogu nastati koncentracije praine vee od preporuenih ili propisanih
(doputenih) vrijednosti.
Pored mogue emisije praine, na kvalitetu zraka u izvjesnoj mjeri moe utjecati i
emisija polutanata kod sagorijevanja energenta D-2, kao i emisija plinovitih produkata
u vrijeme izvoenja miniranja stijenskog masiva. Miniranje se izvodi 1-2 puta u
mjesecu, te se radi o kratkotrajnom utjecaju, koji ne utjee znaajno na kvalitetu
zraka. Specifina potronja eksploziva se procjenjuje na oko 150 - 200 g/m stijenske
mase.
U cilju minimiziranja utjecaja ispunih plinova, planirano je opremanje
najsuvremenijim dizel motorima Euro 3 i Euro 4, koji predstavljaju najie motore u
Europi.
Tablica 6. Dnevna emisija uzrokovana strojevima prema proraunu Investitora
Energent
CO
kg/dan
5,812
CO
kg/god
1277,95
dizel gorivo
POLUTANTI
NOx
HC
kg/dan
kg/dan
28,149
1,487
NOx
HC
kg/god
kg/god
6190,93
326,71
a
kg/dan
0,834
a
kg/god
183,45
Zbog relativno male koncentracije strojeva, kratkoe radnog vremena tijekom dana
(radit e samo dnevna smjena) i tijekom godine (cca 250 dana), uvaavajui
dobivene iskustvene podatke o vjetrovitosti ovog podruja, moemo procijeniti da
koliina proizvedenih tetnih plinova nee imati tetne posljedice po kvalitetu zraka.
3.2.10. Utjecaj bukom
Buka je nepoeljan oblik zvuka koji ometa rad i odmor, izazivajui neugodne, a
nekada i za zdravlje opasne pojave. Ako su ljudi izloeni dugotrajnom djelovanju
buke dolazi do zamaranja slunog ivca i bez odmora u tihom prostoru oteenje
postaje trajno, pojavljuju se neuroze, bolesti srca i krvotoka te povieni tlak,
nemogunost koncentracije i smanjenje imuniteta organizma prema zaraznim
bolestima. Utjecaji buke na ovjeka ovise o jaini buke, odnosno koritene energije.
Prema meunarodnim normama buka u stambenim prostorijama ne bi smjela
prelaziti 45 dB. Zvuk se mjeri instrumentima, koji su prilagoeni frekvencijskoj

30
karakteristici i osjetljivosti ljudskog uha. Ti instrumenti, meu ostalim, mjere i filtrom A

vrednovanu razinu zvuka u jedinicama dB. Pri mjerenju buke na radnome mjestu
uzimaju se u obzir sve razine koje na tom mjestu djeluju, tj. buka pojedinih izvora
(npr. strojeva) i osnovna buka okolia. Prema sadanjim normama najvea
doputena razina buke u okoliu smije biti danju 60 dB, a nou 50 dB.
U procesima eksploatacije kamena, drobljenja, mljevenja i pri prijevozu koriste se
mnogi strojevi i vozila koji proizvode buku. Stoga e intenzitet ukupne buke varirati
ovisno od etape tehnolokog procesa eksploatacije gipsa, kao zbroj buke izazvane
od stalnih izvora buke (rudarski strojevi, utovarna i prijevozna sredstva na
unutarnjem prijevozu jalovine i vanjskom prijevozu gipsa) i povremenih izvora buke
(buenje minskih buotina i miniranje).
Stalni izvori buke su rasporeeni u prostoru na razliitim pozicijama i bit e u tijeku
radnog dijela dana prekidani samo prije i tijekom miniranja. Na primjer, horizontalna
distribucija strojeva moe biti od 100 do 300 m i vie, a visinska po radnim etaama
(ovisno od broja etaa), od 15 do 30 i vie metara.
Kod relativno veih udaljenosti rudarskih radova od naselja buka nee prelaziti
doputene vrijednosti za rad danom (kao to je ve reeno, planiran je rad u jednoj
smjeni).
Predvieno je koritenje suvremene opreme. Emisija buke ograniena je Pravilnikom
Europske zajednice EG/2000/14:
- Builica
- Hidraulini bager
- Utovariva na kotaima
- Kamion damper
- Postrojenje za drobljenje
Lwa = 113 dB(a)

Lwa = 103 dB(a)
Lwa = 111 dB(a)
Lwa = 109 dB(a)
Lwa = 119 dB(a)
Poto je drobilica najbunija, odluke na glavna pitanja - gdje staviti dobilicu i da li

koristiti zatvorenu drobilicu mogu biti doneene vodei rauna o udaljenosti od
najbliih kua.
Najizraeniji utjecaj buka e imati na djelatnike (rukovatelje strojeva), koji trebaju
koristiti osobna zatitna sredstva, ali i na okolno stanovnitvo i ivotinje. Ovaj
negativni utjecaj bit e znaajnije izraen u poetnom razdoblju, a kasnije e biti sve
manji i manji zbog prilagodbe ivotinja i ljudi.
Emisija buke i utjecaj buke ovisi od konfiguracije terena, dispozicije strojeva u radu,
udaljenosti od naseljenih objekata i drugih faktora. Negativan utjecaj buke moe se
oekivati u uem djelokrugu rada rudarskih strojeva i pri prijevozu gipsa kroz naselja
(ne i u irem podruju) i u nekim razdobljima eksploatacije, ali njezine izmjerene
vrijednosti se ne oekuju preko 85 dB. U vrijeme sanacije buka nee prelaziti
doputene granine vrijednosti.

31
3.2.11. Emisija seizmikih potresa (Utjecaji minerskih radova)

Minerski radovi tetno utjeu na okoli ne samo kroz razbacivanje komada stijena
(koje moe biti opasno za ljude i ivotinje, te za stambene i infrastrukturne objekte) i
emisijom sitnih prainastih estica u okoli, ve i kroz irenje seizmikih potresa
(valova) i zranog udarnog vala od miniranja. Zbog opasnosti od atmosferskog
pranjenja, miniranje treba izbjegavati kod loijeg vremena.
Provedena istraivanja pokazala su da emisija seizmikih djelovanja na stambene i
infrastrukturne objekte na udaljenosti preko 200 m od minskih buotina ne uzrokuju
posljedice po stabilnost objekata. Meutim, zbog niza bitnih specifinosti, mjerenja
seizmikih efekata od miniranja treba izvriti na konkretnom lokalitetu mjerenjem
intenziteta oscilacija na najbliim stambenim objektima, nakon ega e se dati
preporuke za daljnji rad. U novije vrijeme kod istraivanja ovih utjecaja, koristi se
suvremena digitalna oprema (na pr. Seizmograf INSTANTEL).
3.2.12. Utjecaji na infrastrukturni sustav
Na objekte infrastrukture u blioj okolici kopa utjecaji su uglavnom pozitivni jer se
postojee prometnice radi poveanog prometa moraju odgovarajue odravati, esto
i rekonstruirati. Ostale komunalne instalacije zbog organizacije rada u kopu dovode
se u bolje stanje i usklauju s vaeim zakonskim propisima.
3.3.
Utjecaj moguih ekolokih nezgoda
3.3.1. Sluajne nezgode

Tijekom rada kamenoloma mogue su povremene, nepredvidive ili sluajne nezgode.
Uzroci mogu biti "via sila" odnosno razorni potresi jaine vee od proraunskih,
zatim ratna razaranja.
Tijekom rada moe nepanjom doi do pojave poara na elektroinstalacijama ili
elektrostrojevima. Poari koji mogu nastati su manjih razmjera s obzirom na okolnosti
koje su prisutne u kamenolomu. Potom, tijekom prijevoza kamenog materijala ili
jalovine moe doi do prevrtanja vozila.
Pri pretakanju i prijevozu dizelskoga goriva moe nepanjom doi do izlijevanja
sadraja i oneienja tla ili vode.
3.3.2. Procjena rizika
Na temelju navedenog u prethodnim tokama moe se zakljuiti da rad u
kamenolomu ne predstavlja znaajan rizik za okoli zbog nepoeljnog dogaaja ili
nezgode. Od moguih nesrea koje mogu nastati jesu nezgode na radu, ili nesree
poradi "vie sile" (poar, potres, poplava), a pri kojim nezgodama treba postupiti
sukladno mjerama zatite na radu i vaeim zakonskim propisima.
3.4.
Utjecaj nakon prestanka iskoritavanja
Nakon prestanka iskoritavanja kamenoloma, prestaju nepoeljni utjecaji buke,

praine, oneienja flore.

32
Za rekultiviranje naputenih kopova u prolosti nije se izdvajalo novac, ve se stvar

preputala prirodnoj rekultivaciji iji proces je tekao jako sporo i trajao desetljeima, a
nije ni bio mogu na svakoj lokaciji zbog nepovoljnih klimatskih prilika.
Da bi se podruje ponovno vratilo u prihvatljiv estetski i ekoloki okoli nuno se
provodi bioloka sanacija i podruje privodi prvotnoj namjeni (uma, livada i sl.) ili se
predvia druga namjena iskoritavanja za to se izrauje odgovarajua projektna
dokumentacija.

33
4.
OPIS MJERA PREDVIENIH ZA SPRJEAVANJE, SMANJIVANJE ILI

UKOLIKO JE MOGUE SANIRANJE NEPOVOLJNIH POSLJEDICA
Rad u povrinskom kopu gipsa, ovisno o njegovoj tehniko-tehnolokoj

opremljenosti, izazvat e odreene utjecaje u okoliu za koje je nuno unaprijed
predvidjeti zatitne mjere.
4.1.
Zatita tijekom otvaranja eksploatacijskog polja i iskoritavanja kopa
4.1.1. Mjere zatite pejzaa (krajobraza):

- Radove otvaranja otkopnog polja pokrenuti uz odlaganje jalovinskog materijala na
vanjsko odlagalite, dok se ne stvore potrebni preduvjeti za unutarnje odlaganje;
- Unutarnje odlaganje jalovine pozicionirati tako da se dobije zaravan s blagim
padom;
- Sve povrine zasaditi travnim vrstama, kao i autohtonim biljnim vrstama drvea i
grmlja (zatitne ume) radi uvrenja tla i estetskog izgleda, zato je potrebno
izraditi projekt pejzanog (krajobraznog) ureenja;
4.1.2. Mjere zatite kulturno-povijesnih dobara
- Ako se tijekom iskopa ili drugih radova naie na arheoloke nalaze, radove treba
odmah obustaviti i obavjestiti nadleni Zavod za zatitu spomenika, koji e propisati
daljnji postupak;
4.1.3. Mjere zatite voda
- Za zatitu podzemnih voda od procjeivanja asfaltirati radne prostore oko radionica,
spremnika i pretakalita goriva. Asfaltirani prostor omeiti rubnjacima, a oborinske
vode s tih prostora usmjeriti prema mastolovu;
- Oborinske vode s otkopnog polja kontroliranim sustavom zatvorene kanalske mree
prije ispusta provesti kroz talonik;
- Otpadne vode iz sanitarnih prostorija, te radionice sustavom zatvorene kanalske
mree prikupiti u sabirnu jamu, koja e se prema potrebi prazniti cisternom
nadlenog komunalnog poduzea;
- Otpadne tvari moraju se prema vrstama prikupljati u zatvorene posude te svaki dan
ili svaki tjedan ovisno o koliini odvoziti na najblie odlagalite otpada od strane
nadlenog komunalnog poduzea;
- Ulja i masti prikupljeni u mastolovu, te zauljene krpe iz radionica takoer treba
skupljati u zatvorene spremnike i odvoziti na spaljivanje od strane nadlenog
komunalnog poduzea;
- Odlagalita jalovine urediti i zatraviti, radi zatite od ispiranja oborinskim vodama;
- U otkopanim prostorima treba to prije odloiti 2-3 m jalovine (ekoloka barijera)
radi onemoguenja kontakta vode s gipsnom formacijom i smanjenja intenziteta
otapanja sulfata u vodi, te manjeg priljeva sulfata u rijeku Doljanku;
- U cilju zatite voda mehanizaciju (buaa garnitura, bager, buldoer, ) treba puniti
gorivom pomou specijalne mobilne crpke, a motorno ulje mijenjati sustavom za
sprjeavanje izlijevanja, uz isisavanje iskoritenog ulja u poseban spremnik za staro
ulje. Kao dodatno osiguranje, kod dolijevanja goriva ili ulja ispod mjesta pretakanja
postaviti posudu za skupljanje sluajno prolivenog goriva ili ulja;

34
4.1.4. Mjere zatite zraka

- Za buenje minskih buotina, preporua se builica s mehanikim otpraivaem;
- Miniranje vriti za vrijeme slabog vjetra radi to breg taloenja praine od
minerskog udara;
- Istovar gipsa u prihvatni bunker drobilinog postrojenja izvesti u zatvorenom
prostoru;
- Sustav otpraivanja na postrojenju za sitnjenje i klasiranje mora besprijekorno raditi;
- Brzo i efikasno smanjenje zapraenosti na mjestu utovara sa privremenih depoa i
na internim prometnicama postii polijevanjem vodom radi smanjenja zapraivanja,
posebno kod sitnih frakcija. Polijevanje vriti cisternom s vodom na kojoj je montirana
perforirana cijev. U sunom, ljetnom razdoblju provoditi prskanje vie puta na dan
(najmanje dva puta), kako bi se sprijeilo podizanje praine i njezino sedimentiranje u
okoliu. Izvore emisije praine na pretovarnim mjestima klasirnice ublaavati
stvaranjem tzv. vlane zavjese, dovodei vodu pod tlakom u cjevovod na ijem se
kraju nalazi rasprskiva vode (u vodenu maglu), koja vee estice praine i obara ih;
- Za povrinske kopove mogu se primijeniti i bioloke metode, kao na pr. podizanje
brzorastueg drvea s velikom lisnom masom, po obodu eksploatacijskog polja, to
doprinosi zadravanju znatnog dijela praine uzvitlane vjetrom. Ovisno od reljefa,
klimatskih i meteorolokih uvjeta, ovakav zasad moe imati i funkciju vjetrozatite;
- Osigurati prijevoz gipsanog materijala pod nadzorom, odnosno sprijeiti
prekomjerno punjenje vozila;
- Nadzorom i odravanjem strojeva i vozila osigurati koncentracije ispunih plinova u
doputenim vrijednostima;
4.1.5. Mjere zatite tla
- Uklanjanje (degradaciju) gornjeg humusnog sloja tla postupno izvoditi kako
napreduje front otkopa (na udaljenosti od max. 10-20 m ispred gornjeg ruba iskopa).
Sloj plodnog tla, ukoliko je deblji od 20 cm, skidati selektivno, zgrtati buldoerom i
odlagati na prethodno pripremljeno mjesto za deponiranje unutar eksploatacijskog
polja radi to lakeg koritenja za rekultivaciju unutarnjeg odlagalita. Novonastale
otkopne povrine nastojati to bre rekultivirati tako da se iskop popuni jalovinom,
poravna i navue gornji humusni sloj, te bioloki oplemeniti;
- Jalovinu (pokrivku) koja ne predstavlja mineralnu sirovinu, niti plodni sloj tla,
odlagati na prethodno izabrani i ureeni deponij/odlagalite jalovine. Ako jalovinu
ine vapnenci ili dolomiti, koji spadaju u graevinske materijale, mogue je njihovo
koritenje u izgradnji i rekonstrukciji lokalne cestovne mree;
- Otpad s lokacije zahvata ugovorom povjeriti nadlenom komunalnom poduzeu;
- Prikupljanjem, odvodnjom i proiavanjem sanitarnih otpadnih voda i zagaenih
oborinskih voda sprijeiti procjeivanje tetnih tvari u tlo;
- Viak mulja iz biolokog preistaa vode prije odlaganja po degradiranom okolnom
zemljitu kondicionirati s CaO (6-10 %), te ostaviti na odleavanje mjesec dana;
- Tijekom otkopavanja poduzeti mjere suzbijanja nastanka, podizanje i raznoenja
gipsne praine po tlu. Preporua se koritenje builica s mehanikim otpraivaima,
prskanje odminiranog materijala vodom, uz polijevanje internih prometnica i druge
mjere;
- Nakon zavrene eksploatacije (i ranije ako tehniko-tehnoloki uvjeti omogue),
izvriti rekultiviranje odlagalita i otkopnog prostora prema rudarskom projektu
rekultivacije. Postoji realna mogunost da prostor nakon izvrene rekultivacije dobije
kvalitetnije karakteristike od postojeih na terenu, koji je zahvaen destrukcijom;

35
4.1.6. Mjere zatite faune (ivotinjskih zajednica)

- Ukoliko je mogue poetak radova planirati sredinom ljeta, a ne krajem zime ili u
proljee;
- Izbjegavati promet rano ujutro i naveer, naroito u kasnu zimu i proljee;
- Zatitu faune postii vodei rauna o emisijama buke i praine. Oko radnog
prostora osigurati ogradu kako bi se sprijeio ulazak divljai;
4.1.7. Mjere zatite flore (biljnih zajednica)
- Odstranjivanje povrinskog sloja pri otkopavanju vriti postupno i to samo 10-20 m
ispred gornjeg ruba iskopa, radi to duljeg ouvanja postojee flore;
- Unutarnjim odlaganjem jalovine to bre formirati zavrne forme reljefa i tehniki
rekultivirane povrine bioloki sukcesivno oplemenjivati;
- Sve povrine zavrno otkopanih prostora bioloki oplemeniti, tj. zasaditi travnim
vrstama, kao i autohtonim vrstama drvea i grmlja (zatitne ume) radi uvrenja tla
i estetskog izgleda, zato je potrebno izraditi projekt ozeljenjavanja. Autohtone vrste
su prikladne jer se vizualno uklapaju u okoli, a i najbolje su prilagoene prilikama
toga podruja;
4.1.8. Mjere zatite uma
- ume osigurati od poara temeljem odredbi Zakona o zatiti od poara;
- Zabraniti odlaganje otpadnih ulja, ambalae i drugog krutog otpada na umsko
zemljite oko lokacije zahvata;
4.1.9. Mjere zatite od miniranja
- Miniranje provoditi prema propisanim uvjetima;
- Glavnim rudarskim projektom dati detaljan proraun miniranja, kao i potrebne mjere
zatite od miniranja, koje se moraju strogo potivati u praksi;
- Ne vriti miniranje u zoni dalekovoda (160 m), ve primjenjivati mehanizirano
dobivanje gipsa (hidraulini eki, freza, riper);
- Prije poetka radova izvriti probna miniranja i ininjersko-seizmika opaanja radi
provjere zone utjecaja miniranja (zatitni koridor od 160 m). Provjeriti utjecaj
seizmikog udarnog vala na objekte i dalekovodne stupove, pa u tom cilju ventualno
poveati irinu zatitnog koridora ili smanjiti koliinu eksploziva po jednom miniranju;
- Za skladitenje eksploziva dobiti potrebna odobrenja, te skladititi doputene
koliine eksplozivnih sredstava;
4.1.10. Mjere zatite od buke
- Radi smanjenja buke izabrati strojeve i postrojenja koji stvaraju manju buku (prema
Direktivi EU za smanjenje emitirane zvune snage), te ih redovito odravati;
- Izraditi projekt zatite od buke, odnosno osigurati razinu buke u doputenim
granicama;
4.1.11. Mjere zatite infrastrukture
- Prije poetka otkopnih radova prikljuke na regionalnu cestu R419 JablanicaDoljani-Sovii-Jezero Blidinje-Posuje izvesti u skladu s projektnom dokumentacijom,
vodei rauna da se ne narui postojei reim odvodnje voda u koridoru ceste;

36
4.1.12. Mjere zatite za postupanje s otpadom

- Otpadne tvari prema vrstama prikupljati u zatvorene posude, a odvoz na najblie
odlagalite otpada ugovorom povjeriti nadlenom komunalnom poduzeu;
- Ulja i masti prikupljeni u mastolovu, te zauljene krpe iz radionica skupljati u
zatvorene spremnike, a zbrinjavanje otpada povjeriti nadlenom komunalnom
poduzeu;
- Razliita otpadna ulja ne smiju se mijeati ve svako od ulja odvojeno sakupljati, te
skladititi u specijalne spremnike za tu namjeru, te zbrinjavanje povjeriti nadlenom
komunalnom poduzeu;
4.2.
Zatitne mjere u sluaju moguih nezgoda
- U sluaju zagaenja tla motornim uljem zagaeni materijal pokupiti u posebne

bave i predati nadlenom komunalnom poduzeu radi daljnjeg zbrinjavanja;
- U sluaju zagaenja tla naftom/naftnim derivatima postupiti sukladno Operativnom
planu interventnih mjera u zatiti okolia i Operativnom planu za provedbu mjera
izvanrednog zagaenja;
- U sluaju akcidenta veih razmjera odmah izvijestiti nadlene ustanove o opsegu
akcidenta, poduzetim mjerama i moguem utjecaju na okoli;
- Tijekom eksploatacije svi zaposlenici se moraju pridravati propisa i uvjeta koje
tehniki rukovoditelj izdaje za svaku radnju i za svaki stroj posebno;
- Na gradilitu moraju biti postavljeni ormarii prve pomoi, a svi zaposlenici moraju
biti struno osposobljeni za pruanje prve pomoi;
- Protupoarnu zatitu izvesti sukladno protupoarnim uvjetima i propisima (na
odgovarajuim mjestima predvidjeti protupoarne aparate za gaenje poara, a na
podruju kopa izgraditi vanjsku hidrantsku mreu za gaenje poara;
4.3.
Zatitne mjere nakon prestanka koritenja
- Prema posebnom projektu sanacije podruja naputenih dijelova kopa provoditi

mjere vraanja prostora prvotnoj autohtonoj namjeni.
Slike 25.-26. Odlagalite u ekoj neureeno (gore) i nakon rekultivacije (dolje)

37
5.
OPIS MJERA PLANIRANIH ZA MONITORING EMISIJA UNUTAR

PODRUJA I/ILI NJIHOV UTJECAJ
Tijekom rada na povrinskom kopu potrebno je motriti i opaati stanje okolia, kako
bi se mogli utvrditi moebitni nepovoljni ili neeljeni utjecaji.
Ishodi mjerenja koristit e se za mogue dodatne mjere zatite okolia u sluaju
poveanih zahtjeva za razinu kakvoe dijelova okolia ili neuinkovitosti predvienih
mjera zatite.
5.1.
Program motrenja zraka
- Utjecaji rada povrinskog kopa gipsa na kakvou okolnog zraka pratiti na barem
jednoj postaji smjetenoj uz granice prostora eksploatacijskog polja. Programom
praenja utjecaja rada kopa na kakvou zraka predvidjeti opaanje sljedeih
pokazatelja: smjer i brzinu vjetra (m/s), temperaturu zraka (C), vlagu u zraku (%),
oborine (mm/min), prainu. Ispitivanje obavljati standardnim metodama, uzimajui
uzorke vie puta godinje.
5.2.
Motrenje razine buke
- Izmjeriti emisiju buke u dB na poetku rada (tijekom radnog dana), te u sluaju

poveane emisije buke poduzeti mjere sadnje drvea;
- Mjerenj emisije buke vriti vie puta godinje;
5.3.
Kontrola kakvoe povrinskih voda
- Kontrolirati ispravnost i protok vode na izlazu iz ureaja na preiavanje vie puta

godinje;
- Ne predviaju se druga posebna mjerenja, ve su ona u nadlenosti vodopravne
inspekcije;
5.4.
Motrenje flore i faune
- U cilju izbjegavanja naknadnih rasprava o "opasnostima" za okolni ivi svijet zbog

rada povrinskog kopa gipsa, pripremiti poseban program motrenja, startujui od
poetka eksploatacije, jer e se promijeniti fiziki uvjeti stanita, a isto tako doi e i
do promjene ivotnih zajednica. Stvorit e se novi uvjeti stanita, te nove ivotne
zajednice, ili e postojee nestati. Program motrenja treba obuhvatiti ispitivanje rasta
i razvoja biljaka oko prostora kopa;
- Pratiti stanje oteenosti ume oko lokacije zahvata prema metodi propisanoj od
ICP FORESTES;
5.5.
Praenje utjecaja seizmikih potresa na stambene objekte
- Stambene objekte najblie podruju izvoenja miniranja obuhvatiti programom

snimanja nultog stanja tih objekata i praenja eventualnog utjecaja miniranja na te
objekte, kako bi se dokumentirali stvarni utjecaji seizmikih potresa.

38
6.
OPIS ALTERNATIVNIH RJEENJA I IZABRANE ALTERNATIVE
Nisu potrebna poto su inenjersko-geoloke osobine leita u Soviima vrlo

povoljne za eksploataciju. Slabo vezana krovina, u veem dijelu leita male debljine,
vrlo je pogodna za otkrivanje bagerima. vrsta podina omoguuje kretanje tekih
strojeva. Morfoloki je leite vrlo pogodno za etanu eksploataciju.
Hidroloke osobine leita u Jablanici su takoer vrlo povoljne za eksploataciju.
Leite ima takav poloaj u hidrolokom pogledu da ne moe doi do nikakvih
smetnji od vode prilikom eksploatacije.

39
7.
NETEHNIKI REZIME
Prema Zakonu o prostornom planiranju i koritenju zemljita na razini FBiH (SN

FBiH, broj 2/06), u sklopu procedure za izdavanje urbanistike suglasnosti, investitor
za iji se projekt smatra da ima ili moe imati negativan utjecaj na okoli duan je
prethodno pribaviti okolino doputenje (okolinsku dozvolu), kao integralni
dokument kojim se propisuju mjere zatite svih aspekata okolia ukljuujui vodu,
zrak i tlo. Tvrtka BH Rigips d.o.o.Jablanica je naruila izradu ove Prethodne
procjene utjecaja na okoli povrinskog kopa gipsa istranih radova i povrinske
eksploatacije na lokalitetu Sovii u Opini Jablanica, poto svaki povrinski zahvat na
tlu i u tlo ostavlja otvorene rane u prirodnom okoliu. Utjecaji na okoli na mjestu
eksploatacije jesu optereenje okolnog podruja bukom i prainom, te gradnjom
pristupnih i radnih cesta te drugom prateom infrastrukturom.
Na temelju dobivenih podloga, informacija i podataka o leitu, kvaliteti mineralne
sirovine, prirodnim uvjetima lokaliteta, naseljenosti podruja i tehniko-tehnolokim
karakteristikama budueg povrinskog kopa gipsa, elaborirani su i procijenjeni
mogui utjecaji ovog objekta na okoli i njegove komponente. Izvren je i obilazak
terena, zabiljeena zapaanja i napravljena foto-dokumentacija zateenog stanja.
Ukupna povrina dobivenog koncesijskog podruja iznosi oko 75 ha (dimenzija 1800
m x prosjeno 420 m). Planirani povrinski kop gipsa, u poetnoj fazi bi zahvaao
cca 4 ha eksploatacijskog prostora (dimenzija 200 m x 200 m), sa trendom razvoja
do 15 ha (dimenzija 600 m x 250 m). Planirana godinja proizvodnja od cca 130.000
m rovne mase, osigurala bi dnevnu proizvodnju oko 600 t, s radom u jednoj smjeni.
Kada se utvrde rezerve i kvaliteta sirovine, pristupilo bi se otvaranju povrinskog
kopa, a nakon toga i tvornice gipsanih ploa, kapaciteta cca 13 milijuna m, sa
suvremenom tehnologijom koju posjeduje firma Rigips Austria, iji proizvodni
program predvia proizvodnju gipsanih ploa, prakastog gipsa, profila i izolacijskih
materijala, to e ovisiti od kvalitete sirovine, a za leite Sovii to tek treba utvrditi.
Na temelju dosadanjih istraivanja leita (geoloke i strukturne grae, hidrolokih i
inenjersko-geolokih osobina, kao i kvalitete i koliine) moe se dati vrlo dobra
ekonomsko-tehnika ocjena. Leite je vrlo povoljno za eksploataciju mehanizacijom,
to znatno smanjuje trokove ekploatacije. Iz reenog proizilazi da je leite u
Soviima bogato, ekonomski zanimljivo i da ima ire gospodarsko znaenje. Oekuje
se zapoljavanje lokalnog stanovnitva (ukupno oko 20 radnika lokalnih i stranih). Na
ovaj segment treba gledati dugorono. Naime, razvojem ove djelatnosti lokalno
stanovnitvo bi se osposobljavalo za ukljuivanje u proizvodni proces eksploatacije i
prerade u buduoj tvornici. To moe postati dio stratekog planiranja razvoja lokalne
zajednice.
Jaanje ekonomske moi lokalne zajednice, omoguit e otvaranje novih,
sekundarnih djelatnosti na lokaciji Sovia, zato e biti potrebne ideje, dobra volja
predstavnika lokalne samouprave i razumno vremensko razdoblje.
Nakon zavrene eksploatacije (i ranije, ako dozvole tehniko-tehnoloki uvjeti),
obveza je izvriti tehniku i bioloko rekultiviranje oteenog podruja, te mu odrediti
najprihvatljiviju buduu namjenu. To se mora uraditi na temelju Rudarskog projekta
rekultiviranja.

40
S aspekta zatite okolia, to je prioritetni zadatak ove Prethodne procjene utjecaja

na okoli, analizom prikupljene grae i informacija, dolo se do procjene da budui
povrinski kop na lokalitetu Sovia ne bi imao nepovoljniji utjecaj na okoli i njegove
komponente, u usporedbi s povrinskom eksploatacijom na drugim lokalitetima u
BiH. Najznaajniji utjecaj povrinske eksploatacije manifestira se kroz promjenu
namjene koritenja tog prostora. Od ukupnih oko 75 ha koncesijskog podruja, skoro
50 % ine parcele u privatnom vlasnitvu, veim dijelom s poljodjelnom namjenom,
vrlo slabih proizvodnih svojstava, degradirana, zahvaena procesom vodne erozije,
sa irokim i vrlo dubokim jarugama, pri emu taj proces traje due razdoblje, s
trendom pogoranja stanja. To znai, da i bez povrinskog kopa na ovim prostorima,
poljodjelna proizvodnja gubi znaenje jer se resursni potencijal sukcesivno smanjuje.
Naime, lokalno stanovnitvo koje trenutno broji cca 250 povratnika (prije rata ivjelo
658 st.), tradicionalno i iskljuivo se bavilo poljodjelstvom, odnosno stoarstvom.
Druge djelatnosti nisu bile, niti su sada prisutne.

41
8.
POPIS KORITENIH IZVORA PODATAKA I PODLOGA:
- (2006): Elaborat o prethodnoj procjeni uticaja na okolinu povrinske eksploatacije

gipsa na lokaciji Sovii, Opina Jablanica, Agencija BIOS trend Q, Tuzla, V. 2006.
- Wutscher, O. (2006): Elaborat o nainu istraivanja leita gipsa u Soviima sa
tehnikim opisom i pokazateljima ekonomske opravdanosti izvoenja istranih
radova u cilju dokazivanja rezervi i kvaliteta gipsa u Soviima, Optina Jablanica, V.
2006.
- Dmon, M. (2006): Sovici Gypsum Quarry. Quarry Setup. Proposal, BPB Gypsum,
Altaussee, IV. 2006.
- (1981): Prostorni plan BiH 1981-2000, Sarajevo, 1981.
- (1997): Strategija prostornog ureenja Federacije Bosne i Hercegovine, Federalno
ministarstvo prostornog ureenja i okolia, Sarajevo, 1997.
- (1986): Prostorni plan Opine Jablanica, Sarajevo, 1986.
- (2006): Izmjene prostornog plana Opine Jablanica za podruje Sovii i Risovac,
Urbanistiki zavod BiH, Sarajevo, 2006.
- (1995): Prostorni plan Park prirode Blidinje, Zavod za urbanizam i prostorno
planiranje Arhitektonskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1995.
- (1984): Program zatite i pregled steaka na Jablanikom podruju, Regionalni
zavod za zatitu spomenika kulture i prirode, Mostar, 1984.
- (2006): Studija utjecaja na okoli ekploatacije gipsa na eksploatacijskom polju
Kosovo kod Knina Saetak za javni uvid, Ministarstvo zatite okolia, prostornog
ureenja i graditeljstva, Zagreb, 2006.
- (2005): Studija o utjecaju na okoli eksploatacije gipsa na eksploatacijskom polju
Ruii Saetak za javni uvid, Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i
graditeljstva, Zagreb, 2005.
- Tuar, B. (2002): Kamenolomi i okoli, asopis Graevinar, Vol. 42, VI. 2002.
- Bari, Lj., Trubelja, F. (1984): Minerali Bosne i Hercegovine; Knjiga II Nesilikati,
Svjetlost Sarajevo, 1984.
- Kennedy (1990): Handbook of Surface Mining, 2nd edition, 1990.
- Nichols, D.: Moving the Earth, Handbook of Exavation, 4th edition
- Vujec, S. (1998): Rudarstvo i zatita okolia u Hrvatskoj, Zbornik radova
Znanstveno-strunog skupa Zatita prirode i okolia i eksploatacija mineralnih
sirovina, Varadin, IX. 1996.

42
- Mraz, J. (1996): Eksploatacija mineralnih sirovina u Zakonu o rudarstvu, Zbornik

radova Znanstveno-strunog skupa Zatita prirode i okolia i eksploatacija
mineralnih sirovina, Varadin, IX. 1996.
- ili, .: Atlas drvea i grmlja, IP Svjetlost, Sarajevo
- Lakui, R. (1980): Ekologija biljaka, Svjetlost, Sarajevo
- ili, ., Abadi, S.: Prilog poznavanju neofitske flore Bosne i Hercegovine
- kori, A. (1986): Postanak, razvoj i sistematika tla, Fakultet poljoprivrednih
znanosti Sveuilita u Zagrebu, 1986.
- (1995): Zelene promeny erneho severu, Severoeske doly a.s. Chomutov,
Kveten, 1995.
ZAKONSKI I PODZAKONSKI PROPISI
- Zakon o zatiti okolia (Slubene novine FBiH, br. 33/03)
- Zakon o zatiti okolia Hercegovako-neretvanske upanije (Slubene novine
HN, br. 7/04)
- Zakon o zatiti prirode (Slubene novine FBiH, br. 33/03)
- Zakon o zatiti zraka (Slubene novine FBiH, br. 33/03)
- Zakon o zatiti voda (Slubene novine FBiH, br. 33/03)
Zakon o upravljanju otpadom (Slubene novine FBiH, br. 33/03)
- Zakon o umama (Slubene novine FBiH, br. 20/02)
- Zakon o poljoprivrednom zemljitu (Slubene novine FBiH, br. 2/98)
- Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na
okoli i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako
imaju okolinsku dozvolu (Sl. novine FBiH, br. 19/04)
- Pravilnik o monitoringu kvalitete zraka (Sl. novine FBiH, br. 12/05)
- Pravilnik o monitoringu emisija zagaujuih materija u zrak (Sl. novine FBiH, br.
12/05)
- Pravilnik o graninim vrijednostima emisije zagaujuih materija u zrak (Sl. novine
FBiH, br. 12/05)
- Uputstvo o utvrivanju dozvoljenih koliina tetnih i opasnih materija u zemljitu i
metode njihovog ispitivanja (Slubene novine FBiH, br. 11/99)

43
9.
PRILOZI
Prilog 1 Situacioni plan predloenog koncesionog podruja

Prilog 2 Geoloka karta okoline leita gipsa Sovii kod Doljana R 1:25.000
Prilog 3 Geoloka karta sa projektiranim istranim radovima M 1:25.000
Prilog 4 - Stav Oinskog vijea Jablanica broj: 01-20-1186/06 od 12.05.2006. godine
Prilog 5 - Zakljuak Opinskog vijea broj: 02-02-1855-4/05 od 19.10.2005. godine
Prilog 6 - Zahtjev BH RIGIPS d.o.o. Jablanica za izdavanje saglasnosti za
izvoenje geolokih istranih radova na lokalitetu sela Sovii od 05.06.2006. godine
Prilog 7 Odluka o davanju koncesije za istrane i ekploatacijske radove za
proizvodnju gipsa na lokalitetu Sovii na podruju Opine Jablanica koncesionaru
BH RIGIPS d.o.o. Jablanica broj: 01-1-02-1622/06 od 28.09.2006. godine
Prilog 8 Kopija katastarskog plana K.O. Sovii R 1:5.000
Prilog 9 Izmjene Prostornog plana Opine Jablanica za podruje Sovii i Risovac
Nacrt plana - Prikaz reima izgradnje po prostornim cjelinama M 1:25.000
Nacrt plana Prikaz koritenja prostora postojee stanje M 1:25.000
Nacrt plana Prikaz koritenja prostora projekcija razvoja M 1:25.000

44

GIPS

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

GIPS

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

GIPS

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRETHODNA PROCJENA UTJECAJA NA OKOLI

Mostar, veljaa/februar 2007.

PRETHODNA PROCJENA UTJECAJA NA OKOLI

Mr. sc. Kreimir ARAVANJA. d. i g.

88.000 MOSTAR, Bie polje bb, tel. 036/449-880, fax 036/449-888

IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ODNOSNOG PODRUJA 6

OPIS PROJEKTA S INFORMACIJAMA O LOKACIJI NAMJENI I

PODACI POTREBNI ZA IDENTIFICIRANJE I PROCJENU TEMELJNIH

88.000 MOSTAR, Bie polje bb, tel. 036/449-880, fax 036/449-888

Utjecaj moguih ekolokih nezgoda 32

OPIS MJERA PREDVIENIH ZA SPRJEAVANJE, SMANJIVANJE ILI

OPIS MJERA PLANIRANIH ZA MONITORING EMISIJA UNUTAR

OPIS ALTERNATIVNIH RJEENJA I IZABRANE ALTERNATIVE .. 39

POPIS KORITENIH IZVORA PODATAKA I PODLOGA ...... 42

88.000 MOSTAR, Bie polje bb, tel. 036/449-880, fax 036/449-888

88.000 MOSTAR, Bie polje bb, tel. 036/449-880, fax 036/449-888

IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ODNOSNOG PODRUJA

Za izradu ove Prethodne procjene utjecaja na okoli koritena je postojea

Slika 1. Geoprometni poloaj ireg podruja sa lokacijom Jablanice i Sovia

88.000 MOSTAR, Bie polje bb, tel. 036/449-880, fax 036/449-888

Slika 2. Poloaj Sovia u odnosu na PP Blidinje i NP Prenj, vrsnica i abulja

88.000 MOSTAR, Bie polje bb, tel. 036/449-880, fax 036/449-888

Izmjenom prostornog plana Opine Jablanica za podruje Sovii i Risovac dati su

Slika 3.-4. Prikaz koritenja prostora K.O. Sovii

88.000 MOSTAR, Bie polje bb, tel. 036/449-880, fax 036/449-888

OPIS PROJEKTA S INFORMACIJAMA O LOKACIJI NAMJENI I VELIINI

U razmatranje su uzeti prirodni uvjeti komponenti okolia i naseljenost podruja na

88.000 MOSTAR, Bie polje bb, tel. 036/449-880, fax 036/449-888

U znaajnije prirodne uvjete spadaju: reljef, klimatske karakteristike, karakteristike

Naselje Sovii je prema raspoloivim podacima u razdoblju od popisa 1948. godine

Slika 5. Obnovljeni objekt sa okunicom

Osnovne karakteristike prirodnih uvjeta

Sjeverozapadni dio opine Jablanica (K.O. Sovii i K.O. Risovac je brdsko-planskog

88.000 MOSTAR, Bie polje bb, tel. 036/449-880, fax 036/449-888

Slika 6. Prikaz aktualnog stanja terena s jarugom

88.000 MOSTAR, Bie polje bb, tel. 036/449-880, fax 036/449-888

2.5.2. Karakteristike tla

Slika 7. Poljoprivredno i umsko zemljite sa uporabnom vrijednou K.O. Sovii

88.000 MOSTAR, Bie polje bb, tel. 036/449-880, fax 036/449-888

Slika 8. Detalj brdskog panjaka

88.000 MOSTAR, Bie polje bb, tel. 036/449-880, fax 036/449-888

Najvjerojatnije da su ovi procesi pokrenuti u dalekoj prolosti i da se odvijaju u

Slika 9. Poljoprivredno zemljite u privatnom vlasnitvu

88.000 MOSTAR, Bie polje bb, tel. 036/449-880, fax 036/449-888

Slika 10. Potok Cvitanj

88.000 MOSTAR, Bie polje bb, tel. 036/449-880, fax 036/449-888

Slika 11. Degradirane bioloki i ekonomski manje znaajne ume

Slika 12. Vegetacijska karta uma K.O. Sovii

88.000 MOSTAR, Bie polje bb, tel. 036/449-880, fax 036/449-888

Slika 13. Pogled na opozitnu stranu prostora PP Blidinje

88.000 MOSTAR, Bie polje bb, tel. 036/449-880, fax 036/449-888

Slika 14. Grupa steaka uz cestu

Slike 15.-16. Primjeri stijene gipsa

88.000 MOSTAR, Bie polje bb, tel. 036/449-880, fax 036/449-888

U Bosni i Hercegovini gips se javlja na brojnim podrujima i lokalitetima. U

Projekt je zasnovan na temelju postojeih saznanja o leitu mineralne sirovine gipsa

88.000 MOSTAR, Bie polje bb, tel. 036/449-880, fax 036/449-888

Istraivanja su zapoela davne 1961. godine Zavod za rudarska i geoloka

88.000 MOSTAR, Bie polje bb, tel. 036/449-880, fax 036/449-888