PROSTORNA STABILNOST

DRVENIH KONSTRUKCIJA
STABILNOST IZVAN RAVNINE SAVIJANJA

Stabilnost popre nog presjeka

Popre ni presjeci ve e visine (optere eni na savijanje u ravnini nosa a)
mogu u pojedinim situacijama postati nestabilni iako ra unska naprezanja
izazvana savijanjem nisu uop e dostigla definiranu granicu nosivosti
Nestabilnost (gubitak ravnote
ravnotee) se manifestira u bo nom izvijanju ili
izbo avanju tla ne zone nosa a (uzrok velika slobodna duljina nosa a i
geometrijske karakteristike popre nog presjeka)
Slobodne duljine bo nog izvijanja (izvijanje izvan ravnine ili izbo avanje)
avanje)
glavnih nosa a u drvenim konstrukcijama ovise o razmacima popre nih
pridr
pridranja (stabilizacijske to ke)
Po etno stanje

Bo no izvijen izbo en nosa

Bo no izvijanje nosa a pri

konstantnom momentu savijanja

 Nosa napu
naputa ravnote
ravnoteni
polo
poloaj po etni
ekcentricitet (tlocrtno
odstupanje od ravnosti) i
bo na optere enja
pove avaju mogu nost
gubitka stabilnosti
Na stupanj sigurnosti od bo nog izvijanja (popre na deformacija) utje u:
vrsta i intenzitet optere enja

irine (b) i visine (H) popre nog presjeka

na in oslanjanja nosa a na krajevima raspona (konstrukcija le
leaja mora
onemogu avati rotaciju presjeka tzv. vili asta
asta konstrukcija le
leaja)
3
razmak bo nih ukru enja nosa a

Osiguranje prostorne stabilnosti glavnog veza a

P2 - podronice

P1 - podronice
u sastavu veza

eli ne (mekane)
dijagonale veza

P2 podro
podronice (sekundarna konstrukcija) u funkciji nosa a
pokrova (izlo
(izloene su samo kosom savijanju)
P1 podro
podronice koje su osim toga u sastavu stabilizacijskog veza
dodatno su naprezane i uzdu
uzdunom silom
4

EC5 norme postupak grani nih stanja

Klasi ne postavke teorije elasti nosti (prema Timo
Timoenku)

kriti ni moment savijanja

M crit =

E0, 05 I z G 0, 05 I T

I
l ef
1 z
Iy

l ef = a

razmak popre nih ukru enja (slobodna duljina bo nog izvijanja

izazvanog vertikalnim djelovanjem utjecaji u ravnini)
ravnini)

E 0,05 ; G 0,05

karakteristi ne vrijednosti konstanti elasti nosti materijala

(paralelno s vlakancima)

I y = b . H3/12

moment tromosti popre nog presjeka (savijanje oko ja e osi yy-y)

I z = H . b3/12

moment tromosti popre nog presjeka (savijanje oko slabije osi zz-z)

G 0,05 . I T

torziona krutost popre nog presjeka

I T = . b3 . H

moment torzije pravokutnog popre nog presjeka b/H

Torziona konstanta
=

5
1
b
b
1 0.63 ( ) + 0.052
3
H
H

Kriti no naprezanje izazvano savijanjem, m,crit

crit

b
1 0.63
G 0 , 05
G 0, 05
b2
b2
h E
= E0 , 05

0 , 05
b 2
l ef h
E0 , 05
l ef h
E0 , 05
1( )
h

Relativna vitkost presjeka pri savijanju rel,m

rel , m = f m, k m, crit

Koeficijent bo nog izvijanja k crit (za savijane presjeke nosa a s po etnim

odstupanjem od ravnosti po etni ekscentricitet ili tlocrtna zakrivljenost)
zakrivljenost)

k crit

= 1.56 0.75 rel ,m

1 2rel ,m

za
0.75 rel ,m
za 0.75 < rel ,m 1.4
za
1.4 > rel ,m

Popre ni presjeci naprezani savijanjem s izbo avanjem dokaz nosivosti presjeka

obavezno uklju uje i provjeru stabilnosti pri bo nom izvijanju (
(prevrtanje
prevrtanje)
m,d k crit f m,d

Dokaz nosivosti presjeka izlo

izloenog savijanju uklju uje
i provjeru stabilnosti za obje osi tromosti:
m, y ,d
k crit f m, y ,d
km

+ km

m, y ,d
k crit f m, y ,d

m, z ,d
k crit f m, z ,d
m, z ,d
k crit f m, z ,d

1
1

Za popre ne presjeke izlo

izloene zajedni kom djelovanju
uzdu
uzdunog tlaka i savijanja
m, z ,d
OBAVEZNA JE I PROVJERA c , 0,d m, y ,d
1
+
+ km
k c , y f c , 0,d k crit f m, y ,d

k
STABILNOSTI pri emu su
crit f m , z , d

kc,y i kc,z koeficijenti izvijanja
c , 0,d
m, y ,d
m, z ,d
1

+ km
+
prouzro enog tla nom silom, a
k f

k
f
k
crit
m, y ,d
crit f m , z , d
c , z c , 0,d
kcrit je koeficijent bo nog izvijanja
8
prouzro enog savijanjem)

Popre na deformacija nosa a (GN) duljine izvijanja izvan ravnine

Sustav za ukru enje re

reetkasta
konstrukcija stabilizacijskog veza
(podro
(podronice u sastavu veza i dijagonale)

Pojedina na ukru enja samo

podro
podronice (P), bez dijagonala, nisu
pouzdane bo ne ukrute nosa a 9

Sustavi za osiguranje bo ne stabilnosti stabilizacijski vezovi

Nosivi sustavi za prihvat vertikalnog (gravitacijskog) optere enja koje djeluje u
ravnini konstrukcije (popre na ravnina ili ravnina optere enja) istovremeno
moraju biti u stanju prihvatiti i sve horizontalne utjecaje koji djeluju i u ravnini i
izvan ravnine konstrukcije
Ako to nije zajam eno, ovi su nosivi sustavi za sva horizontalna djelovanja
nestabilni i trebaju DODATNI SUSTAV za prihvat horizontalnih utjecaja
STABILIZACIJSKI VEZ ILI SUSTAV ZA UKRU ENJE
Temeljna funkcija ovog sustava jest osiguranje globalne stabilnosti
stabilnosti konstrukcije i
prihvat horizontalnih utjecaja koji djeluju izvan ravnine vertikalnog
vertikalnog optere enja:

horizontalne sile izazvane vanjskim utjecajima

(vjetar, potres, sile ko enja, sile nastale razlaganjem vertikalnih utjecaja)

horizontalne sile izazvane reznim silama u optere enim elementima

(izbo avanje tla ne zone vitkih elemenata naprezanih savijanjem, sile
nastale izvijanjem tla nih elemenata izvan ravnine bo nim izvijanjem ili
10
izbo avanjem)

Horizontalne sile nastale djelovanjem vertikalnih utjecaja na konstrukciju

konstrukciju

Globalna stabilnost konstrukcije osigurana ako su u oba ortogonalna pravca

(popre ni ili vertikalni u ravnini i uzdu
uzduni ili horizontalni izvan ravnine)
poduzete (i djeluju) konstruktivne mjere za prevenciju ne
neeljenih pomaka
stati kog sustava izazvanih horizontalnim silama pri emu je taj isti nosivi
sustav u stanju prihvatiti sva izgledna gravitacijska (vertikalna)
(vertikalna) djelovanja
11

Stabilnost sustava glavnih veza a u ravnini popre na stabilnost

Stati ki
sustavi
kinematski
stabilni
(nepomi ni
za
horizontalna
djelovanja)
u svojoj
ravnini
(ravnina
optere enja)

Uzdu
Uzdunu stabilnost (izvan ravnine) osigurava sustav za ukru enje
KROVNI POPRE NI I VERTIKALNI UZDU
UZDUNI VEZ

12

Polo
Poloaj i raspored popre nih krovnih vezova u krovnoj ravnini
JEDAN SUSTAV
ZA
STABILIZACIJU
stabilizira najvi
najvie
EST GLAVNIH
NOSA A
Uzduna fasada konstrukcije

Zabatna ravnina

Najve a je OSNA
UDALJENOST
VEZOVA 25.0m

13

X eli na dijagonalna ispuna

MEKE (VITKE ili

FLEKSIBILNE)
eli ne dijagonale
(isklju ivo vla no
naprezane)

KRUTE
KRUTE drvene
dijagonale naprezane
tla no/vla no
N drvena dijagonalna ispuna

Dijagonalna ispuna
krovnog popre nog
stabilizacijskog veza
V drvena dijagonalna ispuna

14

K drvena dijagonalna ispuna

X drvena dijagonalna ispuna

15

Aktivne samo tla ne dijagonale !

Aktivne samo vla ne dijagonale !

Ra unski model popre nog veza s krutim drvenim dijagonalama koje

mogu preuzeti izmjeni na optere enja (tlak/vlak)

16

Uzdu
Uzduna stabilnost konstrukcije izvan ravnine optere enja
Uloga stabilizacijskog veza u
osiguranju bo ne (uzdu
(uzdune) stabilnosti
glavnog veza a i globalne stabilnosti
konstrukcije

Sustav za osiguranje uzdu

uzdune
stabilnosti konstrukcije
Vertikalni
uzduni vez

sprje ava svaku ne

neeljenu bo nu
deformaciju konstrukcije (tzv.
pomaci izvan ravnine savijanja)

preuzima sile koje djeluju u

Krovni
popre ni vez

uzdu
uzdunom smjeru konstrukcije
(horizontalni utjecaji popre na
ili lateralna djelovanja)

Vertikalni uzdu
uzduni vez
17

Primjeri izvedbe i
geometrije vertikalnih
uzdunih vezova

X ispuna veza

Reakcije krovnog
popre nog veza
prihva a
vertikalni
uzdu
uzduni vez i
predaje u temelje
konstrukcije !!!

Okvir od armiranog betona (ili drvenih

panela umjesto reetkaste konstrukcije veza)

K ispuna veza

AB kruta ukruta

V ispuna veza

18

do 6.0 m
preko 6.0 m

Geometrija vertikalnog uzdunog veza

19

enja preduvjet je
za dimenzioniranje elemenata veza !

Horizontalne sile od vjetra u

ravnini krova i sile od vjetra na
zabate (ili sile od potresa koje
djeluju du
du hale), te utjecaji
nastali izbo avanjem (od
vertikalnih djelovanja) zajedno
ine LATERALNO ILI
POPRE NO OPTERE ENJE
koje se preuzima posebnim
vezovima u ravnini krova
KROVNIM POPRE NIM
VEZOVIMA koji ga prenose na
VERTIKALNE UZDU
UZDUNE
VEZOVE

Vezovi su obi no re
reetke s "krutim" ili "podatljivim" dijagonalama KRUTE
KRUTE
dijagonale mogu biti optere ene i na VLAK ILI/I NA TLAK,
TLAK, pa za njih vrijede
ograni enja vitkosti definirane standardima za tla ne tapove
U VITKIM
VITKIM dijagonalama mogu nastati samo VLA NE sile,
sile, jer njihov popre ni
presjek (zbog velike vitkosti) uop e ne mo
moe preuzeti tla ne sile (izvijanje) 20

10

Stati ki sustav
prostornog
rjeenja
stablizacijskog
veza

Ra unski model
optere enja
stabilizacijskog veza
(koncentrirane sile u
vorovima re
reetkastog
ukru uju eg sustava) i
na in njihova
preno
prenoenja u temelje
Pri monta
montai
konstrukcije
stabilizacijski vezovi
moraju biti ve na
po etku izvedeni, jer
se ina e mo
moe dogoditi
da se cijela
konstrukcija sru
srui u
progresivnom modu
("
("pil" karata)
21

Ra unski model
optere enja
stabilizacijskog veza
(koncentrirane sile u
vorovima
stabilizacijskog
re
reetkastog sustava) i
na in preno
prenoenja
optere enja u temelje

Vw =

1 n
Wi h i = 2 O sin
B i =1

Wi h i

i =1

moment sila V w,i u odnosu na horizontalnu

ravninu koja prolazi spojnicom le
leajeva veza
razmak glavnih veza a = visina re
reetke
krovnog veza

Na mjestu prijeloma
(sljeme) konstrukcije
veza javljaju se i
vertikalne sile V w koje
izazivaju dodatne
momente savijanja i
reakcije na le
leajevima,
pa glavne nosa e
(pojasevi veza) treba
provjeriti i na ove
utjecaje !!!
22

11

Lateralno
ili
popre no
djelovanje

Stati ki sustav
trozglobni okvir
Sile koje djeluju na cjelokupnu (prostornu) konstrukciju imaju proizvoljan
proizvoljan pravac rastavljaju se na komponente
Optere enje u ravnini utjecaji koji djeluju u ravnini popre nog presjeka konstrukcije

POGLED

VERTIKALNI
UZDUNI VEZ

POPRE NI
PRESJEK

TLOCRT

KROVNI
POPRE NI VEZ

Optere enje izvan ravnine (popre na ili lateralna djelovanja) - horizontalni utjecaji
23
ije se djelovanje manifestira u ravnini okomitoj na popre nu ravninu konstrukcije

GN

GN
PODRONICE

TLOCRT

Dispozicija konstrukcije

kinematskim svojstvima
glavnog veza a ( primjer stabilizacije GN koji je u ravnini vertikalnih
djelovanja stabilan sustav)

24

12

STABILIZACIJSKI VEZ OBAVEZAN

U PRVOM ILI DRUGOM POLJU

VERT. POPRE NI VEZ

(UKRU ENJE ZABATA)
HORIZONTALNE GREDE
ZABATNOG ZIDA (FASADA)
ZABATNI STUPOVI
(POPRE NA FASADA)

HORIZONTALNE GREDE
U UZDUNOJ FASADI
VERT. UZDUNI VEZ - PRIHVA A
REAKCIJU KROVNOG POPRE NOG
VEZA I PRENOSI U TEMELJ

25

Na mjestu negativnih momenata (podru je kuta okvira) koji uzrokuju tlak u

donjem dijelu presjeka nosa a, potrebna je i dodatna stabilizacija koja se izvodi
kao trokutasta figura (uobi ajena je primjena eli nih profila)
26

13

27

Konstruktivne mjere prevencije problema bo nog izvijanja

Posrednim putem osiguran je donji rub glavnog nosa a !!!

28

14

Djelotvoran
odnos
dimenzija
popre nog
presjeka GN
kao mjera
osiguranja !!
29

TEMELJENJE POPRE NO STABILNIH I NESTABILNIH SUSTAVA

Nosivi sustav glavni nosa od lameliranog ili punog drva oslonjen na stupove

Stupovi su upeti u temelje

popre na stabilnost jest
zajam ena,
ena, ali su pritom
sile koje stupovi prenose
u temelje (i odatle u tlo)
velike, a moment
upetosti stupa (u temelj)
pove ava se s visinom
30
konstrukcije

15

Temelj mora biti u stanju prihvatiti sve sile

koje na njega djeluju
Moment M i horizontalna sila H mogu i
mijenati predznak (ovisno o smjeru
horizontalnih djelovanje u ravnini)
Pendl stup
Zglobna veza stupa
i temelja (T2)
prihva a samo
uzdunu silu
MANJI TEMELJ

Mogu i slu ajevi

pritiska na tlo
ispod temelja

Temelj T1 je optere en
vertikalnom silom (V), momentom
(M) i horizontalnom silom (H)
VELIKI TEMELJ
Postoji li neki ekonomi niji sustav
?

31

Na VRLO
KRUTE
ZABATNE
ZIDOVE mogu
se preko
re
reetkastih
vezova u ravnini
krova
OSLONITI i
popre no
stabilizirati svi
nosa
krajnjih zabatnih
zidova u
KROVU postoji
NOVA
RE
REETKA (cca
(cca
1/2 krova)
VITKIH
dijagonala
32

16

Sad svi stupovi hale mogu biti PENDL stupovi. Temelji preuzimaju samo
vertikalnu silu, pa mogu biti vrlo malih dimenzija, jednako kao i stupovi koji su
naprezani samo uzdu
uzdunom silom
UVJET za to je postojanje krutih zabatnih zidova, a drugi je uvjet taj da hala nije
preduga ka, jer deformacije uvedene re
reetke tada mogu biti ve e od dopu
doputenih.
Na kompjutorski analiziranom 3D primjeru primjene ovakvog sustava,
sustava, vidljiva je
ekonomi nost prostornog koncepta modeliranja (u
(uteda 2020-30% materijala)
superiornost 3D koncepta u odnosu na 2D model prora una
Danas postoji cijeli niz konstrukcija koje su isklju ivo trodimenzionalne: ljuske,
kupole, hiperboli ni paraboloidi,
paraboloidi, razne mre
mreaste konstrukcije, napete membrane i
sli no, gdje je neizvedivo razlu iti parcijalne konstrukcije koje svaka za sebe
preuzima neke sile u konstrukciji
Prostorne konstrukcije karakterizira ZAJEDNI KI rad svih elemenata u
preuzimanju vanjskih sila, a dijelov
bi se osigurala njena globalna stabilnost

Sustav za popre nu stabilizaciju konstrukcije

33

POPRE NO NESTABILNI (POMI NI) NOSIVI SUSTAVI

Stati ki sustavi
kinematski
nestabilni (pomi ni
sustavi popre no
nestabilni) u svojoj
ravnini (ravnina
optere enja ili
ravnina savijanja)
Za osiguranje stabilnosti u ravnini (popre na stabilnost) potrebne su i dodatne
le
leajne veze ili DODATNI STABILIZACIJSKI SUSTAVI u KROVNOJ
UZDU
UZDUNOJ I POPRE NOJ VERTIKALNOJ RAVNINI
Ovaj stabilizacijski sustav DODATNI je sustav uz OBAVEZNI sustav za
ukru enje koji zajedno ine krovni popre ni i vertikalni uzdu
uzduni vez !!!
34

17

POPRE NA
NESTABILNOST

Sustav koji je o ito

NESTABILAN
sastoji od nosa a i
dva PENDL
PENDL
stupa

Mogu e rjeenje popre ne

stabilizacije sustava
konstrukterski nam
ipak nije prihvatljivo ...

Pona
Ponaanje
popre no
nestabilnog sustava
pri djelovanju
horizontalnih sila !
35

Krovni uzduni vez

Krovni
popre ni vez

Vertikalni
popre ni vez
Vertikalni uzduni vez

Osiguranje stabilnosti konstrukcije s kinematski nestabilnim

glavnim veza ima (glavni nosa i na pendl
pendl stupovima) 36

18

ina
Kri
Krino postavljena
da
da ana oplata (dva
(dva
sloja oplate
zarotirana za 90o) u
ravnini krova ili
konstrukcije
Oplata se postavlja
pod kutem od 45o u
odnosu na pravac
pru
pruanja objekta
SUVREMENIJI SUSTAVI su oplate od furnirskih plo a, iverice
(dmin = 19mm) ili OSB plo a veza s glavnim nosa ima mora biti
izra unata/dokazana

37

Sustavi uzdu
uzdunih krovnih vezova
U zabatnoj ravnini mora obavezno postojati i popre ni vertikalni vez
koji preuzima reakcije uzdu
uzdunog krovnog veza i odvodi ih u temelje !!

Re
Reetkasti uzdu
uzduni stabilizacijski vez (krovni uzdu
uzduni vez)
Varijante ispune
uzdu
uzdunog krovnog
veza
A)

eli ne meke
meke
dijagonale
uzdu
uzdunog veza

B) Drvene krute
krute
dijagonale uzdu
uzdunog
veza
38

19

Posebna
triangularna
konstrukcija
uzdu
uzdunog
krovnog veza (za
velike objekte)
Vla ni pojas
izveden je kao
paraboli no
postavljen tap iz
okruglog
betonskog elika
(puni okrugli
profil)

Popre ni vertikalni vez

39

Vertikalni popre ni vezovi

Sustavi za prihvat horizontalnih utjecaja (naizmjeni nog smjera) u zabatnim (i
po potrebi njima paralelnim) ravninama konstrukcije
Prihva aju reakcije krovnih uzdu
uzdunih vezova i prenose ih u temelj !!!
Stati ki sustav vertikalnih popre nih vezova mo
moe biti raznolik: upeti stup,
masivni zid od opeke ili armiranog betona, sustavi VV-stupova, re
reetkaste
40
konstrukcije i sl.

20

do 6.0 m
preko 6.0 m

Geometrija vertikalnog popre nog veza

Grede i stupovi zabatnog zida

41

Zabatni horiz. vez

Reetkasta uzduna ukru enja

povezuju reetkaste glavne nosa e

Grede
uzdune
fasade

Osiguranje stabilnosti
konstrukcije s kinematski
nestabilnim glavnim veza ima
(re
(reetkasti glavni nosa i na
pendl
pendl stupovima)

Zid uzdzne fasade

Vertikalni popre ni vez

Zabatni zid
Ukru enja zabatnog i
uzdunog zida prenose
reakcije vezova u temelje !

Krovni popre ni i uzdu

uzduni vezovi
mogu biti u ravnini gornjeg ili
donjeg pojasa (ili kombinirano,
ali svakako povezani)
povezani)
42

Zabatni zid

21

Stabilizacija u
ravnini krova

Krovni
uzduni vez
Uzduno vertikalno
ukru enje

Krovni popre ni vez

U objektima
velikih raspona
esto su potrebna
i UZDU
UZDUNA
UKRU ENJA
Re
Reetkaste
konstrukcije
postavljene su
okomito na
ravninu glavnih
nosa a

Reakcije vertikalnog popre nog veza (optere en reakcijom

krovnog uzdunog veza) prenosi se na temelje !

43

Reetkasti stupovi u
zabatnom zidu

Vertikalni uzduni vez

(uzduna fasada)

Horizontalni vjetrovni vez u ravnini

donjeg pojasa GV

Dodatna stabilizacija zabatnog zida objekata ve ih raspona

Bo na stabilizacija re
reetkastog nosa a glavnog nosa a u razini donjeg pojasa
44

22

PROSTORNA STABILNOST

STABILIZACIJSKI VEZ
DIMENZIONIRANJE ELEMENATA I
DETALJA STABILIZACIJSKOG VEZA

45

Sustavi za osiguranje bo ne stabilnosti

Prostorna stabilnost glavnih nosa a osigurava s horizontalnim stabilizacijskim
vezovima ( re
) sli nim
reetkasta struktura krovnog popre nog veza ) ili
ili (
konstrukcijama ( ukru uju i plo asti drveni elementi, npr. )
Krovni popre ni vezovi oslanjaju se ili na KRUTE KONSTRUKCIJE ( uzdu
uzduni
zidovi, stupovi ) ili na ELASTI NE ( popustljive ) RE
REETKASTE STRUKTURE
VERTIKALNIH UZDU
UZDUNIH VEZOVA
Bo ne sile nastale izbo avanjem glavnih nosa a prenose se PODRO
PODRONICAMA U
SASTAVU KROVNOG POPRE NOG VEZA ( pojedina ne potpore ili ukru enja )
na ostale stabilizacijske vezove u krovnoj ravnini
Stabilizacijski vez je ELASTI NI ILI POPUSTLJIVI LE
LEAJ ovih potpora, a efekt
popustljivosti uzrokuje gubitak sila pridr
pridranja kojima se glavni nosa bo no ukru uje
( bo na ukru enja sprje avaju njegovo izvijanje izvan ravnine vertikalnih utjecaja )
Manje je uobi ajeno oslanjanje tla nih potpora na KRUTE NEPOMI NE
LE
LEAJEVE ( zidovi, AB okviri )
Za prostornu stabilnost glavnih nosa a i konstrukcije u cjelini iznimno je va
vano
pravilno dimenzionirati i izvesti sustav za ukru enje, a posebno to vrijedi za detalje
46
priklju aka njegovih elemenata

23

Stabilizacijski
vezovi elasti ne
prostorne
(re
(reetkaste)
konstrukcije koje se
pod optere enjem od
bo nog izvijanja i
vjetra ( djeluje izvan
ravnine vertikalnih
utjecaja )
deformiraju u
vlastitoj ravnini

POTPORE NA ELASTI NIM LE

LEAJEVIMA
47

PROSTORNA STABILIZACIJA NOSIVOG SUSTAVA

Popre na ukru enja tla nih elemenata,
elemenata, kao i nu
nuno potrebno
osiguranje krutosti cijele konstrukcije,
konstrukcije, preduvjet su otklanjanja
mogu nosti kolapsa konstrukcije ( ili njenih dijelova ) izazvanog
gubitkom ravnote
ravnotee ili prevelikim deformacijama
Za dimenzioniranje popre nih ukru enja ( pojedina nih ili posebnih
konstruktivnih sklopova ) mjerodavna je najnepovoljnija kombinacija
djelovanja prouzro ena, iz
, i utjecajem po etnih
imperfekcija ( geometrijskih i strukturalnih ) kao i deformacija
analiziranih prema teoriji II. reda
Dodatna naprezanja izazvana imperfekcijama i deformacijama, kao i
komponente nastale klizanjem spojnih sredstava,
sredstava, t
analizirati
48

24

POJEDINA NA POPRE NA
UKRU ENJA ILI POTPORE TLA NIH ELEMENATA
Za prora un projektiranih vrijednosti ( mjerodavnih za dimenzioniranje ) tla nih
sila, Fd , u pojedina nim popre nim ukru enjima tla nih elemenata ili elemenata
optere enih na savijanje kojima treba sprije iti mogu nost prekomjernog
bo nog izvijanja ( prevrtanja ) vrijede sljede i izrazi:
Fd = N d / 50

ukru enja od punog drva ( PD )

Fd = N d / 80

ukru enja od lijepljenog lameliranog drva ( LLD )

Po etno odstupanje od ravnosti ( e ekscentricitet ili tlocrtna zakrivljenost )

tla
nih ukru enja ( gdje je a razmak popre nih
pridr
pridranja ili ukru enja ), ograni eno je vrijednostima:
e = a / 300

elementi od punog drva ( PD )

e = a / 500

elementi od lijepljenog lameliranog drva ( LLD )

49

Minimalna krutost svakog pojedina nog popre nog ukru enja ( PODRO
PODRONICE
U SASTAVU VEZA ) definira se kao:
C = ks
m
a
EI

2 EI
a

k s = 2 1 + cos
m

broj polja iji je raspon jednak razmaku popre nih ukru enja
razmak pojedina nih popre nih ukru enja
krutost pri savijanju u pravcu ukru enja
E = E 0 , 05 f m , d / f m , k

50

25

Primjeri pojedina nih ukru enja tla nih elemenata

51

STABILIZACIJSKI VEZOVI SUSTAVI ZA UKRU ENJE

Temeljna funkcija sustava za popre no ukru enje ( stabilizacijskog veza )
je spre avanje nestabilnosti ili prekomjernog bo nog izvijanja glavnih
nosa a (veza a) konstrukcije
Naprezanja prouzro ena geometrijskim i konstrukcijskim
nesavr
nesavrenostima, te time izazvanim neravnostima koje uklju uju i
doprinos svakog vornog spoja, moraju se uzeti u obzir
Sile u elementima stabilizacijskog veza, mjerodavne za dimenzioniranje,
dimenzioniranje,
moraju se odrediti na temelju najnepovoljnije kombinacije po etnih
strukturalnih imperfekcija te izazvanih neravnosti
Kad je sklop nekoliko istih nosa
povezan u sustav koji jam i kontinuiranu raspodjelu horizontalnog
optere enja,
enja, onda se projektirane vrsto e ( mjerodavne za kontrolu
nosivosti ) mogu pove ati koeficijentom raspodjele optere enja, k ls

no

52

26

Ako se ne zahtijeva detaljnija analiza, ali su ispunjeni svi navedeni

navedeni zahtjevi,
vrijednost ovog faktora usvaja se prema sljede em izrazu:
k ls = 1.1

sustav za raspodjelu optere enja projektiran je tako da mo

moe prihvatiti sva
stalna i promjenjiva djelovanja

svaki element sustava za raspodjelu optere enja kontinuirano prolazi

preko najmanje dva polja ( raspon polja jest razmak popre nih pridr
pridranja )

svi vorovi ( mjesta priklju aka popre nih pridr

pridranja ) funkcionalno
funkcionalno su

Opis sklopa elemenata i sustava raspodjele popre nog optere enja

Sklop elem enta

Sustav za raspodjelu optere

Krovne i m e
raspona do 6.0m )

Plo

Reetkasti krovni nosa

Obra

Krovni nosa

Obra

Zidni nosa

Obloge i pokrovne plo

jedne strane

53

Punostijeni ili re
reetkasti glavni nosa i sa sustavom za
popre no ukru enje ( horizontalni stabilizacijski vez )

n broj GN naprezanih punom vrijedno u kriti ne sile bo nog izvijanja (Nd)

54

27

STABILIZACIJSKI VEZOVI DIMENZIONIRANJE

Za niz od n paralelnih punostijenih ili re
reetkastih nosa a optere enih savijanjem koji
zahtijevaju popre na pridr
ajeva )
pridranja u sredi
sredinjim vorovima ( izm
sustav za popre no ukru enje ( stabilizacijski vez )
Stabilizacijski vez dimenzionira se na djelovanja horizontalnog ( lateralnog ili
popre nog ) optere enja od bo nog izvijanja,
izvijanja, qd i popre nog optere enja vjetrom,
vjetrom,
qw,d, te mora biti u stanju prihvatiti i raspodijeliti ova optere enja po jedinici duljine

Projektirana vrijednost horizontalnog optere enja od bo nog izvijanja,

izvijanja, qd , koje
prihva a JEDAN KROVNI POPRE NI VEZ
:
qd = k l
L
n

n Nd
30 L

1
k l = min .
15 / L

osni raspon stabilizacijskog veza raspon glavnog nosa a

broj glavnih nosa a konstrukcije izlo
izloenih punom djelovanju tla ne sile Nd

N d srednja projektirana vrijednost tla ne sile u popre no pridr

pridranom
elementu ( pojas veza glavni nosa konstrukcije )

55

Srednja vrijednost projektirane tla ne sile, Nd, u popre no pridr

pridranom elementu,
( GLAVNI PUNOSTIJENI NOSA KONSTRUKCIJE ) o
N d = (1 k crit )
kcrit

Md
h

koeficijent bo nog
izvijanja, gdje je
relativna vitkost

k crit

Md
h

= 1.56 0.75 rel ,m

1 2rel ,m

za

0.75 rel ,m

za 0.75 < rel ,m 1.4

za

1.4 > rel ,m

za neukru en nosa ( bo no pridr

pridran smatra samo na le
leajevima ), a
djelotvorna je duljina savijanja za sva horizontalna djelovanja jednaka
rasponu nosa a, lef = L
projektirana vrijednost ( mjerodavna za dimenzioniranje ) najve eg
momenta savijanja izazvanog vertikalnim djelovanjem ( Md = My,d )
visina nosa a (za nosa e promjenjive visine, mjerodavan je
presjek u tre ini raspona nosa a)
56

28

Srednja vrijednost projektirane tla ne sile Nd u popre no pridr

pridranom
elementu, ( GLAVNI RE
REETKASTI NOSA KONSTRUKCIJE ),
),
:
Od,i
N d = (1 k crit )

kcrit

nO

koeficijent bo nog
izvijanja, gdje je

relativna vitkost
k crit = 1.56 0.75 rel ,m

na savijanje
1 2

rel ,m

za
0.75 rel ,m
za 0.75 < rel ,m 1.4
za
1.4 > rel ,m

neukru en gornji pojas re

reetkastog nosa a, pri emu je lef = L,
L,
( lef je razmak bo nih ukru enja za horizontalno djelovanje
koji tada odgovara rasponu re
reetkastog nosa a, L )
Od,i / nO projektirana vrijednost (mjerodavna za dimenzioniranje) prosje
prosje ne
tla ne sile u gornjem pojasu re
reetkastog glavnog nosa a
( nO je broj polja gornjeg pojasa ) od vertikalnog djelovanja
57

HORIZONTALNO OPTERE ENJE OD VJETRA NA ZABAT

Izvedba zabata konstrukcije ovisi o vrsti glavnog nosa a i potkonstrukcije na
koju se oslanja

a) Ako je glavni veza konstrukcije okvirni drveni sustav (ili je okvirni

sustav iji je glavnim drveni nosa oslonjenim na AB ili eli ne
stupove), zabati se prete
preteno izvode kao sekundarni sustav zabatnih
stupova i greda koje nose pokrov ( tzv. meki
meki ili fleksibilni
fleksibilni zabat )
Realna je pretpostavka kako se u tom
slu aju optere enje od vjetra na zabat
ukru enja u krovnoj ravnini
( stabilizacijski vezovi ) i temelje
Sudjeluju a povr
povrina zabata koja u
tom slu aju preuzima horizontalno
optere enje drvene konstrukcije
vjetrom na zabat jest A z,w = A zab / 2

A zab

W zab

58

29

b) Ako se glavni nosa i konstrukcije oslanjaju na AB potkonstrukciju,

potkonstrukciju, a
krajnji se nosa i nalaze iznad krutih zabatnih zidova,
zidova, pokrov se u
zabatnoj ravnini pola
polae samo po visini glavnog nosa a
Realna je pretpostavka kako u
tom slu aju optere enje od vjetra
na krutu zabatnu ravninu
preuzima AB okvirna
pokonstrukcija ( koju treba
prora unati za to optere enje )

mekizabat

A zab

W zab

Sudjeluju a povr
povrina zabata koja
Kruti AB zabat
u tom slu aju preuzima
horizontalno optere enje drvene
konstrukcije vjetrom na zabat jest
A z,w = A zab
A zab jest povr
povrina mekog
mekog zabata ( prema oznakama na slikama ) !!!
59

c) Ako su glavni nosa i konstrukcije oslanjeni na AB potkonstrukciju,

potkonstrukciju, a
krajnji nosa i nisu iznad krutih zabatnih zidova ( na AB serkla
serklae se
oslanjaju krajnje podro
podronice konstrukcije ), onda se cijela ravnina
zabatnog zida mo
moe smatrati krutom
Realna je pretpostavka kako u
tom slu aju optere enje od vjetra
na krutu zabatnu ravninu u cjelini
preuzima AB okvirna
pokonstrukcija ( koju treba
prora unati za to optere enje )
Drvena konstrukcije ( manje
krutosti u odnosu na AB
konstrukciju ) u tom slu aju ne
preuzima nikakvo optere enje
vjetrom na zabat

A zab = 0
Kruti AB zabat

W zab

Sudjeluju a povr
povrina zabata za prihvat lateralnog optere enja
drvene konstrukcije vjetrom na zabat tada je A z,w = 0

60

30

Ukupno lateralno ili bo no djelovanje od vjetra na zabat koje preuzimaju svi

krovni popre ni vezovi u konstrukciji mo
moe se izraziti kao:

q w ,d w d

Az ,w
L

qw,d

ukupno prora unsko optere enje vjetrom na zabat; [kN

/m]
[kN/m]

A z,w

sudjeluju a povr
povrina zabata za
horizontalnog optere enja od vjetra na zabat; [m2]
osni raspon ( projekcija ) krovnog popre nog veza;
veza; [m]

q w ,d

q w ,d
n

qw,d

prora unsko optere enje vjetrom na zabat koje prihva a JEDAN

KROVNI POPRE NI VEZ

ukupan broj krovnih popre nih vezova u konstrukciji

61

HORIZONTALNI UTJECAJ TRENJA VJETRA PO KROVU

Udio popre nog optere enja vjetrom koji djeluje u ravnini krovne plohe, a
o ituje se kao trenje, ovisi o veli ini krovne povr
povrine, Ak
Iznos ovog optere enja koje preuzimaju SVI KROVNI POPRE NI VEZOVI
:
w tr = C w 0

Ak
L

C = 0.01 koef.
koef. oblika za djelovanje vjetra u ravnini krovne povr
povrine (trenje)
w0

optere enje vjetrom ovisno o visini objekta i klimatskoj zoni; [kN

/m2]
[kN/m

Ak

povr
povrina krovne konstrukcije;
konstrukcije; [m2]

L
w tr,1

osni raspon krovnog popre nog veza;

veza; [m]
horizontalno optere enje trenjem vjetra za jedan krovni popre ni vez

w tr ,1 = w tr / n
n

ukupan broj krovnih popre nih vezova u konstrukciji

62

31

Projektne kombinacije horizontalnih djelovanja

Kombinacije vertikalnih djelovanja
njih sila
( Md i Od,i ) mjerodavnih pri prora unu projektirane vrijednosti tla ne sile Nd u
pridr
unska
pridranom elementu stabilizacijskog veza ( za
vrijednost horizontalnog djelovanja prouzro enog bo nim izvijanjem glavnog
nosa a konstrukcije pojasa veza ) i horizontalnog djelovanja vjetra:
vjetra:

Koeficijenti kombinacije u ra unskoj kombinaciji s dva promjenjiva djelovanja

snijeg (Q
(Qk,s ):

0,1 = 0,70

vjetar (Q
(Qk,w ):

0,2 = 0,60

Op i oblik prora unske kombinacije djelovanja

G , j G k , j + Q , 1 Q k , 1 + Q , i 1, i Q k , i
i >1

63

Kombinacija 1. dva promjenjiva djelovanja: vertikalna djelovanja

( stalno
stalno + snijeg
snijeg )
+ horizontalno
ontalno
djelovanje
horiz
( vjetar
vjetar )
qy,d = 1,35 Gk,j + 1,5 Qk,s

vertikalna djelovanja na nosa

qw,d = 0,6 1,5 Qk,w

horizontalno djelovanje vjetra

Kombinacija 2. dva promjenjiva djelovanja: vertikalno djelovanje ( stalno

stalno )
+ horizontalno djelovanje
( vjetar
vjetar )
+ vertikalno djelovanje
( snijeg
snijeg )
qy,d = 1,35 Gk,j + 1,5 0,7 Qk,s vertikalna djelovanja na nosa
qw,d = 1,5 Qk,w

horizontalno djelovanje vjetra

Kombinacija 3. jedno promjenjivo djelovanje: vertikalno djelovanje

( stalno
stalno + snijeg
snijeg)
qy,d = 1,35 Gk,j + 1,5 Qk,s

vertikalna djelovanja na nosa

64

32

unske kombinacije (1, 2 ili 3) koja daje

najve e vrijednosti horizontalnih djelovanja na jedan stabilizacijski vez
konstrukcije
maxMy,d

max.
max. moment savijanja u pojasu veza od vertikalnih djelovanja na
glavni nosa konstrukcije ako je on punostijeni nosa raspona L

Od,i / nO prosje na vrijednost tla ne sile u pojasu veza od vertikalnih

djelovanja na glavni nosa konstrukcije ako je on re
reetkasti nosa
raspona L

Za dimenzioniranje elemenata stabilizacijskog veza treba primijeniti

primijeniti
pravila dimenzioniranja odgovaraju eg standarda !!!
eli ne dijagonale veza treba dimenzionirati EC3 normi !!!

65

Unutra
Unutranje sile u pojasu veza od vertikalnih djelovanja ( Md ili Od,i / nO ) i
pripadne vrijednosti pojedinih horizontalnih utjecaja ( qd i qw,d ) p
, za
prora un mjerodavnih RA UNSKIH VRIJEDNOSTI HORIZONTALNIH
DJELOVANJA NA JEDAN KROVNI POPRE NI VEZ KONSTRUKCIJE
maxMy,d

ili Od,i / nO

[kNm] ili [kN]

Nd

qd

qw,d

qd + qw,d

[kN]

[kN/m]

[kN/m]

[kN/m]

Kombinacija 1
Kombinacija 2
Kombinacija 3
F1

F2

O
O11

DD11

F3

O
O22

VV44

F2

O
O22

DD33

VV33

VV22

F3

O
O33

DD33

DD22

VV11

F3

O
O33

DD11

DD22

VV33

F1

O
O11

VV11
hh

VV22

1
UU11

a1

U 22

aU2

UU33

a2

UU33
ll

UU22

UU11

Primjer op eg stati kog sustava reetkaste strukture stabilizacijskog veza X- eli ne66ispune

33

Vrijednosti koncentriranih sila u vorovima re

reetkaste konstrukcije stabilizacijskog
veza s VLA NIM DIJAGONALAMA ( ai rasponi polja stabilizacijskog veza )

F1 = ( qd + qw,d ) (a1 ) / 2
F2 = ( qd + qw,d ) (a1 + a2 ) / 2
F3 = ( qd + qw,d ) (a2 ) / 2
Najve a tla na sila u vertikalama re
reetke veza V1 ( odgovara vertikalnoj reakciji
stabilizacijskog veza za horizontalno djelovanje, qd + qw,d )

SV1,d = Rv,d = ( qd + qw,d ) / 2 = ( F1 + F ) / 2

Najve a vla na sila u dijagonalama re
reetke veza D1

SD1,d = ( Rv,d - F1 ) / sin 1

Najve a tla na / vla na sila u pojasu re
reetke veza U3 = - O3

SU3,d = -SO3,d = Mz,d / h = 0,125 ( qd + qw,d )2 L / h

67

Dimenzioniranje pojasa stabilizacijskog veza provjera nosivosti na koso

savijanje s bo nim izvijanjem i tlak s izvijanjem

Dimenzioniranje tla nih vertikala stabilizacijskog veza provjera nosivosti na
tlak s izvijanjem i savijanje ( od vertikalnog djelovanja ), a na mjestu
priklju ka vertikala treba provjeriti i nosivost na tlak okomito na vlakanca
vlakanca
za presjek glavnog nosa a )
Dimenzioniranje vla nih dijagonala stabilizacijskog veza provjera nosivosti
na vlak ( prema normi za eli ne konstrukcije vrijedi za meke
meke dijagonale
veza ili prema normi za drvene konstrukcije krute
krute drvene dijagonale X,
V ili N ispune )
Dimenzioniranje tla nih dijagonala stabilizacijskog veza provjera nosivosti
na tlak s izvijanjem ( prema normi za drvene konstrukcije krute
krute dijagonale
veza X, V ili N ispune )
Krute su dijagonale naprezane tla no/vla no ( izmjeni ni utjecaji ), pa
se provjere naprezanja temelje na sljede im vrijednostima reznih sila:

Ft,d = Ft,d(i)
t,d(i) + 0,5 Fc,d(i)
c,d(i)

Fc,d = Fc,d(i)
c,d(i) + 0,5 Ft,d(i)
t,d(i)

68

34

 Dokaz nosivosti s provjerom stabilnosti glavnog nosa a koji je i tla ni pojas

stabilizacijskog veza, zasnovan je na sljede im vrijednostima reznih sila:

My,d

ra unska vrijednost momenta savijanja u mjerodavnom presjeku

nosa a izazvana vertikalnim djelovanjem

Mz,d

ra unska vrijednost momenta savijanja u mjerodavnom presjeku

nosa a od horizontalnog djelovanja ( o
nosa iji broj polja odgovara geometriji stabilizacijskog veza )

( Nc,d + Sd ) ra unske vrijednosti tla nih uzdu

uzdunih sila u mjerodavnom presjeku
nosa a izazvanih vertikalnim ( Nc,d 0 ) i horizontalnim
djelovanjem pri emu njime prouzro ena uzdu
uzduna sila mo
moe imati
izmjeni

Sd = SO,d + 0,5 SU,d

Za prora un prema HRN normi, momentima savijanja treba
pridru
pridruiti odgovaraju e oznake osi tromosti !!!
69

Dokaz nosivosti glavnog nosa a koji je i vla ni pojas stabilizacijskog veza,

treba provesti za sljede e vrijednosti reznih sila:

My,d

ra unska vrijednost momenta savijanja u mjerodavnom presjeku

nosa a izazvana vertikalnim djelovanjem

Mz,d

ra unska vrijednost momenta savijanja u mjerodavnom presjeku

nosa a od horizontalnog djelovanja

( Nt,d + Sd ) ra unske vrijednosti vla nih uzdu

uzdunih sila u mjerodavnom presjeku
nosa a izazvanih vertikalnim ( Nt,d 0 ) i horizontalnim
djelovanjem pri emu njime prouzro ena uzdu
uzduna sila mo
moe imati
izmjeni

Sd = SU,d + 0,5 SO,d

Za prora un prema HRN normi, momentima savijanja treba
pridru
pridruiti odgovaraju e oznake osi tromosti !!!

70

35

 Dokaz nosivosti s provjerom stabilnosti vertikala stabilizacijskog

stabilizacijskog veza

( podro
podronice u sastavu veza ), zasnovan je na sljede im vrijednostima reznih
sila:

My,d

ra unska vrijednost momenta savijanja oko ja e osi koso savijanog

mjerodavnog presjeka izazvana komponentom vertikalnog
djelovanja ( ve a vrijednost )

Mz,d

ra unska vrijednost momenta savijanja oko slabije osi koso

savijanog mjerodavnog presjeka izazvana komponentom vertikalnog
vertikalnog
djelovanja ( manja vrijednost )

Nc,d = SV,d ra unska vrijednost uzdu

uzdune sile u vertikali veza izazvana
horizontalnim djelovanjem od bo nog izvijanja i vjetra ( za krajnje
vertikale stabilizacijskog veza jest SV,d = max.SV,d )
Momenti savijanja u krajnjim vertikalama veza imaju polovi ne vrijednosti jer su
one izlo
izloene vertikalnom djelovanju polovi nog intenziteta susjedna vertikala
veza ima manju uzdu
uzdunu silu, ali puni intenzitet naprezanja savijanjem !!!

Za prora un prema HRN normi, momentima savijanja treba pridru

pridruiti
odgovaraju e oznake osi tromosti !!!

71

Dimenzioniranje eli nih dijagonala veza prema EC3 normi

dokaz nosivosti vla ne dijagonale od okruglog eli nog profila ( eli ni vijak,
prora unska vrijednost vla ne sile jest Ft,Sd = Nt,Sd )
Ft , Rd = 0,85

0,9 f ub A s
0,9 f ub A s
= 0,85
Mb
1, 25

Ft ,Sd
Ft ,Rd

1,0

dokaz nosivosti matice vijka

N t , Rd

A fy A fy

=
N pl,Rd =
M0
1,1

= min .
0
,
9

0,9 A net f u
net f u
N
=
=
u,Rd
M2
1, 25

N t ,Sd
N t ,Rd

1,0

0,85

koef.
koef. redukcije za eli ni profil koji nije tipski proizvod

fu = fub

vla na vrsto a elika odabrane kvalitete

fy

granica te enja elika odabrane kvalitete

A = Anet

povr
povrina tijela vijka ( d2 / 4 ) TABLICE

As 0,7A

povr
povrina jezgre vijka TABLICE

72

36

GRANI NO STANJE UPORABLJIVOSTI PROVJERA

HORIZONTALNOG PROGIBA VEZA
Horizontalni ( u ravnini krova ) progib u sredini raspona stabilizacijskog
stabilizacijskog
veza izazvan popre nim ( lateralnim ili bo nim ) optere enjem ( qd, ili
qw,d ) i to kad ono samostalno djeluje, ne smije biti ve i od:
u ges l / 700
Ukupni horizontalni progib od bo nog optere enja koje uklju uje
zajedni ko djelovanje optere enja od bo nog izvijanja (q
(qd), te svakog
drugog horizontalnog optere enja ( npr. qw,d ), ne smije biti ve i od:
u ges l / 500

73

DETALJI PRIKLJU ENJA ELI NIH DIJAGONALA VEZA

74

37

75

76

38

1 - eli ni lim za vezu elemenata ispune

2 - eli ni limovi za vezu mekih dijagonala

3 dijagonale
veza (puni
okrugli eli ni
profil
4 napinjalke
5 vijak
6 nosivi vijci
(za vezu
podro
podronica)
nica)
7 eli ne papu e
podro
podronica

Uobi ajeni profili

eli nih (vitkih)
dijagonala veza
su 20 36mm
77

78

39

DETALJI PRIKLJU ENJA DRVENIH DIJAGONALA VEZA

79

80

40

ELI NI
L-PROFIL

VIJAK
LIM
MODANIK S VIJKOM

LIM

ELI NI
L-PROFIL
GLAVNI
NOSA

MODANIK S VIJKOM
GLAVNI NOSA
ELI NI
L-PROFIL
LIM
DRVENE
DIJAGONALE VEZA

81

82

41

83

84

42

85

43