UVOD

Na lokaciji Zagreb, itnjak predvia se izgradnja graevine trgovakog centra

Kika (okvirnih tlocrtnih dimenzija 61 x 70 m). Za potrebe izrade elaborata
izvedeni su geotehniki istrani radovi kroz terenske istrane radove provedbom geoistranih buotina, kao i dinamikim sondiranjem tla, te
laboratorijskim ispitivanjem uzoraka. Takoer su provedena i geofizika
istraivanja; metodom geoelektrine tomografije, te naknadno ispitivanje
metodom seizmike refrakcije i metodom viekanalne analize povrinskih
valova (MASW).
Svrha istranih radova bila je dobivanje uvida u sastav i geotehnike znaajke
temeljne podloge, te na osnovu tih podataka odreivanje naina i dubine
temeljenja, doputenog specifinog optereenja i slijeganje temeljnog tla. U
geotehnikom elaboratu sadrani su rezultati istraivanja sastava temeljnog tla,
ispitivanja tla in situ i ispitivanja uzoraka tla, proraun doputenog optereenja
tla i proraun slijeganja graevine.
Jedna od osnovnih ininjerskih zadaa je odreivanje svojstava materijala i
prirodnog stanja naprezanja (koje e biti poremeeno inenjerskim zahvatom)
kako bi se mogao projektirati inenjerski objekt. Potrebno je dobro poznavati
karakteristike tla na kojem se gradi (i u neposrednoj okolici mjesta izvoenja
zahvata) za to je potrebno znanje i iskustvo tj. iskusni geotehniar koji e
provoditi istrane radove.
Klasina metoda prikupljanja parametara sastoji se od buenja sondanih
buotina i laboratorijske analize izbuenih uzoraka. Laboratorijskom analizom
odreuje se klasifikacija tla i mehanika svojstva. Osim laboratorijskom
analizom, mehanika svojstva se mogu odrediti s vie vrsta penetracijskih
pokusa (SPT, DPH i dr.).

U ovom radu prezentirani su istrani radovi za potrebe temeljenja prethodno

navedenog objekta in situ i laboratorijski, poevi sa geotehnikim
ispitivanjima

(geomehaniko

buenje,

dinamiko

sondiranje),

preko

laboratorijskih ispitivanja (iz poremeenih i neporemeenih uzoraka iz istranih

buotina radi utvrivanja fizikalnih i mehanikih svojstva tla), te konano do
naknadno provedenih geofizikih istraivanja dvjema poznatim metodama:
seizmikom refrakcijom i metodom viekanalne analize povrinskih valova
(MASW).
Osim samih istranih radova, prezentirani su i rezultati ispitivanja tla, zatim
geotehnike znaajke temeljnog tla i analize nosivosti i slijeganja tla. Prikazan
je i litoloki opis (litoloki raspored slojeva tla nastao identifikacijom materijala iz
sondanih buotina), te na samom kraju i prilozi situacijski plan, geotehniki
profili, nekoliko sondanih profila buotina, rezultati DPH i laboratorijskih
ispitivanja i fotodokumentacija.

POPIS I OBJANJENJE KRATICA KORITENIH U RADU

MASW (eng. Multichannel Analysis of Surface Waves) viekanalna analiza

povrinskih valova; jedna od geofizikih metoda istraivanja
DPH (eng. Dynamic Penetration Heavy) teka udarna sonda, odnosno
kontinuirani SPT
SPT standardni penetracijski pokus; za odreivanje vrstoe i deformacijskih
svojstava koherentnih i nekoherentnih tala
RPV razina podzemne vode
USCS (eng. Unified Soil Classification System) sustav klasifikacije tla; koristi
se u geologiji i inenjerstvu za opis teksture i veliine zrna tla
CAT (eng. computer aided tomography) raunalna izrada modela tomografije

1. GEOTEHNIKI ISTRANI RADOVI

Istrani radovi u geotehnici slue za utvrivanje rasporeda, debljine i svojstava

pojedinih slojeva ispod povrine terena na kojem je predvieno izgraditi
graevinu, a obuhvaaju metode istraivanja iz podruja mehanike tla,
mehanike stijena i inenjerske geologije. Istranim radovima se utvruje stanje
povrinskih dijelova tla i stijenske mase zapoinju na terenu (in situ), a
nastavljaju se u laboratoriju.
Opseg istranih radova definiran je regulativom Eurocode 7 (EC 7), a ovisi o
sloenosti geolokih uvjeta u tlu,

geotehnikom zahvatu, sloenosti

konstrukcije, namjeni i utjecaju na okoli.

Uz buenje esto se u tijeku terenskih istranih radova koriste i ostale in situ
metode, a koritene u konkretnom sluaju objekta Kika su: standardni
penetracijski pokus (SPT), terensko ispitivanje RPV i vodopropusnosti,
seizmika

ispitivanja,

geofizika

istraivanja

(geoelektrika,

seizmika,

tomografija, MASW), ...

Programom istraivanja predvieno je i izbueno 14 geomehanikih istranih
buotina, od toga pet buotina do dubine 12,0 m, te devet buotina do 4,0 m.
Uz istrano buenje provedeno je i pet kontinuiranih dinamikih sondi (DPH) do
dubine 6,0 do 15,0 m.
Na predmetnoj lokaciji istrano buenje provedeno je od 8. do 10. lipnja 2010.
god., s ukupno 14 geomehanikih istranih buotina.
Na Prilogu 2, prikazani su neki od sondanih profila buotina (B-1, B-4, B-12, B14). Uz geomehaniko buenje provedeno je i dinamiko sondiranje terena sa
pet dinamikih sondi (DPH). Rezultati dinamikih sondi prikazani su u Prilogu 4.
.

Po zavretku buenja provedena je terenska identifikacija i USC klasifikacija

nabuene jezgre. Pored terenskih pokusa (SPT) iz geomehanikih istranih
buotina uzeti su poremeeni i neporemeeni uzorci za laboratorijske analize,
odnosno za utvrivanje fizikalnih i mehanikih svojstva tla. Opseg provedenih
istranih radova radi utvrivanja kvalitete i mehanike heterogenosti tla
primjeren je za izradu geotehnikog elaborata. Tijekom istranog buenja
kartirana je nabuena jezgra.
Razina podzemne vode za vrijeme istranih radova registrirana je na dubini
RPV = 9,3 9,4 m, mjereno od razine prirodnog terena.
Buenje buotina izvedeno je motornom rotacijskom builicom uz kontinuirano
jezgrovanje. Slika 1 prikazuje upravo takvu vrstu buenja.
Rotacijsko buenje podrazumijeva nanoenje okretnog momenta na buai
pribor. Princip rotacijskog buenja uz kontinuirano jezgrovanje: buai alat, koji
je privren na niz upljih buaih ipki, strojno se rotira i hidrauliki utiskuje s
povrine terena. Na dnu ipki privrena je posebna srna cijev, na ijem je
dnu uplja buaa glava s krunom. Kruna je nazubljeni alat, iji su zubi izraeni
od posebno obraenog elika ili industrijskih dijamanata koji su otporni na
habanje. Kroz buae ipke i jezgrenu cijev utiskuje se voda koja hladi pribor
(ugrijan od rada), a iznosi strugotine ispod krune kroz buotinu do povrine
terena. Kao i kod drugih metoda buenja, buotina se moe zatititi zatitnom
cijevi (kolonom) od uruavanja kada prolazi kroz pijesak ili ljunak, ili od
istiskivanja kada prolazi kroz slojeve meke gline.

Slika 1: Primjer rotacijskog buenja s jezgrovanjem

to se tie klasifikacije tla - ona slui da bi se tla mogla meusobno razlikovati

po nazivu iza kojeg se krije skupina tala slinih fiziko-mehanikih osobina.
Klasifikacija

olakava

sporazumijevanje

meu

korisnicima

geotehnikih

podataka, jer je meunarodno prihvaena i koristi se s manjim modifikacijama u

cijelom svijetu. USCS klasifikacija zasniva se na Cassagrande-ovoj podjeli sa
odreenim preinakama, a kao kod AC klasifikacije, postoje osnovne grupe: 1)
Krupnozrnata tla: G ljunak, vie od 50% u ukupnoj masi ima ljunka; S
pijesak, vie od 50% u ukupnoj masi ima pijeska i 2) Sitnozrnata tla: M prah,
IP ispod "A" linije ili IP < 4; C glina, IP iznad "A" linije ili IP > 7; O organsko
tlo, Ip ispod ''A'' linije ili Ip < 4

Proveden je i terenski pokus SPT ili standardni penetracijski pokus. Koristi za

odreivanje vrstoe i deformacijskih svojstava koherentnih i nekoherentnih
tala. Prvenstveno se odreuje relativna gustoa tla, a preko empirijskih
korelacija mogu se odrediti posmina vrstoa, modul elastinosti, slijeganja,
nosivost temelja i druge veliine.
Cilindar se postavlja na dno buotine, a preko ipki je spojen s povrinom.
Ureaj je spojen na raunalo koje biljei broj udaraca, dubinu prodiranja pri
pojedinom udarcu, ukupnu dubinu prodiranja, te broj buaih ipki. Nakon
ispitivanja, zabiljeeni podaci se prenesu u raunalni program koji izraunava
traene parametre tla. Standardno se primjenjuje izvoenje SPT-a na svakih
1,5 m dubine. Na oieno dno buotine se sputaju buae ipke sa
odabranim nastavkom (no ili konus). Uteg se die na visinu od 760 mm s koje
se puta da gravitacijski pada na ipke. Broj udaraca (N-penetracijski otpor) se
broji za napredovanje od tri uzastopna prodiranja u inkrementima od 15 cm
(Slika 2). Za konaan broj udaraca koristi se zbroj udaraca u drugom i treem
inkrementu kod ukupnog prodiranja od 30 cm.

Slika 2: Postupak ispitivanja standardnim penetracijskim pokusom

7

Prednosti SPT-a su u tome to je jednostavan i pristupaan, primjeren za

razliite vrste tla i mogue ga je primijeniti u mekim stijenama. Nedostaci su u
tome to koristi poremeeni uzorak, neobraene brojeve za analizu, nije
pogodan za mulj i postoji velika varijabilnost i nepouzdanost rezultata.

Slika 3: a) ureaj za SPT; b) SPT cilindar

DPH (Dynamic Penetration Heavy) je, kao to i sam naziv govori, teka udarna
sonda. SPT i DPH se razlikuju po tome to se SPT izvodi na dnu buotine
svakih 1,5 m dubine (po potrebi to moe biti i manje, ali ne manje od 60 cm i ne
vie od 3 m), dok se DPH izvodi du cijele buotine.
DPH ispitivanje se koristi za odreivanje otpora tla prodiranju iljka njime se
prvenstveno odreuje relativna gustoa tla, a onda se preko empirijskih
korelacija ispitivanjem mogu odrediti posmina vrstoa, modul elastinosti,
slijeganje, nosivost temelja i druge veliine. DPH oprema se sastoji od: buaih
ipki (koje za dubine do oko 15 m imaju masu od oko 6 kg/m); utega od 50 kg
na vodilici s mehanizmom za dizanje na visinu od 500 mm i sputanje (za koje
se kontinuirano mjeri broj udaraca uzastopno svakih 10 cm, te zapisuje); punog
konusnog iljka povrine 15 cm2 pod kutem od 90, promjera 43,7 mm; te
hidrauline garniture za izvlaenje buaih ipki.

U dananje vrijeme se sve vie upotrebljavaju automatizirani strojevi kojima

ovjek samo upravlja i dodaje ipke. Zbog automatiziranosti strojeva je znatno
smanjen broj ljudi potrebnih za ispitivanje, a samim time je smanjen i fiziki rad.

Slika 4: Princip DPH (preuzeto iz Geotechnical Engineering Handbook; Ulrich

Smoltczyk)

Geotehnikim istraivanjem procjenjuju se uvjeti u tlu prije faze graenja. Cilj

istraivanja je izrada geotehnikih profila terena. Iz sondanih buotina i jama
uzimaju se uzorci razliitog stanja poremeenosti radi identifikacije tla i
ispitivanja mehanikih svojstava tla.

2. LABORATORIJSKA ISPITIVANJA

Laboratorijskim ispitivanjima obuhvaeni su pokusi za odreivanje opih i

mehanikih obiljeja na poremeenim uzorcima koherentnih i nekoherentnih tla.
Prilikom klasine metode prikupljanja parametara, osim terenskih strojeva,
potrebno je imati i dobro opremljeni geotehniki laboratorij. Edometar i aparat
za direktno smicanje (prikazan na slici 5) samo su neki od skupljih, a potrebnih
ureaja. Uz svu tehnologiju potrebni su, dakako i visokoobrazovani i iskusni
strunjaci koji se znaju njome koristiti.
Jezgra iz jezgrene cijevi odlae se u posebne drvene sanduke radi daljnjeg
pregleda i uzimanja uzoraka za ispitivanje u laboratoriju, te se izrauje
fotodokumentacija.

Kod

koherentnog

(glina,

prah)

materijala
odreivanje

parametara vrstoe obavlja se

na uzorku veliine 606025 mm
koji

se

dvodijelni

ugrauje
kalup

u
i

metalni

optereuje

vertikalnom silom.
Po zavretku konsolidacije, gornji
okvir kalupa optereuje se
horizontalnom silom
kontinuiranog prirasta do loma uz
mjerenje horizontalne
deformacije. Najmanje tri probe,
od jednog neporemeenog
uzorka, pod razliitim vertikalnim
optereenjima ine jedan pokus.
Slika 5: Princip rada aparata za izravni posmik
10

Iz parova vertikalnih i maksimalnih horizontalnih optereenja formira se

Coulombov pravac smicanja i iz njega preraunava kohezija (c) i kut
unutranjeg trenja ().

U geomehanikom laboratoriju na neporemeenim i poremeenim uzorcima tla

ispituju su slijedea svojstva:
- sadraj prirodne vlage
- obujamska teina
- specifina teina
- Atterbergove granice plastinosti
- izravno standardno smicanje
a) kohezija
b) kut unutranjeg trenja
- kompresija u edometru
a) koeficijent pora
b) modul stiljivosti

wo
w,d
s
wL,P

(%)
(kN/m3)
(kN/m3)
(%)

(kN/m2)
(o )

e
Mv

(MN/m2)

Za nekoherentno tlo, karakteristini uzorci tla (uzeti prilikom terenskih radova)

osue se do stalne mase i siju kroz sita standardnih veliina otvora, nakon ega
se vau pojedine frakcije i izrauna njihov odnos prema ukupnoj masi uzorka.
Sijanje se provodi tako da se uzorak suhog tla mehanikim treenjem prosijava
kroz niz sita, od kojih svako slijedee ima manje otvore. Oprema je prikazana
na slici 6.

Slika 6: Mehanika tresalica sa odgovarajuim sitima razliitih promjera otvora

11

Na temelju dobivenih podataka o veliini estica i njihovom udjelu u tlu, izrauju

se granulometrijski dijagrami (primjer na slici 7) koji prikazuju granulometrijski
sastav tla (sastav tla prema veliini zrna). Dalje definiramo promjer efektivnog
zrna D10 i promjer dominantnog zrna D60. Promjer efektivnog zrna je onaj
promjer zrna za dani uzorak tla od kojeg je 10% zrna tla manje, a promjer
dominantnog zrna je onaj promjer od kojeg je 60% zrna tla manje, odnosno za
dani uzorak je 10% zrna manje od D10, a 60% zrna je manje od D60.

Koeficijent jednolinosti definiran je sa:

a koeficijent zakrivljenosti sa:

Cu

D 60

D10

Cc

(D 30 ) 2

D 10 D 60

Tlo za koje je koeficijent zakrivljenosti granulometrijske krivulje izmeu 1 i 3,

dakle 1 < Cc < 3, dobro je graduirano, uz uvjet da je takoer C u > 4 za ljunak,
odnosno Cu > 6 za pijesak. U sluaju da jedan od ova uvjeta nije ispunjen onda
je ljunak odnosno pijesak slabo (eng. poor) graduiran (simbol GP ili SP).
Sva ispitivanja provedena su prema vaeim standardima, a rezultati
laboratorijskih ispitivanja prikazani su u Prilogu 3.

12

Slika 7: Primjer granulometrijskih krivulja, dijagram

3. GEOELEKTRINO ISPITIVANJE
Geoelektrine metode su brojnije i raznovrsnije od drugih geofizikih metoda.
Primjena geoelektrinih metoda omoguena je injenicom da minerali koji grade
geoloke formacije posjeduju razliita elektrina svojstva. Najee se
primjenjuje galvanska metoda prividnog otpora, koja se zasniva na razlici
izmeu elektrinih otpornosti slojeva, odnosno masa u zahvaenom dijelu
podzemlja.
Geoelektrino ispitivanje predstavlja niz uzastopnih mjerenja prividnih otpornosti
s rastuim razmakom izmeu strujnih i potencijalnih elektroda (ime se dobivaju
mjerni podaci za sve vee dubine). Struja odreene jakosti se iz baterije, preko
metalnih strujnih elektroda uputa u tlo, te se iz nastale razlike potencijala na
mjernim naponskim elektrodama odreuje prividna otpornost stijena. U praksi,
ova se metoda najee koristi za odreivanje promjena otpornosti s dubinom.

Elektrode se obino postavljaju u

ravnoj liniji s time da se strujne
elektrode (A i B)

nalaze

izvan

naponskih elektroda (M i N). Mjeri se

jakost

struje

izmeu

strujnih

elektroda pa se iz razlike potencijala

izmeu

potencijalnih

pomou

konstante

elektroda,
geometrijskih

odnosa svih elektroda odreuje

prividna

otpornost.

rezultata

odreuju

Interpretacijom
se

debljine

specifini elektrini otpori pojedinih

geoelektrinih sredina.

Slika

8: Princip geoelektrinog ispitivanja

13

Pri interpretaciji rezultata mjerenja uvaene su postojee spoznaje o sastavu i

grai terena. Zbog usporedbe treba navesti i podatke o specifinom elektrinom
otporu nekih geoelektrinih sredina iz literature.
Geoelektrino ispitivanje izvedeno je na jednom profilu duine 115 m. Poloaj
istranih radova u odnosu na tlocrtnu situaciju graevine prikazan je na
situacijskom planu (Prilog 1).
Na slici 9 ispod, prikazana je specifina otpornost nekih geolokih sredina (G.
Dohr: Applied Geophysics), te specifina otpornost () nekih materijala preuzeta
iz asopisa Geofizika (K. Jeli , 1971 i S. Kovaevi, 1981).

14

Slika 9: Otpornost nekih geofizikih sredina

Otpornost je vrlo vano svojstvo tla, odnosno stijene, a ovisi o sadraju vode te
o koliini i vrsti u njoj otopljenih minerala. Zbog razliitog stupnja poroznosti
stijene i saturiranosti vodom, taj se otpor moe mijenjati u irokim granicama.
Svi mjerni iznosi prividnog otpora bit e jednaki stvarnom otporu samo ako je
geoloka sredina po cijeloj ispitanoj dubini homogena. Geoloke sredine su
najee heterogene pa prividni otpor, unutar zahvaene dubine, ima neku
prosjenu vrijednost, koja ovisi o otporima i raspodijeli materijala po dubini te o
razmacima elektroda.
Dubina sondiranja ovisi o meusobnoj udaljenosti strujnih i naponskih
elektroda. to je vei meusobni razmak elektroda, vea je dubina ispitivanja.
Podaci dobiveni geoelektrinim ispitivanjima veoma su pouzdani ako se potvrde
strukturnim

buenjima,

te

ako

rezultate

mjerenja

interpretira

iskusan

geoelektriar. Geoelektrina ispitivanja imaju znaajne prednosti pred drugim

geofizikim metodama ispitivanja geolokih formacija, jer su jednostavna, brza,
tona i nisu skupa. U osnovi ovih ispitivanja mjeri se provodljivost naslaga,
odnosno otpori tla prolazu elektrine struje.
Otpornost naslaga mijenja se u dosta irokim granicama, a na njenu veliinu
posebno utjee niz initelja poput otpora minerala stijene i otopina u njenim
porama i pukotinama, poroznost, vlanost i struktura stijene odnosno sloja.

3.1. PROFILIRANJE WENNER-ovim RASPOREDOM

Wenner-ov raspored karakteriziraju jednaki meusobni razmaci susjednih

elektroda. Strujne elektrode nalaze se na krajevima, a potencijalne u sredini
15

rasporeda. U usporedbi s drugim rasporedima, Wenerovim rasporedom se

postie umjereno velika dubina.
U Wennerovom mjernom rasporedu za profiliranje koriste se dvije strujne
elektrode (C1 i C2) i dvije potencijalne elektrode (P1 i P2) smjetene u liniji i
centrirane na nekoj lokaciji (Slika 10).
Elektrode se postavljaju u ravnoj liniji profila, na nain da se zabode svih 24
elektroda, a preklopnik geoelektrinog ureaja za mjerenje automatizirano
prebacuje raspored strujnih i potencijalnih elektroda. Mjeri se jakost struje
izmeu strujnih elektroda pa se iz razlike potencijala izmeu potencijalnih
elektroda, pomou konstante geometrijskih odnosa elektroda (za Wenner PRF
K = 2CC/3), odreuje prividna otpornost. Interpretacijom se odreuju
debljine i specifini elektrini otpor pojedinih geoelektrinih sredina.

C1

P1

CC/3

Mid

P2

PP=CC/3

C2

Line

Slika 10. Wenner PRF (profiling) raspored

gdje je:
X

: udaljenost u profilu do polovita P1P2 (Mid)

CC/3 : treina udaljenosti strujnih elektroda (CC/3)

Polovite potencijalnih elektroda P1 i P2 nalazi se na udaljenosti X od poetka

geoelektrinog profila. Pri mjerenju udaljenost P1-P2 iznosi treinu udaljenosti
C1C2 (PP=CC/3).

16

Kao prednosti geoelektrinog profiliranja moemo navesti injenicu da nije

potrebno razmicanje elektroda sukladno poloaju u profilu, te da se mjerni
raspored u profilu pozicionira automatizirano.

3.2. INTERPRETACIJA GEOELEKTRINOG PROFILA

Geoelektrino profiliranje podrazumijeva niz mjerenja prividnih otpornosti tla uz

uzastopno pomicanje cijelog elektrodnog rasporeda du nekog pravaca tj.
profila, uvijek s istim dubinskim zahvatom. Primjena odreenog rasporeda
sondiranja ovisi o konkretnom zadatku i zahtjevu istraivanja.
Inverzijom izmjerenih prividnih otpornosti u profilu GP-1, raunalnim programom
proizvoaa Geotomo software, aplikacija Res2Dinv ver. 3.58, predstavljen je
geoelektrini profil prividne otpornosti tla.
Na temelju iskustvenih podataka, a za sline geoelektrine sredine, uz priloene
podatke iz literature o specifinom elektrinom otporu pojedinih materijala,
izdvojene su geoloke sredine u geoelektrinom profilu prikazanom na slici 11.
Nalazi oitanog geoelektrinog profila sukladni su geoistranom buenju
provedenom na istranoj lokaciji, a iz prikazane snimke vidljivo je horizontalno
zalijeganje litolokih slojeva.
Prividna otpornost < 40 ukazuje na glinovite i pjeskovite sedimente u
povrinskom dijelu istrane lokacije, a do okvirne dubine 3,5 m. Poveanje
otpornosti od 100 do 800 predstavlja sloj ljunka u podini, koji je u pliim
dijelovima vie pjeskovit. Tamno plava boja, odnosno prividna otpornost manja
od 40 , na dubini od cca 18 m, ukazuje na glinovite sedimente u podini
ljunka. Prilikom buenja razina podzemne vode registrirana je na dubini RPV =
9,3 m. Pojava podzemne vode vidljiva je na manjim dubinama, cca 7,0 m (400
500 ), to ukazuje na kapilarno dizanje, odnosno djelomino ispunjenje pora
vodom.
17

Slika 11. Geoelektrini profil GP-1

4. GEOTEHNIKE ZNAAJKE TEMELJNOG TLA

Prema seizmolokoj karti Republike Hrvatske, s povratnim razdobljem od 500

godina metodom Medvedeva, na lokaciji zahvata moe se oekivati potres od
9 prema MCS skali.

Slika 12: Prikaz lokacije zahvata (Zagreb istok itnjak)

Geotehnikim radovima sa buenjem ukupno 14 istranih buotina, od toga pet
na prostoru graevine i devet na prostoru vanjskih prometnih povrina, dobiven
je detaljan uvid u klasifikaciju i karakteristike tla na kojem se planira gradnja.
Identifikacijom materijala iz istranih buotina, te laboratorijskom analizom
uzoraka determiniran je sljedei litoloki raspored slojeva tla.
PROSTOR GRAEVINE (B-1,B-2, B-3, B-7 i B-8; dubina buenja 12 m)
Povrinski sloj na istranom prostoru ini nasip od prainasto-glinovitih
materijala, pomijeanih sa valuticama ljunka. Nasipni materijal utvren je do
18

minimalno 1,2 m na prostoru buotine B-1, odnosno maksimalno 2,0 m na

prostoru buotine B-7.
Dublje povrinskog nasipa determinirani su klastini sedimenti predstavljeni
glinama niske i visoke plastinosti (CL/CH), te vezanim pijeskom (SC/SM).
Gline su poluvrstog konzistentnog stanja, smee boje, indeksa konzistencije
Ic = 1,07 do 1,13. Zaglinjeni i prainasti pijesci vrlo su rastresitog do rastresitog
stanja, sivo-ute do ute boje. Mjestimice su unutar sedimenata prisutne sitne
valutice ljunka. Glinoviti i pjeskoviti materijali utvreni su do varijabilne dubine,
od minimalno 2,2 m, odnosno maksimalno 3,8 m.
Podinu vezanim sedimentima ini slabo graduiran, prainasti ljunak (GP-GM),
sive boje. U pliim dijelovima ljunak je sitne i srednje veliine, maksimalnih
valutica 25 do 30 mm, te sadri veu koliinu pijeska, oko 30 do 40%. Sa
dubinom smanjuje se udio pijeska, te se poveava promjer valutica. Na prostoru
buotina B-1 i B-2 dublje od 11,5 m ljunak je vezan glinovitim i prainastim
materijalom. Do maksimalne dubine 3,5 m ljunak je vrlo rastresit do rastresit,
sa brojem udaraca terenske probe zbijenosti tla (DPH) N < 10 udaraca/10 cm,
dublje kojeg je srednje zbijen sa N > 10 udaraca/10 cm. Sloj ljunka
rekognosticiran je sve do dubine istranog buenja.
Dobiveni indeksi konzistencije (I c) za slojeve gline na istranoj lokaciji iznose
0,88 1,13 to predstavlja koherentni materijal kruto plastine do poluvrste
konzistencije.

Pomou Tablice 3 i slike 17 usvojena je vrijednost kuta unutranjeg trenja za

sloj slabo graduiranog, prainastog ljunka (GP-GM) od = 31-33. U skladu sa
Tablicom 3 usvojena je vrijednost modula stiljivosti nekoherentnog materijala
sa istrane lokacije.
Slika 13. prikazuje korelaciju indeksa plastinosti i kuta unutranjeg trenja. Iz
navedene slike preko ovih korelacija moemo priblino odrediti kut unutranjeg

19

trenja koherentnih materijala, ako su nam poznate vrijednosti indeksa

plastinosti (koji se odreuje u geotehnikom laboratoriju).

Slika 13: Korelacija vrnog i rezidualnog kuta trenja s indeksom plastinosti

prirodnih materijala (Ortolan / Mihalinec, 1998.)

20

Tablica 2. Odnos fizikih i mehanikih svojstava koherentnog tla

Konzistentn
o stanje

[ud./30cm]

ITKO

GNJEIVO

Lako

Srednje

SPT

Teko

DPH
(TUS)
[ud./10cm]

qu
[kN/m2]

MV
[kN/m2]

IC

TERENSKA
IDE
NTIF
IKAC
IJA

<2

0-2

< 25

< 300

<0

moe se lako
utisnuti aka

24

2-5

25 - 50

200 600

00.33

moe se lako
utisnuti palac, moe
se valjati

0.33 0.66

palac se moe
utisnuti laganim
pritiskom moe se
valjati u valji < 3
mm

0.66 1.0

moe se ostaviti
otisak palca samo
uz snaan pritisak
na granici
mogunosti valjanja
do 3 mm a da se
ne drobi

48

50 - 100

500 1500

5-9
100 200

8 15

1200 10000

VRSTO

15 30

9 - 17

200 400

5000 20000

KRUTO

> 30

> 17

> 400

> 20000

1 do

w L wS
IP

moe se lako
zarezati noktom
drobi se kod 3 mm
ali se moe
prignjeiti

>
w L w S teko se zarezuje
noktom gnjeenjem
IP
se mrvi

21

Za odreivanje kuta unutranjeg trenja za nekoherentna tla ovisno o stanju

zbijenosti vrlo je koristan dijagram koji je prikazan na slici 15 (gdje Dr
predstavlja relativnu zbijenost).
U tablici 3 prikazan je odnosa fizikih i mehanikih svojstava nekoherentnog tla.
Za pravilno odreivanje kuta unutranjeg trenja treba uoiti raspon relativne
zbijenosti od Dr=0 do Dr=1. Vrijednosti relativne zbijenosti dobivaju se
oitavanjem iz dijagrama na slici 14 na osnovu broja udaraca N.

[1 ]
A s im p to ts k a v r ije d n o s t

1 .0 0
0 .9 0

1 .0 0

0 .4 0

0 .2 0
4

10
R A H LO

VR LO R AH LO

0 .2 0

0 .7 0

0 .4 0

0 .9 0

0 .7 0

30
S R E D N J E Z B IJ E N O

50

N [1 ]
V R L O Z B IJ E N O

Z B IJ E N O

Slika 14. Graf funkcije D r = D r ( N )

Tablica 3. Odnos fizikih i mehanikih svojstava nekoherentnog tla

DPH
STANJE
ZBIJENOSTI

VRLO
RASTRESIT

(TUS)

SPT

RELATIVNA

KUT UNUTARNJEG

MODUL STILJIVOSTI **

GUSTOA

TRENJA *

MV [MN/m2]
Krupni

N10

N30

Dr

Peck

Mayerhof

Pijesak sitni

[ud./10cm]

[ud./stopa]

[%]

1974.

1956.

i srednji

<5

<4

< 20

< 29

< 30

< 3.5

< 8.5

5 10

4 10

20 - 40

29 - 30

30 - 35

3.5 - 7.5

8.5 - 15

pijesak i
ljunak

[VERY LOOSE]
RASTRESIT
[LOOSE]

22

SREDNJE
ZBIJEN

10 15

10 - 30

40 - 60

30 - 36

35 - 40

7.5 - 15

15 - 30

15 20

30 - 50

60 - 80

36 - 41

40 - 45

15 - 30

30 - 60

> 20

> 50

80 - 100

> 41

> 45

> 30

> 60

[MEDIUM]
ZBIJEN
[DENSE]
VRLO ZBIJEN
[VERY DENSE]

* Winterkorn: Foundation Engineering Handbook

** uklje: Objanjenje pravila

Slika 15. Iskustvene vrijednosti kuta unutranjeg trenja za nekoherentna tla

Analizom dobivenih podataka iz laboratorija i empirijskim korelacijama preko
podatka N, za izradu geostatikog prorauna usvojeni su slijedei parametri
temeljnog tla:
-

zamjenski sloj ljunka (GW):

23

' = 20 kN/m3,

Mv = 60 MN/m2,

c = 0 kN/m2 i

= 34,

slabo graduiran prainasti ljunak (GP-GM):

' = 20 kN/m3,

Mv = 18-20 MN/m2,

c = 0 kN/m2 i

= 31-33.

Slijeganje sloja debljine H raunato je po izrazu:

s

gdje su:

z
Mv

s - slijeganje sloja debljine H,

z - dodatno naprezanje uslijed kontaktnog naprezanja u dubini z,
Mv - modul stiljivosti promatranog sloja.

Sondani profili za buotine B-1, B-4, B-12 i B-14 prikazani su u Prilogu 2.

Karakteristini geotehniki profili iskazani su u Prilogu 1.

24

5. ANALIZA NOSIVOSTI I SLIJEGANJA

Nosivost tla odreuje se prema opasnosti od sloma tla i doputenom slijeganju

graevine. Granina nosivost temelja (tla), s obzirom na slom F u (ultimate) ovisi
o nainu optereenja temelja, povrini i obliku temelja (BxL), parametrima
posmine vrstoe tla (c, ), fizikalnim parametrima ( zapreminska teina
tla), te dubini temeljenja. Slijeganje povrine tla ili temelja je deformacija tla
nastala zbog promjene (porasta) naprezanja u vertikalnom smjeru u tlu.
Proraun nosivosti plitkog i krutog pravokutnog temelja proveden je prema
izrazu Brinch Hansena (1961) i u skladu je s Pravilnikom o tehnikim
normativima za projektiranje i izvoenje radova kod temeljenja graevinskih
objekata.
Proraun slijeganja za centrino optereene temelje rauna se s pretpostavkom
da je optereenje savitljive temeljne stope ravnomjerno rasporeeno. U tom
sluaju raspodjela dodatnih napona u tlu je neravnomjerna pa se proraun
slijeganja ne izvodi za cijelu optereenu povrinu, ve za njezine pojedine
toke: kutne, sredinje toke stranica i sredinju toku temelja.
Optereena povrina podijeli se na etiri manja pravokutnika, a ukupno
slijeganje

ispod proizvoljno odabrane toke dobije se kao suma slijeganja

pojedinih pravokutnika. Proraun je proveden za stalno optereenje i

karakteristinu toku K (X = 0.37L i Y = 0.37B), jer se smatra da je slijeganje
25

krutog temelja identino slijeganju karakteristine toke apsolutno savitljivog

temelja (Grasshof,1951).
Raspodjela naprezanja u dubini poluprostora koji je na povrini optereen
koncentriranom silom odreena je Boussinesqovim izrazom. Integracijom tog
izraza po pravokutno optereenoj povrini dobiven je izraz za distribuciju
naprezanja po vertikali u bilo kojoj toki ispod ili pokraj apsolutno savitljivog
pravokutnog temelja. Na temelju dobivenih podataka Steinbrenner je izradio
dijagram za odreivanje napona u dubini za bilo koji omjer (L/B) temelja.

5.1. ODREIVANJE NAPONA U DUBINI PO STEINBRENERU

Odreivanje vertikalnog dodatnog napona i proraun slijeganja provedeni su za
stalno optereenje i karakteristinu toku K (x = 0,37L ; y = 0,37B).
Slijeganje krutog temelja identino je slijeganju karakteristine toke apsolutno
savitljivog temelja (Grasshoff, 1951.), to omoguava primjenu za sve temelje
koji se mogu smatrati krutim.

26

P optereenje
Q dodatno kontaktno
naprezanje
q najmanje efektivno
optereenje
napon od teine tla
z dodatno naprezanje uslijed
kontaktnog naprezanja u dubini
z
w ukupno slijeganje
Mvi modul stiljivosti i-tog
sloja
Hi debljina i-tog sloja

POSTUPAK PRORAUNA:
1. Za toku K izraunaju se veliine Bi (i = 1-4) i pripadne duine
2. Izraunaju se vrijednosti P, Q i q.
3. Za odabranu dubinu z izraunaju se vrijednosti z / B i
4. Izraunaju se omjeri Li / Bi (i = 1-4), te oznae pripadajue krivulje na
dijagramu
5. Iz poznatih odnosa z / Bi i Li / Bi odrede se odgovarajue vrijednosti (I)
6. Dodatni napon z na dubini z od optereenja temelja izrauna se pomou
formule: z = Q(I1 + I2 + I3 + I4)
7. Naprezanje na dubini z rauna se obino do dubine zn, tako da bude
zadovoljen kriterij zn 0,20 n

27

5.2. ANALIZA NOSIVOSTI I SLIJEGANJA TEMELJNOG TLA

Analiza nosivosti i slijeganja kvadratnih temeljnih stopa (D = 2,0 m)

28

29

Slika 16: Analiza nosivosti i slijeganja

5.3. GEOSTATIKI PRORAUN:

30

Analiza nosivosti i slijeganja provedena je za temeljne stope. Proraun se

odnosi na temeljnu dubinu D = 2,0 m (uzeto od kote prirodnog terena). Raspon
analiziranih temeljnih stopa iznosi B x L = 2,0 do 4,0 m.
Zbog razliite dohvatne dubine nosivog sloja ljunka, te heterogenih (materijala
loijih geomehanikih karakteristika na temeljnoj dubini broj udaraca DPH < 5
udaraca/10cm), iskop za temelje potrebno je produbiti do sraslog sloja slabo
graduiranog ljunka (GP-GM), a razliku do temeljne dubine D = 2,0 m,
zamijeniti ljunanim ili kamenim materijalom. Zamjenski sloj (bez prisustva
estica manjih od 0,06 mm) potrebno je zbijati odgovarajuom
vibromehanizacijom na modul stiljivosti M s = 60 MN/m2, u slojevima ne debljim
od 40 cm. ljunani tampon podno temeljnih stopa treba izvesti tako da su
proirenja u odnosu na tlocrtnu dimenziju temelja minimalno 50% irine temelja.
Prirodni sloj slabo graduiranog ljunka u temeljnom iskopu, a zbog male
zbijenosti u pliem intervalu (N < 10 udaraca/10 cm do dubine cca 3,5 m),
obavezno zbiti na minimalnu vrijednost M s = 20 MN/m2. Utjecajna dubina
zbijanja iznosi cca 40 cm, kao to je usvojeno u proraunu nosivosti i slijeganja.
Raunska nosivost temelja B x L = 2,0 do 4,0 m, izvedenih na zamjenskom
sloju ljunka d = 1,0 m, iznosi dop > 400 kN/m2. Raunske nosivosti dodatno su
ograniene maksimalnim doputenim slijeganjem u nekoherentnom tlu od s =
2,5 cm. Reducirane vrijednosti za kriterij maksimalnog doputenog slijeganja
iznose dop = 260 470 kN/m2 (dijagram, slika 16). Iz prikazanog dijagrama
nosivosti i slijeganja na slici 18; iitava se slijeganje za statiki odreeno
naprezanje od nadtemeljne konstrukcije. Kao primjer itanja navest e se
temeljna stopa B x L = 3,0 x 3,0 m, optereena kontaktnim naprezanjem =
300 kN/m2, a kojoj iz dijagrama slijeganja odgovara slijeganje s = 2,1 cm.
Kod prorauna nosivosti i slijeganja usvojena debljina zamjenskog sloja ljunka
iznosi d = 1,0 m, dok je iz sondanih buotina vidljivo kako potrebna dubina
zamjene varira od 0,2 do 2,0 m. Maksimalna diferencijalna slijeganja zbog
razliite debljine tamponskog sloja bit e manja od 1,5 cm.
Propisuje se obavezno ispitivanje postignute zbijenosti prirodnog i zamjenskog
sloja ljunka metodom krune ploe 30 cm, prema HRN U.B1.046.
O prihvatljivosti izraunatih slijeganja treba odluiti projektant nadtemeljne
konstrukcije.

6. LITOLOKI OPIS:
31

Identifikacijom materijala iz sondanih buotina odreen je sljedei litoloki

raspored slojeva tla na prostoru budueg objekta:
NASIP Povrinski sloj ini nasip od mjeavine prainasto-glinovitog
materijala i valutica ljunka. Sloj nasipa utvren je do minimalno 1,2 m,
odnosno maksimalno 2,0 m.
PIJESAK/GLINA Litoloki slijed nastavlja se glinama niske i visoke
plastinosti (CL/CH) i vezanim pijeskom (SC/SM). Gline su poluvrste
konzistencije, smee boje, a vezani pijesci vrlo rastresitog do rastresitog
stanja. Geoistranim buenjem utvreno je varijabilno zalijeganje ovih
sedimenata, od minimalno 2,2 m, te maksimalno 3,8 m.
LJUNAK (GP-GM) Podinu glinama i pijesku predstavlja slabo
graduiran, prainasti ljunak sive boje. U pliim dijelovima ljunak je sitne
i srednje veliine (max. 30 mm), te sadri veu koliinu pijeska (30 do
40%). Sa dubinom se smanjuje udio pijeska i poveava promjer valutica.
Temeljem broja udaraca terenske probe DPH ljunak je do maksimalne
dubine 3,5 m vrlo rastresit do rastresit (N<10 udaraca/10 cm).
Na prostoru vanjskih prometnih povrina, a kod buotina B-4 do B-6 i B-11
(sjever i zapad), povrinski sloj ini nasip od prainasto-glinovitih materijala,
valutica ljunka i mjestimice odlomaka cigle. Nasip je utvren do minimalno 1,3
m, odnosno maksimalno 2,4 m. Kod ostalih buotina (jug i istok) povrinski sloj
predstavljaju gline niske i visoke plastinosti (CL/CH). Glinoviti sedimenti
utvreni su do minimalno 0,7 m, te maksimalno 1,8 m.
Razina podzemne za vrijeme istranih radova registrirana je na dubini RPV =
9,3 9,4 m.
Litoloki slijed istranih buotina prikazan je na sondanim profilima u Prilogu 2,
te na karakteristinim geotehnikim profilima u Prilogu 1. Rezultati terenske
penetracije DPH iskazani su u Prilogu 4. Foto dokumentacija nabuene jezgre
dana je u Prilogu 6.

7. GEOFIZIKI ISTRANI RADOVI

32

Alternativa klasinoj metodi su geofizike metode. Postoje razliite vrste

geofizikih metoda, a razlikuju se po tome to mjere razliita svojstva tla
(elastina, magnetska, elektrina, radioaktivna i dr.).
Geofizike metode u geotehnikoj praksi sadre geofizike, a ne izravno
geotehnike parametre. Razliite geofizike metode oblikuju sliku podzemnog
stanja, esto vrlo razliitu od slike koja se dobiva iz istranog buenja.
Geofiziki podaci predstavljaju horizontalne i vertikalne promjene vrijednosti
mjerenog parametra. U rjeavanju geotehnike problematike, potrebni podaci
se odnose na dubine do nekoliko desetaka metara. Relativno male dubine, do
svega 50-tak metara, unaprijed ograniavaju podruje istraivanja i time
poveavaju uinkovitost primjene povrinske i buotinske tehnike i metodologije
geofizikog mjerenja.

Terenska geofizika istraivanja na lokaciji prodajnog centra Kika, provedena

su za potrebe dopunskih istranih radova radi utvrenja karakteristika temeljnog
tla. Terenska geofizika istraivanja primjenom metode seizmikih ispitivanja
plitkom refrakcijom (RF) i viekanalnom analizom povrinskih valova (MASW)
provela je tvrtka SPP d.o.o. u listopadu 2011. god.
Cilj provedenih istranih radova bio je prikupljanje podataka o opim i
mehanikim svojstvima temeljnog tla, kako bi se odredili optimalni uvjeti
temeljenja, nosivosti, slijeganja i stabilnosti. Rezultati istraivanja omoguuju
uvid u stanje temeljne podloge. Izvjee sadri interpretacije seizmikih profila
(vp i vs valova).

33

7.1. SEIZMIKA REFRAKCIJA

Neke geofizike metode upotrebljavaju irenje seizmikih valova karakteristinih
brzina za odreivanje slojevitosti i ostalih priguenih parametara stijena i tla.
Polazna toka seizmikih istrivanja je mjerenje vremena u kojem se seizmiki
valovi ire kroz podzemlje do nekih geolokih granica, na kojima se reflektiraju
ili refraktiraju. Sr seizmike metode je dakle, odreivanje brzine irenja
seizmikog vala kroz medij, tj. mjerenje vremena potrebnog da val pri irenju
kroz medij stigne u razne toke prostora.
Seizmika refrakcija je esto koritena metoda u terenskim istraivanjima
dinamikog ponaanja tla i stijena. Ova metoda omoguuje odreivanje brzina
elastinih valova u uslojenom tlu i stijeni kao funkcije dubine. U ovoj metodi se
precizno mjere nailasci seizmikih valova koji uzrokuju promjene u volumenu.
Seizmiki val moemo definirati kao prijenos energije pomou gibanja estica.
Razliite vrste seizmikih valova karakterizirane su nainom gibanja svojih
estica. 3 vrste seizmikih valova: P (primarni, longitudinalni), S (sekundarni,
transverzalni) i povrinski (Love i Rayleigh). Kod seizmike refrakcije zanimaju
nas samo P i S valovi. Brzina seizmikih valova ovisi o gustoi medija i modulu
elastinosti.
Kada seizmiki val doe na sloj gdje je drugaija brzine irenja; dio vala
(energije) se reflektira, a drugi dio lomi (refraktira). Nas zanima samo energija
loma (refraktirana).
Na predmetnoj lokaciji seizmika istraivanja izvedena su u listopadu 2011.
godine. Ovom metodom mjerimo vremena prvih nailazaka koji se oitavaju sa
snimljenih seizmograma. Prvi nailasci odnose se na uzdune P ili poprene S
valove to ve ovisi o nainu generiranja seizmikog poremeaja. Tzv.
pikiranje i korespondencija vremena odgovarajuim refraktorima najosjetljiviji
je dio prilikom interpretacije. Princip CAT (eng. computer aided tomography)
daje korektne slike kad god se uvae relevantni podaci geotehnikog profila.

34

Plitka seizmika refrakcija, odnosno refrakcijska tomografija provedena je s Pvalovima. Seizmiki dispozitiv se sastojao od 24 vertikalna geofona frekvencije
4.5 Hz za snimanje P-valova. Geofonski razmak iznosio je 3 m. Podaci mjerenja
su interpretirani DELTA-t-V metodom iz paketa Rayfract 2.63 (Intelligent
Resources Inc.). Ogranienje refrakcijske metode je porast brzine seizmikih
valova s dubinom. Tako nije mogue interpretirati sloj nie brzine ispod sloja
vie brzine nego je konani rezultat prikaz na kojemu brzine seizmikih valova
rastu sa dubinom. Na slici 17 prikazan je rezultat tomografske interpretacije
seizmikih profila RF-1, "Kika- itnjak".

Slika 17: Tomografija seizmikog profila RF-1

7.2. VIEKANALNA ANALIZA POVRINSKIH VALOVA (MASW)

Razvoj seizmikih metoda posljednjih desetljea, osobito viekanalne analize
povrinskih valova (MASW) omoguava odreivanje brzine posminih valova
podpovrinskih materijala.
U ovome istraivanju, MASW metoda je koritena za procjenu dinamikih
svojstava tla (vs, vs,30).
35

MASW je seizmika geofizika metoda koja se bavi procjenom krutosti tla.

Prilikom razliitih geotehnikih problema MASW se moe koristiti u raznim
oblicima, ovisno o problemu i to u: jednoj dimenziji (1D) ili sondiranje, dvije
dimenzije (2D) ili tomografija i u tri dimenzije (3D) ili modeliranje stvarnosti.
Seizmiki valovi se u beskonanom, homogenom i izotropnom mediju ire kao
P i S prostorni valovi. S pribliavanjem granici polu-beskonanog prostora ti se
valovi transformiraju u povrinske valove. Kada se za generiranje seizmikih
valova na povrini koriste vertikalni izvori poput ekia ili pada utega (eng.
drop-weight), nastaju povrinski Rayleighevi (R) valovi koji u najveoj mjeri
preuzimaju seizmiku energiju izvora (R valovi: 67%; S valovi: 26%; P valovi:
7%). Sloeni oblik Rayleighevih valova sastoji se od longitudinalnog i
transverzalnog gibanja s meusobnim pomakom u fazi. Materijalna estica
prelazi eliptiku putanju kojoj je velika poluos vertikalna kada je val blizu
povrine. R valovi esto se nazivaju i valjanje tla (eng. ground roll, slika 18).
Najvanije svojstvo R valova je disperzija. Tako se valovi nie frekvencije, pa
prema tome vee valne duljine, ire dublje u medij nego valovi visoke
frekvencije, odnosno male valne duljine. Brzina irenja vala pri pojedinoj
frekvenciji naziva se fazna brzina, a krivulja koja prikazuje faznu brzinu u
ovisnosti o frekvenciji naziva se krivulja fazne brzine ili disperzijska krivulja.
Prostorni P i S valovi nemaju disperzivno svojstvo. Pojava vie faznih brzina na
odreenoj frekvenciji naziva se viemodalna disperzija. U ovom sluaju
najsporiji mod naziva se osnovni (M 0), a sljedei s veom brzinom prvi vii mod
(M1) itd. Fazna brzina irenja Rayleigh-ovih valova (v r) prvenstveno ovisi o brzini
posminih valova (vs).

Slika 18: irenje R valova

36

Izraz koji pokazuje odnos izmeu brzine posminih valova (v s) i brzine Rayleighovih valova (vr) je sljedei:
vs = vr
gdje je konstanta ovisna o Poisson-ovom koeficijentu () (primjerice = 1.09
za = 0.25).
MASW dispozitiv sastojao se od 24 vertikalna geofona frekvencije 4.5 Hz,
postavljena na meusobnom razmaku od 2 m i istovjetan je dispozitivu za
snimanje plitke refrakcijske seizmike. Pri interpretaciji MASW mjerenja koristi se
fundamentalni ili osnovni mod.
Interpretacija mjerene krivulje disperzije na lokacijama dispozitiva MASW-1 do
MASW-4 Kika, provedena je raunalnom aplikacijom SeisIMAGER 4.0.1.6.,
(OYO Corporation 2004-2009).
Na slici 21; prikazan je rezultat interpretacije MASW-1 do MASW-4, odnosno
brzina posminih valova vs po dubini.

37

Slika 19: rezultat interpretacije MASW-1 do MASW-4

Iz interpretacije rezultata snimanja MASW na slici 19, razluene su tri litoloke
granice kojima su pridruene brzine seizmikih valova:
1.

Vp < 350 m/s

Vs < 180 m/s nasip (prainasto-glinovitog sastava sa ljunkom)

2.

Vp = 400 m/s
Vs = 180 do 280 m/s pijesci (glinovito prainastog sastava)

3.

Vp > 400 m/s

Vs > 280 m/s ljunak

Tablica 4: Elastine konstante

38

Sukladno rezultatu MASW snimanja, odnosno izmjerenih brzina sekundarnih

valova, odreen je parametar vs,30, definiran kao:

gdje hi i Vi predstavljaju debljinu i brzinu posminih valova i-tog sloja od

ukupnog broja N definiranih litolokih slojeva do dubine 30 m. Brzina posminih
valova uzima se mjerena pri malim deformacijama.
Iz mjerenih vrijednosti na terenu, te upotrebom izraza za v s,30, odreeno je da tlo
na lokaciji prodajnog centra odgovara C" kategoriji tla prema seizminosti, Vs,30
= 180 - 360 (m/s).
Eurokod 8 razlikuje 7 tipova tla u odnosu na seizmiku osjetljivost: A, B, C, D,
E, S1 i S2 (Tablica 5). Prema njemu su tipovi tla opisani stratigrafskim profilom
kroz tri parametra: srednjom brzinom posminih valova do 30 metara dubine tla
(vs,30), srednjim N i srednjom nedreniranom posminom vrstoom Cu.
Tablica 5: Kategorizacija tla prema seizminosti (Eurocode 8, HRN EN
19981:2008 en)

39

8. ZAKLJUAK

Osnovom izvedenih terenskih istranih radova za potrebe temeljenja prodajnog

centra "Kika" na lokaciji itnjak u Zagrebu, te provedenih geostatikih analiza,
moe se zakljuiti kako je temeljno tlo geomehaniki uvjetno pogodno za
izgradnju graevine uz uvaavanje navoda iz ovog elaborata kao i slijedeeg:
Predmetnu lokaciju ini ravan teren, a geotehniki istrani radovi ukljuuju
sondiranje tla istranim buenjem, dinamiko penetracijsko sondiranje prema
DIN standardu 4094 (H=0,50 m, w=50,0 kg), kao i geofiziku metodu
geoelektrine tomografije i laboratorijska ispitivanja.
Na prostoru graevine izvedeno je ukupno pet istranih buotina do dubine 12
m, pet dinamikih sondi (DPH) i jedan geoelektrini profil duine 115 m. Na
prostoru vanjskih prometnih povrina izvedeno je devet istranih buotina do
dubine 4,0 m. Provedenim radovima dobiven je detaljan uvid o geomehanikim
karakteristikama i klasifikaciji tla na istranoj lokaciji.
Temeljem provedenih seizmikih istraivanja primjenom dviju seizmikih
metoda, plitke seizmike refrakcije RF i viekanalne analize povrinskih valova
MASW, interpretiran je litoloki profil istrane lokacije: uslojenost tla je priblino

40

horizontalna; iz izmjerenih seizmikih brzina interpretiran je litoloki sastav tla

na lokaciji (prilog 2); litolokim lanovima pridruene su seizmike brzine:
1. nasip (prainasto-glinoviti ljunak) Vp < 350 m/s ; Vs < 180 m/s
2. pijesci (glinovito prainastog sastava) Vp = 400 m/s ; Vs = 180 do 280 m/s
3. ljunak Vp > 400 m/s ; Vs > 280 m/s

Dopunska seizmika istraivanja sukladna su nalazima prethodnih geotehnikih

istraivanja i meusobno se nadopunjuju.
Cilj svih geotehnikih istraivanja jest dobivanje geotehnikog profila tla
odnosno prostorne raspodjele onih svojstava tla, prvenstveno mehanikih, koja
bitno utjeu na stabilnost, uporabivost i ekonominost razmatrane graevine i
njene okoline tijekom izvoenja graevinskih radova.
Istrane radove treba paljivo isplanirati. Valja uzeti u obzir prilike u tlu, broj
raspoloivih postupaka za prikupljanje podataka, razlike u njihovoj pogodnosti
za utvrivanje vrste i pojedinog svojstva tla, cijenu (financijski aspekt), kao i
razlike u vrstama podataka koje treba prikupiti za razliite vrste graevina i
graevinskih zahvata. Planiranjem dakle, treba sve te razlike uzeti u obzir kako
bi prikupljeni podaci omoguili sigurnu i ekonominu gradnju i kasnije uporabu
graevine. Rizik treba svesti na minimum, a trokove i vrijeme izvoenja
istranih radova razumno procijeniti i drati se rokova.
Geotehniki, ali i geofiziki istrani radovi za potrebe temeljenja trgovakog
centra Kika izvedeni su uspjeno i kvalitetno, te su dobiveni potrebni podaci i
informacije za daljnje faze gradnje.

41

POPIS LITERATURE

[1] Stjepan Strelec, (2011.): Podpovrinski istrani radovi: interna skripta;

Sveuilite u Zagrebu, Geotehniki fakultet Varadin
[2] Stjepan Strelec, (2010.): Geotehniki elaborat temeljenja prodajnog
centra Kika u Zagrebu itnjak
[3] Stjepan Strelec, (2011.): Izvjee o seizmikim istraivanjima na
prostoru prodajnog centra Kika u Zagrebu itnjak
[4] Ulrich Smoltczyk (2002.): Geotechnical Engineering Handbook; Vol. 1:
Fundamentals; John Wiley & Sons
[5] USCS
http://en.wikipedia.org/wiki/Unified_Soil_Classification_System
(21.06.2012.)
[6] MASW
http://www.masw.com/
(21.06.2012.)
[7] TOMOGRAFIJA
http://en.wikipedia.org/wiki/Seismic_tomography
(21.06.2012.)

42

43