RUDARSKO GEOLOKO NAFTNI FAKULTET

Barit
(Seminarski rad)

Kolegij : Primjenjena minerologija i petrologija

Student: Dino Demoli

Smjer: Primjenjena minerologija i petrologija

ZAGREB, 2012

SADRAJ
Uvod ................................................................................................... 3
Barit kroz povijest .............................................................................3
Geokemijske karakteristike barija ..................................................4
Geologija barita .................................................................................5
Industijski procesi i uporaba ............................................................8
Svjetska leita i rezerve barita ........................................................12
Leita barita u Hrvatskoj ................................................................14
Utjecaj barita na zdravlje i okoli ....................................................19
Literatura ...........................................................................................20

UVOD
Uz gips, anhidrit, celestin, anglezit i modru galicu, jedan od najvanijih sulfata jest
barit (BaSO4), koji je tema ovog seminarskog rada.
Naziv potjee od grke rijei to znai teak, svojstvo po kojem ga se lako
razlikuje od njemu slinih minerala. Brojni su lokaliteti na kojima se pojavljuje ovaj mineral.
Njegove kristalne plohe tvore ak vie od 200 formi, premda je najei ploasti habitus
prilino jasne rompske simetrije.
BARIT KROZ POVIJEST
Neobina svojstva minerala i njihova ljepota privlaili su ljude davno prije poetaka pisane
povijesti ovjeanstva. (M. Soufek, Svijet minerala)

Srednji vijek
Ovo tzv. mrano doba europske povijesti openito karakterizira nizak stupanj
razvoja civilizacije. O nekoj naprednijoj eksploataciji minerala jo nema govora, meutim
germanski rudari srednjega vijeka poznaju barit, a svrstavaju ga s jo nekim drugim
mineralima slinih svojstava u skupinu jalovih minerala, koji obino prate vrijedne minerale.
U kontekstu vremena i mogunosti, bio je gospodarski nezanimljiv mineral, pa mu nije
bila posveena osobita panja. Isto tako nije bila ni posve poznata razlika izmeu barita I
njemu slinih minerala, primjerice gipsa gdje je barit protumaen kao vrsta tekog gipsa.

Kraj 18. i poetak 19. stoljea

Tokom doba industrijalizacije poveavaju se mogunosti eksploatacije i barit dolazi do
izraaja. Postupno se poinje upotrebljavati i sve se vise iri sadanji naziv Barit. Jo uvijek
nije bio smatran zasebnom mineralnom vrstom. 1774. veani Scheele i Gahn objavljuju ga
kao tvar to sadri neto zemnoalkalijskog oksida.
Iz te tvari isti zemnoalkalijski element barij biva iz njega ekstrahiran 1901. godine.

OSNOVNE GEOKEMIJSKE KARAKTERISTIKE BARIJA

Barij pripada grupi zemnoalkalnih metala zajedno sa kalcijumom i stroncijumom, sa kojima
ima mnoge zajednie geokemijske osobine. Barijum, kao i drugi predstavnici zemnoalkalnih
metala, pripadaju grupi litofilnih elemenata; u gornjoj litosferi barij je veoma oksifilan.
U procesu diferencijacije magme barij se vee sa pojedinim silikatima; obzirom na bliskost
ionskih radijusa barija (Ba2+ 1.34 ) i kalija (K+ 1.33 ), barij, zajedno s strocijumom (Sr2+
1.22 ) ulazi u statav kalijskih minerala zamjenjujui u njima K+.
U prvim fazama kristalizacije, barij ulazi u sastav feldspata, biotita i muskovita; neznatne
koncentracije moe se katkad zapaziti i u apatitu.
Sadraj barija u magmatskim stijenama je promjenjiv, pri emu ultrabazine stijene pokazuju
nizak udio barija, dok su kiselije magmatske stijene bogatije (Prema A.P. Vinogradovu,
sadraja barija u ultrabazinim stijena je oko 1 gram/tona, dok recimo u sijenitskim stijenama
je 1600grama/tona).

GEOLOGIJA BARITA
Minerologija
Barit se esto pojavljuje u lijepo oblikovanim kristalima koji su prozirni, bistri, ali iz
mnogo razloga mogu biti i zamueni, bijeliasti ili posve obojani u utom, plavom, sivom,
smeem i crvenkastom tonu. Postoje i potpuno crni, neprozirni kristali barita. Neovisno o
boji, plohe su staklasta sjaja, a prelomljene povrine imaju masni odsjaj.
Savreno se kala, a nastale povrine sedefasta su sjaja. Ponekad se kristali udruuju u
lijepe oblike koju nalikuju na rozetu ili otvorenu lepezu (slike 1 i 2).

Slika 1: Kristal barita u obliku rozete

(www. minerals.net)

Slika 2: Kristal barita u obliku otvorene lepeze

(www.johnbetts-fineminerals.com)

Kristale barita relativno lako razlikujemo od kristala drugih minerala. Ako ih ipak ne moemo
razlikovati po izgledu, odat e ih njihova znatna masa, posljedica gustoe koja iznosi ak
4,5. Po tvrdoi od 3 do 3,5 slini su veini sulfatnih i karbonatnih minerala. U nepovoljnim
uvjetima za razvitak, barit e biti gust, katkad zrnat ili vlaknast. Kao to smo ve ranije
spomenuli, kalavost je savrena na {001}, ali nesavrena na {010}.
Pustinjska rua, grupa crvenkastih kristala jedan je od primjera kalavosti barita (slika3).

Slika 3: Pustinjska rua barita

(www.minerals.net)

Genetski tipovi leita

Prema mineralnim asocijacijama, meu rudama barija mogu se izdvojiti dvije osnovne
skupine: monomineralne i kompleksne rude.
Monomineralne skupine izgraene su pretreno od minerala barija, praene
neznatnim koncentracijama drugih minerala poput kvarca i kalcita. Sadraj barita u
monomineralnim rudama je obino veoma visok (80-90%) katkad i do 98%.
Kompleksne skupine se sastoje od barita i znatnog udjela drugih minerala. Prema
mineralnim asocijacijama, meu kompleksnim rudama mogu se izdvojiti :
-

Baritsko-sulfidne rude rude obuhvaaju, osim barita, i znaejnije koncentracije sulfida

olova, cinka, bakra, nikla, kobalta, katkad i minerale srebra i zlata, a od nerudnih
minerala tu su kvarc, kalcit i fluorit.
Sideritsko-baritske rude
Piritsko-bariske rude(slika 4)

Slika 4: Piritsko-baritska ruda (www.minerals.net)

Prema nainu stvaranja, meu leitima barita moemo izdvojiti tri osnovne genetske grupe:
hidrotermalna, leita raspadanja i sedimentna leita; u ekonomskom pogledu su naroito
znaajna hidrotermalna, manje sedimentna, dok su leita raspadanja uglavnom lokalnog
znaaja.
6

Hidrotermalna leita
Stvaranje baritskih leita u hidrotermalnim uvjetima vezano je preteno sa
mezotermalnim i epitermalnim podrujem, pri temperaturama od 100-250C. Pored stroncija,
koji je stalni pratilac barija, u hidrotermalnim leitima barit se javlja s nizom drugih metala i
nematela (sulfidi Fe, Pb, Zn, Cu, fluorit, kalcit i dr.). Meu hidrotermalnim leitima, izdvaja
su dva osnovna tipa: ini i metasomatski.
ina leita
ina leita barita se veoma esto javljaju. Nastali su du zona razlamanja, dok u pojedinim
leitima barit se javlja kao cement koji vee zdrobljeni materijal.
Leita su esto ekonomski znaajna, premda ne sadre ogromne rezerve. Odlikuju se obino
visokokvalitetnim baritom, uz neznatnu prisutnost neeljenih i tetnih primjesa.
Metasomatska leita
Hidrotermalna metasomatska leita se rijetka, sa ogranienim ekonomskim znaajem.
Metasomatka leita se formiraju prvenstveno u karbonatnim stijenama,obino vapnenakog
sastava, kristali su nepravilnog oblika (gnjezda) razmjetena du zona pukotina, ili du
kontakta dviju litolokih razliitih sredina.
U mineralnom sastavu metasomatkog leita barita, nema vee razlike od hidrotermalnih
inih leita.

Leita raspadanja
Prilikom mehanikog raspadanja stijene baritskih leita, moe doi do poveane
koncentracije barita u okviru nanosa. U nekim leitima u svijetu, barit se moe koncentrirati
u nekim vapnenakim upljinama i takva su leita bez veih ekonomskih znaaja.
U leitima ovog tipa barit se obino javlja u velikim blokovima, smjeteni preteno u
glinovitim materijalima.

Sedimentna leita
Sedimentna leita barita se relativno rijetko javljaju u svijetu. Barit iz takvih leita je
obino tamne boje, zbog prisustva organskih primjesa. Ovaj tip leita karakteriziraju esto
znaajnim prisustvom sulfida (pirita, znatno manje sfalerita, galenita i dr.). Postanak ovog
leita dovodi se u vezi sa utjecajem bakterija (leita sumpornog ciklusa).
7

INDUSTRIJSKI PROCESI I UPORABA

Usitnjavanje i obogaivanje
Obrada barita ovisi o svojstvima rude i vrsti proizvoda koji elimo proizvesti. Za
buau isplaku, jedini zahtjevi na barit su da bude fino zrnat i da ima visoku specifinu teinu.
Jedini potreban postupak moe biti mokro ili suho usitnjavanje na kuglinim (slika 4) ili
Raymond mlinovima (slika 5).

Slika 4: Kuglini mlin (www.glossary.periodni.com)

Slika 5: Raymond mlin (www.sbmchina.com)

Postupak usitnjavanja je relativno jednostavan za barit rezudalnog nanosa. Preostala glina se

odvaja runo, odnosno, glina se sui i odvaja jednostavnim primitivnim alatima.
Za barit koji je pomjean s eljeznim oksidima, da bi se smanjio udio eljeza ak do 1%,
potrebno je provest magnetsku separaciju(Slika 6).(Chang, L.Y.L. 2001.)

Slika 6: Proces magnetske separacije (www.southafricacrusher.co)

UPORABA U INDUSTRIJI
Velike koliine barita utroe se radi odravanja isplaka naftnih buotina. Kao punilo
upotrebljava se se pri izradi kvalitetnih glatkih papira. Njime se obrauju svilene tkanine kako
odjevni predmet izraen od njih ne bi bili suvie ivi. Dugo se upotrebljavao u proizvodnji
boja, ali sada ga je za tu namjenu zamjenio bijeli titanski pigment. Zahvaljujui svojstvu da
apsorbira radioaktivna zraenja, njegova suspenzija upotrebljava se kao zatita i kontrastni
materijal pri rentgenskom snimanju probavnog trakta.

Baritni beton i premazi ekvivalent zatite

Zamjenimo li sastav normalnog betona , tonije reeno frakciju obinog kamenog
agregata (vapnenastog, kremenog, dolomitnog i dr) s baritnim agregatom, uz jednaki omjer
zamjenjenog materijala, dobit emo vrstu tekog betona, odnosno beton vee gustoe, a usto i
znatno poboljati svojstva smanjenja, odnosno ublaavanja utjecaja zraenja.
Proizvodnja i ugradnja tekih betona zahtjevaju maksimalnu opreznost, jel i najmanje greke
mogu prouzroiti smanjenje efikasnosti titova.
Velika razlika u teini agregata uzrukuje da se agregati drobe, odnosno uzrukuju segregaciju i
sedimentaciju, potrebno ju je spreiti. Takoer, tijekom mjeanja javlja se trenje izmeu
agregata, te se tako pospjeuje egzotermike reakcije.( http://www.korak.com.hr)

10

Baritni foto papiri

Od samih poetaka fotografije, fotografski su papiri dobivali baritni premaz. Poetak
samog nanoenja baritnog premaza poinje se primjenjivati u 19.st. Iako je baritni premaz,
zbog svojih najbijeljih supstanca, koriten za poveanje bijeline papira, to mi nije bila jedina
namjena. Druga namjena je zatita podloge od kemikalija koji se nalazi u sloju za stvaranje
slika. Nanosom baritnog premaza eliminira se prirodna hrapavost povrine papira, te se tako
poveala i reflektivnost same povrine te i sam sjaj(slika 7). (http://www.fot-o-grafiti.hr)

Slika 7: Baritni premaz (http://www.fot-o-grafiti.hr)

11

SVJETSKA LEITA I REZERVE BARITA

Svjetska leita
Najvea leita barita nalaze se u Kini, SADu, Maroccu i Indiji (slika 8).Kina i india
pokrivaju 70% ukupnih svjetskih zaliha barita.

Slika 8: Svjetska leita barita

(http://mcgroup.co.uk/images/reports/Barite%20Market%20Review.jpg)

Sjedinjene Amerike Drave

Arkansas
Rudarenje u ovom podruju poelo je 40-ih godina 20 stoljea, prvo metodom povrinske, a
kasnije i metodom podzemne eksploatacije barita. U tom podruju barit dolazi vrsto vezan s
kvarcom i crnim kriljevcom, i nakon flotacijskog oplemenjivanja barit se koristi za naftnu
industriju. Rudarenje je trajalo sve do 1970.
Missouri
Povjest rudarenja barita u Missouriu seu u daleku 1800. dok su rudari na primitivan nain,
odnosno bez ikakve mehanizacije poeli s prvim kopovima. Predpostavlja se da se barit
12

hidrotermalnim punjenjem utisnuo u pukotine stijena, i nije se vrsto vezao ni s jednim

ostalim mineralom. Zadnji rudnik u ovom podruju je zatvoren 1990. a barit se korsitio za
naftnu industriju, boje i medicinu.

Kina
Kao to je ve ranije reeno, Kina prednjai po broju rezervi i proizvodnji barita. Velik je broj
provincija koji obuhvaaju proizvodnju barita kao to stu: Fujian, Guangxi, Guizhou,
Guangdong i Hunan. Rudarenje barita u tim podrujima 2010. je naglo stalo, zbog
vremenskih neprilika koji ih su zadisili. Leita su veinom ilnog tipa, a otkovanje i
selektiranje rude odvija se runo.

(tablica 1)Svjetska leita i rezerve barita (Prema podatcima U.S.Geologica survay (USGS))

Tablica 1: Svjetska leita i rezerve barita (http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/barite/mcs-2011barit.pdf)

13

Leita barita u Hrvatskoj

Najpoznatija rudita barita nalaze se u Petrovoj gori, Gorskom kotaru i Lici, dok je
pokoja pojava otkrivena u Hrvatskome zagorju, Medvednici, Samoborskom gorju i Trgovskoj
gori. (Markovi, Hrvatske mineralne sirovine)

14

Sjeverna Hrvatska

U Hrvatskome zagorju poznata su 2 nalazita barita koja imaju vrijednost iskljuivo kao
zanimljive mineralne pojave. 1850.godine prvi put se spominje nalaz barita u Hrvatskoj, u
Radoboju gdje su kritali barita naeni u vapnencu uz gornju naslagu sumpora. U Krapinskim
toplicama baritom su djelomino ispunjene i presvuene pukotine kojima je ispresjecana
stijena. Tu je barit razvijen u obliku kristalnih druza, sainjenih od kristala veliina do 3 cm.
U Medvednici nalazita su otkrivena u podruju Bistranske gore (Francuski rudnici) gdje je
barita naeno u sideritnim icama s halkopiritom, piritom i tetraedritom; u Donjem Oreju
razvijen u boliku druza priraslih uz pukotineu gornjokrednim vapnencima; i podno Brestovca
koji je od navedenih jedina pojava gdje rude ima u neto veoj koliini a ostali spadaju u red
mineralnih pojava. Podno Brestovca pojava barita je zastupljena s nekoliko sekundarnih
blokova i komada rude.
Samoborsko gorje ima poznato rudite Rude u kojem se barit pojavljuje uz eljezne rude.
Nalazi ga se u malim koliinama (1-2%) kao mineral jalovine u leitima sideritnohermatitnih ruda. Pojavljuje se i u podruju Otruevac-Lavove drage, gdje je razvijen u obliku
lea i leastih proslojaka unutar permskih pjeenjaka(slika).

Petrova gora
Barit se tu spominje prvi puta 1901. kao muzejski uzorak iz okolice Topuskoga, dok su
istraivanja i eksploatacija ruda poeli tek 30-ag godina kasnije na debelim icama oko
Gejkovca (1934.). Tada ga je po potrebi potroaa otkopavala tvrtka Uduenje rudnika i
talionica- Topusko pa je do 2.svijetskog rata izvezeno u Maarsku oko 200 tona istog
bijelog barita, a do prekida proizvodnje 1941. Iz leita Gejkovac i Lukia jarka (Bosna)
izvaeno je ukupno 1700 tona rude.
Podrobnija istraivanja Petrove gore poela su 1956. i s prekidima potrajala, jednako kao i
proizvodnja, iduih 20 godina. Utvreno je da se glavnina primarnih leita i pojava nalazi
unutar naslaga gornjotermskih sedimenata u kijku, u predjelu Samograd-Duboki potok, oko
suhakoga vrha, u kamenitoj glavici (Sivac) i oko Gejkovca, dok su dva nalazita- kraj
Klokoa i Kolaria otkrivena u donjotriaskim klastitima.
Sva znaajnija baritna rudna tijela inog su tipa. ice prelaze u izduena leasta tijela koja
zadebljavaju po pruanju i nagibu, a obodni dijelovima isklinjuju i postepeno nestaju kao
leasti proslojci i matinoj stijeni. ice su duljina od nekoliko desetaka do stotinu i vie
metara, iznimno i due, u dubinu ih se mogu sljediti 60-80; debele su 0.5-5 m. Osim na ovaj
nain barit se pojavljuje i obliku proslojaka, sustava ilica ili gnjezda. Rudna tijela nisu
cjelovita, nego su jakom postrudnom radijalnom tektonim iskidana u blokove.

15

Kijak
Rudno podruje Kijak jedno je od najtemeljitije istraenih terena gdje se ekstrahira barit.
Orudnjenje se nalazi unutar konglomerata koji po jednima brazde pravcem S-J, dok po
drugima tvore dvokilometarsku krunu antiformu (slika 9).

Slika 9: Rudno podruje Kijak (Markovi)

U Visokom brdu razvijena je ica debljine 1,0-1,5m koja je istraivana po pruanju od 50-ak
metara. Uz barit se pojavljuje i znatne koliine limonita, koji je svojedobno i otkopavan.
U Sjevernoj kijakoj kosi utvrena je jedna deblja, glavna ica. Kasnije je rudarski istraena
po pruanju 150 m i nagibu 80 m. Uz glavnu, lokalno su razvijene i tanje ice te jedna ica
limonita, koja na sebi ima tragove starih radova.
Sredinji dio glavice Kijka ima tri paralelne baritne ice meu kojima se neznatno istie
srednja a zadebljanjem od 1 m. U ici je bilo i do 50% limonita koji su nastali oksidacijom
siderita, za vrijeme prije Drugog svijetskog rata vaen potkopima, a oneieni se barit
odlagao na jalovite.
U Junojkijakoj kosi razvijene su dvije paralelne baritne pojave. Deblja od njih (0,8-1,7 m)
istraena je po pruanju 30 m i po nagibu 13 m; tanja (0,5-1,0 m) istraena je po pruanju 15
m i nagibu 7 m. Razvijena rudna tijela su u obliku lea s jakim zadebljivanjima, ali i naglim
istanjivanjima po pruanju i nagibu.

16

Gorski kotar
Prvi zapisi o gorskim baritima potjeu iz 1901. i ne odnose se ni na jednu od poznatih pojava
barita i njegovim ruditima, nego se spominju nalazi kristala barita u piritiziranim
kriljavcima kraj Mrzlih Vodica i tanke sitne ploice u muzejskom uzorku konglomerata iz
Trca. Uoi Drugog svjetskog rata zabiljeeni su prvi skromni eksploatacijski radovi u
Mrzlim Vodicama i Lokvama. Poslije Drugog svjetskog rata osnovano je poduzee u
Lokvama Goranski rudnici nemetala pa se od 1953. Poinje s uestalim istraivanjima i
otkopavanjima barita, to je potrajalo do pred petnaestag godina.
U irem podruju Zelina otkriven je vei broj nalazita barita, a najpoznatija su Zelin
Crnoluki, Zelin Mrzlovodiki i Maarevo. U Zelinu Crnolukom sedam je buotina,
zapoetih u krovinskim trijaskim i prekinutih u podinskim paleozojiskim naslagama.

Lika
Najstariji zapisi o likim baritima potjee iz 1901. I tome se prilikom spominju pojave barita
na Matijevia kosi kraj Riica. Leita i pojava barita nalaze se u oko 9 km dugu i 1,5-3,5 km
iroku paleozojskom prodoru otvorenu izmeu Likog Cerja (Sveti Rok) i tikade (Slika 10).

Slika 10: Baritne pojave u prodoru Sveti Rok tikada SZ od Graaca (Markovi,2006)

17

Primarno je barit razvijen u obliku nepravilnih leastih slojeva, ilica i gnijezda unutar
dolomitno-vapnenake zone promjenjive debljine. Takva su leita Pilar, Kravarica, Bat i
Antini gaj.

Pilar
Leite Pilar je najvee je poznato leite barita u Hrvatskoj. Nalazi se u karbonatnoj zoni u
kojoj generalno prevladavaju vapnenci, ali i baritna mineralizacija razvijena iskljuivo unutar
sitnozrnastih temnosivih dolomita. Rudite se sastoji od primarnog i sekundarnog dijela, s tri
rudna tijela pogdna za otkop. Meu njima istie se glavna ica koja je ve 1957. Bila
otvorena u duini od 200 m i po nagibu od 40 m, te je s jo dvije kree ice dala 95.000 tona
barita. Do 1973. otkopovani su iskljuivo sekundarni dijelovi leita izgraeni od blokova i
krja barita u glini, uz manje-vie postojanu proizvodnju od desetaka tisua tona godinje.

18

Utjecaj barija na zdravlje i okoli

Koliina barija prisutna u hrani i vodi obino nije dovoljno visoka da bi bila opasna po
zdravlje. Ljudi koji rade u industriji barija su najpodloniji tetnom utjecaju barija. Veina
zdravstvenih rizika je zbog udisanja zraka koji sadrava barijev sulfat ili barijev karbonat.
Mnoga opasna odlagalita otpada sadravaju odreenu koliinu barija. Ljudi koji ive
u blizini takvih odlagalita mogu biti izloeni opasnim razinama barija udisanjem praine,
konzumiranjem biljaka i ivotinja ili vode zagaene barijem.
Utjecaj barija na zdravlje ovisi o topivosti spojeva. Spojevi barija koji su topivi u vodi
mogu biti opasni po ljudsko zdravlje. Unos velikih koliina takvih spojeva moe uzrokovati
paralize, a u nekim sluajevima i smrt.
Male koliine mogu uzrokovati tekoe pri disanju, poveani krvni tlak, aritmiju,
iritaciju stomaka, slabost miia, promjene ivanih refleksa, oticanje mozga, jetre i bubrega.
Nije dokazano da barij ima utjecaja na pojavu tumora kod ovjeka. Takoer nema
dokaza o povezanosti barija i neplodnosti ili poroajnih defekata.
Neki lako topivi spojevi barija koji se isputaju u industrijskim procesima se mogu
pronai u jezerima, rijekama i potocima. Zbog njihove izrazite topivosti esto se ire na velika
podruja. Kad te spojeve apsorbiraju ribe i drugi vodeni organizmi barij se akumulira u
njihovim tijelima.
Budui da formira netopive soli s drugim uobiajenim spojevima u prirodi, poput
karbonata i sulfata, barij nije mobilan i ne predstavlja velik rizik. Sporo razgradivi barijevi
spojevi obino ostaju u tlu. (http://www.lenntech.com/periodic/elements/ba.htm)

19

LITERATURA
Chang, L.Y.L. 2001. Industrial mineralogy: Materials, Processes, and Uses. Prentice Hall; 1
edition, pp. 472
Kogel, J.E., Trivedi, N.C., Barker, J.M., Krukowsk, S.T., 2006. Industrial Minerals & Rocks:
Commodities, Markets, and Uses. Society for Mininig, Metallurgy and Exploration (SME),
pp. 1548.
Markovi, S. 1998. Hrvatske mineralne sirovine. Institut za geoloka istraivanja, Zagreb, pp.
544
oufek, M. Svijet minerala
asopisi: Geologia Croatica
Blago zemlje
www.minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/barite/mcs-2011-barit.pdf

20