UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU, KRIMINOLOGIJU I SIGURNOSNE STUDIJE

SARAJEVO

PRANJE NOVCA U BOSNI I HERCEGOVINI

(seminarski rad)

Sarajevo, 2014. godina

UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU, KRIMINOLOGIJU I SIGURNOSNE STUDIJE
SARAJEVO

PRANJE NOVCA U BOSNI I HERCEGOVINI

(seminarski rad)

Predmet: Nacionalna sigurnost

Mentor: Prof.dr.Mirsad Abazovi,Doc.dr.Goran Kovaevi
Student: Elmir Kurti
Br. Indexa : 4911

Sarajevo,2014. godina

SADRAJ

1.Uvod
2. Pojam, obim i rasprostranjenost pranja novca
3.Meunarodni izvori
4. .Suprotstavljanje pranju novca u Bosni i Hercegovini
5.Zakljuak
Literatura

1.Uvod
Pranje novca u Bosni i Hercegovini se poelo problematizirati i javno diskutirati krajem
devedesetih godina prolog stoljea. Ako posmatramo prve autore koji su izuavali ovaj
fenomen moemo rei da su to bili prvaci u akademskoj i strunoj javnosti koji su adresirali
ovu problematiku iroj drutvenoj zajednici.1 Upravo u to vrijeme donesena su i prva
zakonodavna rjeenja za ureenje pranja novca u dravi koju su mnogi u vrijeme poslije
konflikta smatrali neureenim podrujem optereenim (organiziranim) kriminalom. Ove
normativne inicijative su ureivale pranje novca kao administrativni (upravni) prekraj na
razinama entiteta. Takoer su implementirale neke od meunarodnih standarda za saradnju
javnog i privatnog sektora u spreavanju pranja novca (identifikacija klijenata, prijavljivanje
nadlenim dravnim organima novanih transakcija koje prelaze zakonski cenzus,
prijavljivanje sumnjivih i povezanih transakcija, voenje evidencija i sl.).2 Iako su ta
zakonska rjeenja bila neadekvatna i nedovoljno efikasna, danas se moe rei da su ipak
sluila kao dobar osnov za reforme u ovoj oblasti, kao i za sveobuhvatan sistem protiv pranja
novca. Od 2003. Do 2008. godine bilo je mnogobrojnih zakonodavnih, institucionalnih,
provedbenih i drugih reformi protiv pranja novca. Ove reforme su dale rezultate u praksi, a i
povod za dalja akademska, struna i druga razmiljanja. U vezi s tim, ovaj rad analizira
pravno ureenje pranja novca u BiH, stepen harmonizacije sa meunarodnim standardima te
sprovoenje samih propisa.

2.Pojam, obim i rasprostranjenost pranja novca

Prije nego to se osvrnemo na pojam pranja novca, treba istai da se ovaj fenomen primarno
javlja pri suzbijanju opojnih droga. Nastojalo se ne samo da se ponuda i potranja za opojnim
drogama limitiraju na meunarodnom planu, nego i da se onemogui legaliziranje nezakonito
steenih sredstava. Mjere protiv pranja novca i za oduzimanje nezakonito steene imovine
takoer su efikasne protiv proizvodnje i prometa opojnih droga, kao i protiv drugih oblika
organiziranog kriminala.Meutim, izvori koji tretiraju pranje novca pokazuju da su neke
forme prikrivanja novca postojale i mnogo ranije. 1Pored opojnih droga, pranje novca se
takoer vezuje i za razliite oblike organiziranih kriminalnih aktivnosti. Ako se organizirani
kriminal posmatra kao oblik moderne subkulture koja poiva na crnom tritu (na kojem
vladaju pravila ponude i potranje zabranjenih dobara), ili kao organizirano poduzetnitvo,
sigurno je da takve nezakonite aktivnosti donose velike dobiti koje se prikrivaju i preruavaju
radi njihovog legaliziranja.
Iako sm naziv pranje novca podrazumijeva niz sloenih i komplementarnih radnji kojima se
nezakonito steen novac odnosno imovina prikrivaju i preruavaju, treba odmah istai da je
zapravo rije o legaliziranju nezakonito steene imovine. 2U krivino-pravnom poimanju,
pranje novca je transformiranje dobiti iz nezakonitih aktivnosti u zakoniti kapital.8
Kriminoloka shvatanja pri tome prihvataju iroko tumaenje ovog pojma, navodei da je
pranje novca aktivnost kojom se pretvara ilegalno steena imovina u zakonitu imovinu, kako
bi se ista mogla troiti ili investirati u legalnoj ekonomiji bez izazivanja sumnje. Jeste tano
da se definicija moe ograniiti na samo neki od oblika, ali je pojam pranja novca u novije
doba zapravo mnogo iri (zbog sve veeg broja krivinih djela uz nezakonito steeni novac),
pa je nuno posmatrati ga kao proces.1 Ipak treba naglasiti da je pranje novca jednostavan
koncept. rije je o procesu kojim se prihodi iz kriminalnih aktivnosti preruavaju radi
prikrivanja njihovog ilegalnog porijekla.Pranje novca se sastoji od niza netransparentnih
aktivnosti ili faza tokom ovog procesa. Stvarni obim fenomena nije podloan statistikim
analizama koje bi ga u potpunosti osvjetlile. Iako su objavljivani razliiti izvjetaji o ukupnom
iznosu ilegalnog novca koji se legalizira, takvi pokazatelji daju samo priblinu sliku o obimu
pranja novca. Perai novca ne dokumentuju njihove operacije, niti objavljuju svoje zarade.
samim tim to se njihove aktivnosti odvijaju irom svijeta, procjene je jo tee praviti. stoga je
nemogue dati pouzdane procjeneo koliini opranog novca u svijetu.13 Ipak, moe se okvirno
konstatirati da se u veini drava precjenjuje iznos novca koji se pere. Taj iznos se grekom
izjednaava sa ukupnom sumom imovinske koristi koja nastaje vrenjem krivinih djela u
odreenoj dravi. Iz reenog slijedi da su procjene o obimu pranja novca sklone
pretjerivanju.Treba napraviti nekoliko distinkcija u vezi s oblicima pranja novca. Ve je
pominjano da je pranje novca proces sa raznim fazama: deponovanje (kada se nezakoniti
novac ubacuje u finansijski sistem), transformacija (kad se vre sloene transakcije
1 Vidjeti u: Eldan Mujanovi, Pranje novca kao globalni sigurnosni izazov (stanje u Bosni
iHercegovini), Kriminalistike teme, Fakultet kriminalistikih nauka, sarajevo, 2007, str.
11531.

2 Iako se radi o univerzalnom nazivu koji prihvataju brojna nacionalna zakonodavstva, u

nekimpropisima se koristi i naziv prikrivanje protuzakonito dobivenog novca (Kazneni
zakon republike Hrvatske, lan 279, Narodne novine, br. 110/97).

raslojavanja i alociranja sredstava radi njihovog preruavanja) te integracija (kada se

sredstva konano legaliziraju).
Pored toga, potrebno je i posmatrati naine poinjenja (modus operandi) i klasificirati ih
prema zajednikim karakteristikama. Na primer, da li je pera novca ujedno i poinitelj tzv.
predikatnog ili prethodnog krivinog djela iz kojeg je proistekao taj novac? Moramo
razlikovati peraa koji namjerava prikrivati imovine koje je stekao vlastitim nezakonitim
radnjama od peraa koji prima nezakonito steen novac od tree osobe da bi ga prikrivao. U
drugom sluaju postoji namjera da se protuzakonito steeni novac i imovina uini
nedodirljivim. Moramo takoer voditi rauna o pomoi koja se prua poiniteljima kroz
uee, udruivanje ili pripremanje radi poinjenja, pokuaj i pomaganje, poticanje,
olakavanje i davanje savjeta radi poinjenja ovih krivinih djela. Prema obliku nezakonito
steenih dobara, treba razlikovati materijalne od nematerijalnih, pokretne od nepokretnih, kao
i pravne dokumente ili instrumente kojima se dokazuje vlasnitvo ili interes u takvoj imovini.
Poseban oblik pranja se izvrava kompjuterima, zloupotrebama u sistemu elektronskog
bankarstva (on-line banking) i aukcijama na internetu (online auctioneering).

3. Meunarodni izvori
Inkriminacija pranje novca ima svoj osnov u brojnim meunarodnim ugovorima koji ukazuju
na opasnost ove pojave i koji zahtijevaju od drava lanica da inkriminiraju pranje novca u
svojim krivinim zakonodavstvima.Ono je koncepcijski stvoreno kao inkriminacija za razne
sisteme krivinog zakonodavstva meusobno ekonomski povezanih drava. 3Meunarodne
regulative su izraaj solidarnosti protiv kriminaliteta irom svijeta. Takve
inicijative (konvencije, zakoni, principi i sl.) potiu saradnju protiv organizovanog kriminala
uopte, uz specijalizacije u pojedinim oblastima. Tako su politike u oblasti krivinog
zakonodavstva dobile meunarodnu dimenziju.
Mjere protiv organiziranog kriminaliteta su podrane posveenou unificiranoj(odnosno
harmoniziranoj) legislativi i zajednikim naporima u provoenju zakona predvienih
meunarodnim ugovorima i supranacionalnimdirektivama.U pregledu relevantnih
meunarodnih izvora treba poi od prostornog kriterija, tj. predstaviti ih prema podruju u
kojem oni imaju pravnu valjanost. Tako razlikujemo univerzalne, regionalne (evropske) i
ostale izvore kojima se ureuje pranje novca. Kao krovna meunarodna organizacija i
najvaniji subjekt i kreator mnogobrojnih inicijativa za suprotstavljanje svim oblicima
kriminalnih aktivnosti, Ujedinjene nacije (UN) su donijele veoma znaajne dokumente koje
tretiraju spreavanje pranja novca. Od samog osnivanja Lige naroda pa do danas,ova
meunarodna organizacija ostaje pri namjeri da se suprotstavlja kriminalitetu. U kontekstu
prvobitnih inicijativa suprotstavljanju pranju novca i ulozi UN vano je spomenuti rezoluciju
Generalne skuptine UN br. 55/188 u kojoj se pozivaju drave lanice na intenzivniju
meunarodnu saradnju kako bi se postigli ciljevi suprotstavljanja korupciji i s njom
povezanim pranjem novca. Aktivna uloga UN u suprotstavljanju korupciji i pranju novca je
namijenjena harmonizaciji relevantnih pravnih i politikih kontramjera kao i jaanju
meunarodne saradnje. Inicijative UN su kategorizirane u rezolucije, pravne instrumente,
globalne akcione programe i politike smjernice.Meu izvorima donesenim pod okriljem UN
najvanije mjesto zauzima Konvencija protiv nezakonite trgovine drogama i psihotropnim
tvarima (poznata i kao Beka Konvencija) iz 1988. godine. Ova Konvencija predstavlja jedno
od najveih postignua u meunarodnoj saradnji kada je u pitanju oduzimanje profita od
pranja novca.Konvencija sadrava inkriminacije vezane za nezakonitu trgovinu opojnim
drogama, meu koje je ukljueno i pranje novca te predvia posebne sankcije i procedure za
oduzimanje imovine steene nezakonitim prometom opojnim drogama. Beka konvencija je
imala znaajnog uticaja na veinu drugih meunarodnih inicijativa. Njome se pozivaju zemlje
lanice da inkriminiraju prijestupe pranja novca i da uspostave sveobuhvatan pravni okvir koji
e tretirati pitanja pranja novca. Konvencijom se stvaraju tri kategorije krivinih djela
povezanih sa pranjem novca (iako se u samoj konvenciji nigdje ne koristi ovaj termin).
Prvi oblik krivinih djela identifikovanih u Konvenciji ukljuuje (a) prijenos ili konverziju
imovine uz znanje da takva imovina potie iz nezakonite trgovine opojnim drogama, s ciljem
3 Berislav Pavii, Velinka Grozdani i Petar Vei, Komentar Kaznenog zakona,
Narodnenovine, Zagreb, 2007, str. 630.

prikrivanja i preruavanja ilegalnog porijekla te imovine, ili (b) pomaganje drugome da

izbjegne zakonske posljedice njegovih ili njenih postupaka.Drugi oblik krivinih djela pranja
novca je definisan kao namjera da se prikriju ili prerue istinito porijeklo, izvor, lokacija,
raspolaganje, premjetaj, pravo raspolaganja ili vlasnitvo nad imovinom za koju se zna da
potie od krivinih djela povezanih sa zloupotrebom opojnih droga. Trea vrsta ovih krivinih
djela ukljuuje sticanje, posjedovanje ili koritenje imovine za koju se zna da potie od
krivinih djela povezanih sa zloupotrebom opojnih droga. 423Odreenje pranja novca
navedeno u ovoj Konvenciji je najprihvaenije u svijetu i njime se koriste svi vaei
meunarodni pravni instrumenti koji ureuju ovu oblast.Bosna i Hercegovina je stranka
nekolicine meunarodnih konvencija kojima se preporuuje nain reguliranja problematike
zloupotrebe opojnih droga meu kojima je i Beka konvencija. 5Veliki broj zemalja lanica
ove Konvencije zapravo ukazuje na impresivno rapidnu demonstraciju konsenzusa o ovom
meunarodnom instrumentu.26 sljedei vaan izvor univerzalnog karaktera je Konvencija UN
o borbi protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (poznatija kao Palermo
konvencija) donesena 2000. godine u istoimenom gradu u Italiji. Ova konvencija pod
pranjem novca, ako je poinjeno s namjerom (obaveznokrivino djela pranja novca)
podrazumijeva: (a) bilo koju konverziju ili prijenos imovine (objektivni elementi krivinog
djela) znajui da ta imovina potie iz krivinog djela (subjektivni element namjere uz
prisustvo izvjesne kognitivne komponente) s ciljem prikrivanja ilegalnog porijekla te imovine
ili pomaganja nekoj osobi koja je ukljuena u izvrenje predikatnog krivinog djela da
izbjegne pravne posljedice njegovih ili njenih radnji. 6ini se da je ova odredba namijenjena
finansijskim institucijama i posrednicima koji mogu biti ukljueni u fazu deponovanja u
procesu pranja novca koju karakterie brzo premjetanje ilegalne imovine, kako bi se
izmijeala sa zakonitim sredstvima; (b) prikrivanje ili preruavanje istinitog porijekla,izvora,
lokacije, prava raspolaganja, premjetanja ili vlasnitva odnosno prava nad imovinom
(ponovo se trai namjera prilikom izvrenja ovog oblika krivinog djela pranja novca
spreavanjem otkrivanja ilegalnog porijekla imovine) znajui da ta imovina potie iz
krivinog djela.7
U odnosu na uslovna krivina djela pranja novca Palermo konvencija u istom lanu
predvia da drave lanice, ako je to kompatibilno sa osnovnim konceptima njihovih pravnih
sistema trebaju inkriminirati:

4 UN Konvencija protiv nezakonite trgovine drogama i psihotropnim tvarima,

lan 3.
5 Elmedin Muratbegovi, Pravni i institucionalni okvir suprotstavljanja
organizovanomkriminalitetu u Bosni i Hercegovini, Organizovani kriminalitet-stanje i
mere zatite, zbornik
radova, Policijska akademija Beograd, 2005, str. 298.

6 Konvencija UN o borbi protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta,

lan 6 (a) (i).
7 Konvencija UN o borbi protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta, lan 6 stav
1taka a (ii).

(a) sticanje, posjedovanje ili koritenje imovine, znajui, u vrijeme sticanja te imovine, da ta
imovina potie iz krivinog djela; (b) uee, udruivanje ili pripremanje radi poinjenja,
pokuaj i pomaganje, poticanje, olakavanje i davanje savjeta radi poinjenja krivinih djela
pranja novca.8
U kontekstu ove Konvencije, pranje novca se posmatra kao sastavnica organiziranih
kriminalnih aktivnosti. Njena ideja je da finansijska mo u rukama kriminalnih organizacija
odraava njihovu snagu ali u isto vrijeme i ranjivu taku. Percepcija, ili ak ubjeenje o
organiziranim kriminalnim grupama kao kriminalnim poduzetnitvima je dovela do toga da su
snage za provoenje zakona shvatile da je najefikasniji nain da se ugue organizirane
kriminalne grupe presijecanje njihovo finansijskog krvotoka. Ovaj veoma vaan
meunarodni instrument namijenjen suprostavljanju organiziranom kriminalitetu je sadrajno
inkorporiran i unutar zakonodavstva Bosne i Hercegovine. 9Vano je jo istai da se pranje
novca spominje i u okviru nekoliko drugih konvencija donesenih od strane UN. 10Univerzalni
znaaj imaju i aktivnosti radne grupe za finansijske mjere u suzbijanju pranja novca (FATF)
osnovane kao meuvladino tijelo zadueno za kreiranje i promovisanje politike suzbijanja
pranja novca. Ova grupa je 1990. predvidjela mnoge zadatke u okviru etrdeset preporuka o
suzbijanju pranja novca koje su postale jedan od najvanijih meunarodnih standarda u
suprotstavljanju pranju novca.33Uzimajui u obzir promjene koje su se deavale u oblasti
spreavanja pranja novca od njihovog donoenja, preporuke su 1996. godine izmijenjene i
dopunjene, kako bi predstavljale odraz navedenih promjena. etrdeset preporuka ine osnovni
okvir za napore protiv pranja novca i kreirane su da budu univerzalno primjenjive. U
posljednjim revidiranim preporukama iz 2003. godine (u kojima je izvrenja izmjena strukture
odnosno sistematizacije preporuka prema njihovom znaaju i neke stilske modifikacije) u
odnosu na krivinopravno ureenje pranja novca, FATF preporuuje da drave treba da
inkriminiraju pranje novca na osnovu Beke konvencije i Palermo konvencije. U okviru
regionalnih (evropskih) izvora trebamo razlikovati izvore o pranju novca donesene od strane
Vijea Evrope od onih koji su sastavni dio pravne steevine Evropske unije (lat. acquis
communautaire, eng. community patrimony). Treba istai da Vijee Evrope nije naddravna
organizacija, koja bi imala vlastite, originalne, prenesene nadlenosti Ovdje je glavna razlika
izmeu Vijea Evrope i Evropske Unije koja ima u svome primarnom pravu nadlenosti koje
su na nju prenijele drave lanice. Iz ovog razloga temeljni pravni akti Vijea Evrope su
meudravni ugovori, koji su nastali u okviru Vijea Evrope, ali nisu izraz njegove volje, kao
posebne meunarodne institucije, nego su izraz volje drava lanica. Iz ovoga slijedi da
meunarodni ugovori koji su doneseni pod okriljem Vijea Evrope uzimaju u obzir naela
suverenosti drava i naelo nemijeanja u unutranje stvari suverenih drava. Tako drave
imaju mogunost da kada odreenu Konvenciju ratificiraju, to urade uz izvjesne rezerve, tako
da njene odredbe nisu samoizvrive nego ih drave same transformiraju u vlastiti pravni
8 Konvencija UN o borbi protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta, lan 6 stav
1taka b (i) i (ii).

9 Predsjednitvo BiH je donijelo odluku o ratifikaciji ove konvencije 5. februara 2002, a

tekstkonvencije je objavljen u: Slubeni glasnik BiH, Meunarodni ugovori, br. 3/2002.

10 To su Meunarodna Konvencija UN o spreavanju finansiranja terorizma iz 1999. i

KonvencijaUN protiv korupcije iz 2004. godine.

poredak. Izvori kaznenog materijalnog prava Vijea Evrope su ugovori u kojima se drave
stranke obavezuju na (a) inkriminiranje odreenih sadraja i/ili (b) ureenje odgovarajuih
pitanja opeg dijela kaznenog prava.11 Meu izvorima Vijea Evrope o pranju novca najvei
znaaj ima Konvencija o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju imovinske
koristi pribavljene krivinim djelom (koja se jo naziva strazburka konvencija).
Najsveobuhvatniju definiciju pranja novca upravo daje strazburka Konvencija Vijea Evrope
kojom drave ugovornice preuzimaju obaveze da u svoje zakonodavstvo uvedu sljedea
krivina djela (krivina djela pranja prihoda steenih krivinim djelom): a) konverzija ili
prijenos imovine za koju se zna da predstavlja nezakonit prihod, sa svrhom prikrivanja ili
preruavanja nezakonitog porijekla takve imovine ili pomaganja bilo kojoj osobi ukljuenoj u
izvrenje glavnog krivinog djela da izbjegne zakonite posljedice svojih djela; b) prikrivanje
ili preruavanje prave prirode, porijekla, mjesta raspolaganja, premjetanja te postojanje prava
odnosno vlasnitva na imovini za koju se zna da predstavlja nezakonit prihod; c) sticanje,
posjedovanje ili upotreba imovine za koju se zna u vrijeme primanja da je predstavljala
nezakonit prihod, d) sudjelovanje u izvrenju, udruivanje ili dogovor radi izvrenja, pokuaj
izvrenja i pomaganje, poticanje, olakavanje i davanje savjeta u izvrenju bilo kojeg od
krivinih djela utvrenih u ovom lanu. 12Odredbama ove Konvencije, predvieno je, izmeu
ostalog, da nije vano potpada li glavno (predikatno) krivino djelo pod krivino-pravnu
nadlenost odreene stranke, da se moe predvidjeti da se kaznena djela pranja novca ne
primjenjuju na osobu koja je poinila glavno (predikatno) krivino djelo, da se znanje,
namjera ili svrha potrebni kao element nekog krivinog djela mogu izvoditi iz objektivnih
injeninih okolnosti, odnosno predviena je mogunost propisivanja krivinih djela iz
nehata. 13Kratkim pregledom pojedinih odredbi strazburke Konvencije moe se zakljuiti da
je ona poprilino radikalna i anticipirana u smislu nametanja strankama obaveza da u svoje
zakonodavstvo uvedu niz mjera koje su po svojoj prirodi predstavljale novum. Izvori koji su
naknadno doneseni u velikoj mjeri se oslanjaju na ovu konvenciju. Kao punopravna lanica
ove meunarodne organizacije Bosna i Hercegovina je i stranka ove Konvencije Vijea
Evrope i primjenjuje je bez bilo kakvih rezervi u punom njenom sadraju. 14U podruju
Evropske unije, pranje novca je ureeno potpisala Beku konvenciju UN u ime tadanje EZ,
Komisija je objavila Prijedlog direktive o spreavanju upotrebe finansijskih sistema u svrhe
11 Berislav Pavii, Kazneno pravo Vijea Evrope: Izvori, komentari, praksa, Golden
marketingi Tehnika knjiga, Zagreb, 2006, str. 231.

12 Konvencija o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju imovinske

koristipribavljene krivinim djelom, Vijee Evrope, lan 6 stav 1.

13 Konvencija o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju imovinske

koristipribavljene krivinim djelom, op. cit., lan 6 stav 2. radi se o veoma znaajnoj
odredbi koja
ureuje pitanje eksteritorijalnog poinjenja predikatnih krivinih djela, emu se deceniju
poslije
poklonila posebna panja prilikom donoenja Palermo Konvencije.

14 Bosna i Hercegovina je Konvenciju potpisala 30. marta 2004, a ratifikacija je uslijedila

1. julaiste godine (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, Meunarodni ugovori, br.
12/2005).

pranja novca. U memorandumu ovog prijedloga Komisija je u duhu prethodnih inicijativa,

oznaila pranje novca kao (...) aktivnost koja biva sve rairenija svakog dana imajui (...)
evidentan uticaj na obim organizovanog kriminala generalno kao i nezakonitu trgovinu
opojnim drogama pojedinano. Pojedine analize su ukazale da je opravdanje da donoenje
ovakve Direktive (paralelno sa postojanjem drugih meunarodnih ugovora koji tretiraju oblast
prevencije pranja novca) postojanje praktine potrebe EZ da (...) pokae vanjskom svijetu da
se unutar zajednice postupa na jedinstven nain u odnosu na pitanje pranja novca posebice
pod pritiskom koji je dolazio iz sAD, kao i potrebe da se ide ire od obima Beke konvencije,
na nain da se obuhvati ne samo oblast inkriminiranja pranja novca ve i prevencije ovog
fenomena te da se prua pravno vezana snaga sadraju neobaveznih Preporuka FATF. Na ovaj
nain Direktiva Vijea EZ uspostavlja ambiciozne legislativne napore u objedinjavanju
aspekta kontrole i prevencije pranja novca. Donoenjem Direktive o spreavanju upotrebe
finansijskih sistema u svrhe pranja novca, EU je iskazala jasan stav u pogledu ureenja ovog
pitanja radi se o izvoru koji ima istinsko porijeklo u EU, koji je dao odluan poticaj
harmonizaciji kako s preventivnog gledita, tako i s obzirom na pojedine dravne represivne
sisteme.
U odnosu na definiciju pranja novca, Direktiva o sprijeavanju upotrebe finansijskih sistema
u svrhe pranja novca preuzima definiciju iz Beke konvencije UN-a, ali je Vijee, svjesno
injenice da novac koji se pere potie i iz drugih krivinih djela, preporuuje dravama
lanicama da proire vaenje odredbi ove Direktive u njihovim zakonodavstvima i na druge
dobitke od krivinih djela. Vijee nadalje smatra da je prevencija upotrebe finansijskih
sistema u svrhe pranja novca zadatak koji dravna tijela nadlena za suprotstavljanje ovom
fenomenu ne mogu izvriti bez saradnje kreditnih i finansijskih institucija i njihovih
nadzornih tijela (supervizorskih organa). U tom sluaju, neophodno je odstupiti od pravila
bankarske tajne i uspostaviti sistem obaveznog izvjetavanja o sumnjivim transkacijama koji
e osigurati da einformacije o komunikaciji sa nadlenim dravnim organima ostati
nepoznate osobama na koje se one odnose. U Direktivi se istie da se pranje novca ne odvija
samo putem kreditnih i finansijskih institucija ve i preko drugih profesija i
kategorija organizacija. Drave lanice stoga moraju, u cijelosti ili djelimino proiriti
odredbe ove direktive na druge profesije i kategorije organizacije koje su posebice pogodne za
svrhe pranja novca. U toku 2001. godine EU donosi izmijenjenu i dopunjenu Direktivu o
spreavanju upotrebe finansijskih sistema u svrhe pranja novca usljed injenice da je FATF
revidirao svoje Preporuke 1996. te da je u meuvremenu donesen Akcioni plan o
organiziranom kriminalu. U tom smislu Odredbe iz lanova 3 11 Direktive iz 1991. su
doivjele znaajnije izmjene i dopune. Ovim lanovima se definiu obaveze drava lanica da
osiguraju odgovarajue postupanje kreditnih i finansijskih institucija u vezi sa identifikacijom
klijenata, uvanjem dokumentacije o izvrenim transakcijama, informisanjem dravnih organa
nadlenih za suprotstavljanje pranju novca i osiguranju saradnje sa ovim organima,
postupanjem u sluajevima sumnjivih transakcija i mjerama interne kontrole s ciljem
spreavanja pranja novca.Direktiva o spreavanju upotrebe finansijskih sistema u svrhe pranja
novca i Direktiva iz 2001. godine koja je dopunjuje, jasno zadire u podruje krivinog
prava, iako je ureenje ovog podruja (pranje novca) iskljuiva nadlenost drava lanica.
Vijee Evropske zajednice nije odredilo krivino djelo pranja novca i sankcije za njega, ali je
definisalo pranje novca i obavezalo drave lanice da inkriminiraju pranje novca u njihovom
zakonodavstvu i da propiu sankcije za krenje zakona.
Iz ovoga slijedi da Direktive sadre mjere za suprotstavljanje pranju novca koje moraju biti
usvojene od strane svih drava lanica, a primjenu stroih mjera je ostavljena na dispoziciju
dravama lanicama.

Meu ostale izvore treba uvrstiti i one koje su donijeli Bazelski komitet za superviziju banka
(Izjava o spreavanju upotrebe bankarskih sistema u kriminalne svrhe s ciljem pranja novca,
Kljuni principi za bankarstvo i Detaljne finansijske provjere klijenata) koji imaju veliki
znaaj u postupanjima finansijskih institucija koje sudjeluju u aktivnostima suprotstavljanja
pranju novca. Temeljem ovih izvora, ti subjekti propisuju vlastite procedure i postupke s
ciljem provoenja zakonskih obaveza o spreavanju pranja novca.

4.Suprotstavljanje pranju novca u Bosni i Hercegovini

Nesumnjivo je da fenomen pranja novca nije zaobiao podruje BiH, posebice ako se uzmu
u obzir sve okolnosti koje su pogodovale pojavi i razvoju organiziranog kriminala. sloeno
dravno ureenje, heterogene i nedovoljno jasne nadlenosti razliitih institucija u sistemu
krivinog pravosua te fragmentiran sistem sigurnosti su samo neki od nedostaka koji su
omoguavala djelovanje razliitih organiziranih kriminalnih grupa. Poseban problem je
predstavljao neureen pravni sistem u domenu krivinog pravosua koji nije bio efikasan da
se nosi sa razliitim pojavnim oblicima organiziranog kriminala. U tom smislu nuno je bilo
kreirati strategiju za suprotstavljanje pojedinim oblicima organiziranih kriminalnih aktivnosti
meu kojima nau panju posebno privlai pranje novca. Govorei o strategiji na spreavanju
pranja novca, treba istai da se strategija za spreavanje pranja novca u BiH treba zasnivati na
ranije navedenim meunarodnim dokumentima i standardima temeljem kojih je
zakonodavstvo i praksu trebalo inovirati novim metodama i sredstava suprotstavljanja ovom
fenomenu. Podruja koja je trebalo reformirati su oblasti (a) pravnih reformi, (b) unapreenja

sistema, (c) razvijanja mogunosti i (d) sveopih nastojanja u borbi protiv pranja novca 15. Od
izuzetnog znaaja za suzbijanje pranja novca je bila uspostava adekvatnih struktura unutar
sistema policije, tuilatva i pravosua te osnivanje kadrovski i djelotvorne finansijske
obavjetajne jedinice. Neophodno je bilo obuiti bankarske i sudske kadrove i uspostaviti
jasan reim za razotkrivanje sumnjivih transakcija. 16Kada je rije o pravnim reformama treba
istai da je tokom 2003. Godine donesen paket zakona o reformi krivinog pravosua to je
predstavljalo veliki korak ka uspostavi odrivog sistema krivinog zakonodavstva u BiH.
Krivini zakon BiH i Zakon o krivinom postupku BiH stvorili su nune krivino-pravne
normativne pretpostavke za uspjenu borbu protiv organizovanog kriminala na cijelom
podruju drave. Na polju materijalnog krivinog zakonodavstva usvajanjem novog
Krivinog zakona BiH dolo je do prihvatanja meunarodnih rjeenja koje se odnose na
inkriminisanje udruivanja radi vrenja krivinih djela, pripremanja izvrenja krivinih djela i
organizovanog kriminala, dok je Zakon o krivinom postupku doivio temeljne promjene
uvoenjem novog koncepta istrage kojom rukovodi tuilac i propisivanjem posebnih istranih
radnji koje su namijenjene to uspjenijoj borbi protiv organiziranog kriminaliteta. Pranje
novca je inkriminisano Krivinim zakonom Bosne i Hercegovine kao i Krivinim zakonima
Federacije Bosne i Hercegovine, republike srpske i Brko Distrikta.
Krivino djelo pranja novca je sistematizovano u okviru glave XVIII KZ BiH (krivina djela
protiv privrede i jedinstva trita te krivina djela iz oblasti carina). Ovo krivino djelo
predstavlja potpuno novu inkriminaciju u zakonodavstvu BiH. Propisivanje ovog krivinog
djela rezultat je, prije svega, preuzetih obaveza BiH temeljem meunarodnih konvencija, kao i
injenice da su aktivnosti pranja novca kao sastavnog djela organiziranog kriminala nale
plodno tlo na podruju BiH, a s obzirom na tranzicijski karakter drave, poslijeratno stanje,
preobraaj i liberalizaciju gospodarstva, postupak privatizacije odnosno pretvorbe, inozemna
investicijska ulaganja i slino. 17lanom 209 stav 1 KZ BiH, pranje novca je inkriminirano na
nain da djelo ini onaj ko novac ili imovinu za koju zna da su pribavljeni poinjenjem
kaznenog djela primi, zamijeni, dri, njome raspolae, uporabi u gospodarskom ili drugom
poslovanju ili na drugi nain prikrije ili pokua prikriti. U odnosu na pitanje obima
inkriminacije je oigledno da je zakonodavac odabrao tzv. all crimes pristup odnosno
inkriminirao pranje/legalizaciju novca ili imovine koji potiu iz poinjenja bilo kojeg
krivinog djela koje objektivno moe generirati imovinsku korist. Ovakvim ureenjem ak
nije precizno naveden ni iznos odnosno visina novca ili imovine koji trebaju poticati iz
poinjenja krivinog djela, ve zakonodavac za postojanje ovog krivinog djela predvia da
se radi o novcu ili imovini vee vrijednosti ili da ovo krivino djelo ugroava zajedniki
ekonomski prostor BiH ili ima tetne posljedice za djelatnosti ili finansiranje institucija BiH.
Takoer se iz teksta inkriminacije moe zakljuiti da je zakonodavac odluio da inkriminira
sluajeve tzv. samopranja, odnosno nije iskljuio odgovornost poinitelja
15 spreavanje pranja novca i provoenje mjera protiv pranja novca u Bosni i
Hercegovini,op. cit.

16 Izvjetaj Evropske komisije o procesu stabilizacije i pridruivanja BiH za

2003,www.dei.gov.ba/izvjestaj.asp?n1=4.

17 Zdravko raji i drugi, Komentari krivinih/kaznenih zakona u BiH, Vijee Evrope,

sarajevo,2005, str. 6867.

predikatnog/predhodnog krivinog djela za poinjenje krivinog djela pranja novca. Moe se

rei da u opis radnji ovog krivinog djela spada izuzetno irok krug onih ponaanja kojima se
vri legalizacija nezakonito steene imovinske koristi u praksi.Najzad, ovo krivino djelo
predstavlja poseban, specifian vid krivinog djela prikrivanja, a na to ukazuje injenica da
radnja poinjenja djela moe biti svaka radnja koja se sastoji u prikrivanju ili pokuaju
prikrivanja prljavog novca ili imovine. Kao kvalifikatornu okolnost za ovo krivino djelo,
zakonodavac predvia visinu odnosno vrijednost nezakonitog novca i imovine (Krivini
zakon BiH, lan 209 stav 2). U skladu sa meunarodnim standardima, zakonodavac predvia
mogunost blaeg kanjavanja poinitelja koji je s nehatom postupao u odnosu na okolnost da
novac i imovina potiu iz krivinog djela (lan 209 stav 3). Kao sigurnosnu mjeru oduzimanja
predmeta, zakonodavac propisuje obavezno oduzimanje novca i imovine koji su steeni
krivinim djelom a koje je poinitelj prikrio, odnosno pokuao prikriti (lan 209 stav 4).
Inkriminiranjem pranja novca unutar krivinog zakonodavstva BiH izvrena je harmonizacija
sa meunarodnim standardima i to ultima ratio. Meutim, u cilju uspostave sveobuhvatnog
sistema za suprotstavljanje ovoj pojavi, bilo je neophodno donijeti niz drugih pravnih propisa
koji nemaju krivino-pravni karakter. Tako je donesen Zakon o spreavanju pranja novca BiH
koji je u potpunosti implementirao meunarodne standarde u oblasti prevencije pranja novca
izvrenog putem finansijskih i drugih institucija. Njegove odredbe su takoer u potpunosti
usaglaene sa relevantnim standardima EU o kojima je bilo rijei. 18U okviru institucionalnih
reformi uporedo sa reformom krivinog zakonodavstva su uspostavljeni sud BiH i Tuilatvo
BiH kao najvie i stvarno nadlene pravosudne institucije koje ostvaruju krivino-pravnu
nadlenost BiH, izmeu ostalog, i u oblasti suzbijanja pranja novca. 19Paralelno sa osnivanjem
suda BiH, iskazala se potreba za stvaranjem agencije za sprovoenje zakona na dravnoj
razini koja bi djelovala kao operativno orue ovog suda. Takoe, injenica da teki i
organizirani kriminal djeluje preko unutarnjih i meunarodnih granica Bosne i Hercegovine
dovela je do spoznaje da je BiH neophodna Agencija za sprovoenje zakona na dravnoj
razini, koja je posebice osposobljena za borbu protiv najteih oblika kriminala. Dravna
agencija za istrage i zatitu (State Investigation and Protection Agency sIPA) je dio
projekta izgradnje institucija za sprovoenje zakona na dravnoj razini. Tokom 2004.
usvojena je neophodna zakonska regulativa za osnivanje agencije a usvajanjem Zakona o
dravnoj agenciji za istrage i zatitu BiH ona se naziva Dravna agencija za istrage i zatitu
ime su proirena njena policijska ovlatenja i definirane njene nadlenosti. 20U kontekstu
stvarne nadlenosti za obavljanje poslova spreavanja i otkrivanja pranja novca treba rei da
je odredbama ovog Zakona uspostavljena organizaciona jedinica unutar agencije pod nazivom
Finansijsko obavjetajno odjeljenje (lan 11). Istim zakonom je propisano da su zadaci
Finansijsko-obavjetajnog odjeljenja (FOO): primanje, prikupljanje, evidentiranje,
analiziranje, istraivanje i prosljeivanje tuiocu informacija, podataka i dokumentacije
primljene u skladu sa zakonom i drugim propisima BiH o spreavanju pranja novca i
finansiranja teroristikih aktivnosti. Ured takoer ima ovlasti da ostvaruje meunarodnu
18 Zakon o spreavanju pranja novca Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik
BiH, br. 29/04.
19 Zakon o sudu Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik BiH, br. 50/2000; Zakon o
tuilatvuBosne i Hercegovine, Slubeni glasnik BiH, br. 42/2003.

20 Zakon o dravnoj agenciji za istrage i zatitu BiH, Slubeni glasnik BiH, br.
27/2004.

saradnju na polju spreavanja i istrage pranja novca i finansiranja teroristikih aktivnosti.

Pored toga, ovo odjeljenje prua Tuiocu strunu podrku iz podruja finansija (lan 12).
Kroz svoju veoma kratku praksu, FOO je zabiljeilo veoma dobre rezultate koji se ogledaju u
impresivnom broju obavjetenja koja dobija od obveznika zakona o spreavanju pranja novca,
kojih je iz godine u godinu sve vie, te zakljuivanjem ugovora o meusobnom razumijevanju
sa brojnim finansijsko-obavjetajnim jedinicama irom svijeta.Temeljem izvrenih reformi i
uspostavljanja sveobuhvatnog sistema suprostavljanja pranju novca u BiH stvorile su se
pretpostavke za detaljne analize implementacije propisa u praksi. Naune analize politika
konfiskacije i mjera suprotstavljanju pranju novca se trebaju fokusirati prvenstveno na
procese implementacije ovih politika i problema na koje se nailazi prilikom provoenja
krivinih zakona u ovoj oblasti.Prije nego to se baziramo na metodologiju istraivanja ovih
krivinih djela, osvrnut emo se na neke od fenomenolokih karakteristika pranja novca u
BiH uoene na temelju podataka iz dvadeset pravosnanih presuda suda BiH za krivino djelo
pranje novca. Za opa morfoloka obiljeja krivinog djela pranja novca u BiH prema
presuenoj (sudskoj) statistici, moemo prvenstveno rei da se kao predmetprikrivanja i
legaliziranja dominatno javljaju sredstva iz krivinog djela poreske utaje. Od analiziranih
sluajeva, svi se odnose na poresku utaju kao predhodno (predikatno) krivino djelo.
Kao tipini modus operandi se javljaju sluajevi registrovanja tzv. fiktivnih/fantomskih firmi
koje su sluile za prikrivanje gotovog novca koji su veletrgovake kompanije deponovale na
raune fiktivnih firmi, prilikom koje se sainjavala poslovna dokumentacija o navodnim
poslovnim odnosima kupoprodaje raznih (najee visokotarifnih) roba izmeu veletrgovake
i fiktivne kompanije. U sljedeoj fazi bi se novac bezgotovinski (iralno) transferisao na raun
veletrgovakih kompanija (u ijem ukupnom iznosu se nalazio dio koji se odnosio na
vrijednost navodno prodate robe a dio na vrijednost utajenog poreza na promet roba i usluga).
U meuvremenu je roba koja je bila predmetom fiktivnog prometa bila prodata za gotovinu na
crnom tritu dok bi obaveza plaanja poreza bila prenesena na fiktivnu firmu koja najee
nije imala prijavljeno pravo sjedite, tj. ovlatene lica tih kompanija su bila nedostupna. U
samo jednom od sluajeva je krivino djelo poinjeno pomaganjem u prikrivanju nezakonito
steenih sredstava neizvravanjem slubene dunosti prijavljivanja finansijskih transakcija
koje su poinitelji na osnovu zakona bili duni a propustili prijaviti nadlenim organima. U
odnosu na tehniku i tehnologiju poinjenja ovih krivinih djela, evidentno je da su poinitelji
koristei nedostatke u tada vaeoj zakonskoj regulativi (primarno onoj u oblasti indirektih
poreza) koristili infrastrukturu privatnog poduzetnitva i platnog prometa s ciljem poinjenja
ovih krivinih djela. To je ukljuivalo osnivanje fiktivne firme (za to je bilo potrebno
poznavati procedure osnivanja poslovnih subjekata), pronalaenje fiktivnih adresa na kojima
su prijavljivanja sjedita fiktivnih kompanija, otvaranje transakcijskih rauna kod poslovnih
banaka, primanje i polaganje na bankovne raune velikih iznosa gotovine do davanja naloga
za iralni transfer novca veletrgovakim kompanijama.

Kriminografiju poinitelja moemo osvjetliti kroz spol, dob, obrazovni status, zaposlenje,
raniju osuivanost, dravljanstvo i dr. ope karakteristike pravosnano osuenih lica. Kao
poinitelji ovog krivinog djela, u najveem broju sluajeva se javljaju osobe mukog spola,

relativno starije dobi, srednjeg obrazovnog profila, u velikom broju sluajeva stalno zaposleni
(formalno-pravno u okviru fiktivnih firmi), dravljani BiH ali i ostalih zemalja iz njenog
okruenja. Posmatrajui varijablu koja se odnosila na recidivizam poinitelja doli smo do
podatka da je skoro polovina od svih osueih lica ranije bila osuena za neko drugo krivino
djelo. Za kriminalistiko istraivanje ovih krivinih djela je bitno istai da su nadlena
policijska tijela do saznanja o poinjenom krivinom djelu pranja novca najee dolazila
putem obavijesti koje su poslovne banke dostavljale FOO temeljem Zakona o spreavanju
pranja novca odnosno putem saradnje sa poreskim organima koji su saznali poslovne
aktivnoste fiktivnih firmi provodei naplatu poreza na promet proizvoda i usluga. radi
otkrivanja poinitelja ovih krivinih djela i njihove identifikacije, vrene su provjere o licima
koja su bila ovlatena raspolagati sredstvima na raunima fiktivnih firmi. Pored toga, radi
pribavljanja dokaza o poslovnim odnosima veletrgovakih i fiktivnih firmi, bilo je potrebno
identifikovati sjedita odnosno prostorije u kojima se uvala fiktivnosainjena poslovna
dokumentacija. Po dobijanju ovih saznanja, primjenjivale su se mjere pretresa i oduzimanja
predmeta (poslovne dokumentacije, peata i sl.), na temelju naredbi suda BiH. Osumnjieni
za poinjenje ovih krivinih djela su najee lieni slobode prilikom pokuaja deponovanja
ili transferiranja novca u poslovnim bankama. U tim prilikama su nerijetko zateeni sa veim
iznosima gotovine, koja je bila predmetom privremenog oduzimanja. Kod dokazivanja
krivinih djela pranja novca, bitno je istai da su tokom istrage najee primjenjivane
sljedee mjere dokazivanja: vjetaenje poslovne dokumentacije i ukupnog poslovanja
fiktivne firme, grafoloka vjetaenja te koritenje podataka o finansijskim transakcijama,
ovlatenim licima i dr. dobijenim od strane poslovnih banaka. Treba istai da je veliki broj
postupaka okonan zakljuivanjem sporazuma o priznanju krivnje izmeu tuitelja i
optuenih lica. Na temelju ovih sporazuma je donesen najvei broj presuda kojima su
poiniteljima izreene razliite krivino-pravne sankcije, kako po vrsti
tako i po mjeri (kazna zatvora, novana kazna, uslovna osuda) i posebne mjere (oduzimanje
imovinske koristi pribavljene krivinim djelom).

5.Zakljuak

Oblast suprostavljanja fenomenu pranja novca je doivjela temeljne reforme na podruju

Bosne i Hercegovine. Znaajni zakonodavni napori u iznalaenju najadekvatnijih normativnih
rjeenja u suprostavljanju organiziranom kriminalu su ujedno obuhvatili i ovu oblast. rjeenja
iz pozitivnih zakonskih odredbi nesumnjivo upuuju na zakljuak da je Bosna i Hercegovina
harmonizirala (prije nego unificirala) vlastito zakonodavstvo sa relevantnim meunarodnim
ugovorima i standardima suprostavljanja pranju novca. Jasne i precizne nadlenosti
novouspostavljenih institucija u sistemu kaznene vlasti su dodatan argument za tvrdnju da je u
Bosni i Hercegovini uspostavljen sveobuhvatan sistem suprostavljanja pranju novca.
statistiki podaci o sve intenzivnijoj i sadrajnijoj saradnji izmeu javnog i privatnog sektora
u ostvarivanju zakonskih obaveza takoer ohrabrujue djeluju i ulivaju povjerenje u institucije
i sistem u cjelini. Uvaavajui injenicu da je protok vremena od provedenih reformi
objektivno kratak za neke znaajnije rezultate u oblasti represije pranja novca, ne moemo a
da ne iznesemo nekoliko primjedbi na praksu procesuiranja otkrivenih sluajeva pranja novca
u BiH. injenica da su institucije sistema reagovale na pojavu fiktivnih firmi tako to su
poinitelji krivinih djela poreske utaje procesuirani dominantno zbog pranja novca nije za
pozitivnu ocjenu. Pogotovo ako se uzme u obzir da su u tim postupcima uglavnom
procesuirani nie rangirani pojedinci u sistemu pranja novca, a nikako ne osobe koje su stajale
iza veletrgovakih firmi u iju korist i za iji raun su vrene finansijske vratolomije s ciljem
izbjegavanja plaanja poreza. Jedna od okolnosti koja je evidentna iz analizirane prakse
procesuiranja pranja novca jeste i to da su od poinitelja redovono oduzimana (kao nezakonito
steena imovinska korist) sredstva koja su u trenutku liavanja slobode imali u svom posjedu
odnosno koja su iralno namjeravali transferisati veletrgovakim kompanijama. Novac za koji
je utvreno da predstavlja iznos neplaenog poreza naalost nije bio predmetom oduzimanja
od veletrgovakih kompanija. Kaznenu politiku suda na primjerima analiziranih sluajeva
(koja bi trebala sluiti ostvarenju ciljeva generalne i specijalne prevencije) nije potrebno
posebno komentarisati. Ipak, u aktuelnom trenutku se mogu nazrijeti neki pozitivni pomaci u
shvatanju pranja novca kao procesa koji se najee vezuje za poinjenje tekih krivinih
djela iz oblasti organiziranog kriminala. Ovome svjedoi nekolicina istraga koje se vode zbog
sumnje za poinjeno pranje novca poteklog iz nezakonite trgovine opojnim drogama i
orujem, zatim iz krivinih djela iznuda, lihvarenja i slino. Za oekivati je da e ovakvi
potezi dravnih institucija promijeniti statistiku presuenih sluajeva pranja novca u BiH.

LITERATURA
Konvencija UN

Mujanovi, Eldan, Pranje novca kao globalni sigurnosni izazov (stanje u Bosni i
Hercegovini), Kriminalistike teme, Fakultet kriminalistikih nauka, sarajevo,
2007.
Muratbegovi, Elmedin, Mjere sigurnosne politike za spreavanje organizovanog
kriminala, diplomski rad odbranjen na Fakultetu kriminalistikih nauka, 1998.
Muratbegovi, Elmedin, Pravni i institucionalni okvir suprotstavljanja
organizovanom kriminalitetu u Bosni i Hercegovini, Organizovani kriminalitet:
stanje i mere zatite, zbornik radova, Policijska akademija, Beograd, 2005.
Pavii, Berislav, Grozdani, Velinka i Vei, Petar, Komentar Kaznenog zakona,
Narodne novine, Zagreb, 2007.
Pavii, Berislav, Kazneno pravo Vijea Evrope: izvori, komentari, praksa, Golden
marketing i Tehnika knjiga, Zagreb, 2006.
Raji, Zdravko et. al., Komentari krivinih/kaznenih zakona u BiH, sarajevo,
savjet/Vijee Evrope, 2005.
Spreavanje pranja novca i provoenje mjera protiv pranja novca u Bosni i
Hercegovini, izvjetaj pripremljen za Ured visokog predstavnika sarajevo, 15.
maj 2000.
Slubeni glasnik BiH, Meunarodni ugovori, br. 3/2002.