MUSLIMANSKA BIBLIOTEKA

Knjiga

2.

TSr"AM
NJEGO\rA NAUI(A
I NJEGO\I ZNACAJ

MUSLIMANSKA BIBLiOTEKA

'

Knjiga

2.

ISLA,.M
I\[JEGOVA NAUI{A

I NJEGO\r ZNACAJ

G. AFTTOLCICI{

lox 3st

oTTtIS*, ctt{toA
B ed 1954

Tisak: Buchdluclterel Emil Gotistein (Pachter Friedrieh

Wien XVII' Pezzlgasse 53

Geyer

PREDGOVOR

Ova knjiZica treba biti skroman d-oprinos budjenju vjerske

moralne svijesti muslimanskih izbjeglica, koji
odsjedeni od
svojih duhovnih izvora
evo ved skoro ditavo jedno
desetljeie
lutaju svijetom i piiu -tuZnu povijest onih prognanika, koje
jednakom nesmiljenoidu tanr Zivotne tegobe tudjine kao i deZnja
za pradjedovskim domorn i milim i dragim. Muslimanski muhadZiri proZivljuju bez sumnje teZu sudbinu nego druge izbjeglice, jer
su prepu5teni sami sebi i badeni u jednu sredinu, koja niti hode
niti moZe razumjeti sve njihove potrebe, ponajmanje pak potrebe njihove duie i srca.
Noseii u sebi sje6anja na te5ke dane rata, na sliku groze i
iliasa, koja je obavijata njihova sela i kasabe i progutala im
najmilije, a na drugoj strani imaju6i pred oiima nekdainji slatki
iclil mira i spokoja, muslimanske izbjegtice iz Bosne, Hercegovine
i l{ovopazarskog Sandiaka se na dasove osje6aju viiestruko

lrrognanim. Osje6aju se odbadenim, neshva6enim, samirn, suviSnimStari bosanski pjesnik Hilmibeg Ljubovii bi ovo du5evno stanje
opisao stihovima:

Nigdje

svoga.

ni u gori vuka,

Sve 5to volih, we mi svijet uze.

Vjera je jo5 jedino dobro, koje su ovi prognanici sa Serhata i

ostale Bosne uspjeli spasiti kroz buru i oganj. Iz tog duievnog
depozita crpe utjehu i nadu. On im je Zivi komad Bosne, koji
nose

je

sebi. Njemu

vrijedi amanet majki i oieva. Ali i ta vjera

vremenom toliko izblijedila, da ju je djelomidno jedva prepoznati. Nu otrria, gorljiva, neumitna Zeija ovih rastepenih sinova
Ilerceg-Bosne i SandZaka je, da tu vjeru odrZe, unaprijede i
razbuktaju do plemenitog zanosa. Eto ovoj Zeiji i potrebi treba

u granicama mogudnosti
udovoijiti ova knjiZica.
- je pruZen na stranicama ove knjiPrikaz islamske nauke, koji
fice, namijenjen je i onim zainteresiranim inovjercima, koji iz
naudnih, nacionalnih ili drugih razloga Lele upoznati islam u
praksi i svijesti njegovih sijedbenika. Islam zasluZuje bez sum-

nje i drukdije painju misaonih ljudi, koliko god djelomidno bila

jaka vjerska, nacionalna ili bilo koja druga odbojnost prema
Muhamedu i njegovu djelu. ,,Neoborivo svjedodanstvo za uiinak
Muhamedove lidnosti". priznaje jedan strogi kritidar
islama, Richard Hartmann,
,,j vjernost, s kojom su Muhamedu
- medju
bile odane njegove pristaie,
njima muZevi, o dijoj 6udo-

i utjecaj

lednoj ozbiljnosti i karakternoj jadini povijesna predaja ne

ostavlja nikakVe sumnje, kao Ebfi Bekr i prije svega Omer. Najudarniji dokaz za njegovu vel.idinu pruZa njegovo djelo: po
njemu objavljena vjera, u kojoj su nebrojeni milioni, medju
njima 6udoredno visoko stoje6i i
takodjer po na5im mjerilima
- vidjeli i vide
visoko obrazovani ljudi, do danas
vrhunac reli-giozno-6udorednog razvitka ljudstva i kojoj nebrojeni.
pojedinci
zahvaljuju svoju iudorednu i duhovnu ravnoteZu i dvrstinu".
Obredoslovni dio ove radnje id.oien je prema Takvimu za 1954
godinu, koji je izdalo Druitvo ilmijje za Bosnu i Hercegovinu.
Korekture je, pored pisca. obario Salih ef. Sabanovic.
Ako ova radnja od muslimanske hn'atske emigracije bude
prihva6ena i studirana s upola onoliko dobre volje. s koliko je
pisana, bit 6e joj svrha ispunjena. Patljivorn studiju oreporudujem osobito kur'anske tekstove i hadise.
Rabbi jessir veld tu'assirl Rabbi temrnim bil-hajrl Amin.
Izdava6.

STA JE ISLAM?
Islam je vjera, koju je Eog (dZ. 5.1 preko svog posljednjeg
poslanika Muhameda (a. s.) objavio svijetu. Islam znadi predanje
l, eoZj., volju i duievni mir u zadovoljstvu SsZjem. Pripadnici
islama zovu se muslimani.
Biti musliman znadi: vjerovati i djelom svjedoditi, da je BogGospodar samo jedan i da je Ziva isti'na sve 5to je Bog (dZ. S.1
preko svojih poslanika dovjedanstvu objavio. poZji posianici bili
s:u odabrani ljudi, kojima je Bog putem nadahnuia. vizije ili poruke po andjelu GjebrAilu slao svoje objave, da ih dostave ljudimaBoZijih poslanika bilo je viSe. a najpoznatiji su Nfrh (Noje)'

IbrAhim (Abraham), MfisA (Mojsije), isa (Isus) i Muhamed

(a.s.).
Isiam obuhva6a tri dijela: vjerovanje, vrisnls vjerskih 6sZnosti i vladanje.
'Musliman

mora: 1) poznavati i vjerovati Islamski kredo (vjeropoznavati

i izvriavati Islamske vjerske duinosti i 3) pozvanje) 2)
navati iudoredne i druitvene propise islama i po njima se vladatiSvi islamski propisi skupa zovu se ieriat (vjerozakon, put)'

I. ISLA}ISI(O VJIEROIrANJE
Amentu billahi, ve meldiketihi, ve kutubihi, ve rusuiihi
vel-jevmilihiri, ve bil-kaderi hajrihi ve Serrihi minaliihi teAlA.
To znadi: Vierujem Boga, BoZje andjele. BoZje knjige, BoZje
poslanike, Sudnji dan i Kader, to jest da sve Sto sd dogadja biva
s BoZjim odredjenjem.

U islamskom vjerovanju sadrZano je Sest temeljnih dlanaka

vjere.
1) VJERUJEM BOGA
Bog {A1lih) postoji, nije postao, ne6e ga nestati, jedan je, nije
nikome i nidemu sliian, sam po sebi opstoji. Bog iivi, zna, duje,

vidi, sve ii.ni svojom voljom, svernoian je, sve stvar.a, uzdrZava i
rastvara.

spomenemo BoZje ime treba neii: dielle

*ToKad
se skradeno piSe: dZ. 5.

iAnuhtr (Uzviieni).

2) VJEBUJEM BOTJE "6,NDJELE

Andjeli su BoZja nevidljiva biia. Oni nikada ne grijeie. Oni
prate dovjeka. pi5u njegova djela i donose mu dobre misli. Andjela ima vrlo mnogo. Najpoznatiji su: GjebrAil, AzrAil. Isrifil,
Mikail, Munkir i Nekir.
Nevidljiva bi6a. koja donose zle misti zovu se Sejtani.

3) VJERUJL*I BOZJE KNJTGE

BoZje knjige su BoZje objave. koje su ljudima saop6ili Boiji
poslanici. Te objave donosio je obidno od Boga (dZ. S.) andjo
GjebrAil. One su napisane.
Najpoznatije su ove detiri svete knjige: TevrAt (Tora). Zebrjr

(Pentateuh), IndZil (Evandjelje)

Kur-an.

Kur-in
Kur-in je knjiga, koju je Bog (dZ. S.) objario po andjelu Gjebrailu svome poslaniku Muhamedu (a. s.). Kul-an je objav-

ljen na aratrrskom jeziku.

U Kur-anu su sadrZane upute u Islamsko vjerovalje. Islamske
vjerske duZnosti i Islamsko vladanje. Kur-an je naie sveto pismo.
Svaki musliman mora znati napamet bal neSto iz Kur-ana.
PoZeljno je da svaki musliman zna ditati (uiiti)'.) Kur-an i cla u
svakom veiern mjestu bude makar jedna osoba. koja zna cio
Kur-an napamet (hdfiz).

t[) VJEBUJEM BOZJE POSLANIKE

Prvi dovjek na zemlji je Adem (a. s.). BoC (dZ. 5.) stvorio je
Adema i njegovu ienu Hawu, i od njih je potekao ljudski rod.
Svi Boiji poslanici su bili pametni i bez duSevnih i tjelesnitr
mana, nisu nikada grijeiili, govorili su uvijek istinu i vjerno sr-r
l-:azivali ljudima BoZju objavu. Prvi BoZji poslanik bio je Adem.
a posljednji Muhamed (a. s.).
Kad se spomene ime jednog BoZjeg poslanika treba leii:
Alejhis-selAm. (Mir BoZji s njiml) To se skraieno piie: a. s.

x) iitanje ili recitiranje Kur-ana na psalmodirajuii naiin

Bosni, Hercegovini i SandZaku se zove ,,uienjem.,.
6

Muhamed (alejhis-selAm)
BoZji poslanik Muhamed (a. s.) rodio se 20. aprila 5?1 godine

u gradu Meki u Arabiji. Ocu mu je bilo ime AbdulAh, a majci

Amina. Po rodu je pripadao uglednom plemenu Kurei5, a porodici HASim. Otac rnu je umro 2 mjeseca prije nego ito je on rodjen, a
majka kad mu je bilo 6 godina. Poslije majdine smrti Muhameda
je uzeo sebi djed po ocu Abdul-Muttahb. Kad je nakon dvije
godine i djed umro, siroto dijete do51o je pod okriije svoga strica
Ebfi Tdliba. I djed i stric pazili su Muhameda kao svoje dijete.
Muhamed (a. s.) je joi pri rodjenju pokazao znakove, da 6e
biti velik dovjek * BoZji poslanik. To se je jasno opaZalo kroz
njegov Zivot prije poslanstva. Bio je .dobar i pravedan i uvijek
je govorio istinu. Klonio se svega ito je ruZno i nije nikad oboZavao kipove. Njega je svatko volio i sa zadovoljstvom susretao.
Zbog njegove izvanredne vjernosti prozvali su ga MuhamedEmin (pouzdani. Muhamed). Muhamed (a. s.) je odrastao u kuii

svoga strica pomaZuii mu u kuinim i trgovadkim poslovima.

Dva put je putovao u Siriju. Prvi. put u dvanaestoj godini ijvota
pratedi Ebu-Taliba, a drugi put u dvadeset i petoj godini po
trgovadkom poslu udovice HatidZe. Poslije povratka s ovoga
putovanja oZenio se Muhamed (a. s.) HatidZom i pre5ao u njenu
ku6u. Sve <io detrdesete godine svoga Zivota Muhamed (a. s.)
se bavio trgovinom. Slovio je kao solidan trgovac, povuden
grattanin i uzoran muZ i otac. SluZbenu vjeru Meke
oboZavanje
- u jednog
kipova-nije slijedio. Cijenio je ljude koji su vjerovali
Boga. Sireg dru5tva nije volio. Jedini njegov drug bio je tadanji
mekanski trgovac Ebff Bekir. Str,ica Ebir-TAliba je poput oca
uvijek po5tovao i kao dokaz svoje ljubavi prema nJemu uzeo Je
u svoju kudu njegova sindi6a Aliju (Hazreti Aliju). Stupivii u
ietrdesetu godinu Muhamed (a. s.) se gotovo posve povukao u
samoiu i razmiSljanje. Satima i danima bi sjedio zami5ljen u
peiini Hira u blizini Meke. U takvome stanju jednog dana ugleda
GjebrAila i duje rijeii: ,,iitaj, u ime Tvoga Gospodara, koji Te
je stvorio". (Ikre' bismi rab;bikell6zi halek).
Od tada je Muhamed (a. s.) podeo primati BoZju objavu i kao
BoZji poslanik pozivati ljude da vjeruju Boga, neogranidenog
Gospodaru, koji nije nikog rodio niti je rodjen i kome nije nitko
ravan.

Muhamed (a. s.) je propovijedao vjeru islam dvadeset i tri

i to: deset godina u Meki i trinaest godina u Medini.
Posljednji BoZji postanik Muhamed preselio se na drugi svijet u Sezdeset i treioj godini svoga Zivota, u gradu Medini.
Mevlfrd je dan rodenja Muhameda (a. s.).
godine,

HidZret je dan, kada je Muhamed (a. s.) ostavio Meku

selio se u Medinu. Muslimani od tada radunaju svoje godine.

pre_

5) VJENUJEM SUDNJI DAN

Sudnji dan je vrijeme kada ie Bog (dZ. i.) suditi ljudima za
njihova djela. Tko bude zasluZio milost BoZju, bit ie nagradjen
diennetom, a tko se bude ogrijeiio o BoZje zapovijedi, bit de
kaZnjen dZehennemom
osim ako
(dZ. i.) oprosti. Samo
- biti SudnjimuBog
Bog (dZ, i.) zna, kada ie
dan.
Sve ie pomrijeti i svega 6e nestati, zatim (e na drugom svi_
jetu sve 5to je pomrlo ponovo oZivjeti. DZennet je mjeito, gdje
ce vjedno uZivati sve blagodati oni, koji zasluZe milost BoZju.
Diehennem je mjesto, gdje ie prema grijesima patiti oni, koji
su se ogrije5ili o BoZje zapovijedi.

6) VJERUJEIT KADER_ODREDJDNJE
Sve se dogadja s BoZjom odredbom. Bog (d. i.) dao je ljudirna
i slobodnu volju, da se odluduju za dobra ili rdjava djela.

I'azum

eovjek se mora truditi. da

iini

dobra djeia, a ako ga

zadesi kakva neugodnost. treba je st:'pljivo podnijeti,

Zivotu.

II. ISLAMSKE YJERSKF NUZNOSTI

Temeljne islamske dui.nosti ili ilanci islama. t. j. aktivnog
predanja u BoZju voljtq su:
1) odivati temeljno islamsko vjerovanje (kelimei-SehAdet),
2) obavijati pet dnevnih molitav4

3) postiti 30 dana mjeseca ramazana,

4) davati godi5nji prirez za sirotinju,
5) bar jednom u Zivotu hododastiti Meku, kolijevku islama u
Arabiji.

1) KELIMEI-SEHADET (OEITOVANJE TEMEI.JNOG KREDA)

Eihed,u en Ld. tldhe itlettdh ue eihed,u enne Muhamtned,ew

abduhtt ue restt"luhtt.
To znadi: Vjerujem i oditujem, da je Bog samo jedan; vjerujem i oditujem, da je Muhamed BoZji rob i BoZji poslanik.
Znamo, srcem vjerujemo i jezikom izgovaramo, da ima
Allah, vjedni i milostivi Gospodar svega Sto se vidi i ne vidi.
Muhamed je BoZji rob, jer je bio iovjek, a svi su ljudi Boiji
robovi. Muhamed (a. s.) je BoZji poslanik, jer ga je Bog (dZ. S.)
zaista posLao, da objavi ljudima vjeru islam.

'

Muhamed je vjerno i podpuno oblavio ljudima BoZju objavu

Kur-An. Zivot i rad Muhameda-Pejgambera*) sluZe kao
uzor, u koji se treba ugledati.
Rijedi, djela

pre5utna odobrenja Mohamedova zovu se skupiza Kur-dna

drugo vrelo

nim imenom Hadis. Hadis je

islamske nauke.
Farz su one vjerske odredbe i duZnosti, koje su wtanovljene
Kur-Anom. To su glavne, svete duZnosti islama. Njihovo ispunjavanje odgovara minimumu vjere, koji .je potreban, da se netko
moZe smatrati dobrim muslimanom.
Sunnet su one vjerske odredbe i duZnosti, koje imaju svoje
podelo u primjeru i preporukama Muhameda (a. s.).
HarAm je pojam zabranjenog. Islamske zabrane poiivaju
izravno na BoZjem autoritetu, to jest na Kur-Anu.

2) DNEVNE MOLITVE (NAMAZI)

Kur-An: Slavi svoga Gospodara molitvom prije izlaska sunca, u
po dana, kad sunce nagne zapadu, kad zadje i kad i-ra zemlju
nadne puna tama. (XX: 130).
Islam propisuje pet dnevnih molitava: jutarnju rnolitvu (sabah,) podnevnu molitvu (zuhr), poslijepodnevnu molitvu (ikindiju), vedernju molitvu (akSam) i noinu molitvu (jaciju). Svaka
od ovih molitava se vr5i u odredjeno doba dana.
Islamska molitva traZi puno predanje vjernika u BoZju volju,
pa se vrii ne samo miSlju i osjedajem, nego i jezikom i tijelom.
Bitni sastavni dijelovi islamske molitve su klanjanje (rukir') i
padanje nidice (sedZda). Sastav molitve sluZi jaianju
poboZnog raspoloZenja i ujedno doprinosi tjelesnoj krepko6i i
razvijanju smisla za osobnu i dru5tvenu disciplinu.
Osim pet dnevnih molitava postoje joi svedana secimidna molitva petkom (dZuma) i prigodne molitve.
Preduvjeti za valjanost molitve su:
1) iistc tijelo i odijelo vjernika, koji pristupa molitvi, i disto
mjesto, gdje se molitva obavlja;
u
2) pranje prije molitve na propisan nacin (abdest) i

stanovitim sludajevima
kupanje. Gdje nema vode, obavlja
se simbolidno pranje (tejemmum);
da- vjernik pristupi molitvi pristojno obuien;

3)
4) da molitvu obavi pravovremeno;
5) da se pri molitvi okrene licem prema Kibi
'
u Meki);
-*) Pejgainber (perzijska rijed)

: utjeiitelj.

(svetiStu islama

6)

da molitvu obavi po jasno stvorenoj namjeri

(nijjetu), da se
Zeli Bogu moliti. Ovaj preduvjet je uzakonjen zato, $to
molitva treba biti svjestan din i Sto se djela dovjekova prosudjuju po namjerama. Nijjet se moZe udiniti ovako: Naumio sam, da u irne Svevi5njeg pristupim jutarnjoj (podnevnoj itd.) moiitvi. Okre6em zajedno s milionima drugih
vjernika svoje lice prema KAbi.
eisto6a

je

duZan drZati uvijek disto tijelo, odijelo i stan.

Prljava tijela i u zamazanu i nedistu odijelu ne moZe se pristupiti
molitvi. Musliman je duZan kupati se, prati se poslije obavljene
nuZde, paziti, da na odje6u ne kane mokraia ili koja druga nedist, prati ruke prije i poslije jeia, od.stranjivati dlake ispod
pazuha i intimnih dijelova tijela i uop6e voditi raduna o tjelesnoj
I\{usliman

n iazi

Pranje prije molitve (abdest)

Prije svake molitve treba se propisno odistiti
.,abdest uzeti", t. j. distom .;odom oprati ruke do za 5ake, -tr.i puta isprati
usta, upotrebijujuii po moguinosti pri tome ietkl za zuoe (.rnisvak), tri puta isprati nos. oprati. cijelo lice i objc ruke dc iia
laL-ata. i to r,ajpri;e desnu pa onda lijeru ruliu. oiistiii uii i vrat,
a mokrom rukom potrati po tjemenu glave. te na koncu oprati
obe noge do viSe zagLavaka (takodjer najprije desnu pa onda
;ijevu nogu).
Pri pranju pojr:cljnih dijelova tije,; vjcr'nik u rnisjim.:r vrii
pregled (retlospekciju) svojih djela, koja je izveo u lazrnaku
izmedju dvaju moli.tava, ispituje moralnu vrijednost tih djela,
i<.:lje s.: ira moZebitne pogreSke i propuste i donosi odluk: o poboljianji"i:vog trr.rciriieg vladanja. Tako 6e, ako je llovoi.io IoXe i
lepristo;ne lijedi, pri izapiranju usta misliti i na duievnc diiienje toga organa, t. j. odluditi se na stroZiju disciplinu jezika i na
musiimana dostojniji nadin govora. Potiranje tjemena mokrom
rui:r,i'ir tleha, na pir., biti simbolid.ki izraz lelje za distirri i pl--menitim mislima, itd. Prilikom uzimanja abdesta treba takodjer
izgovo:iti,,isl amskrl oditorranje" (kelimei-Sehadet ). Fc zavr5etkr.r
p:anja vjernil< de sre otrati distom maramorn.
Zavoj od rane -i1:oja se ne smije l<-zasiti treba potr:ati rnokrorn
r:ukom. S jednim abdestom moZe se obaviti viie molitava. Abdest
se nrora uzeti i kad se hcie ditati u Kur-anu.
Pranje treba fionoviti: nakon svake prirodne nuZci.:, ako iz
tijeia potede krv ili procuri gnoj ili Zuta tekuiina. ako se zaspe,
ako se onesvijesti ili ako se punim ustima povrati. jelo ili pi6e.
10

Kupanje

Kod kupanja treba: 1.) usta i grlo vodom isplakati, 2) nos

vodom isprati, 3) cijelo tijelo potpuno oprati, da nigdje suho ne
ostane.

SimboliEno pranje (tejemmum)

Kada se musliman nadje u poJ.oZaju. da treba abdest uzeti ili se
mora okupati a nema vode ili do vode ne moZe doii, onda ie
uzeti tejemmum. Tejemmum se uzima ovako: 1) odluditi radi
iega se uzima tejemmum (umjesto obdesta ili kupanja), 2) dotaknuti se dlanima iiste i suhe zemlje ili predmeta od zemlje,
malo ih otresti i potrati se jedanput po licu, i 3) opet dlanima
dotaknuti zemlju i potrati lijevom rukom desnu, a zatim desnom
rukom lijevu ruku do iza lakta, jedanput.
Tejemmum 6e se uzeti i kad imamo vode. ali se zbog bolesti ne
smije tijelo kvasiti.

Pokrivanje tijela
Prije stupanja u molitvu treba se pristojno obuii. Kod muikarca mora biti pokriveno tijelo od pasa do pod koljena, a kod Zenske mora biti pokriveno ci.jelo tijelo i kosa osim lica. ruku do za
Saka i nogu do dlanaka. Ne smije se imati na sebi preti.jesne i
prozirne haljine. \{uikarci ne smiju nositi svilu ni zlatninu.
Vrijeme dnevnih molitava (nam6zA)
Namazi se klanjaju svaki u svoje odreileno vrijeme. Odredivanje namaskih vremena vezano je za kretanje sunca. Pojedine
liamaske vaktove ogla5uje muezin (kantor).
Vrijeme podnevne molitve podinje kad se sunce makne sa
sledine neba, i traje do ikindije.
Vrijeme ikindije podinje kada se vodoravna podnevna sjena
uspravna predmeta poveia za duZinu samog predmeta.
Vrijeme vedernje molitve podinje od zalaska sunca

i traje do

"iacije.

Vrijeme jacije podinje kad nestane sjaja na zapadu i traje do

pred zoru.
Poziv na rnolitvu (ezAn)
AllAhu ekber, AllAhu ekber, AllAhu ekber, AllAhu ekbe:r.
EShedu en lA-ilAhe illellAh; e5hedu en lA ilAhe illellAh.
EShedu enne Muhammeden resfilullAh, eihedu enne Muham,,

nreden resrilullAh.
Hajje ales-salAh, hajje ales-salAh!

Hajje alel-felAh, hajje alel-felAh!

11

La ilAhe illellAh.
AllAhu ekber, AllAhu ekber.
- je najve6i. Svjedodim, da nema
(Prijevod: Bog je najve6i. Bog
boga do Boga. Sjedoiim, da je Muhamed BoZji poslanik. Dodjite
na molitvu, dodjite na spas! Nema boga do Boga.)
Pred jutarnju molitvu se iza Hajje alel-felAh doda: EssalAtu
hajrun minennevm, essalatu hajrr-rn minennevm! (: Molitva je
bolja nego san!).
Poziv na molitvu oglaiuje polagano i punim glasom mueziu.
U modernijim muslimanskim sredinama vrijeme molitve se
oglaiuje s ploda zvudnikom ili radiom.
Sastavni dijelovi molitve
Molitva se sastoji od dva. tri ili ietiri ilana (rekata). Svaki
se dlan sastoji od: 1) stajanja u mirnom stavu, 2) recitirania
odlomaka iz l(ur-ana, 3) klanjanja i1i pregiba (rukir'a) i 4) prosternacije (sedZde). Zakljudni dio molitve obrazuje rrirno sjeclenje na savijenim podkoljenicarna. Nakon st'aka dva ilar-ra siijedi kra6e zadrZavanje u sjedeiem stavu.

Vjernik stupa u post'eieno stanje rnolitve dizanjerl"i

otvorenih i naprijed upravljenih dlanova prema nebu vz
istovremeno izgovaranje for-rnule: A1lahu ekber (: Bog je najve6i). Na ovaj nadin on simboliiri p:'ekida vezu s ovim svijetom
i stupa izravno preci iice Bo2ie.
Iz posveienog sLanja vjernik istupa t. zv. predavanjem selama.

to jest pozdravljanjem andjela-cuvara. odnosno ostalih sudionika

rnolitve. (\:idi odlomak .,Sjedenje". )
Kod stupanja u posveieno stanje molitve muSkarac treba di6i
dlanove do uiiju, a Zena do u visinu ramenA. Nakon ovoga dina
rrrke se sastave u pojasnom predjelu, i to tako, da desna Saka postavljaju ruke
klopi lijevu. Zene
za razliku od mu5karaca
na prsa.
Propisane molitvene formule u obligatnim dnevnim molitvama
dove *
-<u na arapskom jeziku. Slobodne (nevezane) molitve
kao i jedan dio onih duZnosti, koje se temelje na Muhamedo-rt-r
ta. s.) primjeru, mogu se mol ti na maternjem jeziku.
1) Stajanje
Nakon sklapanja ruku stoji se mirno, gleda preda se i moli
udenjem Kur-ana. Pri stajanju treba noge rastaviti jednu
od druge za tri prsta. Tko ne moZe stajati, tome je dopuiteno,
obaviti molitvu sjedeii.
2) Recitiranje Kur-ana
Prilikon stajanja u molitvi udi se (psalmodira) tiho (u sebi)
Kur-an, i to tako, da vjernik tek sam sebe duje.
12

su sunneti njthotso dobrovolino

je
sttsari pripremna i'Li oprosna m'ali'toa'
u
Sunnet
"proiirenje.
'koja
se obaulia zz posebnog ujerskog .\ara x koia prema oani
tzgteda kao pod'ttostruiena ilt potrostruiena dneuna n'tolitua'
Jutarnja molitua ima 2 rekata (dlana) sunnete i 2 rekata farza.
Pod"neuna molitaa ima sa sunnetl,n-La zajed,no 70 rekata: 4 rekata
sllnneta, 4 Jarza i' 2 zaorinog sunneta.
Posti,jepod,neunq nloli,tl)a ima 4 rekata sL'nneta i 4 iarza'
Vedernia molitt:a zma 3 rekata Jarza i 2 rekata sunneta'
Notna molttua ima u svenlu 73 rekata: 4 rekata sunnetq'
4 farza, 2 zaurinog sunneta i 3 rekata uitr-namaza'
senxe nl,oli,tue kao takaue, dok

Vitr-namazjevadZib,t.j.duZnost.kojastojinasr-ediniizmedju
farza

sunneta.

Molitveni

tekstovi ili uien je u nalnazu

1) Subhineke:

SubhAnekel- lAhumme. vebi ha*dik, ve tebArekes rnuk,

ve teAla dZedduk, ve li-ilahe gajruk'

2)

E:0.zu:

Effzu

billihi

mine5Sejti,nir- ratliim.

3) Bismiila:
4)

BismillAhir - rahm
Fdtiha:

irir-

rahim.

Elhamdu lillihi rabbil ilemin. ErrahmAnir-rahim' Maliki

jevmid.-din. Iji.iike nAbudu ve iiiAke nestein' Ihdines,i"atl mustekim. Siratal-lezine en'arnte alejhim gairil mag
dfrbi alejhim ve led-dAllin. Amin.
5) Bilo koja kra6a sfira, na Pr.:
evser. Fesalli lirabhike venhar' Inne 5iInnA
""tuioak"l-t
nieke huvel ebter.

ni:

Kul huvallAhu ehad. Allihus-samed' Lem ielid ve

jtled. Velem iekun teht kufuven ehad.

lenr

Ili:

Vel-asri innel-insAne lefi husr. Illel-lezine Amenfi ve amilussAlihAti ve tevdsav bil-irakki ve tevasav bissabr.

Ili:

Lzd dLde nasrullihi vel-feth. Ve reejten-nase jedhuhlne fi

dinillAhi efvAdZi. Fesebbih bihamdi rabbike vestagfirh' Innehrt

kine tewAbA.
14

Prijevod rnolitvenih tekstova

1) Subhdneke:
Slava Ti i hvala, moj BoZe. Neka je hvaljeno Tvoje imel
Neka je nenadma5ivo Tvoje velidanstvo! Nema boga do
Tebe.

2)

E0zu:

Utjedem se Bogu pred Nedastivim.

3) Bismilla:
U ime Boga, Opieg Dobrodinitelja, Mtlostivog!
4) FAtiha:
Svaka hvala Bogu, Gospodaru svih svjetova, svemilosnom

Milosniku, Vladaru Sudnjega danal

Gospode, samo Tebe oboZavamo i od Tebe pomoi traZimo.
rJputi nas pravim putem, putem oniJr. kojima si ukazao
svoje blagodati, ne pak putem onih, koji su predmet srdZbe
i koji lutaju! Aminl

5) Sura:
(Inni eatajnd)

Dali smo ti nepresuiiv izvor utjehe. MoIi se dakLe svome Go_

i doprinosi Lrtv:ul Zaista je tvoj neprijatelj odsjeden oci

spodaru
dobra.

(Kul huvallAhu)
Reci pouzdano: ,,Bog je jedan!., On je izvor i utoka. Nije
rodio niti je rodjen. Nema mu takmaea.
(Vel-asri)
Tako mi vremena, dovjek je na gubitku, osirn onih, koji vjeruju
i dine dobra djela; koji medjusobno podriaju istinu; Xoji ..
uzajamno podupiru u strpljivosti.
(IzA dZAe)

Ifud stigu

BoZja pomoi i pobjeda, te vidiS, kako ljudi grupi_

rrice stupaju u milost (vjeru) BoZju, ustani pa slavi ,rrog. Gorpo_
dara i moli za oprost! Zaista Bog prima pokajanje iskrenih.

I(frnfft-dova:
Alldhumme innA nesteinuke, ve nestagfiruke, ve nestehdik. Ve
nfiminu bike, ve netObu i1ejk. Ve netevekkelu alejk. Ve nusni
alejkel hajre kulleht nejkuruke veIA nekfuruk. Ve nahleu ve
netruku men jefdZuruk. Allahumme ijjAke nAbudu, ve leke
nusalli ve nesdZud, ve ilejke nes-a, ve nahfid, nerdZu rahmeteke
ve nah5A azAbek inne azAbeke bilkuffAri mulhik.
EttehijjAtu:
EttehijjAtu Unahi ves-salevAtu vet-tajjibAt. EsselAmu alejke
ejjuhen-nebijju ve rahmetullAhi ve berekAtuh. Esseldmu alejnA
1S;

veala ibadiilahis-salihin. Eihedu en iA-ilAhe illellAh ve e3hedu

cnne Muhammeden abduh0 ve lestluh.
Salavati:
A]]Ahumme salii ald Muhammedin vealA Ali Muhammed, kernA sallejte ali IbrAhime veala iLi lbrahirn, inneke hamidum
medZid.

Allahume bArik ala lluhamrnedin vealA Ali Muhammed, kemi

bArekte a1a IbrAhime vea-lA Ali lbrahim, lnneke hamidun medzid.
Nezavisna molitva (dova) na zadnjem sjedenju:
Rabbena itina fid-dun-jd haseneten ve fil-Ahireti haseneten

ve kini azaben-nar. Rabbenag-fir1i I'e li vAlidejje ve lil-mtrminine jevme jekumul hisi.b.

Prijevod
Kunirt-dova:
BoZe naS, Tebi se obraiamo za pomoi i od Tebe oprosta traZimo'
Molimo te, da nas upravi5 pravim putem' Tebe vjerujemo i Tebi
upravljamo svoje pokajanje. Oslanjamo se na Te. i Tebe, Boga,
hvalimo. Skruiena i vjerna srca zahvaljujemo na Tvojoi dobroti'
Oclvajamo se i bieZimo od onoga, koji Tebi grije5i. BoZe naS, samo
Tebe oboZavamo i Tebi upudujemo naie molitve.PredTobompad'amo nidice i Tebi hrlimo. Uzdaryro se u Tvoju milost i osje6amo bojazan pred Tvojom kaznorn. zatsta 6e Tvoja kazna stiii nevjernike.

Ettehijjitu:

NaSe najplemenitije misti, na5e molitve i naia dobra djela sve za ljubav BoZjul Pozdra.v Tebi, BoZja milost i blagosiov, Utje-

3itelju nai (Pejgambere)l Mir BoZji s nama i sa svim ljudima

clobre voljel Svjedodim, da je Bog samo jedan i svjedodim, da je
Muhamec{ zaista BoZji rob

i BoZji poslanik'

SalavAti:
BoZe rnoj, blagoslovi Muhameda. njegov

rod i pristaie, kao

3to si blagoslovio Ibrahima, njegov rod i pristaiel Zaista Ti si
hvaljen i siavljen. BoZe moj. obaspi blagodatima Muhameda', njegov rod i pristaie, kao 5to si obasuo blagodaiima lbrahima, njegov rod, i pristaiel Za\sta Ti si hvalien i slavijen.
Dova: GospoCaru nai, podijeli nam dobro na ovom i na onom
svijetu, a saduvaj nas paklene kaznel Gospode naS, budi na
Sudnjem danu dobrostiv prema meni, mojim roditeljima i svim
vjernicimal
Sta se recitira na kome ilanu
Na przsom rekatu suake dneone molitue se (prigodom stoienie)
recitira: Subhdneke, Ettzu, Bismt'll'a i sttra.
16

Na drugorn rekatu suake dneone molttue se recrttra: Bismilla,

FAtiha i sfrra.
Na tretem i deturtom rekatu obltgatnth (tarz) molitatsa se rect'

tira: Bi*mtlla t FAt'iha.

Treie i detvrto stojenje kod sunnet-namaza je ispunjeno

ude-

njem Bismille, Fdtihe i sure.

Na treiem stojenju kod ikindijskog i jacijskog sunneta udi se:
Subhaneke, Euzu, Bismilla, Fatiha i sura.
Na tredem stojenju kod vitr-namaza udi se: Bismilla, FAtiha,
sura i Kunut-dova.
U ntolrtaama, koje se sostoje samo od dua il.ana (jutarnji. sunnet i farz, podneuski zaurEni sunnet, oeiernji sunnet t noini
zearini sunnet) na sjedenju se uii: Ettehijjd'tu, Salaudti i doua.
tJ molitoama, koje se sastoje od tri ili ietiri il,ana uiz se na
pruolrL sjedenju samo Ettehijjdtu, a na drugom sjedenju se uz
Ettehijji.tu recztiraju joi Salaudti t, doua. TJ oau grupLL rnolitq.Da
spadaju sur, farzouz osim jutarnjeg, podnetski sunnet z uztr-namaz.
U ikindijskom i jacijskom sunnetu na obadva sjedenja udi se
Ettehijjatu, Salavati i dova.
Najava molitve (ikAmet)
Muikarci prije nego stupe u farz-namaz najave molitvu
(prou6e ikamet).
Ikamet se udi isto kao i ezan,samo malo brZe i iza ,,Hajje alel
felAh" rekne se dvaput: ,,Kad kdmetis-sa1Ah". (Molitva je ve6 u
toku. ).

Kako se klanja jutarnja molitva

Nakon izvr5ene pripreme stanemo na odredjeno mjesto (sedZadu) i izgovorimo: Ja odludih u ime Boga klanjati jutarnji sunnet
(ako njega klanjamo), Allahu Ekber. Na prvom rekatu se proudi:
Subhaneke, Euzu, Bismilla, Fatiha i InnA eatajnA. Na drugom
rekatu se proudi: Bismilla, Fatiha i Kul huvallahu. Na sjedenju
se proudi Ettehijjatu, Salavati i dova, pa se preda selam. Prije
Jarza muikt proude i,kamet. Farz se klanja kao i sunnet.
klanja vedernja rnolitva
Proa doa Elana uedernjeg Jarza klanjaju se isto kao i jutar'
nji farz, samo kad ne pruonl sjedenju prouitmo Ettehijiatu,
ustonemo na trete stojenje t proudi'mo Bismillu i Fati'hu. Na dragom sjedenju poslije doue predamo selam. Veiernjt sunnet se
klanja isto kao i jutarnji sunnet.
Kako

se

l?

i zemlji. Tko i:i joi mogao bez Njegova

dopu5tenja posredovati kod Njega? Zna, kakvim se misiima (Ijusve Sto je na nebesima

di) nose i kakvu proilost za sobom kriju, raspolaLufi samo s onoliko znanja, koliko im je On dodijelio. Njegov prijesto obuhvaia nebesa i zemlju, dije ga obdrZavanje ne stoji truda. On je Previinji.
Siini. (Ovaj odlomak je iz Kur-ana. pa se moZe recitirati j, na
stajanju, na mjesto sure.)
Ja rabbi zei dZelAli:
Moj velidanstveni Gospode, slava Tebi! Slava i hvala Bogu na
vijeke vjekovel UzviSeno je Njegovo biie. Bog je najveci.
LA ildhe:
Nema boga do jedinig Ailaha. Nema mu druga. Njemu pripada vlast i hvala. On je onaj, koji sve moZe. Zacijelo smo Te
(Muhamede) poslali samo iz milosti. spram svega svijeta (Kur-an).
Zajedniika molitva
je
(a.
gotovo uvijek klanjao u dZamiji zajecino
Muhamed
s.)
sa svojim drugovima (ashabima). Svaki molitveni skup (dZemat)
treba imati imarna (predvodnika) i muezina (oglasivada molitve).
Imam stane naprijed pred dZemat. a dZemat se rasporedi iza njega
u redove. U redu ne smije biti 3upljina. Za imamom se klanjaju
samo jore-narnazi. Ako klanjamo za imamom, onda iemo kod
nijjeta r:e6r ,,za ovim imamorn". Kod zajednidkog klanjanja ne
treba niSta uiiti osim SubhAneke na prvom stajanju. Ostalo ie
uditi samo imam. i to je dovoljno. Sve ostalo na drugim rukunima u dZematu udi svako za se. Imam udi glasno na prvom i
drugorn stajanju sabaha. akiama i jacije, a u podne i ikindije
udi u sebi. Kad imam zal-rii Fatihu. dZemat rekne u sebi: Amin.
fmama treba strogo slijediti i nijedan namaski pokret ne smijemo
prije njega uiiniti. Ako zakasnimo pa imama stignemo kod pregiba, smatra se da smo stigli. na cio rekat.
Pravilno recitiranje najbolje 6emo nauditi klanjajudi u skupu.
Sveiana molitva petkom (diuma)
Muikarci klanjaju petkom u dZa.niji dZumu- namaz. DZuma se
klanja u podnevno vrijeme. Najprije se klanjaju 4 dtana diumanskog sunneta. Ovaj se sunnet klanja isto kao i podnevski
sunnet. Onda imam drZi hutbu. Hutba je pouini govor, koji se
upu6uje prisutnim uz slavljenje Boga (dZ. 5.) i velidanje Pejgambera. Poudni dio govora treba odrZati na jeziku koji prisutni razumi.ju. Poslije hutbe klanjaju se dua ilana d1umamskog farza.
lza toga se klanja istim redom kao u podne-narn&za 10 rekata,
od kojih druga cetin rekata uaie kao nq.doknqda za propulteni
podneuni farz.
2Q

Kome proo-e dZuma, klarjat ie podne. Svedanu r,nolitvu petkom

;e najpohvalnije obaviti u onim dZamrjama (ili pod otvorenim
nebom), gdje je ziror vjernika najve6i.

RIJEE-DVIJE O DNEVNIM MOLITVAMII

Molitve su ustanovljene plvenstveno zbog toga, da bi se ljudi
preko njih usavriili i pribliZiii najviSem mogudern idealu
Bogu. Bog je nevarljivi, posiojeii. vjedni idea1, kojl pokre6e srca
r zaokuplja duie vjernika. Molitve su vjerom ustanovljen6 prigode duievne okrepe, kontemplacije, samoosvjeSiivanja i utjehe,
Covjek je onaj, koji iz njih crpi korist, a ne Bog.
Bog (dZ. S.)
- anil-Alemin.
izridito kaie u Kur-inu (a. S.); InnellAhe leganijjun
To znadi: Bog zaista nema potreba u svijetu. ,,Vaiim molitvama",
kaZe-lrlema velikom DZelAiuddin R0miji
u jednoj legendi
tsIirsA Pejgamber, ,,neie Bog postati veii. -ali ce se kroz njih
vaSa vrijednost poveiati". ,,Predstavite sebi. da poled vaie kuie
iede rijeka, u kojoj se pet puia dnevno kupate". govorio je Mui:amed (a. s.). ,,Da Ii bi trilo moguie. da u tom sludaju na va5em
iijelu ostane neka necist?" ,,To je nemogrrie''. ocigovorili su drugovi Muhamedovi. ,,Eto, tako vam je s molitvom. koja se pet puta
cinevno obavlja: iza nje ne ostaje ni traga necistoce u srcu vjernika", uzvratio je Muhamed.
Bog nikoga ne optereiuje iznad njegove snage. (La jukeiJ-iful.a.hu nefsen illA vus'ahi. Kur-in.) Za lo su od moliile oslobodjer.ii ratnici i borci, koji stoje na straZl islama. do< traje njihova
borba. trsto tako uZivaju djelomidni dispens putiicl i teiki bolesnici..

U velikom dijelu islamskog svijeta molitva se na7alost svela

i, ito je joi Zalosnije, ditav isian se sveo na
iu i takovu molitvu. ,,Muslirrrani su zabacili i napustili sve ili
vecinu onoga, Sto, im je naredio I{ur-An", veb islarn-cki. uienjak
sekib Arslan, .,a pouzdali se, da ie zasluZiti BoZju milost samo
time, Sto se i.zja5njuju rnuslirnanima, 5to vjeruju u jedaoga Boga
i misle. da im je sarno to dosta, a da se ne bore Zivotom i imetkom. Neki se pouzdaju u rnolitve Svemoguiem. jer im je to
lakie. negoli se boriti i imetak davati. Kad bi sama molitva
:rogla zamijeniti borll.l, tirn bi se zadovoljio BoZji poslanik, njegovi drugovi i prvi muslimani, jer su oni ona kategorija muslinana. koja je najpreda, da joj Bog molbu uvaZi. Kad bi se Zelje
mogle poluditi molitvorn i prizivanjem Boga bez rada i djeia,
poremeiili bi se prirodni zakoni, propalo bi zakonodavstvo, te
ne bi Bog rekao: ,,dovjeku ne pripada drugo, nego Sto sam zaladi", ne bi. uputio Muharneda, da onima, koji se od borbe isprir:a puki formalizam

cavaju kaZe: ..Nemojte se ispridavati ,mi vam nikacl neiemo vje21

rovati, Bog nas je vei obavijestio o vama. zaista ie vidjeti vad

rad Bog i Njegov poslanik" i ne bi rekao:.,Ja neiu upropastiti
truda ni jednog od vas".
Musliman je udovoljio svojirn molitvenim duZnostima, ako
izmoli fa,'z-namaze. Ti su namaei u ovoj knjiZici oznadeni kurzivnim pismom. Tko odekuje Seflat (zai:zimanje) BoZjeg pos!.anika, taj 6e dakako kaci nije zauzet drugim radom i bor:borrn
na BoZjem putu
moliti
i sunnet-namaze.

PBIGODNE MOLITVE
illolitva za umrlog
Molitva za umr'log muslimana i.lj" mr"rslimanku vrii se ovako:
Okupan mrtvac, zamotan u bijelo, disto piatno i stavljen u lijes"
metne se pred dZemat tako da rnu lijeva strana bude okrenuta
dZematu. Diemat stane u tri ili viSe redova, a imam se postavi
.qpram grudi umrlog. Nijjet se udini ovako: Odludih moliti se uz
slavu Boga i blagoslov Pejgambera za ovog umrlog (ovu umrlu)
i pristadoh uz ovog imama. Zatirn se dignu dlanovi prema nebu

u znak

stupanja u posvedeno stanje. Onda se ruke sastave i

proudi se Subhaneke, dodajuii rijedi ,,Ve dZel1e senAuke., prije
rijeii Ve 1i-i1ihe gajruke. Zatirc, se rekne za imamom: Allahu
ekber, ali se ne diZu ruke, i proude se u sebi Salavati. Onda se
opet donese {ekbir, ali se ruke ne diZu, i proudi se prigodna rnolilva za pokojnika. (MoZe se prouiiti i kunut dova.) Iza toga se
preda selam i spuste ruke.

Teravija
Teravija-natnaz je sunnet. Klanja se uz lamazan izrnedjujacijskog sonsl!.nneta i vitre. Lna 20 rekata i samo se jedanput
zanijjeti ovako: Ja odludih uime Boga klanjati ter-aviju nairlaz
(za ovirn imamom). Al1Ahu ekber. Poslije st'aka dva i1i detiri
rekata predaje se selam. Teravija se klanja kao ikindijski i
3acijski sunneti. Obidno se klanja u dZematu. Uz ramazan se i
vitr-namaz klanja u dZematu.
Dvadeset i sed-ma noi ramazana zove se Lejletul- Kadr. Te nodi
treba Sto vi.Se vremena provesti u molitvi i studiranju Kur-ana.
Sveiana bajramska molitva*)
Na Bajram ujutro klanja se u dZematu 2 rekata Bairarn-narnaza. Bajram-r\ery\az se klanja 45 minuta poslije rodenja sunca.
Odluka se donosi: Odludih u ime Boga kianjati ramazanski (od-

"; \ridi
22

dlanak ..Bajrami"

::osno: hadZijski) Bajram za ovim imamom. Posl.ije stupanja u

posve6eno stanje ruke se sastave i proudi u sebi SubhAneke.
Onda se donesu tri tekbira diZu6i ruke, pa se ruke sastave i imam
uei. Na drugom rekatu iza udenja donesu se opet tri tekbira diiuii ruke, iza toga se, govoleii ,,AllAhu ekber", pregnemo na
r'.rkjfi, sedZdu itd. Poslije selama imam se uspne na minber i proudi
iutbu. Dok se imam penje uz minber. dZemat udi glasno tekbire:

lllihu ekber, AllAhu ekber, lA-ilihe illelldhu vallAhu ekber,

-rll6hu ekber velillAhilhamd.
Kad imam proudi hutbu, vrati se u prodelje dZamije i proudi
zavrSnr.l molitvu. Bajram se obidno iestita rijedima: Bajram-Serif
nubArek olsun! (: Neka je blagoslovijen destiti blagdanl)
3)

POST

Kurran: O vjerni, post vam je propisan isto onako, kako je to

bilo naredjeno, da poste i oni, koji su bili prije vas. (II: 183.)
r'ost traje odredjen broj dana. Koji je od I'as bolestan ili na putu,
nede posti.ti, nego 6e kasnije, kad mu bude zgodlije. nadoknaditi
jednak broj dana. Oni koji su u poloZaju- <ia rnogu postiti, a ipak
ne poste, nahranit 6e za svaki dan propuitenog Dosia po jednog
siromaha, a onoga koji s draga srca udini Sto je bolje. Bog ie po
zasluzi nagraditi. Ako budete postili, za vas je svakako korisnije.
ako vi to razumijete. (1I: 183-184.)
Postiti znadi podpuno se suzdrZati od jela piia. pu-ienja. spol::og opienja i drugih uZivanja od rane zore do zalaska sunca.
Postiti je duZan svaki odrastao, umno i fiziiki zdrav nusliman i
:nuslimanka. Ako post odito (prema lijeinidkom r:a1azu) Steti
zdravlju, ili vjernika sprjeiava u obavljanju duZnosti ili mu u
';edoj mjeri oteZava poljski rad, onda nije duZan postiti.
Posno vrijeme pada u deveti mjesec muslimanskog kalendara
iamazan. Ramazan je sveti mjesec islama, jer je u njem objavljen
Kur-an. To je mjesec vjerskog zanosa i produhovljenja- pa kao Sto
.:ovjek u dasu velikog uzrujanja ne mari za jelo i pi6e. tako i
musliman rtz raffrazarr sa zadovoljstvom idealiste podnosi Zrtvu
giadi i Zedji. Ramazanski post je 5ko1a samostege i poZrtvovnosti.
..Sit gladnu ne vjeruje", kaLe na5 narod. Uz ramazan se razvlja
-.ocijalrLi osjeiaj bogatijih muslimana, dok pitanje sirotinje i nje=jr.og zbrinjavanja postaje goruiim pitanjem muslimanske op6ine.
r*- ovo vrijeme se daje godiSnji vjerski pr-irez za bijedne (zekit) i
: arrazanski milodar (sadakai-fitr). Po mnogostranoj poZrtvovnosti,
l;oju razrija do krajnje mjere, musliman uz tar.rlazan manifestira
=i-oju pri.vrZenost Bogu i praktidno se odride materijalnih dobara,
r-eja su kod tolikih nesretnih ljudi svrha i razvrha Zivota.
23

Mi;.slimanski post je izvrsna institucija za odbacivanje loiiLr

navika (puienja, pi6a itd.). I manje gorljiv musliman se ustludava, da uz ramuan pije, pa je i to jedna dobit u korist
druitva. Ramazanski post je kor-istan i sa zdravstvenog i moralnog
gledi5ta. Nema boljeg sredstva od posta, da se dovjek oslobod:i
nepotrebnih naslaga i otrovnih sastojina u tijelu. Mnoge srdane
bolesti i pretilost lijede se postom.
IJz ramazan se treba suzdrzavati od svih rdjavih djela, od loSa
i bezposlena govora te slobodno vrijeme provoditi u poboZnorn
ladu (ditanju Kur-ana, dobrotvornom poslu i sI.).
Zapostiti treba nakon jasno

jeta), da se hoie postiti.

odredjeno stvorene namjere (ni:j-

4) GODTSNJI VJERSKI PRIEEZ I DRUGE SOCIJALNE

DUZNOSTI

Kur-an: Izriavajte dnevne molitve i dajite godiSnji vjersk,i

prirez! Dobrotu, koju budete udinili. naii iete ponovo kod Boga.

(II:

109.)

Svaki imu6niji musliman i muslimar<a. iija stalna godiSnja aktiva

iznosi najmanje 200 srebrenih drarna u gotorzu, duZan je platiti za
socijalnu skrb detrdeseti dio ili 2 i pc posto svoga imovnog viSka
(aktive). 200 srebrenih drama odgo\-ara vrijednosti srebra od 641
i po grama. Ovaj godiSnji prirez (zeka:) daruje se u novcu i1i
naturi
tokom mjeseca ramazana. Prirnaoci ovoga prireza
su: puka sirotinja bez igdje idega, sirotinja. kojoj viastita sredstva nedostaju za Zivot, robovi, koji Zele odkuciti st-oju slobcdu, zaduZeni, akc

su se po nevolji zaduLil| dobror-oljci i putnici bez sredstava te

siroma5ni studenti. Od puke sirotinje (:nesakin) se svakome, iko
l'jeruje u jednoga Boga
bio m'a-.lirnan. kridanin ili Zidov
moZe dati podpora iz zekatskog
ionda. Zekat se daje prvenstver-ro
'orac'nom
siromainoj rodbini osim ocu. majci.
drugu, neni, djeci i
unudadi. Kod odredjivanja visine gociiSnjeg prireza ima se uzeti
u obzir ne samo prido5la zarada. nego i glavnica, koja pretiie
iznad kuinih potreba.
Svrha godi5njeg vjerskog pireza 3e: 1) da musliman djelorn
zahvali Bogu na dobru, koje mu je dao. 2) da se ublaZe socijalne
oitrice i klasne razlike i posp;eii pravedna raspodjela dobara i
3) da se razvije dareZljivost i ljubav medju ljudima.
Polazna todka islamskog socijanog mi5ljenja je, da vlasnidka
prava, suverenitet i moi leZe u BoZjoj ruci. Rijeke, brjegovi,
rudna bogatstva i prirodne sile su stvorene za dobro sviju. Islamsko shvadanje osudjuje metode prekomjernog sticanja novca i
traZi preuzimanje socijalnih obaveza, ako netko na zakonit naiin

Codje do veieg imetka. Nezakonito steceno bogatstvo je pak harim,

:. j.

prokJ.eto, sami nezakon. Zabranjene su kamate i lihva.

Ispravno mjerenje i umjerena stopa zarade u trgovini su strogo
nagLaieni zahtjevi islamske socijalne etike. Jedna tre6ina skupnih
prihoda od rudnika i prirodnih nalaziSia podpada pod hipoteku
(gruntovni dug), te se ima upotrijebiti za opie dobro.
Skromnije situiran musliman (koji nije izriiito siromaian) je
du-Zan, da za se i za svoju maloljetnu djecu i poslugu (ako je
L.na) dadne ramazanski milodar (sadakai-fitr). Ovaj propis vrijedi i za zekatske obveznike. Ra,mazanski milodar treba dati i
za poslugu nemuslimanske vjere. Visina ovoga milodara odgovara
vrijednosti jednog kilograma i 670 grama p5enice ili dva put
toliko jedma. Ramazanski milodar se daruje mu-qlimanskoj siroti,nji zadnje sedmice posnog mjeseca.
Svaki musliman, dija aktiva u pr:edvederje Kulban-Bajranna
iznosi najmanje 200 srebrenih drama. duZan je nakon svedane
bajramske molitve dati zaklati Zrtvenog ol-na (ovcu. kozu, govece). Ova se Zrtva doprinosi u znaku sje6anja na Zrtvu Ibrahima
pejgambera. Jedan dio mesa od Zrtvor.ane iivotinje (kurbana)

iijeli

se sirotinji.

5) HODOC.A.SCE NA MEKU (rrADZ)

Kur-An: Hododastite na Meku i posje6ujte sveti hran na siar-u
r-aieg Gospodara. Ako ste sprijedeni, dajte jedan mali p'rilog. (II:
i96.) Hodoca5ie se treba obavitiu odredjenim njesecima.Onaj.tko
podje u sveta mjesta ne smije se, dok traje hododaiie sastajati sa
Zenom; mora se duvati svakog prestupa. svadje i boja. (II: 197).
Ifuba je prvi hram medju ljudima posveden molitvi. to je blagoslovljena kuda, kuia spasa za cio svijet. (III: 96.) U l(abi iete
naii odevidne znakove. To je bilo staniSte lbrAhima (Abrahama),
to je neprikosnoveno utodiSte narodA. (III: 97.)
Hododaiie u Meku treba bar jednom u Zivotu obaviti svaki
urnno i fizidki zdrav i punoljetan musliman (odnosno muslimanka). kome to vlastita materijalna sredstva dopuitaju. Prije
odlaska u sveta mjesta potrebno je:
1) istinski se pokajati za grijehe i odluditi u budu6e voditi
uredan Zivot.
i to kako prema Bogu tako prema lludima,
- obaveze i izravnati krivice i moZebitne uvred-e,
2) ispuniti svoje

blihjima i
3)materijalno osi.gurati svoju porodicu

aaneSene

povratka.

Stidenike

do

svoga

HadZski obredi najbolje se naude prilikom samog hadia. Osoba,

koja je hododastila sveta mjesta u Meki i event. Medini, zove se
25

ha.dZija, odnosno hadZinica (fem.). Hododaiie se

vrji

pred Kur-

ban-Bajram
HadZ sluii udvriienju bratstva medju narodima i rasama i
promide ideju rnedjunarodnog sporazumijevanja i mira. I{adZ je
jedna vrsta muslimanskog svjetskog kongresa, te je poZeljno,

lom prilikom pretresti i raspraviti goruia pitanja muslimanskog

svijeta i stvoriti odluke za zajednidki rad i nastupanje. Naialost
dana5nja organizacija hododa5ia je uslijed svoje unutarnje zaostalosti daleko od toga, da ispuni svrhu. koju je Zakonodavac
ovoj ustanovi namijenio. HadZ bi mogao i morao biti nepresuiivi
lzvor snage islama.
Molitva i post su strogo osobne duZnosti muslimana. Zd<at i
hadZ se, u sludaju zaprijeke, mogu dati obaviti i po zastupniku.
HadZijski zastupnici (bedeli) trebaju biti umni. destiti i poboini
1judi, najbotrje intelektualci i knjiZevnici. koji su u stanju dostojno predstavljati zajednicu, iz koje potjedu. i svojim kontaktorn s
chugim muslimanima koristiti islamskom svijetu.
BIJEE-DVIJE O ISLAMSKIM DUZNOSTIMA
Nabrojanih pet islamskih duZnosti zovu se strudno ,,stupovi
islama" (erkAni-islAm). Ti stupovi podrZaju i podupiru osnovnu
zgra<iu islama: imAn (vjerovanje, osje6anje). dianci vjerovanja
(imAna) su preduvjeti islama. Mi smo ih kratko izlaLlli u poglav1ju o vjerovanju. Nikome, tko vjeruje i djelom potvrdjuje temeljne dlanke islamskog vjerovanja ne moZe se poreii muslimanstvo. Na vjerovanju podiva predanje u BoZju volju
islam.
lia vjerovanju podiva ono vjedno humano oprecijeljenje,- koje je
proiimalo sve BoZje apostole podev od IbrAhima i MrlsA-a (a. s.J
do isA-a i ilIuhameda (a.s.).To je ono opredjeljenje, koje l{urAn oznadava islamom kao vjednom vjerom od Aciema peigambera
pa do odekivanog dolaska obeianog Mesije (isa'a a. s. pred konac
svijeta). To je islam kao esencija vjeie u jednoga Boga, kao
srdika etike i humanosti, kao pojam kultur-e i napredka. Takav
islam treba za muslimana i muslimanku imati prvenstvo pred
svim ostalim potrebama. El-islAmu jAli ve la jila aiejhi. To znadi:
islam je vlhovni princip. koji se ne smije nadvisiti drugine
principima.
BAJRAMI
Poslije mjeseca posta
ramazana
dolaze dani svetkovine
- zbog ispunjenih
(Bajram) kac znak veselja
vjerskih duinosti.
Prigodom Bajrama treba l.idno manifestirati islarnsku ljubav i
bratstvo. Na Bajram ne smije nitko gladovati. Ljudi i Zene, staro
i mlado, opi'aitaju medjusobno sebi nane5ene uvrede, propuste
26

. -r3!::.r't.:!ncsti. Djeca se daruju, znanci se medjusobno posjeiuju.

D','a :::;eseca i deset dana nakon ramazanskog Bajrama nastrya

-.::rrrsi.i :.i kurbanski Bajram. HadZinski Bajram je najveia

u podast pobjede
.-::--a ::ati iioiopoklonstvom .A,rabije i nad .,neznanjem" (dZahi-;.;.::--. barbarstvom) prijainjih naroda.
3:;:an: podinju svedanom bajramskom molitvom u dZamiji ili

-.,-e:-i'.i-r-a islama. Traje detiri dana, a slavi se

..:-: -:- ::=-.;m nebOm.

IIT. IST,AVT,SI(O YLADANJE

0p6a naiela
l---:-::-- iotvrdjuje u biti deset zapovijedi BoZjih iz Starog Zavjes j osnovni propi.si o vladanju slijedeii:
- -: -;-;eruj
.i
u jednoga Boga! 2) Ne obesdasti ime BoZjel 3) Slavi
nolitvom
i dobrodinstvom! 4) Po-ltuj oca i majku! 5) lJe
-:sa
--:j: 6) Ne podini bluda! 7) Ne ukradi! 8) \e svjedodi krivo ni
--:,::v znanog ni protiv neznanog! 9) ).e pozuii tudje Zenei
, ) \e coZudi tudjeg imetka!
..:.larn naredjuje sve Sto je dobro i kcli-.1o. a zabranjuje sve
,1.:;e loSe i Sterno.,,Grijeh je sve ito reZe u srcu''. govorio je
ll-.tamed (a. s.). Po vjeri je bolje ne uiiniti z1o nego udiniti
.':'b:o.

Kut-anski propisi o '.-iadanjul

3ol'ite se na putu pravde, da biste pos:a1i sretnil (V: 38.)
-::.a-r:je onih, koji svoja bogaistva tr-o-le u opie dobrotvorne
.r':he. siiii zrrrtr, iz kojeg 6e niii sedarn kiasova. od koji.h svaki
..---: nosi stotinu zrna. (II: 261). iedna prijatna rijed i akt pra-::::;a vrijede mnogo viie od davanja milostinje s prigovorina
, ;':e:cacivanjima. (II: 263). O vjelni. dijelite milostinju od
'=;1;epiih stvari, koje ste stekii. i od onoga Sto zemlja proizrrodi,
= ::e=cjte dava.ti sirotinji odbadene stvari i ono Sio vi sami ne
:-:--::-=ilil (ii:267.) Mohte se va5em Gospodr-r skru5eno i od
-:,-:l l-- nolitvi izbjegavajte afektaciju i pretjeranostl Bog to
-. -,'c-r. .\-II: 55.) Bog vam zapovijeda da budete praveclni, veliko:'::: : iareZljivi spram svojih biiZnjih. On vam zabranjuje
:-:r:-::a i-.:la i pakost, zlodine i spletkarenje. On vas opominje,
: ::=:= : :oile razmislja1i. {XVI: 90.) BoZja, mi}ost najbliZa je
:-,::.. .::'r :-aie za opfe dobro. (VII: 56.) PomaZite se me:'-o':::: '-'. robrodinstvu i poboZnosti, a. uskratite pomoi jedan
'.--lgo::r3 : 3rijehu i. zadjevici. iuvajte se toga i bojte se Boga,
.. .:r ).jeec-,-e kazne stra5ne. (Y: 3.) Ne hodite oholo po zernljil
2',i

irle odvraiaj prkosno svoj pogled od ljudi! Ne ietajte naduto.

jer Bog ne voli ni uobraZene ni ohole. Budi dedan u ophodjenju
s ljudima i kad razgovara5, ne uzdiZi glas! (XVII:3?; XXXI:
18-19.) Klanjanje kumirima, spletke, oholost i mrinja teSki s;"a
poroci. (XVII: 38.) Ako se uzdrZite od prestupa i velikih grijeha..
Eog ie vam oprostiti sitne pogreske. (IV: 30.) Oni, koji se pokaju i poprave, koji se uzdaju u Boga i 1'jeruju u Njega, ti 6e biti
u broju onih, koje ie Bog velikoduino nagraditi. (IV: 145.) Zio
i dobro ne mogu se staviti na isti siepen. Vraiaj clobrc za z1c.
i vidjet ieS, kako se tvoj neprijatelj promjenjuje u odana pri_
jateljal
Ne reci iripoito roditeljima s\-ojilrl: ..Dosadilo mi je, dotuZito
mi jel" Ne odbijaj ih, govori im blage i prijazne rijedil Bucii
ponizan i pun njeZnosti prema njima i moU: ..Gospodaru mojl
Imaj milosti prema njima, kao Sto su o:ri in-rali prema meni. kacl
su me odgajali u djetinjstvu mome:" TXVII: 23.)
Ne rugpjfe se va5im btiZnjimai }lo2Ca je onaj. koga vi ismijavate dostojniji po5tovanja nego 1-1.- \emojte se uzajamno klevetati i jedan drugome priiivaii pog:rlle naiiirnke. pogrCno i
lrrezirno ime ne pristoji onima. koji vjeruju u Boga. Oni, koji se
ne mogu odviknuti ovih mana. rdjavi su ijudi. (XLIX: 11.)
duvajte se, da ni u demu ne Drei:eraLel Bog zna i vidi sve.
iXVI: 19.) Dobra djela briSu nevaijala. iXi: i14.) Ispunriavajte
savjesno svoje obaveze i duvajte se. Ca ie prekriite zadanu rijee,
jer ste uzeli Boga za jamca. a Bog zna Sra radite. (X\rI.: g1.) Da;
'i:liZnjemu
ito mu pripada. porrozt siroiinji i putniku, aii ne
razbacuj uludo svoje imanje. {li\ll: 26.) TeZak je grijeinik i
klevetnik tko svoju krivicu baci na neviroga. (IV: 110). Strpljivost, je kljud Zivotne mudrosri. (XrII: {3.) pozdravljajte se
medjusobno i uvijek, kada se -:astaret.. roZelite jecian drugome
sre6u i od Boga zdravlje. (XXI\': 61.) ,\Iuslirnani su samo biaia.
Reci, Muhamede: ,,Bog mi zapor-jecia. da budem pravedan i
iskren. Upravite svoje poglece Drema mjestu. gdje se Bogu mo1i.
Iskreno i punom mjerom molite se Gospodaru svemira. On vas
je sve stvorio i on 6e vas sviju opet sebi pozvati,,. (VII: 29.)
Hadiski propisi o vladanju:
Najboija religija je: priuitiri ljudima ono, ito bi priuitio sebi.
a poStedjeti ih od onoga. od dega bi poitedio sebe.
Pravi musliman je onaj. koji niti djelom, niti rjedju, niti miilju
ne ugroZava mir svoga bliZnjeg.
Najpohvalniji ,,sveti rat" je borba protiv svojih strasti.
Najbolje blago je ono. koje mozei ponijeti sa sobom u grokr:
J'J

,:-ria! spomen i avrsta nada u BoZju milost. Vjernikovo srce kuia

:

Rnii

covjek moZe na tri nadina osigurati sebi zagrobni Zivot na

..::iji: 1) da ostavi iza sebe dobro odgojeno potomstvo,2) da
:s:a.,'i imetak u dobrotvorne svrhe i 3) da doprinese nesto za
. :-iku i Zivoi.
Doprinos za sirotinju nikada neie umanjiti imetak. praitanje
-irjeno u ime Boga sarno poveiaje dast iovjeku. Bog povisuje
-:cga. lko se u njegovo ime ponizuje. Tko pak sam sebe povisuje,
=ga Bog ponizuje.

-1-.io svom bliZnjem ne moZeJ niSia bolje udiniti, a ti mu se bar

,.:::ero nasmijesi!
l:-,'cri istinu, pa makar bila i gorka. Istina vodi do dobrote, a
-::cla vodi cto raja. Plavednost je posestrima islama.
3udi milostiv prema Zivotinjamal
.l. molal i 6udorednost muslimana spadaju: ivrstina u vjeri.
. - :::'.iSljena odludnost bez surovosti, vjerot.anje sa spoznajom.
---:i::.ja za znanjem, milosrdje uz ljubar'. blagost i d_obar karakter,
=i::,romidnost u bogatstvu, neklonulost u neirnaitini. sloboda od
;-:::t-zlji.vosti, privredjivanje na poSten naiin. ciobrota s ustraj:::cu. polet u uzornom radu, odpor prema strastima. milosrdje
r--i:na bijednima. Musliman ne dini zla onome koga ne trpi. ne
:-;eSi za ijubav onoga koga voli, pazi i iuva por-je:eni mu ama,--e:. ne zavidi, ne vrijedja, ne proklinje. prizr-raje istinu
makar
- ::e bio svjedok
r daje ruZne pridjevke. moli se- Bogu sa
-, Zurl se, da Sto prije isplati godiinji prirez
.::ahopoitovanjem,
-; :i:otinju (zekAt), dostojanstven je kod teSkih sudbinskih
-'ja:-aca u Zivotu, zahvalan je Bogu u blagostanju. zadovoljan je
. ,::im ito je njegovo, ne posiZe za tudjim. U uzrujanosti je pri:ri:l. Stedljivost ga ne odvrada od dobrih dje1a. sastaje se s lju::=a. da neito nar:di, a razgovara se sa svima. da ne5to bolje
, ::::::--:;e. -\ko mu se iini nepravda, ne reagira surovo. nego deka
::-a :r..^ =iiostivi. Bog pomogne.
lslam prema drugim vjerama
.!::': i, -"-:ria:

29

ni, svi, koji vjeruju u Boga i Sudnji dan i dine dobra djela, bit
de spaieni i za njih nede biti straha, poniZenja ni mr-ika. (V: ?2.)
S onima, koji su primlli Sveia Pisma raspravljajte na najljepii
nadin, samo razlikujte izmedju njih pcdlace i njih se duvajtel
F,eciie iskreni.m kriianima i ZiCovima: li'Ii vjeritijemo u ono, if-o
je nama objavljeno (Kur-An), i u ono, ito je vama otkroveno (Svejedan je Bog. i mi smo se iskreno Njeto Pismo). l$a5 i vai Bog
- Ljudi, koji su primili Evandjelje, neka
mu predali. (XXIX: 46.)
sude po onome, kako im je u Evandjelju otkrovenc. Oni, koji i-le
sude, po cnome, ito im je otkrcveno. su nevjernici i varalice.
(V: 50.) Mi smo, tebi, Muhamecie, poslali knjigu istine, Kur-An.
iroji potvrdjuje prijairrje BoZje objave i ir-rva ih od krivotvorenja.
Kad presudjujei izmedju njih, Zidova i krSiana. strogo se drZi
onoga 5to ti je Bog nareclio. Nemoj poviad.iivati njihovim prohtjevima i ne udaljuj se ni za dlaku od onoga. sio ti. je naredjeno . . .
Da je Bog htio, on bi vas sve udinio pripadnicima jedae nacije
i jedne religije, ali njegova je volja bila, da vitii, hocete 1i se
pokoravati Njegovim naredjenjima. Takmidite se dakle u dobrirn
djelima i radu za op6e dobro. Svi 6ete se Njemu vraii.ti. i onda de
vam biti jasno, u demu ste se razmimoiSii. (V: 51.) Kr5iane i
Zidove, koji lazmiSljaju o Bogu i Njemu se pokoravaju ne smije
se izjednadivati sa bezboZnicima. Oni vjeruju u Boga i zagrobni
Zivot, na dobro upu6uju i od zla odvra6aju, oni se u dobrim djetrima nadmeiu. To su iestiti ljudi. (III: 113, 114.) Oni. koji vjeruju
i dine dobra djeia u6i ie u raj, jer su BoZja obedanja istinita. Sta
ima tvrdje od Njegove rijedi? Ali raj se ne postizava vaiim hvalisanjem, da je va5 poslanik Muhamed, a va5a sveta knjiga KurAn, kao ni hvalisanjem Zidova i kriiana njihovim pravom prioriteta. Tko z1o radi, bit de kaZnjen i ne6e naii pored Boga drugog
za5titnika ni pomagada. Oni, koji rade dobro. bili to ljudi ili
Zene, u6i 6e u raj. Njima se neie udiniti ni najmanja nepravda.
(IV: 120-122.) Nije poboZnost i vrlina u okretanju lica Istoku
ili Zapadu. PoboZni su i krijeposni oni. koji vjeruju u Boga i
zagrobni Zivot, u BoZje poslanike i BoZje objave; koji za ljubav
BoZju pomaZu svog bliZnjeg, sirodad i siromahe, putnike i zarobljenike, koji se iskreno Bogu mole i toino ispunjavaju svoje
cbaveze, koji su strpljivi na muci i u teikim prilikama: to su
prave duZnosti vjernika. (II: 1?7.) Zar rrrta neito ljep5e nego 5to
je pozivati smrtnike u pral'u vjeru, diniti dobra djela i onda
re6i: ,,Mi smo muslimani."? Ne mogu se uporediti rdjava sa dobrirn
djelima. Prema svojim protivnicima upotre i najljepia sredstva
i budi velikodudan i oni ie postati tvoji dobri prijatelji. A velikodu5an moZe biti samo onaj, tko zna trpjeti i dije je du5a vje"
30

.,-:l : :obrira djelima prediSiena i uzdignuta. (XLi: 33-35.)

i.=:: ::-:i-ia. koji su primili Sveta Pisma: Dodjite, da se sloZimo
; :1;::i. koja je jednaka i kod nas i kod vas i o kojoj ne moZe
:-::;:o-'a. a to je: da je samo jedan Bog, da 6emo samo Njega
.:cZar-ati. da mu druga boZanstva nedemo pridarrati; da pored
l":ga reiemo traZiti drugog zaititnika. Ako oni tvoj poziv ne
!::ne. onda im reci: Vi ste svjedoci, da se mi podpuno
r-":-tc':"ar-amo BoZjoj volji. da smo muslimani. (III: 63.)
.- -

'jnriie^.

a;-,'ajte se kletve ucviljenog, pa ma tko on bio: musliilan i1i

Najbolji je dovjek onaj, tko drugim ljuCima koristi.
II':-.-:::--'.^r je duZan poitivati prava svoje Zene kliianke i ne
;:'.= :-,rad smetati njezinim vjerskim obr-edirna. On je duZan
-',r:-::- : cioprinijeti gradnji i popravclma irjezine cr.kve i po-

=::-.-:sri:ran.

:l_i:

:.-

-.istanova,

\-iadanje neuslimana prema domovini. drzavi i vlastirna

- -.:-"' \t"ir-ona:

?:=:,'. vjerni.ci, ljudi i Zene, uzajamno se potiau i:a d.obro. a

od zla, mole se tsogu i dijele milostinju. Oni todno
-,;:::--iar-aju svoje gradjanske duZnosti, posluini su prerna Bogu
, l*regovu poslaniku. Bog de njihov rad blagosloviti. (fX: ?2.)
lie udvarajte se nasilnicima i siledZijama, ako Zelite izbjeii
:.;l:: lakla. (XI: 113.) O vjerni, nada sve se duvaj.te s'.rmnjide-";:" je: je to velik grijeh. Ne uhadjajte druge, ne klevetajte od:":-,-:aca;u

-.-;-:l iXLIX: 7l-12).

'l'ru:l:1 ciomovinu
to je jedan od sastojnih dijelova vjere.
l;:.:.-,.: viadari su-oni, koji se vidjaju na vratima :,.jerskih
-:':-.-:..:a. a najgori vjerski udenjaci su oni, koji se vidjaju na
'{:;::i:-a i'.aeaia. Poslije rnene bit 6e vladara, koji laZu i nepravde
--:-:. :.:: :-rlttove laZi odobrava i u njihovim neprardama sudje.--.t :._ :-:'e noj niti sam ja njegov.
l:-=ga',-aj \-rata vlastele", govorio je poboZni Ebu Zerr, ,,jer
.': :'--r :-e:e. Cobiti niSta zemaljskoga, a da ti pri tome ne
-':'-:-, -=ia:: skupocjeni dio onosvjetskog!,,

Islarnoraduinauci
..::".'

i-'---;-.:

i: :=-.-:.=:.-- :-,-ecane sedmidne molitve idite i radite! Koristite

- : :.-=- :...itre.tima. spominjite desto Boga. pa iete biti spa_
-

- a-_-,
_-'.-t

_ -. I

31

Zal su jednaki oni, koji znaju i oni, koji ne znaju? Bog ie

uzdiii na visoki stepen vjernike i udene 1jude. Kome je data
mudrost, dato mu je veliko bIago.
Tko zna za se, zna i za Boga.
Stats H.ttltsa:
Radi za ovaj svijet kao ia ieS vjecno Zivjeti; radi za onaj svijet kao da 6eS sjutra umrijeti. Privrednik je prijatelj BoZji. Najprije sveZi devu, pa se onda osloni na Boga! Plati radnika prije
nego Sto mu se znoj osu5i!

Onaj, koji radi na zbrinjavanju sirote udovice i besku6nika

fronti i s onim, koji neumorno

moZe se uporediti s borcem na

klanja i posti.

TraZiti nauku je duZnost svakog rnuslimana i muslimanke.

Mudrost je zatureno blago muslimaxa: gdje ga god nadje, uzet ie
ga. Na Sudnjem danu mjerit ie se tinia uienjaka s krvlju junaka
poginulih za vjeru i domovinu. Razn::s.janje je vlsta poboZnosti.
Vladanje rnuslimana prema ienama

i djeci

Stats Kur-c,na:

Smrtnicil Eojte se Boga, koji vas je sr-e str-orio po istom Zivotnorn principu
dovjeka i Zenu, od xolin se urnnoZilo iovjedanstvo. Bojte se -Boga, od koga svi pomoc uaiite i poStuj'ue klvnu
vezu. Bog zna sva vaia djela. (I\r: i.) Zer:ite se onima koje ijubite!
Ophodite s njima (Zenama) na susreiljiv racin. One su od vas
primile jedno teiko obe6anje. (IV: 23-24,) Ako spram va.5ih
Zena osjeiate malu nenaklonost. nemojte se prenagliti, promislite,
moZda vam je Bog bai u tome ukazao vaiu sreiu. (IV: 18.) One
su slabe, ne poznaju spletke zavodlika. iako se prevare; za'to je
njima mnogo pro3teno. One su vai ogrtai. a r.i ste njihov.

Podajte sirotama njihov imetak. \e zamjenjujte lijepo

ruZnim. Ne jedite njihov imetak izmijeSan s va5im. Zaista je to

velik grijeh. (IV: 2.) Ambis pakla deka one ciir.ljake, koji ubijaju

svoju djecu. To su propali i zalutali nesretnici. Za njih nema

spasa. (VI; 140.)
Stats Hadisa:

Dijete stiie raj pod nogama majke. Tko svoju k6erku pristojno
odgaja, hrani i snabdijeva dobrima. koja mu je Bog poklonio, taj
se spasava pred paklom i utire put u raj. Tko svoje kderke rado
daruje, na toga Bog gleda milostj.vo, a na koga Bog gleda milostivo, toga ne kaZnjava.
Svako se dljete nodi s prirodnom sk1ono56u prema vjeri islamu. Odgajajte va5u djeeu za ona vremena, u kojima 6e ona iivjeti, a ne za ona vremena. u kojima vi Zivite.

Islam o iivotnoj borbi, idealizmu

i ratu

*l:;'- i:r"-anol
-i.io su r-am vaSi roditelji, sinovi, braia, braini drugovi, poro:-ca. linetak, koji stidete, trgovina, dijeg se zastoja bojite i stanovi,
: ic;i:ra ste zadovoljni, ako vam je to draZe od Boga, Njegova
-:.-s.ai:rka i svete borbe u ime Boga, onda odekujte Boiju kaznu;
3:: rece uputiti grijeini narod.
3::- se za Boiju stvar protiv oni.h, koji su se okomill na te,
.--::: poiini nepravdu, da ih bez razloga napadnei. jer Bog ne
',--:.aradadel Bojraj protiv njih sve dok ne piestanu progoni.
l:*.:=:ru li pak od puta nepravde. onda prestani s neprijatelj.-'..:'. '- lodrZaji ga samo nasuprot tiraninul (II: i90-i91.) O
::-.- .:dite tsoZjim svjedocima djelatnom svojom pravi.dno5iu
-.= -,:ustite, da vas mrZnja protiv bilo kojeg naroda zavede na
:,.::::orjel Posiupajte pravedno. to je bliZe pobo2nosti. i ispunite
,.- du2l.rost prema Rogu! Zacijelo Bog vidi Sta r-adite. (V: 8.)
-'-:-r je dobra u najveiem broju njihovih tajrrn savjetovanja,
:-::-- :,:rih, koja su posveiena milosrdju ili dobroti iri pomirlji' :..'-: ::redju narodima. Tko ovo potonje promiie. ugadjajuii 2e,.-:-,: Gospodnjin-r. taj te imati velikog udjela u \jegovoj nagra:, \-i: 169.) Bog vam samo zabraniiije uzimati za prijatelje one.
.:-;: orctiv vas ratuju zbog vjere, koji vas izgone iz vaSe domo'-""= r roji druge pornaZu, da vas izagnaju. Oni, koji ih drZe svo. ::- p:':jateljima na istom su stepenu kao i nasilnici. Ne klonite
jaii. Ako ste
: -:-::::. :re Zalostite se; ta vi ste
kao vjernici
- je sreia naizmjenidna.
:':..:r: r':. ranjeni su i oni. Ratna
Boriti:
.- :.:. :o2jem putu istinski i predanol
?.-: ;e oopuSten napadnutim i potlaienim, onima koje protjer-.: - ::j:hovih domova samo zato,Sto govore: .,Nai je Bog A1,::. Kai ne bi Bog suzbijao zlo nekih ljudi putem drugih ljudi,
:---:::.-,:':ieni samostani, sinagoge i dZamije. u kojima se obilno
::,-::-.ir,,: -ne Boije. (XXII: 39.)
=:-.:= 3og neie prominjeniti stanje jednoga naroda, dok se on
- s-,',;:' :usi ne promijeni. - Radite, pa 6e zasigurno vidjeti vaS
:.: i"-; : \;egov poslanik. Nidiji trud neie biti upropaSten.
f ::-----e. bodri musiimane na borbu; ako vaSih bude 20
-:j:--"--,:i-- pobijedit 6e 200, a ako vas bude 100, pobijedit 6e
Bog je sa
--n,'- :=;--:mka. jer su oni narod, koji ne shvaia.
.,:::-:--,--::, i Iz sure ..EnfAl".)
i::: i:i:-,.:'
l-::= :-.-.--;.rnr i pravedni izmedju sebe i spram dlugih! Ima:.r'-: -'::: neka vam budu sveti i nepovredivi. covjek je
'J

cijelo EoZje i neka je proklei. cnaj, koji to

oprosne besjede.)

ruii. (Iz pejgamberove

Islamske propise o ratu saZeo je halifa Ebu Bekr u dnevnoj

zapovjedi svojim vojskovodjama, kad su polli ria Siriju: ,,Junacil
Kad ste u bitci, ratujte kao junaci i vitezovi! Ne dopustite, da
ikad na vas padne ljaga nevjere ili izdaje! Nemojte nikad i nlkog
unakaZavati
ni Zivog muditi, ni mrtvog n-rrcvariti! Ne ubijajte
starce, iene i- djecul Ne uni5tavajte tudje usjeve, ne lomite grane
vodkarna, a od Zivotinja koljite samo onoliko, koliko je najnuinije za vaiu ishlanu. Ako naidjete na ljude, koji se, povudeni u
svoje 6e1ije, Bogu rnole, takve ljude poitujte i itedite ih i najmanjeg uznemiravanja".

dovjetnost i demokracija")
-\tau Ku,r-sna:
Zar ne vidi5 negatora vjere? To je onaj. koji odbija sirode i ne
potide druge, da nahrane siromahal Teiko onima. koji se dodu3e
Bogu mole, ali zaboravljaju smisao svoje poboZnosti, onima, koji
hinje i uskraduju pomoi nevoljnome. (Sura CX.)
Sta ie ti objasniti, ita je to uspon dovjeiji ?To je: osloboditi

roba, nahraniti gladna, nahraniti bliaeje siroce i bespomoina

bijednika. a uz to biti od onih. koji vjeruju i koji. se medjusobno
podupiru u strpljivosti i milosrdju. Eto. ti ustaju na desnu stranu"
ti su drugovi sre6e. (XC: 12-18.)
U njihovim imetcima (imetcima dobrih rnuslimana) imaju
udjela prosjak i napu5teni nevoljnik. (LI: i9.)
Bude li kod diobe ostavitine prisutna vaia daljnja rodbina,
sirodad i bijedni, darujte im neito i kaZite im kcju blagu rijed.

(IV: 8.)
Nejmojte grditi one, koji mjesro Boga prizivaju druga
boZanstva, pa da oni iz neznanja grde i psuju Boga. Mi smo svakome narodu udinili njegov posao zarrramnim. Uslijedit ie njihov
povratak Gospodaru-Stvoriteiju, koji 6e im otvoriti odi i objasniti, Sta su nekod radili. (VI: 108.)
Reci: ,,Moja molitva, moja pokora. moj Zivot

moja smrt, sve

To
je moja misija, i ja sam prvi musliman." Reci: ,,Zar pored Boga,
koji vlada svim Sto postoji, da traZim druge gospodare? Ta svaka
du5a ocigovara za se i nitko tudjeg tereta neie nositi". Uslijedit
6e povratak vaSem Gospodaru- i on ie vam objasniti, u 6emu
ste se jedan od drugoga razilazlli. (VI: 163-164.)

to pripada Bogu, stvoritelju svjetova, komu nema premca.

*) Vidi takodjer predhodne

34

odlomke!

O pravovjernil Ne ulazite u tudje domove, dok ne zafrai,ite

iozvolu i lre pozdrarrite kudnu deljad. (XXIV: 27.)
BoZje zadovoljstvo pripada onima, koji se odazivaju pozivu
:voga Gospoclara i obavljaju molitvu, a uz to sporazunno upravijaju svojirn op6im poslovima dijele6i milodare od dobara, koje
smo im poklonili. (XLII: 38.)
Reci: ,,Aho je Bog samo za vas priplernio Nebo, a ne i za ostale
:jude. onda zaLeli+,e, svoju skoru smrt, ako vec istinu govorite".
\u jamadno oni nikada ne6e smrti poZeljeti, zbog grijeha, koje
,u ;riinili. Bog podpuno zna prilike nasilnika. (II: 94-95.)
F"azdrjelili smo vas u narode i plemena, da se medjusobno raspozaajete. Najpoboiniji medjr"r vama pred Bcgoin je najpleme:,itiji.

Stau HadisrL:

Ruka, koja daje je bolja nego r'uka. koja uzima.

Stari narodi su bili rastodeni nepravdon i korupcijom: male
1;restupnike su progonili, a velike ostavljali na nini. Boga mi,
sad bi moja 1c6i Fatima podinila kradju. ja bih .ioj dao odsijedi
:::ku. Doii ie vrijeme, kada te stara Zena sa zlaiom na glavr
::.oci proii Arabijom s kraja na kraj. a cia joj nitko niita nede
::,a Lao udiniti.
Arap nema prei.muistva nad Nearapom niti ovaj r.rad njim.
Sr: su ljudi jedna zajednica.
Po svom izboru za halifu Muhamedov (a. s.) dr-ug Ebu Bekr
,:rtao je odnos islamskog vladara prema narodu or.im rijeiima:
.)iarode. izabran sam va5im halifom, iako nijesam bolji od vas.
-cl cu putem, koji mi Kur-an propisuje. Ako se budem ovog puto]::"a pridriavao, slijedite mi; ako skrenern- vratite me na pravi
!:rt : "
Fesebni discipiinski propisi
: - '.-:

-,i.rt

i pijte, ali ne pretjerujte, jer Bog ne voli ijude, koji ne:::..:: =jerel (VIi: 30.)
l' -;jeinii Opojna pi6a, hazaldne igre, oboZavanje kumira,
::-:-:-.-;e:je i gatanje gnjusoba su i djavolji posao. Klonite se
: -:: i' ';iste se spasli! (V: 92-93.)
l.::--'eno vam je, da jedete meso uginulih Zivotiiija, krv,
:-"-:".i;-:::::so kao i meso Zilzotinja, koje su zaklane uz pdziv
-=r:: i:-;3c,g irnena osim BoZjeg. Zabrarijeno vam je sve, ito je
-:,-,--:.:.-. i:emla6eno, usmr6eno padom ili udarcem ili zaklano
",: ::;-;=
--,"r;eri. Ovo zadnje je dopu5teno, ako je u medjuvreme*
:"-:l::-c
::o2ern. dok je joi davalo znakove Zivota. Zabranjeno
' -:*::- .':
=-E:c Avotinjskih Zrtava s poganskih oltara. (\r: 4.)
-r-.ll'ie

Dtr

Vjerni de te, Muhamede, pitati, Sta im je dopuiteno. Odgovori

im: ,,Sve Sto je dobro i disto". Dopu5tena su vam je1a, koja jedu
Zidovi i kr56ani, kao i njima jela, koja vi. jedete. Dopuiteno vam
je, da se Zenite poStenim i moralnim muslimankama, Zidovkarna
i kr56ankama, a1i vam je zabranjeno, da s njima Zivite raskalaieno ili da i.h drZite kao kurtizane. (V: 5-6.) Onome, koji po
potrebi prilika. a ne iz Zelje za uZivanjem ili iz neposluSnosti.
prekrii ove zapovijesti. Bog ie milostivo oprostiti. (VI: 145.)
Islamska zabrana uZivanja opojnih piia ima svrhu, da oduva
odpornu snagu pojedinca i zajednice u borbi za opstanak i da
odrZi vedar i prirodan odnos vjernika prema Bogu. Musliman
treba, tako rekui. svakog iasa osjeiati BoZju prisutnost. Bog
(dZ. S.) ne Zeli saobraiati s pjanini i pomu6eni.m. Islam traZi
puno predanje dovjeka vjerskom iie:iu. ^{lkoholizam je u odnosu
prema Bogu izraz nedovoljnog pouzdanja u BoZju milost.
Pod drugim vidom promatran. alkoholizam je socijalna
boiest, koja ima svoje pocelo iii u teSkirn Zivotnim
prilikama ili u duSevnoj neuravnoteZenosii. Alkohoi je. uz prostituciju, osobito djelotvorno srdsil-o za porobljavanje naroda
i iskori5tavanje dovjeka po dovjeku. -\lkohol pomuiuje razum,
umrtvljuje savjest i otupljuje osjeia.ie. l:potrebljavan u ve6im
pored
kolidinama, alkohol poZivinduje iovjeka. uniitava *n
joi i materijalna dobra i cior-odi ga do neuraiunljidu5evnih
vosti pa nekad
i do ludila. NaruSeno zdravlje. zloiin. prometne
nesreie i unesre6eno potomstvo ima,iu ie-.to sr-oj uzrok u LrZivanju
alkoholnih pi6a.
Zabranorn uZivanja krvi. svinjetine i mesa deraiih i uginuiih
(udavljenih) Zivotinja islam promiie jednu vrstu vegetarijanstva.
S pravom se u naudnom svijetu istiie. da snanjena upotreba mesa doprinosi poboljianju zdravija i tjelesne kreposti. Svinjsko
meso je teZko probavljivo, te-osobito u roplijim krajevimaprouzrokuje poremedaje u probavi i pogoduje bolestima. Svinja je
desto raznosad trihine-vlasice i trakavice. dviju glista, koje
prouzroukuju teika crijevna oboljenja. Svinja je nedista Zivotinja; nije birljiva u hrani, pa obiino Zdeie i najogavnije odpadke.
I po svojoj 6udi svinja se razlikuje od drugih Zivotinja. Nije rijedak sludaj, da krrnada poZdere svoje mlade. Svinja ne podvrga-

va svoj spolni Zivot skoro nikakvom redu, ito nije sludaj kod
drugih Zivotinja. Tako je ovaj stvor postao olidenjem ne6istoce
i neurednosti. U ranom kr5iarrstvu je, isto kao u Zidovstvu, upo-

laba svinjskog mesa bila zabranjena.

Hazardne igre su teiko druitveno z1o. Hazarder dovodi desto
ne samo sebe, nego i ditavu svoju porodicu, pa i Siru zajednicu,
36

i ;,, /.-.'-''fi"i;

;',;'1'F

na rub propasti. Kockari su uvijek blizu kriminala i poroka.

Igrom na sreiu stvara se duh nerada i neodgovornosti. Tko dobije, potroii obidno u grijehu; tko izgubi, zavrii u odaju ili zlodinu.
Propisi o duvanju zdravlja
If,

6isto6i

sdis:

O sluge BoZje! Lijedite se, jer Bog nije stvorio ni jedne bolesti, a da za nju nije odredio lijek. Jedino starost i smrt nemaju
lijeka. Ne idite u krajeve, gdje vlada zaraza' niti izlazite iz njih,
ako ste se u njima zatekli!
iisto6a je pola vjere. Vjerniku se preporuduje, da se najmanje jednorn sedmidno okupa. Kupanje nakon spolnog opdenja je
duZnost. Pejgamberova je predaja. prije i poslije jela prati ruke,
zube distititi, usta izapirati i kosu njegovati. S{uslirnan treba disto
i u redu drZati svoje odijelo, svoj stan i sve. gdje se zadrZava.
GRIJESI

I POKAJA]{JE

Vjerske zapovijedi i. zabrane imaju svrhu. da otuvaju iistodu

v.iere. Zivot, imetak. dast. mir i slogu rneoju ijudima. Hotimidnim
l<rienjem zabrana i propuitaajem vjerskih duZrrosti nastaje grl-

jeh. Grijeh je z1o. jer prouzrokuje teike posljedice na ovom i

r.ra buduiem svijetu,
Posljedice grijeha jesu: 1) kazne. koje su predvidjene za pojedine grijehe; 2) grijeh ocrnjuje i kvaii ijud-.ko srce. Grjeinik
gubi pravu sposobnost, da razlikujs dob:o od zla:3) u grijehu
dovjek upropadduje zdrat'lje. iast i imeta-k: 4) grijeh prouzrokuje
g:r'iZnju savjesti i osjetljive muke vec na ovom srtjetu: 5) grijeh
nanosi sramotu i Steti dovjekom druitvenom usponu; 6) grijeh
udaljuje od Boga, te dovjek zbeg grijesna ilvota desto nema ni u
dem sreie ni napredka.
Kao 5to bolest ili vatra Steti tijelu- tako iteti grijeh duii. Zato
se treba od grijeha lijediti. Ali i ovdje vaii nadelo: .. Bolje sprjediti, nego lijediti!" Grje5nik se mora prije svega pokajati i odluditi, da ie se u budu6e vladati bezprijekorno. Sastoji. li se grijeh
cd neke propuitene vjerske duZnosti, onda treba tu duZnost
naknadno ispuniti. Tko se ogrije5i o druge ljude, mora se s njima
izravnati i Stetu naknaditi, jer za ovakove grijehe nema drugog
lijeka.
Sve islamske duZnosti. treba jednako ozbiljno shvatiti i medju
njima odrZavati ravnotezu. Vladanje kao dio islama ima prevagu
nad obrednom stranom, jer je Muhamed (a. s.) rekao: ,,Poslan
sam, da usavriim plemenite strane ljudskog karaktera". Ima
mnogo izreka Muhamedovih (a. s.), iz kojih proizlazi, da su obredi
37

.il

_.!

i vjerski propisi samo sredstva islama, dok je bezprijekorno i

plemenito vladanje njegov ciij.
OmalovaZavanje vjere i. svijesno nijekanje BoZjih zapovijedi
povladi za sobom odpadanje oci islama. Takav predstupnik prestaje biti musliman sve dotle, dok se skiuieno i iskreno ne po-

kaje. Molitva za pokajanje i obr-iovu vjere giasi: ,,Svemilosni

i traZim oprosta. sto je od mene potekla nevjerna
rijed (nevjerno djelo) bilo hotice. bilo nehotlce. BoZe. kajem se i
vradam Tebi! Primam pravu vjeru is1ar. saac Tebe vjerujern
i samo se u I'e uzdajem. Sve Sio je;i -e:.: ioSio po Tvojim
je<iinog
poslanicima usvajam kao Zivi istinu. Vjeru;er: Tebe
Allaha, vjerujem, da je Muhameci Tvoj i'c: r f';o;i r;-.la:::k.
Ono
ito si preko njega objavio moja je vjera.:r:; .:'.
BoZe! Kajem se

ISLAM I }{ODERNO DOBA

Pored Kur'ana i tradicije, koju u i::c:- .=-.-, .=--.:a','aju i
iivotni primjeri Muhamedovih (a. ,*.) i:u9..";:. -::--a 1-e.ik broj
zasada i propisa, hoji su'tek kao ploi:ri..a-:-:: ---a!"::a .:asnijih
naraStaja ili uslijed utjecaja obiiajnog p:ai': !".a-i:-:.na::jenih
narocia naSli svoje mjesto u naukor-::o; :g:.t' --.-::i:a. jeCnog
velikog skolastiiia iz jedanaestog s'.oi;::.. l::.:=., -:-.-l--l':. orijentalisti nazivaju ,,drugim utemeijitel;a= --.-.::-;". .=: .: -.vojim
obnoviteljskim radom na polju teciogl,- :1:-:':: i,rp:-:irc sistematiziranju islamske nauke i dao ,oj :: s::-;e-= ::,arrijed
odredjen izraz i tumadenje.
Dva su puta. kojima se kretao ovaj :.a.i:.a':-- --:'.'.--=-'=:i- :azvoj
unutar islamskog vjersko-pravnog n-Lislje::ia: -i-=-a' --: c::-se nsus
Coctorum ( saglasnost istaknutih v j ersko - p :a:-:-:: -l i-e r-1' -; : j edno g
razdoblja) i kij0s i1i analogijski zakl.,uias ;':--;:.jjei,:e :akon-.kog
propisa za nenormiran sludaj uporeibo:r, .a :,::rin. vei nornilanim, sludajevima). Nema sumn-te. ,ia s; !:r'pisi ove l'rste, a
pogotovu pozajmice iz obicajnog pr?-r-e ,':::i:'adair). i pored sve
opreznosti islamske vjerske zajecil:ce. ia se re povrijedi duh
osnovnih vjerskih izvora Kur'a::a : Hajj-.a. poplinili, odnosno
rei u sebi nosili, or.e ili one zraaajlie .r-oji:r leposrecinih stvaratelja i njihove epohe. One su prerna iome u izvjesnoj mjeri izraz
jednog odredjenog por-ijesnos ',':enena. jeCnog odredjenog kulturnog stupnja. Iz toga proizlazi. da ::e bi. morali biti od trajne
vrijednosti. U Zelji. medjuti.m. cia bi se ocirZalo organsko jedinstvo islama za sva vremena. islamska ih je zajednica vjekovir-na
smatrala neprikosnor.enim vjerskim propisima, stavljajuii ih
praktidki na isti stepen kao i odredbe Kur'ana.
JO

Usljeci poveiane opasnosti pred pojavom sektaitva, nekoliko

stoljeda iza Muhamedove (a. s.) smrti proglaiena su ,,vtata
idjtihAda", i. j. ,,vlata samostalnog tumadenja vjerskih izvota"'
zatvorenim. Na mjesto dotada5njeg odgovornog i slobodoumnog
pa i najsitnijim Zivotnim
shvaiania islama, podelo se u svim
pitanjima
pozivati na miSljenja i- upute prijainjih autoriteta.

- stavljen u kalupe, a egzegeza vjerskih izvora se

Tako je Zlvot
poiela kretatl vi5e prema slovu nego prema duhu zakona. Consensus doctorum prija5njih generaciia je ujedno time postao u
neku ruku vrhovnim mjerilom vjerskog naudavanja, pa je praktidki i sam Kur'an preko njega dobivao svoju punu i zavr5nu
vrijeCnost. Razumije se, da su na ovaj naiin islamskoj zajednici
r.'elikim dijelom bili zakrdeni putevi nesmetanog razvoja i da je
sami islam u svom preporodnom djelu ostao u neku ruku na
pola puta, dok su neke njegove osnovne tendencije pale u zaborav-

IzIaz iz ovog ior-sokaka povijesnog razvoja pokazali su srednjoarapski istraZivadi Kur'ana iz osamnaestog stolje6a VahAbije.
Ovi vjerski distunci najavili su svim novotarijama na podrudju
vjere, osoblto pak poitivanju svetaca u svakome vidu, najogorieniju borbu. Iz ovog vahabijskog svijeta ideja rodiii su se veliki
mislioci i. reformatori DZemaluddin AfgAni, Muhammed Abduh.
Re5id RidA i }lerlAna lfuha-mmed AIi. koji su na suvremen i
modernom iovjeku plistupaiar naiin podeli tumaiiti isla:nsku
nauku.

IdjmA' i1i consesus doctolur:r ::'rc2e pod p:'o:nijenjenim uvje-iz pot:ebnu uporabu ratima vjersko-pravnog rnisljer:1a
postati elecionalne, da ire kaZem znanstvene. radne :netode
mentom napredka velikih razmjera. ]Iuharned (a. -s.) je obidavao
leii, da se njegovi sljedbenici neie nikada sloZiti u nedem Sto je
u triti ubitadno i lo5e. Drugim rijeiina. ako islamska zajednica.
po glasu svoje savjesti i u najboljern urjerenju. usvoji neke
Zivotne norme, koje u Kur'anu i Hadisu nijesu naSle svoju
izriditu formulaciju, a koje promidu osnovnu misiju islama, to
ona time ide normalnim, po Muhamedu (a s.) odekivanim.
putem.
Da spomenem samo dva primjera za to, kako je konzervativno
tumadenje islama omelo druitveni napredak, pa dapade stavilo
neke islamske narode na niZi kulturni stupalj, nego Sto je bio
onaj, u kome su Zivjeli Arapi u vrijeme Muhameda (a. s.) i prvih

iralifa.

Dok je za vrijeme Muhameda (a. s.) i detvorice njegovih

nasljednika trgovina robljem bila nepoznata u islarnskom svi39

jetu, dotle danas iina zaostalih muslimanskih krajeva. u kojima

ona cvjeta. Ropstvo je islam zatekao u Arabiji i tolerirao ga
sarno u obliku ratnog roblja. ,,Islam, iako nije izriiito ukinuo
ropstvo", kaZe Osman Nirri HadZi6, ,.on mrr je ipak svojim propisima zadao snaZan udarac i da ovo zlo nije bilo uhvatiio tako
dubok korjen u okolnim narodima i Ca nije pri:ocijene izopacenosti ljudi, ono bi u islamskom svijetu bilo iscezlo. cim je izumrla
generacija, koja ga je odrZavala". Kur'ar ra r-j.-.e mjesta preporuduje i zapovijeda odkupljenje i oslobadja:'ije robova: ..Podajte pismeno oslobodjenje robovima. koji :c c'd vas tia2e. ako
rnate, da su to zasluZili svojom dobrotom. Fc.iajte ir:- neito od
vaiih dobara!" (XXIV: 33.) Jedan ajet (V: 22) urleluje oprost
od BoZje kazne za krivu zakletvu oslobodjen-iero loba- ..Tri vrste
ijudi", kaZe Muliamed (a. s.), ,.naii ie na Sild::je:-- ea:ru mene
kao protivnika, a od tih su najgori oni. koji ljucie itucujr.l i prodaju. Neka je proklet svaki onaj, koji svojim radcr:: :=::oiara broj
robova".

Prvi muslimanski vladar, koji je odobrio irgcr-r:-i.r robljem i

koji je-inspiriran bizantinskim primjerom
:.a svom
-E{6iar:G
dvoru evnuhe kao duvare Zena bio je Mualija.
jedna druga kodnica napredka r,eid: nli-.limanPoligamija
skih naroda - nije u stvari nikakva islarn,sxa. ;ec :srocnjacka.
je postojala davno prile p'o;are i-"lama i
institucija. Poligamija
bila raiirena medju narodima, koji nijesu i:nai-i n-'ia zaiedliiko
s islamskim svijetom. Islam je dopustio u pr:-c'1!:'j c.;=ricenu
poligamiju, ali je i ovu vezao za tako tedke ur-;e:e .oa t'i se pod
njima jedva mogla odrZati. Sva je simpatila K::'ara ra :i:'ani
monogamije (jednoZenstva). ,,Ako ste u strahu. :ko se bojite da
neiete mo6i biti strogo pravidni prema vasin iar,zrma- onda
uzmite samo jednu". (IV: 3.) ,,Poligamista ce ;r-ijek gijeiiti".
govorio je Muhamed. ,,Zato se Zenite samo jedlcr:- Ol'aj 6e vam
rnudri savjet pomo6i, da budete pravedni".
Kako su veliki islamski umovi prvih stoiieca islarrra gledali na
pitanje poligamije, pokazuje slijedeii orinler (prerna Osmanu
Nuri HadZi6u):
Abasidski haiifa DZafer El-Mensur. nakon dugogodiSnjeg
sretnog braka sa prvom svojom Zenom. zaijubi se u neku mladu
cijevojku i odludi, da je vjenia kao drugu ienu. Kad je to saopcio
svojoj prvoj Zeni, ona mu je odludno porekla pravo na to. DZafer
pozove u dvor Imama Azama Ebfr Hanifu. velihog islamskog teoIoga i pravnika, da ga pita za savjet i odluku.
Koliko Zena moZe vjendati je<ian musliman?
pitao je
halifa.

40

--'cetiril glasio je od-govor.

li dula?
usklikne DZafer, okrenuv5i se svojoj Zeni,
-Jesi
je stajala na -vratima druge sobe.
koja
DZaferu E-Mens'iru dopuiteno je samo jednu Zenu! upade
mu- u rijed Imam Azarr.
Kako to?

- Sir-e, ton. kojim ste se obratili vaioj presvijetloj supruzi,

dovoljan
mi je dokaz, da prema njoj neiete i ne moZete biti podpuno praved.an u smisiu Kur'ana, ako se oZenite drugom. Stoga
ne mogu dopustiti, da se oZenite i drugom Zenom.

,,Iz navedenih citata", primjeiuje Had2i6, ,,vidi se jasno. da r.ri

jedan musliman, koji se taino cirZi propisa Kur'ana ne moZe u
isto vrijeme imati nego jednu Zenu; da je poligamija u islamu
pu.d izvjesnim uvjetima samo tolerirana i da je zakonodavac
moZe uvijek, kad nadje za shodno, ukinuti". Sliino je s institucijom ropstva.
Sto se tide poligamije, to treba primijetiti. da ona moZe i slobodnim izrazam rrolje bradni.h drugova biti sprjedena. Brak je
naime po islamskom shva6anju ugovcr'. u koji svaka od ugovarajudih stranaka (kontrahenata) moZe unijeti svoje posebne zahtjepod predpostavkom dakako. da ti ne proturjeie bitnosti
ve
- i moralnim pravi.lima. Zena moZe dakle kod stupanja u
braka
brak posebnim uglavijenjem oduzeti muZu pravo na polieamiju
isto kao Sto na cvaj naiin moZe osigurati sebi pravo razvjenianja.
Dekadentni utjecaj istoinjadkih obiiaja na muslimanski druitveni Zivot odrazj.o se uopie osobito jako u okviru Zenskog pitanja. Stav Kur'ana prema Zenama iznesen je na predhodnim
stranicama ove rasprave. O stvarnom poloZaju muslimanske Zene
u Muhamedovo (a. s.) doba pi5e jedna istaknuta turska knjiievnica u djelu ,,Znamenite mustmanske Zene" ovo: ,,dinjenice
rstaju dinjenice i nikakva izmiSljotina ne moZe baciti sjenku na
svijetli obraz Muhamedov u njegovu odnosu prema i,enarr,a. Iz
historijskih dokumenata jasno se vidi, da su Zene za vrijeme
liuhameda i prvih halifa sasvim slobodno dolazile u dodir s
=--:iilarcima, primale posjete oba spola, Setale s njima na ulici.
:.:..-+j:-.'ale dZamije i druge
institucije. Ljetopisci toga
' :":::::". ::::aiu nam. cla je dru5tvene
jednog dana Muhamed primijetic na
l - ::::., :i.: tsek:o'..oj. jedan
tijeia, koji se je vidio kroz
- i.:;: - "..-.r_ :.=.--_:'-_ ::=;ac.roj: dio
..Esma nije bai zgodno. da se u
l;:-q ;-,:: :- -;- :-;=-:-,: ::;--a :,Sif:: rUkU i liCa,'.
..j1, :- i:*: l..l-:-,::_-:= :-: -= :bicai... pise HadZii. ..da rriacie
-r1 "'t' I : ]L:: - : -i{: ::.-i:-,': - ::lt:a ::ave Doznanstr.o. ia t:

fie mogle uclati. Poito su neke od njih svojim uklasima i raskoinim odijelima mutile poglede strasnih iejhova, oni bi se potuZili
lMuhamedu. ,,Ja im ne mogu oduzeti ono Sto im je Ecg c1ao"
odgovarao im je Muhamed.
primjel
Za
izrodjavanja disto vjerskih obrecinih :lstanova spominjem iti6af. To je izolacija jednog i1i vi5e ucenih ljudi u
zadnjoj dekadi mjeseca ramazana u svrhu ','jeiskog studija i
razmi5ljanja. Za to I'rijeme svaka pojedina musli:rarska opci.na
se brine za njihovo uzdrZavanje. Ova ustanova in:a oii:o svrhu.
da podupre razvitak islamske nauke i nesmetano: :s:razir-anja.
I)anas. se medjutim u ltiiaf zatvaraju poluobrazcl-ajte hodie,
koji se nekada jedva znaju podpisati, mjesto da se :a :-i sr.etu
misiju, za tu godiSnju dotaciju za nauku I pro-.r-;e:;. lznadju
visoko prosvijetljeni i misaoni ljudi, koji za vrijeme :::ia:a :nogu
neito pozitivno stvoriti.
Is svega ovoga proizlazi, da je potrebuo obnor-::- ::=:a:';oreni
duh islama i dati novi pravac razvoju islamskog r',-i,je:L;a. Ova
vjersi<a obnova i osvjeZenje, koje je
kako S?n r-=:-tr:r
ved
- sli.jedecili: :::-jencarna:
cluie vremena u toku, je uvjetovano
1) samostalnim i izravnim proudavanjem Kul"ala. l) rilrijom
kritikom predaje, poimenice kritikom teksta r'';-:'r:r ffuhamedovih izreka, 3) odstranjivanjem svih u tol;:; -.':==-=::a cridoilih primjesa, osobito strogog i suhoparnog Ziici's.-:g sazuizma
{isrAiliyit), 4) jadajudim saznanjem, da vle:ne:-.il - ;or-ijesuo

uvjetovane, drugorazredne, odrecl.be BoZjeg ocsia::l-<a i oCr-edbe,

koje se tiiu vanjskog nadina Zivcta) ne mora;u :a se -ahlijevati
tlajnu vrijednost za sva vremena. 5) jacinr :'-:=.;,=-. -:.'-::r vjerskog osvjedodenja (imAna) naprama mehatiick-r- ;:-,'rjar-iju zakona i 6) prilagodjenjem prijainjih prar-r.rih :::-.---a ::r.:jevima
Zivotne svrhovitosti, prometa i socijalnih p:------= :.:::^-.an).
Islam ima sve znadajke univerzalne vjere. s:,.:a : svemu uroZe
zadovoijiti potrebe i oiekivanja modernc!, :,:';jexa. ..\rjera je
razum", rekao je jednom prilikom Muhane:i ra. s.) definirajuii
pojam vjere. ,,Ne primaj niSta, Sto se ne rr-:.:e z:-iano56u prokontrolirati", stoji u Kur'anu.,.Bog ti,te iac si':: tda dujeS), vid
(da vidiS), srce i pamet (da osjetii i raznis,'l): za sve ove organe
ti si odgovoran Bogu". (XVII: 36.) eitari::: nizorn ajeta Kur'an
podstrekava na slobodno raznriSijanje r ::a kulturno uzdizanje.
Evo nekoliko od njih: ,,U str;aranju neba : zenlje. u izmjeni dana
i noii, doista ima mncgo znakova tu inlsligentne ljude (III: 120).
a oni koji o tome razmiSljaju doii ie cio saznanja, da ni5ta uzalud
sivoreno nije. (III: i91.) ..Ono Sto ne znate i ne razumijete pitajte udene ljude". (XXI: 7.) ..Ti vrr.ii brda i planine i iini ti se,

miruju kao okamenjeni, a oni u stvari lete poput oblaka,,.

{XXVII: 88.) ,,Sve u svemiru p).iva,,.
,,Uistinu o"S ;u gospodar
Bog, koji je stvorio nebesa i zemrju i -onda uspostavio ravnoteZu.
Neprestane izmjene dana i noii, sunce, mjesec i sva ostala nebe_
ska tijela podvrgnuta su Njegovim vjednim zakonima. dovjede,
budi, svjestan, da samo Bogu pripada moi stvaranja i vladanja
Svemirom. Neka je blagosloveno ime Boga, gospodara svjetova,,.
(YII: 54.) ,,Putujte zemljom i promatrajte djeia BoZjeg ,t r""*_
nja". (XXIX: 20.) ,,Da li se mogu uporediti ljudi udeni s neznali_
cama, slijepci s onima, koji vide, tama sa svijeilom, vatra s
ledom, Zivi s mrtvima? Da li vi o tome razmiiljate?.,
IXXXIX; S.;
Islam je vjera prirode, vjera Livota i razvoja, a ne nirvane i
utopistidkih sanja. Eto tako je veliki knjiZevnik Bernard shaw
mogao redi, da je Muhamed jedan od najvecih apostola i da
je postigao ogromne uspjehe ondje, gdje su drugi poive zakazali.
Veliki pak mislilac Goethe dao je islamu ovu legitimaciju:
.,Muslimanskoj nauci ne fali niita. Mi sa svim naiim sistemiina.
nijesmo dosegli dalje, i nitko nikada nede dalje doseii. Nitko
nije kategoridki imperativ vjerovanja dotjerao tako dareko kao
d.a

Muhamed".

43

Tumaienie stranih i manje poznatih rijeii i izraza

: veder, vedernja molitva

dZarnija : bogomolja, u kojoj se por,ed dnevnih molitava obavljaju
svedane molitve (za razliku od mesdiida, gdje se obavljaju
iamo 'dnevne, odnosno veiernje, rnolitve). bi'amija je alile
jedna vrsta zborne crkve.
diemat (pravije: dZema'at) : molitveni skup, vjerska opiina. Zupa
farz: obr,lezatna (naglaiena) vjerska duZnost, koja se temetji na
akiam

Kur'anu
: tradicija, predaja
hutba - pouini vjerski govor
ikindija : poslijepodnevna molitva
I{adis

ilmijja : staleZ vjerski obrazovanih ljudi, duhovne osobe

imam: predvodnik u molitvi, duSobriZnik, prvak

jacija : no6na molitva pred spavanje

,klanjanje namaza obavljanje molitve klanjanjem
Kur'an : sveta knjiga muslimana. Prvotno znadenje rijeii Kur,an
je predavanje, prenos. Kur'an treba ocjenjivati kao govorenu
(Zivu) rijei, a ne literarno djelo. Muhamed nije znao iitati
ni pisati. On je tek znao ditati knjigu iivota.
Lejletul-Kadr : Noc odredjenja. 27. no( ramazana, u kojoj je cbja..'ljen Kur'an.
nijjet : naum, odluka
rninber: uzdignuta propovjedaonica za svedane zgode u proeelju
dZamije.

muezin

ili mujezin:

duvar dZamije.

oglasivad molitve, pomoini sve6enik-sekundant.

podne

- podnevna molitva
-_- mjesec posta. Traje
rekdt : dio (dlan) molitve
rukfi, : pregib
rayfiazan

30 dana.

rukun, mnoZina enkdn: stup, podr5ka

sabah : jutro, jutarnja molitva
selam : pozdrav ,,Esselamu alejkum:"

: Neka je mir BoZji s vama!

predati selam: istupiti iz posve6enog stanja molitve okretanjem
glave na desnu pa na lijevu stranu uz izgovaranje pozdrava
,,Esselamu alejkum ve rahmetullah" : Neka je mir i milost
BoZja s vama!

44

: Slava mome uzviSenomBogul

odlomak iz Kur'ana.
sunnet: primjer BoZjeg poslanika, vjerska duZnost, koja se temelii
na iradiciji, a ne na izriditom zahtjevu Kur'ana.
sonsunnet : .,posljednji sunnet", zavrina molitva iza obligatnih
namaza, koja se temelji na tradiciii.
iefaat : zauzimaaje, zagovor
uditi ili donijeti tekbire : psalmodirati formulu ,,Allahu ekber" --

Subhane rabbijel-eali (vidistr. 13)

tura

Bog je :rajvedil
vadZib : rje:siia duZnost,

koja se temelji na tradiciji, ali koju je

Muhinei s takovom rigorozni6u obavljao, da je teolozi

smatraj:l sioro farzom. (Vidi: farz.)

vaktovi- mno2ha o<i vakat: vrijeme molitve, razmak izmedju jedne

: C::-lge nolitve.
zanijjet^:: : str-oriti odluku.
Takvim : vjerski kalendar.
Hidiret ri:. Ii:.ii,i:a : iseijenje Muhameda (a. s.) i drugova iz Meke
u }{edr-nu. HidZra nije bijeg, vei plansko napu5tanje nemoguie

atmosfere u poganskoj Meki i odlazak u organiziranu muslimaasku opiinu u Medini. Dok je biieg izraz poraza, HidZta
je poceiak naglog 3irenja islama u Arabiji i u ostalom svijetu.

Literatura

Mushaf (Kul-an), izdanje Vakufske Direkcije

Sarajevu,

god. 1356 po HidZri.

\uri Hadii6, Muhamed i

pni dio. Beograd 1931.

Osman

Koran. Kulturna istorija islama,

Dr. S. }f, Abdullah, Der Islam und das Schwert, Vortrag, gehalvon Dr. S. M. Abdullah, Imam der Moschee zu Berlin, Berlin,
bez oznake godine.
Emir Sekib Arslan. ZaSto su muslimani zaostali a drugi napledovali. Preveli Dr. Sa6ir Sikiri6 i Muhamed PaSi6, Sarajevo 1934.

Razni brojerri .,Glasnika Islamske vjerske zajednice" (Sarajevo). .,The Islamic Literature" (Lahore), ,,The Islamic R,evierv" (Sy'ol<i.ng) i drugih dasopisa.

45

SADR*AJ
Stranica

Fredgovor

FI

$ta je islam?

fslarnsko vjerovanje: 1) Vjerujem Boga, 2) Vjerujem

BoZje andjele, 3) Vjerujem BoZje knjige
Kur-An
- (alejhis-,
4) \rjerujem BoZje poslanike
Muhamed
selAm), 5) Vjerujem Kader-odredjenje

fi.

Islarnske vjerske eluinosti:

g-

1) Keiimei-Sehadet (oditovanje temeljnog kreda)

2) ,Dnevne rnolitve (namazi)

iistoia -j Pranje prije
molitve (abdest)
Kupanje
Simboliino pranje
(tejemmum)
Pokrivanje
tijela
dnevnih
-Vrijeme
molitava (namaza)
(ezan)
na molitvu
Sa-Pozw
(str. 12)
stavni rlijelovi molitve
1) Stajanje
2) Recitiranje Kur-ana 3) Pregib- (ruku,) 4) pro-Sjedenje Farzovi-i sunneti
sternacija (sedZda)
- tekstovi ili uieu pet dnevnih namaza
Molitveni

Prijevod
rnolitvenih tekstova
Kunut-dova
Nezavisna
molitva (dova) na zadnjem
sjedenju
Prijevog
Sta se recitira na kome dlanu
- molitve (ikamet)
Najava
I(ako se klanja jutar-nja molitva Kako se klanja
- vedernja molitva
nje u namazu

- podnevna rnolitva _ Kako se klanja

Kako se klanja
ikindija (poslijepodnevna molitva) _ Kako se klanja

jacija (noina molitva)

Udenje posUje namaza _
Prijevod predhodnih molitvenih
formula na arap_
skom jeziku
Zajednidka molitva _ Svedana mo_
litva petikom- (dZuma)
Rijed dvije o dnevnim
molitvama
_ Molitvfza umrlog
Prigodne molitve
Teravija
Svedana bajramska molitva
.

3) Post

4) Godi5nji vjerski prirez i druge socijalne d.uZnosti

5) Hododai6e na Meku (hadZ)
Rijeddvije o islamskim duZnostima
Bajrami
46

A_ZS

2&-24
Z4-Zs
25_26
26

20-27

Stranica

-'

.Islamskovtadanie:Opdanadela-Kur-anskipropisio
.*pre-- ffaaisii pSopisi o vladanju - Islam.prema
muslimana
Vladanje"f"a"";u
vjerama
Orugim
ma
islam o radu i nauci
;;;il;i-lltzb"ii-ir"ttimiprema
Zenama i djeci
-- Vla'danje muslimana dovjednost
fslam o Zivotnoj-borbi, idealizmu i ratu

i demotraciia j-

Pdsebni disciplinski propisi

pisi o duvanju zdravlja i iisto6i

Grijesi i Pokajanje

Islare i moderno doba

Tumadenje st'ranih i manje poznatih rijedi

Literatura
SadrZaj

Pro-

z7-37
3?-38
38--43

izraza

44-45
45

497
I

ei rrMuslima,nske Bib lioteke "

,,Muslimanska Biblioteka", toja ovom knjiZicom stupa u Zivot,
je namijenjena:
1) proudavanju vjerske, kulturne i politidke pro5losti bosansko-hercegovadkih i sandZaikih muslimana,
2) znanstvenoj i beletristidkoj obradi suvremene vjerske, nacronalne i druitvene problematike bosansko-hercegovadkih i
Tad,at

sandZadkih muslimana,

3) obrani iivotnih interesa, dasti i vjere

bosansko-hereego-

vadkih i santiiadkih muslimana,

4) Sirenju prosvjete medju iseljenim slavenskirn muslimanima i
5) promicanju modernog i zdravog tumadenja islama.
,,Muslimanska Biblioteka" ie objavljivati svoja redovna izdarrja na hrvatskom jeziku. Izvanredna izdanja izlazrt ie na stranim
jezicima.

elanom ,,Musllmanske Biblioteke" postaje po Zelji svaki kupac

obadviju do sada iza5lii':. knjiga, ako je knjige nabavio kod izdavada ili njegovih povjerenika. Kod kupnje buduiih izdanja ,,Bi.l;lioteke"
ilanovi 6e uZivati 20ci6 popusta. dlanstvo u ,,M. B." nije
rrezano za dlanarinu niti za bilo kakve druge obaveze. Jedina
(moralna) obaveza dlanova je, da podupiru nastojanja ,,Muslimanske Biblioteke".
,,Muslimanska Biblioteka" ima svoje privremeno sjediite u
Bedu. Rukopisi se Salju na adresu: Wien V, Rechte Wienzeile ?9/9.
Rukopisi se ne vra6aju.
Smail BaIi6,
privremeni izdavad i
urednik,,Muslimanske Biblioteke"

Kao 3. knjiga ,,Muslimanske Biblioteke" iza6i 6e:

,,Kratka uputa u kul.turnu povijest bosansko-hercegovadkih
muslimana" od dra Smaila Balida u obimu od
po prilici
60 stranica.

Uz ovu knjiZicu priloZena je etiketa s napisom ,,Muslimanska

Biblioteka. Knjiga 1.", koju treba prilijepiti uz gornji rub prve
izaSle knjige (,,Etidko nalidje bosansko-hercegovadkih muslirnara" ).

PODUPRITE AKCIJU ZA GBADNJU MUSLIMANSKOG DOMA

r ,

, UAMERICI!

'

l'

CITAJTE I SIRITE SLOBODNI IIRVATSKI TISAK!

MUSLIMANII MISLITE NA ISLI\MSKI ODGOJ SVOGA POD.

MLATKA!

'Isplati svoi zaostali ramazanski milodar (sadaku) odkuponn jedne

itt vi5e knjiga ,,Muslimanske Biblioteke" u korist invalidA i sirounle: