Professional Documents
Culture Documents
Drina Vjecna Granica - Mehmedalija Bojic - Feljton 1990
Drina Vjecna Granica - Mehmedalija Bojic - Feljton 1990
'
1990.
Drina
r ufecna
I
granica
Eour la. kao I Srillr,lduyllek blla konglomerat vlera.
!ry1. I ctvltzrctli. car rfrooiili ii iiiiirci;i,.ii;
i Srbija" oduvijek
se
kojoj
iine
Paganiju lNcredjansku
oblast), Zahumlje' Tnvuniju ili
su medusobno Preotimalc. na
duie ili krace vrijeme' odrede'
ne teritorije, uglavnom Periferne oblasti.
RaJki
i hrvaski
vladari
su
II
(949-969) Bosna
i Makedonci, a Vizantinci
dali
Hrvatskom.
vla-
prcsudno uticati
na
istoriju
Balkana gotovo hiljadu godina. driava Bosna cc dobiti jcdnog susjeda sa kojim ce voditi
vi5estoljetnu borbu za svoju samostalnost i opstanak. i
Bosanska driava je jad.dla i
Sinla se ka sjeverozapadu, ka
Uni i ka Jadranskom moru, zauzimajudi u ratovima nekadaSnje prostore hrvatskc driave i
Tmko
@
Vec dvjesto pedeset godina
, ie ukjjuCio
se
nr
ffip
^rdoitlt
sPtizh
Drint
i1700)
*"
ne bi bila Politizirana 28
ioAn.*. Poreh i
veni.
sY8-
Pridobija'
Analizirijuci
Po5to
osvoji
je Austrija reiila da
pripoji svorn carstvu
itovanih
u svim jugosioven'
Neupuceni. i dobronamlerni liudi (ier ie nastava lz lstonje iao piediret a bila sveoena
u sredniim Skolama na mlnl-
mum) pitaiu se zaito sada sredsrva inioniisanja i mnogi Poliridan toiiko govore o Pro5losti
svojih naroda Pa istiCu da to
nema posebnog znaeala. a Poeoro"o nema izudavanje sred'
jl.
uijeka.
Ti bi ljudi
bili
'
i tekala Priliku
skim sredinama.
druSwo
dale Ugankoj
178?.
Beograoskim mr'
svollh lenton;a
rom. DroSirenla
'posjedima
Mletadke Re'
svim
oublike na Balkanskom Polu'
'ostrvu nalzad zauzrmanja Al'
i.
baniie.
irija izgubiia
o90.
itlE: HEHtEoALl,i
BolC
ln
'
-I
it
pogrcsna
izuora
trudlll ru re da
Srl ullcdnUl hnatrkl I rrprkl ldorlGtd
t*liltri;''t*rlnft*+:url*mliln
ni iliiitrio
;llll$;'l'tll'ilH;'
PorftrotcldU
iicpozni-
j:,
ra. Hrvltr
I
794),
Srbr
(l-lV,
Bcd
ri.
SrblJe od
VII do XV vllh
i historiCar
Franjo Ksaver
Alilirdr
..niicntljstol
It
propr.rd tnllvrtvr -
ston,
(Zgb;; je lpak
1882), napisao da je Bosn{; su sc
uroldr. bila hrvatska zenllii'. ho3iti
Tu rijel >molda< prcvidjcli-r.lti Bosna
svi hF atski
saij
ta
Ljudcviu
Poiavslo!
B{rt
Ni
f \-t I\TTRANA ll
Carimr (najprijc je Lorigovata i'
odbacile neka ranija svoja
shvatanja) lrrtlo dobzrlr dr
Bor albd n[d prlPrdrh (izuzev 3to ie bila zruzimana u tra-
rl rrpclJn rl
rllo rcr$nl. t
hwrt-
lBornr slnonlkh
iutomonr troraulnal
ffi
KlaiA samonikle
tvorcvina,
poseban
Znanswino ie dokazala da ni
nuliku od djela V.
ilatve naklonosti
prema toj ipat znalajnoj sredpisana bcz
loJa h
lcic. publilovala knji-Sr5fulovlcloni
.
ru.
Bocrr'
na je
ttudensts. Na lalost i
neracije
bocanikohciccgovalkih. Zato
se i ne trcba Cuditi niti osudive'
mlade
istorlt8rr
zagrebaCke
beog-
bodrvlj\ bbser
.&Ir. All,t'opcl
*,*r;o'i.-;- i,-L'r,':'*
zcmelja.
smskih
-
njeria nesamostalnost I
tj
'f,Iieil,'oiettc Poticu
'i-o'iirii-tnve ha Bolnua. Ali'
CoroviCa,
Sutn
ekedemik dr
Mihiilo Di-
je
dI FNR,J.
i Dulan
Pcrovi4. Tre'
Ibenili
jot
rc Savjeta za nauku
tulturu
period;koji
sa
jc pripalo
avega desc'
-pa
i to montirano
tak redovi,
ns ltctu istorijske lgtine stare
slovenske zemlje i drtave Bos'
n8" B-ornl
nc.
:'ll6upani;.,Botii
.,1',,,.,
Dl$Gupana((
Bosna
i udtbenik
>Istorltr drhve I prtyr nrrodr FMRJ< od profesora
dr Dragoslava JankoviCa.
On je u prvom izdanju iz
prava, pokazuje
prikazao njen
politilki
je on
posvetio zajedno
sa
lju o
srpskim zemljama.
Nekom od istorilara-politidara medutim, i to je smetalo,_pa je, izgleda opet pod
n9crloln presuom, u pgsljednjem izdanju svoje
knjigc >Drlrvuoprrme lsto-
rlle Jugoshvlfe<
{Beograd,
l9E4) ranobosansku drlavu
sasvim izbacio. Tako se to
kroji istorija kada se u nju
mije5a dnevna politikat
ne moZe
si
pouzda-
potpuno osvijetliti.
Stvaranjem Krati6viiii
Srba, Hrvlta i SlovenacA
(1918), odnosno nierilm
Athi! je lt-
u trkaljeJuroslaViie
(1929-1941) nestat6' ie k[rhalno i Bosne i Heriecovin-e sa istorijske i kartolrafpreimenovanjcm
vtnu
le
sanske
srednjovjekovne
ona
na od srpskih zemalja. Tb
se reljefno vidi i prcg-ledom
Stanoje
Stanojcvid
(1874-1937), profesor Urii,
verziteta u Beogradu (napisao
je
Bosnc I
takva uvijek
u'
sastEvu
jl
tavljciii mogu&roit'ti[
jr)
Irulfd
'
PETAK
ldn
ile
lla"
bn il ll.
,'' ,l*t Wi,nt
htttlg/'n
ii*.ot da
'.. i.&torl.
irtdrlot+
lowio
&*riulr
dt tYu
i Srbi u istoriristotretirali
oqrAfiii
-nerodi<' kao tretTakav
riTsH
sanio HrvAii
riin. dobiti
iiato je triorFtt
llclitiior
lsto'tl1u
itiu zi
mc
(od fim;
il lrb
blosldsii l.zlrhitivbla,, :
:,:Db lade l tlnl sc, ilej-
hiolrino
li
6e.
Pilt. U
pdblild6ji
u Bositl, I
Po-
rphyrolenltus) u jednom
svortr .spisu pod nazivom
Dc rdnilnlrtrrndo lrnperlo
(O vltdrvlnl nrrodr) o doseljavenju Hrvata i Srba i njihovom .smjeltaju na Balkanekoin poluostrvu. Aii,
prije nego lto o tome spisu
li
DrtsvC
M. B.)
'itleiU
imb rteiriiih
svocd oostoiehiar
a onda
jol I u istoriju
genlt (Constantlne
ovtiiti
jidiof tdliloi
borumlii
tiotouniii i idldbiehlviiiJi
bbjirirjina fuili' br-ian; ovjc:
kbvni oro5l6st Bosrte u- Ir'
tiiifbtolm itttud koii id izra2l
Zvohinii Ddga6ki
dr Zvohlnii
dlo'dr
dlo
Prigieki,*
tidduleci >UCILA< fi' Ai
bttg tgzr. todihc; otr Filr
luuia brollost Btisni bH
tt[1{ih'ontcicCeriji i ktlm'
tifblhiiir. Frvl.but Bosnt jc
itcrtAiii tld' ditivd u .illo;
Du lbatkEdi' ,i ivitiPikih
'arlsvri ti raziiitir periodimi
-Prvi
Musliman-i)
Hrvata.
su, dodu5e,joS i
u najnulnijem
obimu, Bta se sve zbivalo u
rimo, bar
I u njoj susjednirn
*'iT;"I""!:T]
Bosni
." se naii
$!iisi!ipii[iiii".'s.'I
'
ifi;6ifi hilmeiiu 'nhisio- IL-'If,'l,llo^'r'
d"l'-l't'.:'l ;,stari oven i
iitLfiil ei;ffi;*iii i',i I
fr
iil"ff ilhfi
sr
:;i"'ito'ii"r'iiil[-n";;1:,iJ:ll*l1,']i,t"Hi;
,
1ff";?"il;"".iS"".ii,s
x*iiu;irpiftriaa
rurrlrrrr! tF. 'w.rs
vizantijski cai Justinijan
I U:*nll,'jl.i:;lilij;
uio zauiet
!ilvd;,
ti nufri taiiverija
"r, II
bosaii'
ti5 ii.Ji.'lsto*ja
it.da.lstorlja 6Jsaii'
arciil
ile drlalc ii mno$ni histe I
;ftfifikth radodma poci' I
hil"ia lTt *ckom. A fte s; I
aisivblo ti brcthodhlh pet I
fjii'j-6s)
i"dp.fgajhit!1ralovanjima u ltaliji,
galli4.ritgvanjima
spa.hul'. sJey.9rnoJ
Alncr
iiigfi,,ol: ;$,:diit
,**i jj:l*b"f
Cirrl?i" Pr9b;
f*'
ii"ffi I
i"ctlTi:[#$:'i?:i#,"i??:"i"*'#:
-..i.
. !
ia,
l6\
Dua uilelta
tQ
FI
2t
>l
ot
HI
\l
Fl
iF
auarslte
uladauine
le
Cn
o
hl
zt{
Ovladavli Sirmijumom
(Sremska Mitrovica) i Singidunumom (Beograd), Avari
su
Bajana
oni su
predstavljali najveCu
trlvotuorcnle ldodle
rrednfouleloune Borne
No, dva vijeka njihove vladavine ri Bosni i Hrvatskoj, o
cel
ol
JI
ol
ol
lemu istoridari racionalnih istorija za srednii vijek izbjegavaju da pi5u, imali su veliki
znadaj
punue I najargumenlovanle u
nas pisala, ranije ved porninjana istoridarka dr Nada KlaiC i
djelu Srednlovlelomr
Bornl
(1989). VeC na podetku ona istida >nlte ncobllto da je strdJr hlstotlognflJr podinjala politidku organizaciju Bosne s doseljenjem Avara Slovena.n
Ce
krlo
so
slr I srpsk
fezgrr pr se lcsio
i rur dr
Je bosrn-
skr drlrvr >medu svojim susjedima nrlstrrljr<. Dr Nada KIaiC je ustanovila i objavila dosta
tragova Iinjenica o postojanju bosanske driavc u vrijene
avarske vladavine i to jo5 prije
RuSenju postojedih
-l'.dogq.
vornih< teza vedine na5ih me'
riji
dq iz Karantanije i to
s franalkom vojshom
vim vojskovodama
zajedno
njiho-
vrijeme
Tarttor[alni pretRofiulo'
kolite je velidine bila pno
bitna bosAnSl,a drlava ili banat
poslije nestanka Avara, nema
nilakvih podataka. Da li su na
tcritoriji danaSnjc Bosne bila
tsda i dve banata lakoder se
mole samo pretpostavfati.
Granicc te prvobitne bosanske
drhve mogle su se protezati od
Drine do Sanc (gdji je jol tada
bila tupa Banica), na sjever do
(od
ll.
do
na svegr
inor
goj polovini
izvor posluZio
I
PloCa
t nttpltom btnt
i
,.
I
te
na
Sava
zovi,
a zatim kraljevi.
Izvan
ftojc
ili
su
knezovi.
spisa
O nrrodlmr pokazala su da on
predstavlja kompilaciju u kojoj
se gotovo ne oseda originalrro
stvaranje pi5dcvo...<
i Srha
na Br!'
stantina Porfirogenita,
(1r'1
nih Slovena.
strru Bosne
Stbije.
NEDJEI.JAK,
l
I
prir' nrnrirnnrua
ft ;ii;. *',
*';I
i?;ii;'[
I uri E
rrrurirrriyr i 3l7er'dtfi ntfi f
I
]-;
DokaziuaniB
po suaku
r L-rrfsi
I r upiofirrir]i..i
I'tl rrtrl i':ri
1r
.l iY
rl, a Drq3frtr
;f
:-fl
t r r*.rrrlirrhi:rrlrr}?.lrll )f, \!'
t.t I ut,rtp I r-..rr
H i i .orlrr t' r r
iril
ii'
ri
lr i
I r ri ptrig,
*11 rulirrtrn
I
iii,
II
GUenu
id.r-r' I r
it
'l r.l *
oko granlca, da
Kullit'
Kako je Anto BabiC, saraakademik, jo5 1955. goi{lrne u svojoj raspravi O plteInju formlrenJe srednJovJekovne
ihnsrnsltc drlave podrobno razjadio gypces nastajanja bosan.ke drlfve u ranom srednjem
.r ijeku i to baS od tX do XIi vi'je.vski
jc.ka._
oslanjajuCi se na posledlua dva pomenuta izvora, to Ce:rno Je neslo viSe koristiti. Tim
1'rije Sto je on ubjedljivo, jot u
;tno.doba, ukazivao na postojar1e bosanskc drlave u isto vrilcme kad su to bile i Hnratska i
!a(ka (srbiia)'drraua
i Duklia.
Bosinski
ii
u sastav
iz bugarskog
topstva. RaSku odvoiio od Bu!arske, uspostavio svoju vlast i
Yremenom oro5irio. izcleda uz
nau0no
dokale da je Bosna (i Herccgovina) oduvijek bila hrvatska
zemlja, a bogumili (patareni) I
potUcrt Boroc
Hcrccaovlne
(Kanada,1982).
Neki unaprijed opredijeljeni ljudi za hrvatsku opciju iz
llalntko orvolena
t.odrsku Viiantije, njeie terirolUe tako da su u njerrsastav u!re jo5 do tada nezavisne kncle-
navlje. Zahumlje je ostalo samostalno. Kad je i na koji nadin Caslav zauzco Bosnu o tome nema pisanilr tragova. Njene granice su bile tada nazapadu, Hlivno i Pliva. No, prcma
hrvatskom historidaru dr Dominiku lr{andidu Crshv te vlrdro Bosnom l0 do t2 godlnr
porlednfl Put
da je to blo prvl tI potlednfl
Pul oo
Porclfi bant
rolf
Garslra
rs lnel norlGc
ne, kao
vidjell,
dru
nju Slevina
stva sa Zapada
buduCi da su Slavcni sa podrulja Dalmacije, Bosne, Pagrnije, Zohumlja, Trawnije, Konavlja i Duklje primili lrtdanstvo sa Tapada, onda su onl,
po dr MandiCu, jo5 kad se nekritidki osloni na >Ljetopir po-
pa Dutljanina<, prirodno
svi
Hwati.
spis cara
cyjedota
Porfirogeniu.Dc
rdnlnbtnado lopcrlo po tome
su sc Hraati I Srbi doselili nr
/o
oponcnil.
No, rrcdom, u nauci je ovo
pitanje praktidno rat0itdeno.
Ovo znaju I istoriaeri i povijesnilari, eli lm to nije odgovaralo
niti odgovera, poiotov-o ne njihovim politiCkim nalogodavcima kojl su pretendirali, a pogotovo ovi slvrcmcni, na Bosnu i
Herccgovinui I to baS i tobote
na ornow >istorijskih<. prava.
Datje, lako vizantijsii pisac i ulcsnik rrt! cara Manojla
Komnena (l 167-1 180) Kinim
piSe da rijeka Drina dijeli Bosnu od Srbije, da ong ima svoju
upr8w, nczvisnu od ralkog 2u-
prns, dr Mindid to lomcntari!e teko lro tvrdi da bududi Kinam zna da to nije zcmlja RaSka (Sdija), onda se po njemu
mon lznr{i zakljudak da to
mor! biti
svakako
zcmtia
jc nautno ncodrliv. To
odgo-
i
vimr tatoliCkih institucija, !r
crkvcni dostojanstvenici u
srednjern vijeku nazvali ta.i
0rlna lao
drlrmr netla
ljcfja
ranosrednjovjckovne
ddave.
-Qga se od prvobitnog
jezgra (Vrhbosne)
i'banata ii
avankog perioda ve6 tada pro-
jugozapad
ji
je
1952), da
Forrllt bt
Ar.pettt
Koitotnir*d
Srbiie<.
Cinjenici da jc pwobirna
drtava Bosna dobila ime po
bilo sve od
Za-
F,onav-
rllklr.
,lt,llffit
ncdu lzJa
1232 - |ZJJ.
1235. le
luEsu
te Iu
da rc >stanovnici
>Sr bi< suprotstrvljaju
dvije
ji
rovdeaima_toji 3e
nt
Stjepana Kotromanide iz
i litaocc.
hema dru Sini (:irtoyidu
,'u- pgs$
je ruplod4njen lrp
zctib
teori_ja.-
Dodule, io ru;e nr
Eogao uciniti,
O rrsprostnnjenosti imens
jsr o tome ne
ralnr
naar rairrinri
."iL^
slilnih dotize i
vijeka.
Cirtovid zeHjucujei r
razvoj posebnC bosanslc
virima. Otuda se
n_ianir_1r
drhve
ir
srpstoS imena..e
Polamlla olo
naiv rt
20. NOVEMBAR
'nle
lrnlrmrul
mnG
Teorile
iz magle
Sto se
drlave Hnatstc i
tovofl ovo.
tniltdrlnr orrrlanld
. Modai tralj Tomislav
(91C930)
iuoc Htirdo
&Iii. Nenr
tr'
lnonte Hnrtske i
vlast.
Serutplclnl nrPrdl na
Botnu
zauzimao
O zauzimanju Bosne od
brvrtstog lralja Krelimira lV
(t058-t074) nema Pouzdanih
iodatata. oremda se u nekim
ixr i
Bosna Lonsbtidoval'a
iovc'
Lu'si'pcii'<
Mandid utazuie
IX MandiC se je,
za raztiku
ti-ts st
Zahunljani, oelo
drlave
nnnci iz rtare smskc
-Dubrov[rni
Bo3njrci
Rrlte. Ovc tu
lro
prenosnike
svoje trgovalle robc...n
upotrebljavali
vijeka u Zeti
dr naiialon uz bugarsku na
'
ll.
rumnje da je on
Ko su blll
titr
lPliqr
rollr
iim
zaboravljeno,
Ihjen X
vijeka (posltje
Bornu je zauzeo, tao i
Rltlu, Dutlju i Trewniju matcdonsti car Sanuilo. On je
'9t5)
Delmeciju cve do
miraz
lin
Do"
1085),
zeo
poSto
i zerobljcn
I
I
I
i u Prvih
I Kinama, uCesnika u
vizantu-
I
I
I
I djalno-politilla
Prrw.
opustolio
cjelinr.
/L
oslo
lryj'
nSr: hrnnrunun soll0
Da niie
E*:
:f
r; 'Urahlih*
bogumila
l(ad le Stevan llemanla "ognlem I maGem. p0'
onl su se sklonlll u
l(ullnouu Bosnu, u kofu su lo$ ranile stlgle lz'
blegllce lz llruatske I heretici lz Balmaclfe,
blele6l pred progonlma katoli[ke lnkviziciie
Tada su se naivi$e metlusobno miieSali Bo$
nlacl, Srbl I llnatl
Geo proganlatl bogumlle
ritovanjem Vizantije s
Usarskorn (lt5O) finam je
vez.i sa
Po-
ia
i6 Borii vladar
(egzarh)
,saveznik Panonskog
(ugar-
skoj
podaniltvu Ugar'
onjegovom navodnom
vazalstvu
fikatom us,arskim
da ie tu
dokazala
tijfsvom
PdsteOnji
put Vizantija je
i njome vladala
zauzela Boinu
torije
Dozornicu
na Kulina /l t80-1204/
do
Ugarskom. Uz to
fx
ili
samo
samo srpska zem-
hrvatska ili
lja, uz obavezan dodatak da je
ona uvijek bila i vazal Ugarske.
katoliCke
crkve.
bi
ll'
f,
tija
za-
krunom
Bosni. Jer, ako uzmu u ruke iszagrebaCke ili beogradske provenijencije nakon
prvih poglavlja uporede njihov
sadrlaj, zapazi& da je Bosna i
li
ze
samo nekih karakteristika tokom ova dva i po vijeka, upozoridu titaoce da kritidki prila-
od l16?-1180. godine' Ta
vladala
Bosnot rr
ni vladari. Zagteba0ka
Carka
1l;r161sltl
blizini
*--,':
FoCe,
,s
do njenog
u5Jer
ii,ti'r,rrrllll
je
istoridar Marko
L Bosanski
| 'Vego je u svojoj knjizi Naselja
I bosanske srednjovjekovne
I a*ave /Sarajevo, Svjetlost,
| 1957/ prvi ucrtao granice boI sanske drlave iz X vijeka. One
tada, a moie se preI su se vec jo5
$ tpostaviti
prije, protezale
od Drine na istoku do
iznad
Vrandudkog klanca na sjeveru,
od Jajca i Glamoda na zapadu,
o do Livna i Rame na jugo2apa. du. Na Zalost, gotovo svi drugi
i
i
I kazuju Bosnu da je
Bosna
a tek
od Kulina
,/na-
dom su ubijani
oduzimaria su
je
od
180. preduzimala razne"mjere
'vlasti
orl
t p. Sirenje svog uticaja i ugleda.
inranja,
sovno bjeiali
sklanjali se
njihovih pristalica
masovno
kvizicije masovno
Bosrru.
pribjeZi3te
svih
progonjcnih,
ili drugog uvjerenja. Tada su se medusobno najvi5e mijeirli Boinjaci, Srba i Hrvati.
zbog razlieitog vjerskog
i
su dosta ra5ire-
VeC
od
,1pena
milstva. Tako
loj
hijerarhiji, odstranjeni
su
ogaroda. ,
it* U isto vrijeme i bogumilirltvo je sve visi jaCalo. dno se
arfC u I l. vijeku bilo jako proSi,rPto iz Makedonije i Bugarske
,.to Ra5koj, Zeti, Bosni, a-takouSEr su se tada Sirila razna here-
'
Bana
.?
spaljivarri,
im
katolidka crkva
u Dalmaciji
sku<.
Agreslynost katollfke
1,c*ve
j
ti
tidka udenja
je
bilo patarensko.
Ugarski kraljevi, da bi
Bosnu stavili pod svoju
kontrolu, izdvajali su iz njenog sastava prilikom krstaSkih pohoda, pojedine oblasti, kao Usoru, Soli i druge, i
davali ih neposredno svoiim vazalima. Tako je madarski kralj ladislav dodiielio 1284. godine srPskom
kraliu Dragutinu
t1276-1316), svome zetu, u
tx
i prisajcdinio je
Mad-
M'
prclo Drlnc<
te'
poreil
ovu
toga,
i
No,
B).
ritoriiu neki istoridari radunaju iao trajnu zemlju Ne'
minjida, a za.neke.Politida'
re to su ta ))lstorusKa prava<. Ali, nezgoda je u tome
Sto je ubrzo, poslije f)ragu-
tinove smrti (1316) ova teritorija vradena, nakon upada Ma3!q{a u Madvu, u sas-
(r3r9).
U mnogim
se
istorijskir
pa do
pr<
tltporna I neosuollua
Bosanska srednjovjeko'
vera Madirima
(odnosn
zavladali klasiEnom Bo
nom (bosanskim banaton
1299. codine. kada su n
vodno-bosanski ban Stj
historiCarka Nada-KlaiC
/{
OSLOBODENJE O CETVRTAK 22. NOVEI\{BAR r9e0.
PtsE:
tEiltEoAutA B0Ic
0teto
u mwaz
I
Ra$ke) na
prolstlGe
Bosnu
lz fedne kralkolrafne I nepo.
noulllue lstorlfske eplzode, kada le madarskl
krall tadlslau suom zetu srpskom ex krallu
Dragutlnu u mlraz dao Soll (tuzlanska oblasl|,
kole su kasnlle uraGene u posfed bosanske
banoulne
ll
Kotroma-
dine, Hrvatima
oznaCava
>dobrl Bolnlenl<<.
Sredivli zemlju iznutra
jaku vojsku.
bo-
i bogumilskoj vlasteli,
po-
stvorivSi
svojoj knjizi SrednJovJekovnr Bognl (strana 2OO) poridr: vazalstvo bana Stjepana
Kotromanida
njegove
Slrenle boranske
do Dubrovnika, uklju6ivli i
gradove OmiS i Makarsku
l-1355) pripremao
da
Carigradom, on je poku5ao
da prije toga poduhvata ratom (1350) protiv bana Stjepana KotromaniCa povrati
u sastav svog carstva Hum
lerltorlle
joj
ravu.
njemadki
i 5i.
benika. Ali, poslije mjesec
dana uzaludne
opsade
je morao odustati od
daljih napada u Bosni, i
manid
govine)
je ostao u trajnonr
l(nll
Turlho na srpskom
lronu
Stjepana Kotromanica
ve do mora i od LIne do
Drine, Nakon velikih unutarnjih borbi i trvenja sa
vlastelom i uplitanja Madarske u tc dogatlaje.
Tvnko je Cvrsto zasjco na
bansku stolicu tek kraiem
sedamdesetih godina 14. rijeka. To je bilo vrijeme kada je u Srbiji, poslije birke
na Marici (1371) nasralo rasulo i kad je svaki velik:r5
nastojao da prigrabi Sto vi-
i vlasti.
Kako je jedan od rih velmoia, knez Nikola Altonra-
5e zemlje
se udruliti, pobijedili ga
tok do Kleka'(istoChd od
Rudog), zatim sve do ukljudno Prijepolje i manasrir
M-ile5evo, te ditaov Podrinje
i istodni dio Huma (t3ia;
Stekav5i vlast nad velikim diielom zemlie Nemanjida, ivrtko se t577. godine u Mile3evu krunisao za
>kralja Srbije, Bosne, Pri-
Prebrodiv5i te5kode
prvih godina vladavine,
san
rra
ustanak.
ne.
tt!
OSLOBODENJE
'
ilalumnili
bo$an$ld
uladar
je
1381.
pa
Herceg-Novi.
Koristedi pobunu hrvatske vlastele protiv madarskog dvora, kralj Tvrtko je,
stavir'5i se na njihovu stranu, najprije zauzeo zapadni
dio Huma i zapadne oblasti
Bosne (koje mu
je
ranije
ske vlastele
dalmatinskih
Za
bijao je gradove
vlastelu
povlasticama, a sve crkve je
Stitio
gradio
ranjem prijateljstava
spo-
sa Mletadkom
Republikom i sa austrijskim dvorom.
Tvrtkovoj kraljevini
:ern i k-trTtrtroJurim'
k re j er
l.
mediteranske, balkanske
srednjoevropske kulture
civilizacije. Seobe i mije5a
n.ia
nakon
Turke.
5e od pedeset godina
se zaneman pnvremenr
prodor u sjeveroistoenu
krajinu, gdje se
njegova
Konjicom,
Goraidom, Pljevljima i NikSicem, ukljudujuii i Konavlje; dok je Pavle RadenoviC vladao istodnom Bos-
odludivale su,
u stvari,
sudbini bosanske
ko
drZave
TeSko stanje
n.
n
bi pokorio najmocni-
bio pripadnik
bogumila.
Njihor
om
prr.l
turska posada
osrrrtr arr
SandZak.
gi
Od vladavinc Tvrtka I I
(l 421 -l 443) stvarni gosf'!r"
dar Bosne bio je turski sul-
su osvojili
Srebrenicu.
Zvornik i Teodak, ali .ie gri'dove 1440. preoteo od Trr
raka kralj Toma5 i drZao tlo
1445, kada ih je predao dc.'
prida
Srebrenici. koja sl
Jcdnom
voda Jugoslavije,-obradiiana
Je tstorua ovog
Hercegovine,
perioda Bosne i
Cini
;:fi :'IH#,T"r.1,i."#1"i,1
krali ta. viji_
srrodJt nrrodr jryortrri[
Srpske despotovine.
|a,y_
Xn1rga^
I i;'
?_.l.i
viC.
n_
vrijeme od-t6. do
-r
,q" 9no.l
i
put
-d_ru-ga,
Prosveta, Beo!-
OSLONOOENJE O SUBOT
24. NOV
BAR
1990.
Sllom
u drugu
uferu
-ranog
srednjet vijeta
io3 od
ia'sve do kraii 18. vijeka (Pa i
lasniic) vladala trajnjc vjerska
netmlliivost, a u 16. vijcku Potounb 6obiiedilo ne(lo da vla'
oi
s"ih
grana
isPovijedanje
hrildanstc vjerc'
kao i judaizam.
kultetima
srcdnjim tkolama
li
naroda.
Talva jedna knjiga je, na primjer, lrtorllr Ju3oclrvll (hosveta. Beograd, 1972). Zato ko
je Citao ove istorije, kao i nekc
iz ranijih vrcmena sliCnih opteredenja. takvi na javnim tribinama i politilki uticejnim forumima (prilikom obraCunavanja
s ljudima) govorc zr muslimanjunake
- tao na primjer za
Muju Hrnjicu i dru8e - de su
ske
kondotijeri
i pla&nici
titi
Mleta!-
i istorije!
rladruln!, onogt I
rlcra
Na takav odnos nailazi se u
Sotovo svim istoriografskim ra'
iiovima. u poglcdu.-iskljucive
progresivnosti Kraji5nika iz
Vojne krajine, koji su bili neko'
liko vjckova u slutbi Austrijske
ili
lun tudih
ta'
carevina. Na objc
ci su oslobodili i pustili ga da
sa svitom i mladom kraljicom
ode u Bosnu. Tako su Trrrci
poslije pada desPotovine Poitati susjedi bosanske drlavne
teritorije dul Citave istoCne granice.
i od PaPe i
od
5u rukovodili dominikencr r
franjevci, uveliko je rrdila na
300 ratnika.
Glla
bosensku
Madara i od Mledana, ali rrmjesto pomodi svi su mu slali srmo podr5ke ohrabrenja i Praz'
na dbedanjs. Pozivao je preko
Dubrovnika i slavnog Skenderbega da dode s vojskom u Bos'
nu. Od svega dobio je od PaPe
knrnu i kntalki barjak. Jcdirto
mu je gospodarica Milana. iz
hvatinju
i jugos'
nl((.
5c
na Bosnu.
dohali
vla36u
BoS
dinc
Ankone
Pre
trali
da kralj
StjePar
Carigrada
Poiubivti kralja
StjePana
zbo;
LOBODENJE O PONEDJEIJA-
7(
25. NOVEMBAR 199(t
-=!L_
Bosanskl
pa$aluk
-
;EN
\r-\
\_,\F
Bosne I
llerc-egoulqe., nfene terltorlfe podlfe[ene su na
randlake I tlme blle ukUuGene u tursko car$0, {ok su dnrge zemlf-e slstematsll pusto.
.r-r.<
tocliGrt
laattir rro
ato nrul
Fr-._ F_a_
-b-. qFF
.hab
*"
sullanouu ylast
Gnnlcc Booantkog peloluke oko 166. godlni
dlak,
poloZaj
Bosne.
fcudalaca, poscbno
ilih
Hercegovine), ekin-dZiie.
Hercegovine).
al
iz
oelue,
deli
i
-oni
ku.
,
jrnlEari (ovltr zadnjih
voJnici I jrnl&ri
iadnji
rumeliiskom beglerbeglukh
rumelijskom
beelerbeslukir
(pa5aluku), lije-je sjidiSte
bilo u Skoplju.
polunr lrtatstod.ir:,;
llonull
od hrildanrkog zcirljoradni!-
kog
ne samo nje.
yqi
l!TrgoviSta. Premda su
Ma--
osnovali. duboko
srebrenidku i jajadku
- I5t2, _odnoino do
! 1528), Turci su neprekidno
Sirili teritoriju ovoga sandZata ka zapadu i jugoza-
(1463
Tu4cl prodlru u
'
slovenizirano
stog porijeUe,
Hercegovi-
stsnovniStvo
su podei-kom
se
Davrtt stocarstvom) oa su ih
lao dobre i ljeste-rainike uzimqli 4 razliCire eojne i poluyojirg ltufpc. Oni sd u t6. vijcku dotivili najvilu drultveiru
f|-?.i_ju. i stelli razne uticaj-
Potitelj je pripojeriovom
s.andZaku, a Novi 1492. go_
HwatrIu
._
furg su -posebno cijenili
Mahe'(uvelilio
padu.
,ne Osvajanjem
Osmanlije
strnovni5tvs. bosanskc
stanovniJtva.
Bosanskc
nu
-vojnitku,tna$r' bulsf*ft
provincijske vojske
linile
su
qi- notgraj-_e.
a zvanja.
Ji.
:lqql -i.begie?bes
-f tt-{ .filtJiSib
fplsnstos,; J?$atutt, IHasai
,.
vtne.
lo-m_izgleda BoSnjak,-irsvoji'o je
1522. godine Knin i Skradin,'a
posjede Madarske
Bosni i
ceniji
16.
vijika
zauzela je"Sta.
'
ma Hrvatskoj
i dilje
ka zapa-
t?
r-
Lac'.Znn
Lac- Znn
Dretnik. Tada je
Drelnik.
mnogi drugi.
dLak.
EtnlGIa
Gnnlce bosanrkog
afaleta
_-Osmanski
nlfatrnfa
sastav i velile seobe stanovnistvz. 7a, razlik'u od bzo osvojene Bogne i Hercegovine, u kdiima su odmah poslije pada for"
sultani su prida-
bile ukljudene u Osmansko carstvo. druge zemlje su sistematski pusto5ene i razarazne sve
dotlc dot stanovniStvo ne bi
priznalo sultanovu vlast ili napustilo svoju zcmlju. Takvu
taktiku primjcnjivali su Turcl
sve do traja 16. vijeka (do Si.
sadkog rata 1593). Ali, da bi
ipak mogli koristiti te opusto.
Sene zcmljc, oni su morali pri.
bjedi njihovom ponovnom nescljavanju. Oni nc dovode svojc stanovni3tvo, jer ga mnogo
nemaju za veliko carctvor ncto
vedinu naseljenike - kolonista
u 15. i 16. vijeku nalaze u domadem rtenovniStw - gteteino u stodsrima (Mesima) iz dinrnkih planinrtih oblasti stare
Ratke (danetnjq Sandlaka),
Crne Gore, istoCne Hercegovi-
nalnjih jugoslovenskih
zema-
lj+
do.belkog
do
bcl
betkog rars
iata (1d83-1699) ko-
ji je zaklju{rn llSSl-tClli
ir.rirom u Siem-
U
u grug.oJ
polovini t6.
i6. vijc.
vijc{rugoj potovini
.ka, radi
odbrene granica
selicna
skim
n Karlovcima 1699. rodine.
foniri-
domadi
ljudi -
islamizirani
vii. orek6
\_
I
--
PISE
tEllilEDl[UA
B0rlC
Seobe
naroda
nla I prlblltrranla
vii
mr od
1521.
do
1540. todine
Turci u te
su
razmjerama da prebjegava'
ju na hrvatslo i
mlctaCko
Ultntta prlrlletUe
,U
zna0aj
u ogromnoj meri
podruCje neteg etniCkog nsprosriranja i na3eg narodnog
jezita Srpckr nasclja Sire se
icdno vrcme do Sent-Andrejc i
TenriSrara- lir rroadu su doSla
do Krke. Ojulini i Zumberl,a.
Mi roo rc t notdru pod Turd',
lr Srlll rc oni rrto lro dr
su pro3irile
Tato je to
tnjtlo
i Vrle
rve do
I
luka. Ta prebjegavanja sa t- U 16. i |7.*ijcku nascturske tcritoiije po pravilu I ljavalo
po Slavoniji i
su se vrSila po dogovoru s II Ugarskoj!emuslimansko ste.
vlastima preko granice. No. novnilwo iz Boene i
to prineki turski komandanti, po- jI liCno masovno. Dobrim'di.
gotovo oni na3eg porijekla,
su bile spahije ili po
kao ranije pominjani Mal. ljelom
sade u twdavama. a mnogi
i
kod-beg. Ferhat-beg Soko- su livjeli u gradovima gdje
lovii i Hasan-pata hedoje- I se bavili trgorinom i raz.
vii su. zahvaljujuii svojim II su
nrm zanstrma.
dobrim postupcima. uspije- I
vali da Vlahe i Srbe na gra- l- Najvatniji gnd u Stavonicama ne samo zadr2e oko fniji bila jr Poicga. koja je
sebe. nego da ih i dalje ko. I bila i sjediStc sanOiaki.
riste za znaCajnije vojne i i Drugi po znaCaju gred bio
ekonomske poduhvate.
I je dobro utvrdeni Osijek.
I Tu je sagraden 1566. 3odine
Bcglerbeg bosanskog pa- I cuveni most koji je povczi.
Saluka Hasan-pak Predoje- I vao Slavoniju sa Ugarskom.
ta. Brod.
lurlhnrnrhr tnnl0nc
uffie
U|estala prebjegavanja
-hri3Canskog
slanovniltva sa
franjevaCLu vilariju i Bosnu 1623. godine. a zatim Srbiju i Bugarsku. U njegovom izvjeStaju pi3e da u bosanskom palaluku ima
900.000 muslimana. 300.000
katolika i 150.000 pnvoslarnih lirelja. Takve podatke je Masareki mogao dobiti samo od fnnjevaca koji
su jedini imali od rimokatoliCkih predsurnika dozvolu
sjeveru, muslimansko
stanovnihvo se od velikog
BeCtog nn (16t3 - 1599)
seli od sjevera kr jugu.
Orim se je ponovo vrtilo
mr Trlo
se u loku ovoga
poljavali
brdska
hercegoraCka.
crnogorska Pleme-
sinje. Kolalin i
Berane
(lvangrad).
U
olrobra
vama Evrope.
Vclika etniEka pomjera'
t Sutra:
lz Yfere u Yferu
lb
kraljeva poslije
smrti
Tvrtka I i razaranja volje za
otDorom stanovniStva u od,brini svoje zemtje. Njima je
lu ovom, ne htijuCi, najvi5e
Osvajanjem Bosne
sve
sucrkviupodetku-ibogumilska
vostavna
katolidka
Pra'
bile iziednadene.
sta
hriSdanskih spahija,
posebno
medu
Hercegovini i
Vlasima-stodarima,
nisu prelazili u islam.
koji
O bosanskom bogumil-
velikodostojnici
>dobri
Bo5njani< nisu prelazili na
islam niti ih je ko na to prisiljavao. Ali, za du5e njihovih obiCnih sljedbcnika borili su se prvo pravoslavni i
katolitki svedenici i franjevci, a dolaskom muslimanskih dervi5kih redova i obrazovanih hodla, i ovi. Prcd
takvim pritiscima oni se ni-
2-b
oSLOBODENJE
PIET
: iIIHiIEDATI'A BO'IC
zauzrmaJu sasvim drukdiji
stlv...((
lz ufere
u uferu
Eorta za bogumile I .dobre Bo$nlane" - Slrerile lslama - Katollcl lzmeilu lslami I prauoslavlla
zimaju sluibi u dZamijima,
niZim i srednjim Skolama, u
padnici raznih muslimanskih sekti koji Zive u tekijama i odatle vr5e Sirenje islama. VeC u drugoj polovini
rio
19.
vijeka.
lrlrmlzaclla gradova
ralr
15.
joi
I
I
pa
renjeislamaiuselima.
ces islamizacije se vr5io tako brzo da su u starom dijelu Bosne vedinu stanovniStva dinili muslimani. Bosanska muslimanska feudalna
vlastela dine veCinu spahija
u bosanskom sandlaku.
Uvedanju broja muslimana
sigurno je doprinijelo to Sto
se poslije Mohadke bitke
(1526) dogadao proces pre.
tvaranja slobodnih vlaha-
i zemljoradnika ri
raju pa su htjeli da to izbjegnu, dok je dio katolika
pre5ao na islam poslije pastodara
Sire
o tom
goslovlje
procesu
ovo: >Zasad se ne moZe ni5ta redi o tome Sta je doprinijelo da na islam prede'dobar dio bosanskog selja5tva,
u kome su, bez sumnje, znatan-. bro-j
predstavljile pri-
redovi te brkve
njihovu veru...((
Gotovo sva gradskn naselja su dobila u e ilar'orrr
sta5e uz
u drugim dijelovima
ooa
Ranije smo kazali rla jq,
zbog podetka opa,rlrrnjl osmanske
moii krajem
16. vi-
prema pokrajin-
skoj i prema
centralnoj
ja vlaha u Hercegovadkom
6inili
veCinu stanovniStva,
mizacija
1509.
vlasti. Muslimana-BoSnjaka
je ved sredinom t6. vijekn
islam
prvo domadi feudalci. a zatim i poneki vlaSki starjeSi-
vini su prelazili na
pozicije
hrl$fansilu
Bosanskom sandZaku je
bilo toliko u
Carigradu,
Bosanska muslimanska
vlastelaje u toku 17. vijeka
drZala u svojim rukarna ve-
i agaluka u
Hercegovini i irnala
znatan uttcaj na vo]no-uPravnu i sudsku vlast. Od 17.
Cinu kapetanija
Bosni
veku,
ili
$pa$itellska
uloga
lranleuaGa
Uprkos te$ftlm I razll6ltlm prlfisclma lranlevcl
su se znall prllagotlayatl. Organlzovall su-$kole, nlegoyall plsmenost I knflleynost. Duboko
ukorllenlenl u narodu onl su spaslll katoll[ku
crkvu. U porerlenfu s nfom pravoslavna crlrya
lg pgO osmanlllskom vladavinom lmala povlaS6en nololal
Katolidka crkva, u prvim
decenijama turskog osvajanja Posne, nije imala posebnih teskoia. Bosaniki
lranjevci su 6ak, navodno,
dobili od sultana Mehmeda
II, ved
od
nasrtaja pravoslavnih
2ivjeli daleko od
ratnih
a posebno
bjeZanjem, kra-
go9i!., prilikom
vodenja
te5kih bojeva na granicama
Visokom, Konjicu.
Poslije osvajanja
Sreb-
ju u
Dakovu. Srebrnidka
a, ,r/rott iPcrsxa f
^ ltt<trx teotea+il
lr.rotn tRrJurl ,
- cpcltteeroextx
QD
cnoxEraut rlt
a ;i':f,:1,,,!tr*
I tr##f,n'|nu
carstvo.
il[enlalu
boga I zavl0al
taka
ru i na islam, pa je njihov
broj stalno opadao. Oko
u vrijeme velikog
niji, za vrijeme
Turaka,
jedini or-
inarodu. PoSto su se zanav'ljali samo iz domadih redova, oni su uvijek bili duboko ukorijenjeni u narodu.
,Ifa-kay je bio stvarni po-lolaj
i uloga Srpskopravoslavne crkve u prva tri stoljeosmanske vladavine
(1459 - 1756) ir narodu je
Ca
gotovo sasvim
nePoznat,
a ne u
i 70-ih godina toga viparrijarha Arsenija
jeka osobito je bio veliki vrijeme
Crnojevida dogodila najve60-ih
pritisak, _kako navodi istoridar V. Corovii, pravoslavnih episkopa da, oslanjajuCi se na tirrske vlasti, podlo2e >sve krstjane na grCki<.
, Uprkos teSkim i raznov-
i dr Branislava
Dur, \
oni su neosoonr I
poznavaoci i obiektivni tu J
madi ovog probiema. a ul t
to su uvijek bili i oatriotr
lovida
deva. Jer,
svoga
naroda
r
I
Srpsko-pravosiavire glkvr s
prilikom velikih seoba sa is. r
toka.i juga na za1ad u toku
16. itoljeda,'postije
15.
da Kraljevirie
Boine.
pa
Ca
ciopolohjuiulozi
Srpsko-pravoslavne crkve u
Povlai6enlpnyoslavcl
U poredenju
.kom
sa katolia.
crkvom. Srosko-orar (
voslavna crkva je irnata 2
znadajne povlastiCe' Fprivi; s
legue.u prva tri stoljeda 6s. I
manske vladavine.
furci
su
U Slavoniji za vrijeme
su- Dored pretvaranja. neoliko crkav-a u dlamUe -u Turaka takode je sagradeno
tedoniii i Srbiji' sa.duva- nekoliko manastira i crkai odrlevani velellePntsu va, medu kojima Pakra i
|
I
.rii;
; crkve, kao
5-!o
Resahnica. Ravanica,
-o
il li"-ri i ti" ecair ; I't i'u
u'* a i svi man-asttn
je ,srPi"lco;. Polto zqq9alnu
i nirod odigrao
tff#!:ii
i$";ll5""i
rovi c
'; i.'fr;;-i'
ruEvJ.'"r-'
lslonJr
svolol
i"r'1:t{*f$'Tiij
t,"; i'. na P-odsticaj velii
'uliit"
ioro"i&
o
r" C o
Orahovica (PoZelka)
Antinu te vi3e
obnovio.. 1557'
rdinu. Bosnu,
osvo;ene
Brisani ili
precutltiuani
rr
to
I Hnatl lmall su pnvo na sYolu pro$lost, svolu lslorllu, bez obzlra na t-0 k0 lm le I
odakie bli Yladal-ac, pod Gllom vlat6u su llv'
Mehmed-P{e
manjih.
lell lll se borlll. tlusllmanlma lzuzet u Pgitleon;e tetlrl ratnq godlne sYe le "p-rlvllegl'
;e'" su osporavane I uskn0ene. ilogll su bltl
ill leonl lti drugl lll nlGlll. Samo ne sYoll
budimskog paSaluka.
Zalto se prikrivaju
ovakve dinjenice?
Kaluderi su mogli da sc
kredu slobodno Po litavorn
Osmanskom Carstvu. a i
van njegovih granica. Svetogorskom manastiru lJitandaru sultan je priznavao
u Evropi - sjeverno od
rima i do blizine Beda i
crkYe
Srpsko-pravoslavna
duhovna prava.
Turci nisu
prepisivanje i
sprelavali
Stampanje
je
staroj srednjovjekov-
jne Stamparije.
ili
episkopija. Oni
ge.
Srpska
pravoslavna
ru su
crkve-
Sarajew
sagradene sa-
Fonedjeljak: Brisani
potvrdivao i episkope.
Crkva je imala jurisdikciju
Sto
ili
predutkivani
Srbl
toZajem
Obnovljena srPsko'Pra'
voslavna crkva nije bila sa-
ja CrnojeviCa u zbivanjima
poslednjih decenija XVII
st.
535).
'oDstva:
' >Posle obnavljanja (Pe6'
-drlivi.
turskoj
rod<<.
naP.
se
ma-
lltkrzlrrnle porlulnogil
Odnosi izmedu Pedke
oatriiarSiie
turske drlave
novnicima-Fanara (Grka u
ba.iiiaau), da ukiriu. i P.ritti"cT FiStu Patrijarlij.u
ieljtona)
poku5rvrlr
ne5to
tora fcljtona). Za
vreme
v.
Ci;ii"attoi'P-atrijar5iji'
dc'
iotifi. toga ioga-daja na gih
ir itiirit"ipisioPa-i dru
veliliodostoinika u osman-
[ii"j':t*#';ii"'i':l:
sre?stva i snage u
il;;;
os-
IPOATCKE SEIIb,
Yu flN
EqA wtury
ed./c@aa@
Anryt
l&
oota.tryIt
4
t@
=:-
{"
i:F
jL;
l'
[,
-:---
,/
ji
18.
sipa Hildburghauzera. a
hrvatska vojska pod ko-
,tt
."(s
"'r' '
'loo
. pala je
Hrvttsk. zem\. u
lC..
lobodila6ku borbunaroda. To
Ce
vlpku
svoga
posebno doCi
izraLaja u ustancima
srpskog naroda podetkom
do
19. stoljeda.
stoljeCe,
sa izvjesnim prekidima, na-
padima Austrije
MlctaEke
Republike kojima Ce se
ratovima pridniZivati
i Mletad-
njost Srbije. Medutim, Bosna se. je odrZala, ali sa izvjesnrm pomJeranjlma 8ranice. Odbrana Bosne, posebno kod Novoga i Zvornika, dobila je priznanje i u
Une i odatle do
Mle6ani samo
Imotski, ali su zato izgubili
do
uSCa
Novog,
jc saCuvala
njaci Muslimani pregli sve Gabelu. Turska
snage da Sto bolje utvrde i ' izlaz na more uz obje strane
dubrovadke Reoublikc.
ojaCaju nove granice. ISlo
se na to, kako je svojevreU ovom ratu Bo5njacimeno pisao izvrstan poznaMuslimani
su prenijeli tevalac turske vojske i njenog
Zi5tc borbi dalje od svoje
sistema tvrdavne odbrane
granice, oko Tadn i Sinja, i
akademik dr Hamdija Kreizvodili akcije po ditavoj
SevljakoviC, dd se Bosna
Cetinskoj krajini. Njihov
pretvon u pravu r neosvoJrSinj, izveden 4.
vu tvrdavu. U tu svrhu or- napad na(Kolovoza)
avgusta
1715.
ganizovano je od granice
nije
uspio.
taj
dan
Upravo
po dubini 38 kapetanija sa
Sinjani slave kao svoju veli64 tvrda grada i 6 palanki,
sa oko 24.000 vojnika, ne ku pobjedu (Sinjska alka).
radunajudi ono Sto je ranije
bilo izgradeno. I oruZje i f,rrod noglnna protlostl
proizvodili
I
municija 5u se
Bosni.
6oini io
i,
il ' "
- politiposfije
Neki istorifari
ne ono Sto
Sto se delavalo
u Bosani
za
gi
dobronamjerni Crtaoci,
da jedan naroC inra svoju
pro5lost bez obzira u sasta-
iz
ovog
ili
onog naroda.
su
jima,
jula
pod Save
Uni.
Bos-
kovnoj istoriji
skoro
50
ii.,.
L7
iManipulisanie
istoriiom
Za$lo se u neklm lugoslovensklm
mira, privredne
druStvene
obratila
proklamacijama
kr3danima r po prvl put u lstoriji I Musllmenlme Bosnc,
kojima se garantovala potpuna ravnopravnost islamske vjere pa lak i plaCanje
vjerskih sluZbenika iz
ddavne blagajne, te da Ce
spahije i janidari ,rbiti jednako za5tideni i izjednaCeni
granice
mo
BoSnjaci-MuClimani.
ne hrabrosti, vjeltine
jc
skim braniocima
bosannajviSa
vojnidka priznanja.
is
mir u
Turskom sklopiti
ka pripojeni su
Austriji
njala sve do
Berlinskog
kongresa (iula IllZE;. nak-le, ove granice Bosne po-
ne mlrovnlm ngovorlmr u
Beogrrdu 1739, u SvlStoru
OSLOBODENJE
UTOR,AK,
DECEMBAR 1990.
s. n U> _
^ t-"
-@'\,rr
Cevida. On se povukao na
,austrijsko tle, a zatim produlio, sa svojom pratnjom,
",*\.
o*
,,'
-t /4
'6t
i
je bilo i
t9
ko-
medu kojom
"
starjeSina Srba,
koji su
se
,mandom,
7A
.'*o'
bio tralenih Sesr nahiia. Tada je definitivno, osim Malog Zvornika, Drina postala
koje su karakteristiEne za
feudalne pokrete, ali, kad
su u-njegovu vojsku stupili i
godl-
ne(.
i nastojanjima da se
promijene granice Bosne i
ima
Hercegovine sa
te
strane,
osvrnuCemo se samo na slu6aj Husejin-kapetana GradaldeviCa iliZmaja od Bosne i njegov tretman u jugos-
ra
ili
omalova-Zavd
mu se
negira svaka progresivnost
(uz dasne izuzetke).
godinama
se da Ce priCi GradaSdcviCu,
l:..u!
!!o i jot gori
Milo5
jugu - Kosovu polju po- davao karakteristike i prazvao da mu se pridruli vsc. Citavom pokrctu, pida
knjaz Milo5 Obrenovid i da svaka istoriografska komUizajedno vode rat i bitku na natorik-a pred ovim 6injeniturskog sultana. No, Milo5
od Porte
llllot
saglasnost da s
vojskom udari na Bosnu i
GradaSeeviC i njegovi
ustanici su oslobodili i vla-
Potkuplllvl
0brenoul6
l83l -
4. juni
je
napadne
Grada5deviCa.
devid
svoiim iridesetim
bio autokrata i
osion vrijedila bi kad takav
knjaz
Obren6viC.-
ra iz
Budimpeste. Beda i
Milana, a koji su irogti davarr lzvJestan progresivan
1e-,
previsoku cijenu.
Na kraju, carska turska
vojska je poslije vi5e bojeva
u blizini Sarajeva ipak po-
2000 flanova
<<.
Zato ie fra-n-
esnafskom republikom.
21
Mu$limani
na ra$pelu
PoSto nlsu prlznayanl kao narod, o bunama I
ustanclma ilusllmana u-_ yrfieme 0smanit;_
skog Carstya_gotoyo
n[e ni znalo, a o nli_
-s_e
amerlftd
lstorlfar
Fobert Donia kazio
le
Fa
s y. jtll p.rgtqcJ svtm usple$n tm a nrilmpiir.
!q.
lallstl0klm I anllltolonllalnim raloulma u srril;tu - Telnfe za syolatanfem illusllmana
Skoro ditav devetnaesti vi.
se
od osmanlijske vladavine. Na
te pokrete su, bez sumnie uveli-
Bosfora.
i ustanci od
prva i druga
- pop-Jovidiia
Sve te bune
1809.
do
1863
maSiCka buna,
buna u Posavini, prvi, drugi i
trecl ustanak Hercegovini
pod vodstvom Lukc Vukilovi,
,Ja, seljadke bune u posavini i
nak
I
Hercegovini (1875
(I
875
t878) Siroko su i tcmetirio u istoriografiji obradivani. O ustanku 1875-1878. odrtanje povodom lfl)-godilnjice riredu-
Oopunr lslorlle
bunama
ustancima
Muslimana u vrijeme Osmanskog Cantva. veoma je malo pisano r zato je to malo kome i
poznato. Jer, Muslimani kao
narod, izuzev u narodnooslobodiladkom raru (t94t-t94jt,
sve do 1963. godine nisu zvanrcno pnzn_avani, pa se nije gotovo nr-mogla njegovati i izuda-
ucnr poduhvati.
snaZnu narodnu vojsku, pozvatr sve narode bez obzira na vjeru, da im se pridruIe i prule 6t-
iti
zemlje.
Na prijetnje Narodne vlade, austrougarska vlada je odgovorila i uvjeravala vladi vclikih sila dri Cc joj biti potrebna
svega jedna pleh-glazSena Ecta
za ostvarenje odlute
Berlin_
300.000
vojnita
(naprama
93.000 dobrovoljaca'Na:rodne
vojskc) i da tek nakon tromjesetnih teikih borbi i pretrplje-
Jv
I'
na, iz islamsko-orijentalnr
naglo ulaziti u krug utic:rjr
ropske i hri3danske kulture
vilizacije. VeC prvih dccc
okupacije pojalano jc pita
poli
drugom torturom (
koliko hiljada ih je pobije
povjeSano, odvedeno u logr
dok ih je za sve vrijeme oku
skom
cije izbjeglo
Tursku
63.000). Maltretiranja
Nlu
srpskih voda,
u Hercegor
l88l/1882. godine.
Na Muslimane su u pn
4':;
Tre
BOSNA T HERCEGOVTNA
]ot$
+"'-:i
nnkon 1878.
godine
va
Muslimana javile
5.000
oficira izbalenih iz
stroja (a prema nekim podacima oko 20.000) okupira Bosnu
Hercegovinu.
0cleha anierlGko0
lrlorlGara
Austrijski GeneralStab je
ovaj rat uvrstio u red velikih
ratova 19. vijeka. Na nautnom
skupu, koji smo pomcnuli,
ameridki istorilar Robert Donia (The Ohio State University,
Lima Campus) u svom saopltenju (Bitka za Bosnu: Habsbur5ka vojna strategija 1878) kazao je da jc odbrambeni rat koji su vodili bosanski Muslimani
bio pretela svim uspjelnim antiimperijalistiEkim i antikolonijalnim ratovima u svijetu te da
je ovaj narod pokazao primjerom ditavom svijetu da se i male zemlje mogu uspje5no oduprijeti savremcnim imperijalistilkim armijama, 5lo nije bio
dotle slulai.
novidfma;' pblitllkim kiugovima, Carskoj kancelariji i-rusLorn Genenlltabu za otDor loji su prutali Muslimanilsloveni austrijskoj armiji. Prijatno je
bilo tada sluSati i ocjenu on-
ju
San-Stefanskog ugovora<.
lomcdi
lilavi narodni
muslimanskog
i dclom
1878,
otpor
srpskog
sadaSnji predsjednik Republike Crne Gore dr Branko Kostid, koji ispostavlja radune Bosni i Hercegovini i prijeti nekakvim dobrovoljaCkim odredima
r revrzuama granrca I ponovnim ukidanjem Muslimana, zaboravlja da je knjaz Nikola ved
jednom naplatio taj isti ratun,
kada je primio od bclkog dvora >paulalni iznos od nekoliko
pukovima
austrijskom fel-
dmarSalu JovanoviCu
na
mi-
nalni program
1875-1878, koje je
teinje
srp
lost.
ddave, na Turke-Bo5nja
je predata na upravu
Austro-Ugarskoj. Ugovorom
cegovina
su izmijenjene samo jugoistotne granice Bosne i Hercegovine prema Crnoj Gori, a Srbija
for-
drli
Svofatanle ilusllmana
Ulaskom Bosne
Hercego-
ovo
Muslimanima: rGovoreCi
narode, koji u ovim kralj
stvam
i provincijama iivu,
ne iskljudavajuCi ni same T
ri bili. Za
jl
iz ustanka
se
za
su
Klobuk, a koyu su branili hercegovadki Muslimanj, na GoriCkom polju kod Trebinja po-
74
Po zakonu
lrt
llt p0 ufefl
I
PolemlSu6l sa llruatlma, Uuk Karadli6 fe predlagao da lezlk !u_de put naclonalnog opredie.
fiiuanja Hnata I Srba, a kada ovo nlfe prlhia.
Ceno, predlollo le dlobu po vleri. All ta granlca
nlfe se mogla po-uuGl kada su u pitanfu Musllmanl O Tezu Ante StarGeul6a o hruatakom po.
rileklu lllusllmana podrlauao ie I blslrup loilp
luraf
Strosmajer
Vul je u polemici
,.
flrvattma
predloZio jezik
sa
vanju Srba
i Hrvari pa'kia
>Ako hrvarski
-ljupci<
ne pristaju
rodo-
na ovu
razumnu osnovnu diobu,
onda se za sad u ovome niSta drugo ne mole udiniti
nego da- se podijelimo po
::[8lt JU#:',115,t"""1
ga onaj se makar gdje
sta_
i*t"
-,
r^t:,:
- ]o^'.,T 1
|
I
'
u Cuvenom >Nelertrnifu<<
(z lSag llije Gara5aniira.
U jednom od niih
Dostav-
veri presavlji
j.
BoSniaka<c
preponrdiva6 jo5
1858. godinC da se u liajdutke dtte za borbu orotiv
Turaka primaju i boianski
-O^rl-
je radio
veliki
ugledniji Muilimani su se
pod njiho-vim uticajem opredjctjivati pa i osiiCali Srp!ya, T.akv.ih opridjetjenja
orce I ubldude. Jer, Covjek
1e u_nacionalnom poglidu
ono Sto se osjeda. Nici-onal_
na svuest se, u modernom
smislu, javlja uglavnom, tek
uoCi i poslije francuske re-
1910.
Cc,
turnom planu, a opisana samo parcijalno, uticala je, takode, da se dosta rano izvjestan broj muslimanskih
intelektualaca opredijeli za
hrvatsku nacionatnost.
Ovirfr opredjeljivanjem
on
Sto je
-teze
o hrvatskoj nacio'
nik
nBlnosti Mustimana, njego'
va stranka Prava je u Saraievu bila glavni nosilac svih
ifcile
2a razvijanje hrvat-
Hercegovini u toku
Citave austrougarske okuBosni
pacije.
StardeviCevu
tezu
procuepu.
$nafskl mamcl
.Akcije iz Hrvatske radi
hrvatskog naiconalnog us-
crpljujuCih
dsnske<.
lo
Hrvate.
nazivom
knjige pod
iytig
i<oniepcije: da su Bosna i Hercerovina- iskljuCivo srpske, odnoino hrvatske zemlje. Muslimane su, shodno takvom PolaziStu, pomoCu religiozne toleranciji, uz satanizaciju konku'
rentske stranc, PPku3avalo Pri'
hrvatsku
dobiti za srpsku
oticiju. S druge strane, kao Sto
si 20-godiSnji Kuenov re2im u
ili
Bosni,
skih
iauji,
biskupom Josipom
Stadle-
rom((.
llrlleme naclonalnog
ni i
q00.000
Hercegovini sveo sa
(koliko ilr ie bilo u 17.
Velili troj
Srba
rata
ata;:r
Prilikom prvog popisn stanovni5tva koji jc izvr5ilrt Austro-Ugarska vcC u I 879. godini
stanje je izgledalo ovako: Pravoslavnih (Srba) 496.a85 ili
muslimaira 612.117
katolika
osvleSCluanla
434.061.
Citav 19. i poCetak 20. vijeka u Bosni i Hercegovini ispunjen je ncprekidnim ctniCkim
sranovni3tva. To ie
'588.1?3
siobama naroda
i migracijama
[io
riiiek i
i krtolika
4-s3 617
33
----
n$t: hEHrEpAUrl
zafednldka drilaua
Unltlrlstltko uredenje, negiranje
postofanla
I
niihovih
interesa,-shvaianie
_nqglfa
da su Srbl, Hrvail I Slouenci iedan narod sa frl
lmena all I neuyatauanje ve6ma razliGi$h pu.
razlititih
isioriji
iorjedanstva, potio 1e na
Drini, toj sudbonosnoJ rije-
njegova Kraljevina
najveCi
I oni su se
ca Bosne
jom i to l. novembra
a ne
l.
1918,
decembra te codine"
vodtna.
lleglranle razll[ltosil
Kako je do5lo do obrazovanja Kraljevine Srba,
Hrvata i Slovenaca poznato
je. Bitno je istadi pri ovome
da su zaista postojale u
svim narodima, vl5e od sto-
ranju jedne
zajednidke
spasonosno rje5enje da se
zadovolje svi narodi i brzo i
skl:rdno ukomponuju razli-
dite nacionalnosti,
vjere,
Bl
N!! 8!!du
nja, negiranje
razliditih nacija
postojanja
njihovih
naroda iz julnoslovenski[
lu istoriju - dovesde-mladu
Kraljevinu Srba, Hrvata i
KPJ izlolio
srrahovittim
di
za-
romaSila muslimanske ze
ljoposjednike. Cesto je
zemljoradnicinra - selja
ma oduzimana zemlja,
obe5tedivani su putem nc
lanih obligacija
koje
i zemljoporadnicin
priznatih naroda pa i naci
nalnih manjina (Nijemcin
i Madarima u Vojvodini
cima
Slavoniji, na primjer). T
mo su zadriavane ditave
postojedim zakonima.
Nie!,ova
Njegova Kraljevina
Kralievina JugosluoncKraljevina
.NJegova
lavija
lavrya umjesto na 33
33 oblasti
sada je bila podijeljena na
dlvet banovina. Ona je prelivljavala tc5ke danl. -Nijednom narodu niie bilo lako, nitl je bio privilesovan.
Ni,srpskom. Oh
v.oJlc Jkole,
financijs-kri
slu2bu, lugare.
Muslimani kao narod bi-
li
U Kralievini Jueosl:
viji, izuziniajuii te5ft'o sc
n"*$#'?:$:.ll:f:*Iffi$tru
**tff{{
l:isrt*tf:,rfj:'
$ p rl sl I o m
fii*;'"Tll:",iffiu;
gorni-..,,
Stvaranlem
drZainim tradicijama i
f''ffillli$xJ
3fifJJu,"'n:xr"1.,5:j
su Yrse puta t's"rurr"':;;"- I ,*r"lri*.",r4:'Nit,
D.oeisor"ci''.ii";id;;
kbo
prlznauanl
oriznavane ili kako u
trilrst;tlli niiu'ri,:I,'iliii!!r" g nalod, u ouol
l
ji*?1'; f,:i: ilh;rvfi i n ol o rraur _prl n u d n o u be I sYol ku r'
,*l;,ru,;'*li
| ;f 'Jirf*H
,Ttlu i,iiltt9t-.:-1flI31|-si}t-1.'::tflr1"-"!'1:
vid >vrse pure owestrvena, | :T l-?'^*liffi:
oru'
;L';iltrrl.iil,fi:?Jffi'il iip;;";;',13r,s";r J'o.'" zistenr,tlilno usrolen, srpsltl-narod_dlle
naostale
pridrululu
I
;;";;i;;';;E;; iile;;i6.
r- r-------'
grrqrlenrk-ome se
sli na Bosnu i Muslimane rinr
ba- I| :f::g1l'l|k'{:..:ll:-o-:'
'srrr iiiilnak,
ilji;i;lfn".i.ti.i
clonalnostl
novrne - pnmorsxu, ;b";: | ;; ;d'"';.t:--l"il*i
o''
ii",'jik'T I't-'iJi-f, qiu'it- I :':"
u':I?,'Xlo
Agresija nacisticke Nj"' I llng}!1 i:!".fi:-"-d.Il;*
(podvukao
MB)' "
;;;:;-';il"'biii .;F;o I tr"'uf**;,1
| Lima (izuiev N:lgeigT
usmjereni.B.t"- | Sa podjetom Bosne i 'Jl?;;j";;i;;ii"
izdijgljeni i usmjerenilfr"{,
izdije'tjeni
"6;U",
i,.'"-li^ic
Hef- || Herceg6vini
ritoriiama van Bosne
ItOSne iI H..fffernaonvina Muslimani
Mrrclimani su
crr :iti
rnrr rofil;, naait".
ritorijama
---:ri g*,g}'i{**tl+
I
n:i:1_,_r_*.ilfrr'ii,**
nltnjiu
bi
se
cegovine, kako
za- "i;liisai
bili og-orCeni,
ogordeni, a nisu bili zaI| Uiti
;il;
niemaEkih armija iz h:':rl.Tf:,,'{]4:i"ixt
niem
stve- I| .t;;;tfii
mi zatrta svijest o sopstvekoji su u5li
u5ti 'i';iii:i"'#;Ai"rl-'Ci,1n":
Srbi koii
dovoljni ni SrUi
Austriie. Madarske, Rumu- I protezalasepiavcemsamo''
Iti;1ff;l;i"""1"x.:'6
I fr"",'i*'ll"'"'$1lt;:1.:'X ##ff#,",fj:*;liru I il:':?:ffij:t:"4,T"':H::
pa-i'o tradicilaql eve11lat- | ni
Nqyi : Sanski Jt{oq1,
uo'in'[i H*uri ii'ri; H;r1;;; ;;ile";h. |
'nnoei
'"q*i
lMrkoniic-Grad - Donji'
z,nalu ss lru- II . qot'-"*r'm-edu..pred.
t{::t'f"**;;iili';iuu'
l;,"*Hl'"1;'.iff'r::i':
autonomnostl.
l;,"*Hl'"1|'.itr':'3:i':
:r.:---:'i.'-":-,--,.r-;lv"kuf -sarajevo-ustipra-'
io*'-";,'m.edu.pred
iii:[-'l']l;i]::g']j:
l""li,'ftii;f*1i,fflj:
-^..Lg3:rl:.'ffi..'-l"glir"".n'
Krauevltle
sj.o-,iii"
u*"rir.J-ii I sleonlxa
bro za njihove ustanke
-.vlaoe
.yoJ
iznut'
I da - Priboj - Novi Pazar'
vojsia-,'razrive-na
"iio.'rir"ri!"i,L
ska
sKa
b. Cvetkoviia
c"iit,i"ic, ,'
iGrr"yiie D.
ca'lsi; II Jucoslaviie
protiv
osmanskog cot.i",
--arirr rrcaa-oL^o
I u NDttsu dovedene us'
d;ti;
.. *"iii,ii.irGlfi-radi osrvarenja
| vore. Hr""trk'""'l;l;".i;
I
tliailtltf
ty;
BiH."utonir-
;tT:
ffiffi
:i"*,lliil"ifJ:il.',rf1: Ii*?,.ff1.*'l'.:#ljii,,,,!tjl
lli'-l'.',::: '.1H;ffi;iffi
1.,,i,,;'
l.*l'l;' "prrrarerr.
liiifi"1f.T$,4lpf; lirli#;:;?#fJ'L#
lifiT*'fi:[!ilii!ilii;''
"pr,rare,r- I iii:ri;,';*"jt'.#
'i?gi;,'J"'l:r:Id.tf"it
riulniian,"
nosri
'
Novoformiranoj banovi-
I srranke u.
"",1"r"
lb*:t"'fJ*',i?'f.lili:
$'.i:'iiti.il',J:"#lf;gi'
l$:*;i..it..Tlji,,'jll:
a" I t" na vtasf oodeli masov'
kakve ni poriii'cil";i';":1. iri"rriiigi'Jr. iiJJiit.l.
sa
n""ioiiiiJ.';,;;j;.
p.q'i"ii iif"riJ"in"-iuiosr-
||f ifiH;llltJ;*l't'rllJt;
i'1""'iiii"b;i-il";"-kii.n;
i:j::u"'gJ-'?iliffJff I h:l,m'i:riil,';is;,gl
.li:,
ii""li*t
r'"t"aiti"^i;&;d;;li"
- van ilaki'og zakol
1939), teritorije i bosanske I ri, sveo sporizum na preI
na'
i
ltalija
i(itt;t6
tttrjt'|
zemtje u bosanskoj Posavi- | raspodjclu
ni Hrvatskoj dodijirjenc su, I jarne ni
ffi"did,*""f;;;iiilj:
;;;;ii'-$;;il-ffi,$ii
,'#"'.1,,?"S:.!'it
"r"t',ii'ittil?,i'ii-
li{*h'6*[$:llis;;'
i.:$i;;itrul1,*'*,,;1; Ionn,,mnr''H,,,r.r,
u',*"*
gi:*[-(:i,xii{g:i,:i:
lfill""ii',1'i3ii"iii"j'#
'**j#.:::
il1[!i: I l,"l+1,-1,i"""','l*i1,,.*, l$'j,X$l*"i"::Cy.;.: | :ruU"i;i?1"i"?h3[:
'l;,l!l'::',1:{*"'##l
lll,r"?:?::$jif"gfi;j
I nT"llllif;uo,"..lprouzro'
fi3lll"l
lii'fii;,;ilil;;"$;nok iVukovar.
I
| ;;;;tr"fi--'Jsrr
nr_
8;-"ff",:ifl"l1liB#:t
li:";":]i"br'?;;i';t!
"fl1*")i'?ljTi:
il"d::'tll* I |;iti:;tri!!!{:!Uq
ll*l#"1
DOSnll I nEreEts(,vura I srv , r- -- ? ----F__
Ft
onooENJE o
,r
ffileeo.
niE;tEilnEDALltA gotil
tfiiFi,
$Ifuit
d'AjW
iir*1x;
ilzEl-,-IJFftgs?t9,j1>I:
Fl''wfEr':'n:E r'*'
u tv(>
u najicteni
jti,Polotaju
egiotlncijalno
i-o i oiolt o
iriiin ugrolen; tPontsno
se ic digao ne ustanrt-goto'
io'u Ci-tavoj NDH. Ustani'
cima ie Prilla I Prufila rves-
mi'stimcisUin i hrvaakim
nedulnim tivljem i naselji'
mE. Okupatorims
njego-
!'
I
i
',,o
(Hcrod I borct nt tmold p'rttzsn'
ugmlm itPtht ntrca Atbm tc dlg nc utt'ntk
tkth todtirc. nt Kor.tt)
oatorovih sna88, samo nad kraiem 1943. godine, nalavim slugama Po5lo je za 1uiradovima i nikim glavnim zila zemaliska antifa5isticka
kom da sDrovedu Pnnqp
U toj go' viieCs naiodnog oslobodelomunikacijama.
("did>oodiieli oa vladaj<
dini slavninu Partizanskih nii. Takvo vijete za Bosnujei
ei imbera<). U Bosni i
borscs Cinili su Srbi, dok su liercecovinu obrazovano
"ide
Hercecovi'ni se je bratoubi'
posebno orga- 25. no-vembra 1943. godine
lafki, i mjcstimiCno- i vjel' rukovodioci,
bili i iz re- u MrkonjiC-Gradu, u blizini
ustanka,
nizstori
do
nevl'
ski. rat rasplamsao
i Hrvata i Jaica.
Muslimana
dova
-U qlavnom dokumentu,
Gorila su i
Cinin razmjera.
-gradovi,
Jeweia.
a
nerod
sela mnogi
Uioku 1942. godine Par- Rezoliciji, istaknuto je da
ie cinuo-ni sve strane. U
nePrekid'
nrrodl lfosne I Hercegovliot6vo svim krajevima for' tizanske snage su te
godine
ne... stvrrefu, u zafednicl sr
Krajem
iasle.
no
inirane su brojne okuPator'
postbjala je velika slobodna
ostrllm nrrodlmr novu Deeke i kvislinike Pomodne
prava
u
drlava
mokretsku Federrtlvnu Juvojne formacije. Gotovo ni' ieritoiija,
wrdaeoshvllu slobodnlh I ravnoP'
tvroPskoj
Hitlerovoj
neutra'
ko nije mogao ostati
rePubli'
ievnlh'nlrodt, de narodl
>gihadka
zvana
vi.
lan i nesvrstan.
ka' Bocnc I Hercegovlne, kroz
>Titova
drlava<
ili
ki(
bratoubila6kom
U ovom
je njemaCki Stabovi lcdlno oolltlEko Dredstrvnl5'
polaru jedino su Partizan' ko su
jl velitine jedne ho. Zimrllsko intlfesistit'
dila
zvali.
xoJlma
snage'
ske oruIane
ili Belgije. U to' to vllecc nriodnog oslobodeSveicanke
ie Tito bio na delu, Prulale
godine
Tita i njc' uh 6osne I Hercegovine, ho'
igll.
irtociSte i sPas svakom ku
partizEnske
gove
6i rlr nllhove zemlla, koia
snage su
i
vjeru
na
onom. bez obiira
nlle nl sipske nl hrvstske ni
antihitle'
sile
svc
iriznavale
ubje
i
naioahost
Politi[ko
je
vcC
mirstlmrd'ske nego I srPskr I
-enje, ko je big za Pomire- iovske koalicijc. On
vojskovonusllmrnskr I hnatska, bukao
uzor
bio
tada
nie,za Parolu t)bratstva i Je'
za
sve
de slobodne I zbrrtimliene
legenda
postao
ainiwai. kako na rijecima da i
Bosnr I Hercegovlne u koioJ
Evu
iako i ni djelu, Protiv bra' oslobodilatke Pokrete
6e blrl oslgunnr Punl rlviouUit"Ctog nta, za slobo- rooi.
'U
noDrrvnosf I lednrkost svih
jugoslovenskim
svim
du zemlie. za ravnoPrav'
Srbe. Musllmene I Hrvels"'
a
nost svili liudi i narod4 a zemliama i Pokrajinama,
i
Hercego'
i
Bbsni
u
naro-Cito
za UorUu niotiv okuPatora
uporedo sa stvaranJem
niecovih iomagada.
' vec u toku ljets 1941. vini.
oruiariitr snaga i vodenjem
U ponedfellak: Bosna
rodine ustanak jc zahvatio borbi protiv okuPatora
iotovo Citaw Bosnu i Her' stvarala ie ntreZa narodno- demokratlle I
Eiqovinu. NDH jc imala oslobodiladkih odbora' na
toleranclle
6elu kojih su sc, sredinom i
ko-ntrolu i to uz Pomod oku-
l,
ilegale.
:-I
NDH noly'rlc
v6
mani (Sloveni-Bo5njaci) ni-
Bo$na
ljth je uvijek bilo vi5e negoli Makedonaca i Crnogoraca zajedno, a priblilno kao
Slovenaca i Crnogoraca za-
demokratife
itolerancile
maipokrajinama)Pred-
Bosna I Herce-
Odluke ZAVNOBiH-a
su i odlukama
Prvog,-Drugog i TreCeg zasjedanja
siednnia AVI.IOJ-a,
AVNot-" najvise
ni-ixpolitidtog
nolitidkos ii _zakonodavnog
zakonodevnno
ti.iela Nove Jugoslavije. Ni
llepoleUnl u rukorodstuu
Garantija za to trebalo
bi da bude apsolutna rav-
potvrdene
nJlrna su.potvrdene
i istorij-
godine. Bosna
na je svojom
Hercegoviorula-nom
Bosna
lfercegovina je
u roku narodnosl6bodilaikog rata imala naiveCe materijalne i ljudske iubitke u
Jugoslaviji. Na nj-noj teri-
toriji
odigr_ale su- se
naj-
a posebno kontrolnim
iia rav-
nopravno5du Muslimana
Andrije Hebranga,
{9",
Vjeieslava Holjevca i diu.
i MoSa Pijade,
Duro lucar,
Hajro Kaperanovid, Seftei
MaglajliC, Niiaz Diz<lareMaglajliC,
Karabe_govid,
vid,.Bo5ko Siljegovid
dru-
me-
Musti-
fudl rnorl
o Botnl
4qFUf kao
je
Ali, bilo
u t8. vijeku.
velikih poriesa i
promjena u druStvenim odnosima. Bosna je sa razme-
da feudalno-kdpitatisrilkih
druStvenih odnosa uskodila
socijalistilko drdltvo.
ra_.ostvarila,
pored lutanja
*
DENJE O PONEDJEL'AK,
PrsE:
IO.
*EHrt0AUrA B0llc
at
nyot*2
Dcdo, ptcdolcdnrk i
14.
.vijeku najtolerantnija
zemlja u.Evropi. U n;o; su
zatsta cvjetale razne vjere,
kulture i civilizacije. Biia ji
otvorena zemlja, poput d;:l"s.uJ9 FJIoP.' za kretanje i
Uuor I tdeja i materiialnih i
duhovnih dobara. Llnjoj je
fro_
8Ont.
Banovina i kraljevina
je znala da iuva i
Bosna
trvenja _ k-oStala
su
zemlju
rancije.
ni i.Hercegovini potpuno je
rzmUenjena etnidka struktu-
ra stanovni5tva. U njoj
su
livjeli
bogumiti,
su
tri
odvojene nacije
.$tru[nlacl. zr bosrnske
Sranlcr
u podetku ovog feljtona moglo se vidjeti koji
su sve narodi nastojali da
zavladaju ovom zemljom
koja se zvalai zove Bosna i
Hercegovina. I njeni susjedi su prileljkivali da je imaju u svome okviru. A istoriografi i kartografi njenih
granica, oni rzvan Bosne,
opisivati su je i ucrtavali
kao da je ona njihova bila
jo5 od doseljenja Julnih
Slovena. Na lalost, ti
>strulnjaci<, a pogotovo istoritari-politiCari, izgleda,
JoS
pokulali osrirriri
san o granici na
Uni.
l)rini ili
Treba se nadati da ce
gorko istorijsko iskusn.o.
stedeno narodito u drugom
bratoubilaCki
rat.
NaCeln
Zavnobih-a,_usvojena
toku
jol
narodnooslobod;lat-
Xog rata
vaiiti i
za
vr spaJanJa, a ne razdvaja_
na, mostovi preko koiih ce
strujati sve ideje, viere i drrhovna i materijalni dobra i
saobradati ljudi dobre volie
Citavog svijeta.
razd0n
na
KraJ
godine