Frustracija je sloeno psihiko stanje koje je karakteristino po: unutarnjoj napetosti,

neprijatnim osjeajima kao to su razoarenje, razdraljivost, ljutnja, te ponaanjima kao to

su neprijateljstvo, doivljaj osobne nemoi i poraza, itd. Nastaje zbog prepreke izmeu
pojedinca i eljenog cilja! to je cilj vei, to je motivacija jaa, frustracija je vea!
Prepreke mogu biti:- vanjske: uvjetovane prirodnom ili drutvenom okolinom unutarnje
uvjetovane individualnim osobinama, nedostacima, sukobom motiva
Frustracija i oekivanja
Istraivanje (Tinkelpaugh, prema Grgin 1996) Uvjebavao je majmuna nekim zadacima
potkrjepljujui ih groicama. Nakon vie ponavljanja, majmun je poeo oekivati groice.
Tada je umjesto groica stavio list salate. To je uznemirilo ivotinju, odbio je nagradu.
Dakle, majmun je nauio oekivati neku nagradu. Odbio je neto to mu je bilo manje
privlano od oekivanog. Ta promjena je dovela do frustracije. Slino se deava kada uenik
dobije ocjenu 3 umjesto oekivane petice.
Frustracija kao nagon
Amsel je (1598) razvio teoriju frustracije zbog uskraivanja nagrade u okviru Hullove
teorije nagona: Frustracija ima svojstva averzivnog nagona Energizira ponaanje Javljanje
frustracije doivljava se kanjavajue, a nestanak frustracije doivljavamo potkrjepljujue
Vee nagrade proizvode vee frustracije pri kasnijem uskraivanju nagrade
Reakcije na frustraciju
Prepreka prema nekom cilju aktivira agresiju, ako je doputeno onda emo biti agresivni.
Socijalizacija - uimo inhibirati direktnu agresivnost. Inhibicija je vea u situacijama gdje
moemo biti kanjeni. Umjesto toga mi "pomiemo" nae neprijateljstvo na sigurnije objekte.
Ukoliko se inhibira ekspresija agresije tada se ona nakuplja u organizmu te se manifestira u
nekim situacijama koje inae ne moraju producirati agresivno ponaanje.
Berkowitz-ev model frustracije
Frustracija ne izaziva direktno agresivnost, ve ljutnju. Ljutnja je emocionalna spremnost na
agresiju. U odreenim uvjetima, ta e emocija producirati agresiju. Za pojavu agresije bitni su
tzv. agresivni znaci. Podraaji iz okoline koji su uenjem povezani s agresivnou. Jedan od
najeih agresivnih znakova jest oruje. Frustrirana osoba e najvjerojantije postati agresivna
ako su takvi znaci prisutni u okolini.
Istraivanje (Berkowitz)
Ispitanici su mislili da su suradnici u istraivanju i njihov zadatak je bio da el. okovima
potkrjepljuju uenje kod nekih ispitanika. Naravno oni nisu zaista davali okove, ali su mislili
da ih daju. Bile su dvije situacije A bilo je prisutno vatreno oruije (puka i pitolj)
B u prostoriji je bila prisutna reketa i loptica za tenis Ispitanici su znaajno vie okova
podjelili u situacji A. Mnoga druga su istraivanja podrala Berkowitzevo gledite. Berkowitz
naglaava da oruje kao agresivni znak ne slui samo prevenciji od nasilja, ve moe i
stimulirati nasilje. "Prst povlai okida, ali i okida moe povui prst", kae Berkowitz
Teorija konflikta
Nekad ne moemo zadovoljiti svoje potrebe jer su meusobno iskljuive. Konflikt motiva
nastaje kada postoje dvije ili vie meusobno iskljuivih potreba, elja ili ciljeva.Ti konflikti
mogu biti izvor frustracije
Tolerancija na frustraciju je vaan konstrukt kojeg mnogi smatraju kljunim pri
postignuima. Ljudi koji su nauili ne reagovati bez obzira na frustraciju upotrebljavaju
frustracijske signale kao znak da nastave s djelovanjem. Ako nastave usprkos frustraciji i
preprekama vjerojatnije je i da e uspjeti. esto je to znak zrelosti.

Konstruktivne reakcije na frustraciju

pojaan napor da se dostigne cilj; izbor uspjenijeg naina ili sredstva za postizanje cilja;
zamjena prvobitnog alternativnim ciljem koji takoer zadovoljava motiv; redefiniranje
situacije na osnovi uvianja novih odnosa, ime se mijenja znaaj prvobitnog cilja, a u prvi
plan dolaze novi ciljevi i nove aktivnosti.
Obrambeni mehanizmi
agresija moee biti: direktna verbalna; indirektna - fizika
racionalizacija traenje dobrog umjesto pravog razloga frustracije
kompenzacija ponaanje kojim se na neki drugi nain nastoji zadovoljiti motiv
projekcija pripisivanje svojih negativnih osobina drugima
regresija vraanje na oblike ponaanja karakteristine za nii razvojni stupanj
sublimacija kanaliziranje nepoeljnih ponaanja i misli na drutveno doputene aktivnosti
negiranje neprihvaanje neugodnih injenica
rezignacija odustajanje od svega, potpuna pasivizacija osobe iji su ciljevi onemogueni,...
Obrambeni mehanizmi postaju oblici neprilagoenog ponaanja onda kada se javljaju kao
jedini ili prevladavajui oblici reagiranja.