Sveuilite u Zagrebu

Prirodoslovno matematiki fakultet

Matematiki odsjek

Seminarski rad iz kolegija:

Metodika nastave matematike 1

Sustavi linearnih jednadbi

Studenti: Sanja Lovri, Milan Nikoli, Tanja Sunek

Profesorice: doc.dr.sc. Mea Bombardelli

prof. dr. sc. Sanja Varoanec

Zagreb, studeni 2013.

Sadraj

1.Uvod

2. Sustavi dviju linearnih jednadbi s dvije nepoznanice

2.1. Metoda supstitucije 5

2.2. Metoda suprotnih koeficijenata

2.3. Metoda komparacije 7

2.4. Grafika metoda

2.5 Rjeivost sustava

2.6. Matrina metoda

12

3. Sustavi triju linearnih jednadbi s tri nepoznanice

3.1. Cramerova metoda

14

3.2. Gauss-Jordanova metoda 16

3.3. Gaussova metoda
4.Zakljuak

21

5.Literatura

22

19

14

1. Uvod
Ve u niim razredima osnovne kole radimo neke primjere jednadbi s jednom
nepoznanicom. Tada uenici nisu jo svjesni da su to jednostavne jednadbe s jednom
nepoznanicom. To su zadaci oblika:
5+ 8

gdje na praznu crtu upisuju odgovarajui broj.

Nakon razredne nastave, dolazi predmetna nastava gdje su uenici u estom razredu nauili
rjeavati klasine jednadbe s jednom nepoznanicom.
Napokon, djeca u sedmom razredu osnovne kole prvi se put susreu sa sustavom jednadbi
sa dvije nepoznanice, te ue osnovne naine rjeavanja sustava jednadbi.
Kasnije u srednjokolskom obrazovanju proirujemo i primjenjujemo steeno znanje u
razliitim podrujima matematike. Prirodoslovne gimnazije ue i neke druge metode
rjeavanja sustava, te probleme koji se mogu pojaviti u tim metodama.
U ovom seminarskom radu e biti objanjeno gradivo o sustavima jednadbi. Takoer e biti
izreena oekivanja koje propisuje Nacionalni okvirni kurikulum, za sustave jednadbi, te to
bi dijete u svome osnovnokolskom i srednjokolskom obrazovanju trebalo usvojiti.

Uenici u 7. razredu osnovne kole poinju nadograivati svoje znanje o linearnim

jednadbama uei o linearnim jednadbama s dvjema nepoznanicama i metodama za
rjeavanje tih jednadbi. Nakon to su savladali linearne jednadbe s jednom nepoznanicom u
6. razredu, od uenika se sada oekuje da naue rjeavati sustave dviju linearnih jednadbi s
dvjema nepoznanicama, te metode za njihovo rjeavanje. U Nacionalnom okvirnom
kurikulumu sustavi dviju linearnih jednadbi s dvije nepoznanice javljaju se u treem ciklusu.
U treem ciklusu pod podnaslovom Matematiki procesi kurikulum kae: Uenici e
postavljati matematici svojstvena pitanja (Postoji li? Ako postoji, koliko? Kako emo ih
pronai? Zbog ega? i slina) te stvarati i istraivati na njima zasnovane matematike
pretpostavke. Ovaj dio se odnosi na rjeivost sustava, odnosno postoje li rjeenja i koliko ih
je. U podnaslovu Matematiki koncepti kurikulum kae: Uenici e rijeiti linearne
jednadbe i jednostavne sustave dviju linearnih jednadbi s dvije nepoznanice te
uvrtavanjem provjeriti tonost dobivenoga rjeenja . te se ovo odnosi na rjeavanje sustava
dviju linearnih jednadbi s dvije nepoznanice.

2. Sustavi dviju linearnih jednadbi s dvije nepoznanice

U osnovnoj koli, u sedmom razredu, prvi se put susreemo sa sustavima linearnih jednadbi,
njihovom definicijom, te sa nainima njihovog rjeavanja. Sada emo definirati to je to
linearna jednadba sa dvije nepoznanice, te navesti metode koje uenici u sedmom razredu
osnovne kole koriste za rjeavanje sustava.
Uenici sedmih razreda u ranijim godinama svog kolovanja nauili su definiciju, te naine
rjeavanja linearnih jednadbi sa jednom nepoznanicom. Sada definiramo linearnu jednadbu
sa dvije nepoznanice:
Linearna jednadba sa dvije nepoznanice je svaka jednadba koja se moe svesti na oblik
ax +by=c , gdje su

a,b

nepoznanice. Brojeve

a,b

i
i

zadani brojevi,
c

a0 ,

b0 , a

nazivamo koeficijentima. Oblik

ax +by=c ,

nazivamo standardnim oblikom linearne jednadbe s dvije nepoznanice. Rjeenje linearne

jednadbe s dvije nepoznanice jest svaki ureeni par brojeva (x , y )
jednadbu daje tonu jednakost.
4

koji uvrten u

Ako u zadatku istovremeno promatramo dvije linearne jednadbe sa dvije nepoznanice, onda
govorimo o sustavu dviju linearnih jednadbi s dvije nepoznanice. Rjeenje sustava dviju
linearnih jednadbi s dvije nepoznanice je svaki ureeni par brojeva koji je ujedno rjeenje i
jedne i druge jednadbe sustava.
Metode rjeavanja sustava dviju linearnih jednadbi sa dvije nepoznanice (koje se obrauju u
sedmom razredu osnovne kole) : 1) metoda supstitucije,
2) metoda suprotnih koeficijenata,
3) metoda komparacije,
4) grafika metoda.

2.1. Metoda supstitucije

Metoda supstitucije nain je rjeavanja sustava u kojem jednu nepoznanicu izrazimo pomou
druge nepoznanice, te dobiveni izraz uvrstimo (supstituiramo) u drugu jednadbu da
dobijemo linearnu jednadbu sa jednom nepoznanicom.
Primjer. Metodom supstitucije rijeimo sustav jednadbi:
y=4
{3x4
x7 y =7

Sada iz prve jednadbe izrazimo

x .

y+ 4
{3x=4
x7 y =7

Izraz s desne strane jednakosti od

x uvstimo u donju jednadbu.

3 ( 4 y + 4 ) 7 y=7
Rijeimo dobivenu jednadbu s jednom nepoznanicom i dobivamo:
y=1.
5

Uvrtavanjem

u neku od poetnih jednadbi dobivamo nepoznanicu

x :

3 x7 (1 ) =7 x=0.

Rjeenje sustava zapisujemo kao ureeni par: ( x , y )=( 0,1 ) .

2.2. Metoda suprotnih koeficijenata

Metoda suprotnih koeficijenata zasniva se na injenici da je zbroj suprotnih brojeva jednak 0.
Da bi se sustav mogao rijeiti potrebno je uoiti u sustavu par suprotnih koeficijenata uz istu
nepoznanicu. Ako ih nema, potrebno je pomnoiti jednadbe odgovarajuim brojevima kako
bismo ih dobili.
Primjer. Metodom suprotnih koeficijenata rijeimo sustav jednadbi:
x2 y=3
{23x3
y=3

Primijetimo da nemamo par suprotnih brojeva ni uz jednu nepoznanicu. Sada trebamo

pomnoiti jednadbe kako bismo dobili par suprotnih koeficijenata uz istu nepoznanicu.
y=3 /(2)
{32x2
x 3 y=3/3

Mnoenjem prve jednadbe s

koeficijenata uz nepoznanicu

i druge jednadbe s

x .

x +4 y=6 }+
{66 x9
y=9
Sada zbrajanjem te dvije jednadbe dobivamo:
5 y =15 y=3.

dobivamo par suprotnih

Rjeavanjem linearne jednadbe s jednom nepoznanicom dobivamo

supstitucije uvrtavamo

y . Dalje isto kao kod

u jednu od poetnih jednadbi.

3 x2 ( 3 ) =3 x=3

Rjeenje sustava je ureeni par: ( x , y )=( 3,3 ) .

Provjerimo rjeenje uvrtavajui dobiveni ureeni par u poetne jednadbe:
6 3+ 4 3=18+12=6,

6 39 3=1827=9.

2.3. Metoda komparacije

Metoda komparacije zasniva se na tome da iz obje jednadbe izrazimo jednu(istu)
nepoznanicu te tada izjednaimo dobivene izraze.
Primjer. Metodom komparacije rijeimo sustav jednadbi:
y=9 .
{35x x3
+4 y=12
x .

Sada iz obje jednadbe izrazimo nepoznanicu

3
9
5 x=3 y +9 / (:5 ) x= y +

5
5

4
3 x=4 y12/(: 3) x=
y 4
3

Sada jednadbe izjednaimo i dobivamo linearnu jednadbu s jednom nepoznanicom.

3
9 4
3
4
9
29
29
y+ =
y 4 y + y=
4
y=
y =3
5
15
5
5 3
3
5
5

Uvrtavanjem

u bilo koju od poetnih jednadbi dobivamo nepoznanicu

x .

5 x=3 (3)+9 x=0

Rjeenje jednadbe je ureeni par: ( x , y )=(0,3) .

Provjerimo rjeenje uvrtavajui dobiveni ureeni par u poetne jednadbe:
5 03 (3 ) =0+9=9,
3 0+ 4 (3)=012=12.

2.4. Grafika metoda

Nakon to su uenici nauili crtati graf linearne funkcije i jednadbu pravca, objasnimo im da
su koordinate sjecita pravaca, koji su odreeni tim jednadbama, zapravo rjeenje sustava
dviju linearnih jednadbi s dvije nepoznanice .
Ovo je i pravo vrijeme da uenicima pokaemo kako sustav dviju jednadbi s dvije
nepoznanice ne mora uvijek imati rjeenje te da rjeenje ne mora uvijek biti jedinstveno.
Ako imamo sustav jednadbi oblika:
ax +by=e
c x +dy =f ,
pri emu istovremeno ne moe biti a=0 i b=0 te c=0 i d=0 .
a b

c d
a b e
=
c d f

sustav ima jedno rjeenje,

sustav nema rjeenja,

a b e
= =
c d f
Ako je c

sustav ima beskonano mnogo rjeenja.

ili d

jednako 0 , tada jednadbama zamijenimo mjesta.

a=0

U sluaju da je

d=0

sluaju da je a=0 i c=0

ili

b=0

c=0

ili b=0 i d=0

sustav ima jedinstveno rjeenje. U

imamo sustav dviju linearnih jednadbi

sa jednom nepoznanicom. Takav sustav ima jedinstveno rjeenje ako jedna jednadba moe
svesti na drugu jednadbu. Inae sustav nema rjeenja.
Primjer. Grafikom metodom rijeimo sustav jednadbi:
y=2 .
{24xx+2
+3 y=5

4 x +2 y=2 p1 y=2 x+1

2 x +3 y=5 p2 y=

2
5
x
3
3

Presjek ta dva pravca je toka

s koordinatama (2,3) . Te koordinate su ujedno i

rjeenje naeg sustava.

2.5. Rjeivost sustava

Ranije smo objasnili kada sustav dviju linearnih jednadbi s dvije nepoznanice ima
jedinstveno rjeenje, kada ih ima beskonano mnogo, te kada sustav nema rjeenja.
Primjeri za sustave koji imaju jedinstveno rjeenje su svi prijanji zadaci.

Primjer. Metodom suprotnih koeficijenata rijeimo sustav jednadbi:

y=3 .
{24 x3
x6 y =3
Rjeenje:

2 x3 y=3 / (2 ) 4 x+6 y =6

4 x6 y=3

Sada jednadbe zbrojimo pa dobivamo:

0=3 .

Oito sustav nema rjeenja, jer 0 3 . Pogledajmo grafiko rjeenje:

2
2 x3 y=3 y= x1

3
2
1
4 x6 y =3 y = x .

3
2

10

Iz grafikog rjeenja se vidi da su ta dva pravca paralelna. Kako se ta dva pravca ne sijeku,
sustav nema rjeenja.

Primjer. Metodom supstitucije rijeimo sustav jednadbi:

y +3 x=5 .
3 y+ 9 x=15
Rjeenje:
y +3 x=5 y =3 x +5

3 y +9 x=15
Uvrstimo prvi izraz u drugu jednadbu.
3 (3 x +5 ) +9 x=159 x +15+ 9 x=15 0=0

Dobili smo izraz 0=0 , pa to znai da sustav ima beskonano mnogo rjeenja.
Za

uzmemo parameta t

i uvrstimo ga u jednu od jednadba, te tada dobivamo

11

y=3 t+5 , pa rjeenje moemo zapisati parametarski ( x , y )=( t ,3 t +5 ) , t R .

Pogledajmo grafiko rjeenje

y +3 x=5 y=3 x+ 5

3 y+ 9 x=15/:3 y=3 x +5

Vidimo da smo dobili dva identina pravca, pa su koordinate svih toaka tog pravca rjeenja
naeg sustava.

Sada moemo rijeiti jedan sustav u ovisnosti o parametru s dosadanjim znanjem.

Primjer. U ovisnosti o parametu a , metodom suprotnih koeficijenata rijeimo sustav:
y=12 .
{42xx+3+ay=7
Rjeenje:
x +3 y=12
{44x2
ay=14
Donju jednadbu pomnoimo sa 2 , te ih zbrojimo.
12

y (32 a )=2

za

3
2

dobivamo

y=

2
32 a

Uvrstimo u neku od poetnih jednadbi i dobijemo

3(74 a)
x=
64 a

x .

3 (74 a ) 2
3
Rjeenje: ( x , y )=
,
, a R { } .
64 a 32a
2

Pogledajmo to imamo za

a=

3
2 :

4 x +3 y=12
3
2 x + y=7
2
Donju jednadbu pomnoimo sa 2 , te ih zbrojimo.
4 x+3 y=12 0=2
Sustav nema rjeenja.

4 x3 y=14

Za

a=

3
2

sustav nema rjeenja.

2.6. Matrina metoda

A X=B , kojoj su

Sustav linearnih jednadbi moemo predoiti matrinom jednadbom

poznate matrice

A=

koristi kada je matrica

a11 a 12
a21 a 22
A

B=

[]
b1
b2

, a trai se matrica

[]

X=

x1
x2

. Ova se metoda

regularna( detA 0 ), odnosno kada joj moemo izraunati

inverznu matricu.

13

X =A B

[]

][ ]

] [ ]

x1
1
a22 a12 b1
=

x 2 detA a21 a11 b2

Primjer. Odredite nepoznatu matricu X iz jednadbe

2 3
5
X=
1 4
3

Rjeenje:

Stavimo da je

A= 2 3
1 4

[ ]

5
, B= 3

. Znamo da vrijedi

matrice A je det ( A )=11 pa je njezin inverz

X =A1 B=

][ ] [ ] [ ]

1 4 3 5
1 11
=
= 1
11 1 2 3 11 11 1

Provjera:

AX =

][ ] [ ]

2 3 1
5
=
1 4 1 3

A =

14

1 4 3
11 1 2

X =A1 B . Determinanta

. Sada imamo

3. Sustavi triju linearnih jednadbi s tri nepoznanice

Linearna jednadba s tri nepoznanice je svaka jednadba oblika
a,b,c i d

zadani brojevi. Broj

koecijenti jednadbe uz uvjet da istodobno

ax +by +cz=d , gdje su

zove se slobodni lan, a a , b

a ,

ne smiju biti

c su

0 . Rjeenje

jednadbe je svaka ureena trojka brojeva ije uvrtavanje u jednadbu na mjesto

nepoznanica

x ,

z daje tonu jednakost.

Sustav triju linearnih jednadbi s tri nepoznanice je skup tri linearne jednadbe s istim
nepoznanicama za koje traimo zajedniko rjeenje. Rjeenje sustava je svaka ureena trojka
brojeva koja zadovoljava sve jednadbe sustava. Sustavi kod kojih su svi slobodni lanovi
jednaki nuli zovu se homogeni sustavi, a ostali se zovu nehomogeni sustavi. Dva sustava
nazivamo ekvivalentnim ako imaju isti skup rjeenja.
Metode rjeavanja sustava triju linearnih jednadbi sa tri nepoznanice (koje se obrauju u 3.
razredu srednje kole) su : 1) Cramerova metoda
2) Gauss-Jordanova metoda
3) Gaussova metoda

3.1. Cramerova metoda

Neka je

a1 x+ b1 y + c1 z=d 1
a2 x+ b2 y + c2 z=d 2

,
,

a3 x+ b3 y+ c 3 z=d3

15

sustav triju jednadbi s tri nepoznanice zadan u opem obliku. Oznaimo s D determinantu

| |

a1 b 1 c 1
D= a2 b 2 c 2
a3 b 3 c 3

matrice ovog sustava:

,as

Dx

Dy

Dz

determinantu matrice

koja se dobije tako da se koeficijenti uz nepoznanicu zamijene koeficijentima desne strane

sustava:

| | | | | |

d1 b1 c1
Dx= d 2 b 2 c 2
d3 b3 c3

determinanta sustava
x=

Dx
D

y=

a1 d1 c 1
D y = a2 d2 c 2
a3 d3 c 3

Dy
D

a 1 b1 d 1
Dz = a 2 b2 d 2
a 3 b3 d 3

. Uz pretpostavku da je

D razliita od nule, postoji samo jedno rjeenje sustava:

,

z=

Dz
D

. Kada rjeavamo sustave na ovaj nain, kaemo da

primjenjujemo Cramerovo pravilo.

Kod rjeavanja sustava pomou Cramerova pravila mogu se javiti sljedea tri sluaja:
1. Ako je matrica sustava regularna( D 0 ), tada sustav ima jedinstveno rjeenje.
D x =D y =D z=0
2. Ako je matrica sustava singularna( D=0 ) i ako je
, tada sustav
ima beskonano mnogo rjeenja.
3. Ako je matrica sustava singularna( D=0 ) i ako je barem jedan od

Dx , D y , D z

razliit od nule, tada sustav nema rjeenja.

U sljedeem primjeru emo primijeniti Cramerovo pravilo na sustav triju jednadbi s tri
nepoznanice.
Primjer. Cramerovom metodom rijeimo sustav jednadbi:
x+ 2 y +3 z=5 ,
2 x yz=1 ,

x+ 3 y + 4 z=6 .

16

Rjeenje:

1 2
3
1 1
2 1
2 1
D= 2 1 1 =1
2
+3
=1 (1 ) 2 9+3 7=2 .
3
4
1 4
1 3
1 3
4

Poto je determinanta

| | | | |

razliita od nule, postoji jedinstveno rjeenje sustava. Trebamo

jo izraunati preostale tri determinante

5 2
3
Dx = 1 1 1 =2 ,
6 3
4

x=

Dx
=1 ,
D

y=

Dx

Dy

1 5 3
D y = 2 1 1 =2 ,
1 6 4

Dy
= -1,
D

z=

Dz

1 2 5
D z = 2 1 1 =4
1 3 6

Dz
=2 .
D

Rjeenje je ureena trojka (1,-1,2).

Provjera: uvrstit emo ureenu trojku u prvu jednadbu sustava

x+ 2 y +3 z=5

1+2 (1 )+ 3 2=5 .

3.2.

Gauss-Jordanova metoda

Opi oblik linearnog sustava m jednadbi sa

n nepoznanica, m ,n N , je

a11 x 1+ a12 x 2 ++a 1n x n=b 1

a21 x 1+ a22 x 2 ++ a2 n x n=b 2

am 1 x 1 +am 2 x 2+ +amn x n=b m

17

(1)

Skalari

aij

b1 , b2 , ,b m
1 , 2 , , n

i=1,2, , m ,

j=1,2, , n

zovu se koeficijenti sustava, a

slobodni lanovi. Rjeenje sustava (1) je svaka ureena n-torka (

) za koju supstitucija

x 1= 1 , x 2= 2 , , x n= n

zadovoljava sve jednadbe.

Sustav moe imati jedno rjeenje, moe biti bez ijednog rjeenja, ali moe imati i beskonano
mnogo rjeenja.
Svakom sustavu pridruene su dvije matrice. Tablicu koeficijenata uz nepoznanice nazivamo
matricom sustava:

a11 a12 a1 n
a21 a22 a2 n

am 1 am 2

A=[ amn ]

Pridruimo li joj i koeficijente s desne strane jednadbi, dobit emo proirenu matricu
sustava:
a11 a12
a21 a22

a1 n
b1
a2 n
b2 a
am1 a m 2

mn

A p= [ b n ]

Ova tablica predstavlja jednostavniji zapis cijeloga sustava. Svaki redak tablice predstavlja
jednu jednadbu sustava. U svakom stupcu tablice nalaze se koeficijenti uz istu nepoznanicu.
Tako pri rjeavanju sustava ne moramo zapisivati nepotrebne podatke, pa je postupak
rjeavanja pregledniji i bri.
Opiimo Gauss-Jordanovu metodu za rjeavanje ovog sustava.
Ona se sastoji u tome da se sustav (1) elementarnim transformacijama svede na njemu

18

ekvivalentan sustav, iz kojega emo moi odrediti njegova rjeenja. Pri svoenju sustava na
ekvivalentan dozvoljeno je koristiti sljedee elementarne transformacije:

1) zamjena poretka dviju jednadbi u sustavu,

2) mnoenje jedne jednadbe brojem razliitim od nule,
3) dodavanje nekoj jednadbi neke druge jednadbe pomnoene brojem razliitim od nule.

Primjer. Gauss-Jordanovom metodom rijeimo sustav

x +2 y+3 z=5
2 x yz=1 . Rjeenje:
x +3 y +4 z=6

Proirena matrica sustava je:

1 2
3 5
2 1 1 1 . Transformirajmo sad sustav primjenjujui doputene transformacije.
1 3
4 6

U prvom koraku elimo ponititi koeficijente uz nepoznanicu

x u drugoj i treoj

jednadbi. To emo uiniti tako da prvu jednadbu pomnoimo sa 2

i dodamo drugoj.

Time emo dobiti ekvivalentan sustav:

x +2 y +3 z=5
5 y 7 z=9
x +3 y +4 z=6

1 2
3 5
0 5 7 9
1 3
4 6

Sad emo prvu jednadbu pomnoiti s 1 i dodati treoj:

x +2 y +3 z=5
5 y 7 z=9
y + z=1

1 2
3 5
0 5 7 9
0 1
1 1

Sada promatramo posljednje dvije jednadbe. Trea ima jednostavnije koeficijente, pa emo
zamijeniti poredak ovih jednadbi:

19

x +2 y +3 z=5
y + z=1
5 y 7 z=9

1 2
3 5
0 1
1 1
0 5 7 9

sve koeficijente uz nepoznanicu y

U sljedeem koraku elimo ponititi

osim onog u drugoj jednadbi. Da bismo to postigli,

i dodati prvoj, a zatim pomnoiti s 5 i dodati

trebamo drugu jednadbu pomnoiti s 2

treoj:
x+ z =3
y + z=1
2 z=4

1 0 1 3
0 1 1 1
0 0 2 4

Treu jednadbu smijemo pomnoiti s

x + z=3
y + z=1
z=2

1 0 1 3
0 1 1 1
0 0 1 2

1
2

]
:

Na kraju ponitavamo koeficijente uz nepoznanicu

z u prve dvije jednadbe. Treu

jednadbu pomnoimo s 1 i dodajmo prvoj, a zatim i drugoj:

x=1
y=1
z=2

1 0 0 1
0 1 0 1
0 0 1 2

Time smo rijeili sustav. Postoji samo jedno rjeenje:

x=1 ,

y=1 ,

z=2 .

Ponovimo sad postupak, ali tako da izdvojmo samo proirene matrice sustava. Korake
povezujemo znakom

koji oznaava da susjedne matrice pripadaju meusobno

ekvivalentnim sustavima:

20

1 2
3 5
2 1 1 1
1 3
4 6

] [

1 0 1 3
0 1 1 1
0 0 2 4

] [

1 2
3 5
0 5 7 9
0 1
1 1

1 0 1 3
0 1 1 1
0 0 1 2

] [

] [
~

1 2
3 5
0 1
1 1
0 5 7 9

1 0 0 1
0 1 0 1
0 0 1 2

Sada emo objasniti Gaussovu metodu rjeavanja linearnih jednadbi koja je slina GaussJordanovoj, samo je ukupan broj operacija koje trebamo nainiti da bismo rijeili sustav neto
manji.

21

3.3. Gaussova metoda

Da bismo sustav rijeili Gaussovom metodom, potrebno je proirenu matricu sustava

Ap

svesti, pomou elementarnih transformacija nad njenim recima, na njoj ekvivalentnu gornje
trokutastu matricu (matrica kojoj su svi elementi ispod glavne dijagonale jednaki nuli).

Primjer. Rijeimo sljedee sustave:

1)

x +3 y +3 z=4
2 x+ 6 y+ 6 z =1 ;
4 x+ 5 y=2

2)

x +2 y +5 z =4
2 x2 y +4 z =2
y3 z=7

Rjeenje:
1) Transformirajmo proirenu matricu sustava:

1 3 3 4
A p= 2 6 6 1
4 5 0 2

] [
~

1 3 3 4
0 0
0 7
4 5
0 2

Iz drugog retka itamo da sustav nema rjeenja. Tom retku odgovara jednadba kojoj je lijeva
strana jednaka nuli,a desna je 7 . Prema tome, ako u postupku rjeavanja dobijemo redak
proirene matrice u kojem je samo element desne strane razliit od nule, onda sustav nema
rjeenja.
2) Napiimo proirenu matricu sustava te ju pokuajmo svesti, pomou elementarnih
transformacija, na njoj ekvivalentnu gornje trokutastu matricu:

22

Ap

1 2
5 4
0 3 3 3
0 1 3 7

1 2 5 4
0 1 1 1
0 0 4 8

:(3) ~ ~

:(4 ) ~

1 2 5 4
0 1 1 1
0 1 3 7

(1)
~

(1) ~

1 2
5 4
2 2 4 2 : 2 ~
0 1 3 7

1 2 5 4
0 1 1 1
0 1 3 7

1 2 5 4
0 1 1 1
0 0 1 2

Napiimo sada sustav koji je ekvivalentan zadanom, a koji odgovara posljednjoj matrici:
x+2 y +5 z=4
y +z=1
z =2

Ako

z=2 uvrstimo u pretposljednju jednadbu, dobijemo da je

ovih rjeenja iz prve jednadbe dobijemo da je

y=1 , te pomou

x=4 .

Primjer. U ovisnosti o realnom parametru a , Gaussovom metodom rijeimo sustav:

x +2 y +az=4
2 x + y +2 z=5 .
3 x+2 y +3 z=12
Rjeenje:

23

Ap

] [

1 2 a 4
2 1 2 5 ~
3 2 3 12

1 2
a
4
0 1
a1 3
0 4 33 a 0

1 2
a
4
0 1 a1 3
0 0 a1 12

1 2
a
4
0 3 22 a 3
0 4 33 a 0

] [
~ ~

1 0 a+2 10
0 1 a1 3
0 0 a1 12

] [
~

1 0
1
2
0 1
0

9
0 0 a1 12

Razlikujemo sluajeve:
a) Za a=1 trea jednadba glasi 0=12 pa u tom sluaju sustav nema rjeenja.
b) Za a 1 postoji jedinstveno rjeenje. itamo redom
z=

12
a1 ,

y=9 ,

x=2z=2

24

12
1a .

4.Zakljuak
Uenici se u 6. razredu osnovne kole poinju upoznavati sa sustavima linearnih jednadbi.
Najprije su to jednostavne linearne jednadbe s jednom nepoznanicom koje se esto koriste
za rjeavanje problemskih zadataka. Kako bi uenicima ovaj dio gradiva uinili zanimljivim
potrebno je uvesti zadatke iz svakodnevnog ivota. Na taj nain bi uenicima pribliili
gradivo te ih potaknuli na logiko razmiljanje i zakljuivanje. U 7. razredu osnovne kole
uenici proiruju svoje znanje o linearnim jednadbama uei o sustavima dviju linearnih
jednadbi s dvije nepoznanice. U cjelini sa sustavima dviju jednadbi s dvije nepoznanice u
7. razredu osnovne kole ue se sljedee metode: metoda suprotnih koeficijenata, metoda
supstitucije, metoda komparacije. Postoji jo jedna metoda koju smo spomenuli i objasnili u
ovom radu , a nije dio cjeline o sustavima jednadbi, to je grafika metoda. Vanost
poznavanja svih ovih metoda za uenika je da uenik razvije vjetine za rjeavanje razliitih
zadataka na razliite naine, te da je sposoban primjenjivati to matematiko znanje pri
rjeavanju problema iz svakodnevnog ivota. U 3. razredu srednje kole dolazi cjelina o
sustavima triju linearnih jednadbi s tri nepoznanice. Ovdje se ue Gauss-Jordanova
Cramerova metoda.

25

26

5.Literatura
1. Bani, S.; urkovi, Z.; Galeev, V.; Glasnovi Gracin, D.; Kralj, L.; Vrzi, M.;
Matijevi, V.; Sekuak-Galeev, S.; Stani, Z.; Stepi, M.: Metodika petica 6, metodiki
prirunik iz matematike za 6. razred, SysPrint, 2007, Zagreb.
2. Bani, S.; urkovi, Z.; Galeev, V.; Glasnovi Gracin, D.; Kralj, L.; Vrzi, M.;
Matijevi, V.; Sekuak-Galeev, S.; Stani, Z.; Stepi, M.: Metodika petica 7, metodiki
prirunik iz matematike za 7. razred, SysPrint, 2007, Zagreb.
3. Daki, E; Elezovi, N.: Analitika geometrija, udbenik i zbirka zadataka za 3. razred
prirodoslovne gimnazije, Element, 2004, Zagreb.
4. Jagodi, B.; Sarapa, N.: Matematika 7, udbenik i zbirka zadataka za 7. razred,
kolska knjiga, 1999, Zagreb.
5. Glasnovi Gracin, D.; urkovi, Z.; Kralj, L.; Bani, S.; Stepi, M.: Petica +7,
udbenik i zbirka zadataka za 7. razred, SysPrint, 2010, Zagreb.

27