1.

PODUZETNITVO I DRUTVENI RAZVOJ

Poduzetnitvo sposobnost pokretanja odreene akcije, poduzimanja

aktivnosti sa svrhom postizanja eljenog cilja, spremnost na borbu protiv
prepreka, spremnost na neizvjesnost ishoda i rizik.
Poduzetnitvo sveukupnost poduzetnikovih organizatorskih, nadzornih,
usmjeravajuih i upravljakih funkcija; kombiniranje i koordiniranje ostalih
imbenika proizvodnje na najpovoljniji nain radi maksimiziranja
proizvodnje i profita. Javlja se izmeu 12. i 15. st., kroz trgovinu, mjenjake
poslove i dr.
Richard Cantillon Opa rasprava o prirodi trgovine, 1755. Prvi put se
spominje pojam poduzetnitvo, a poduzetnik je osoba koja kupuje po
poznatim a prodaje po nepoznatim cijenama. Poduzetnik = specijalist, rizik
i neizvjesnost
Benedikt Kotruljevi: O trgovini i savrenom trgovcu = savreni trgovacrizini pothvati
Adam Smith: Poduzetnik je pokreta ekonomskog razvitka i blagostanja
drutva, eksplicira nunost preraspodjele profita i za poduzetnika.
Jean-Baptiste Say: rad, kapital, zemlja daju: najamnninu, kamate i rentu. 4.
faktor je poduzetnitvo.
John Stuard Mill: Poduzetnik=undertaker; profitna stopa najee
premauje visinu kamatne stope i zakljuuje da je ukupan profit naknada
za rizik i nagrada za upravljanje I poduzetnitvo.
F.H.Knight: jedan od osnivaa ikake kole; poduzetnik preuzima rizik i
ostvaruje profit, te prima nagradu za rizik, nagradu za neizvjesnost
J.A. Schumpeter trai snagu koja izbacuje privredu iz stanja ope
ravnotee i omoguava dinamiziranje privrede. Inovacijska uloga
poduzetnitva.
Snaga su INOVACIJE: uvoenje novih kombinacija faktora proizvodnje.
Poduzetnitvo = stvaralako unitenje
Poduzetnik je inovator; osoba koja u poslovnom svijetu uvodi nove
proizvodne kombinacije temeljene na novoj tehnologiji i novoj organizaciji.
Poduzetnitvo visokog nivoa = kreacija
W.J.Baumol upozorava na tekoe konceptualnog odreenja
poduzetnitva i presimplificiranost pristupa koji poduzetnitvo upotrebljava
kao sinonim za poduzee i management.
G. Gilder zagovornik neogranienog poduzetnitva
1

G. Bannock poduzetnitvo su mala, moderna, dinamika i razvojno

orijentirana poduzea.
M.C.Cassau ogranieni resursi
A. Cole poduzetnitvo je svrhovita aktivnost usmjerena ka iniciranju i
razvijanju profitno orijentiranih poslova.
P. Drucker sutina poduzetnitva je u kreaciji nove organizacije sposobne
za profitno poslovanje i s mogunou samoodranja. Determinante
poduzetnikovog ponaanja:

traganje za promjenama
reagiranje na promjene
koritenje promjena kao povoljnih prilika

J.K.Galbraith - Poduzetnitvo obavlja osnovne zadae upravljanje

poslovanjem:

utvrivanje veliine poslovanja u skladu s ekonomijom obujma

kombiniranje proizvodnih inilaca
utvrivanje optimalne koliine uinaka

Drutvena dimenzija poduzetnitva:

drutvene komponente: inovacije, rad, rizik, znanje, obrazovanje,

moral, motiv, etika, i dr.
stvaranje novog trita i novog potroaa
stvaranje nove vrijednosti
mobiliziranje tueg kapitala
socijalno poduzetnitvo
Poduzetnitvo osigurava gospodarski rast koritenjem promjena kao
povoljnih prilika.
U RH, poduzetnitvo se javlja 90-ih godina 20-og st, privatizacijom
drutvenog vlasnitva.
Za razvoj poduzetnitva: pozitivno stajalite drutva i pravna stabilnost
kreacija i inovativnost.
Inovatori stvaraju nove ili poboljavaju ve postojee stvari uz pomo
imaginacije, inovacije i umjetnikog duha.
Inovacija: kreacija novih ideja, proizvoda, usluga

Poduzetnitvo generira danas:

2

pojavljivanje novih poslovnih pothvata

otvaranje brojnih novih radnih mjesta
obnavljanje svjeom krvi njihove ekonomije

Statian pristup poduzetnitvu, baziran na mjerenju:

broja vlasnika nad poduzeima
nivoa samozapoljavanja
Dinamian pristup poduzetnitvu, baziran na mjerenju:
broja raajuih poduzetnika
broja manager
Poduzetnika ekonomija ekonomija u kojoj dominira poduzetnika klima
David Landes: ne odustajati
George Bernard Shaw - cjelokupan poslovni i drutveni progres ovisi o
ljudima iji se postupci protive razumu

2. PODUZETNIK I MALO PODUZEE

Poduzetnik je osoba koja stvara biznis da bi ostvario rast i profit koristei pri tom promiljen,
planski pristup zasnovan na konceptu i tehnikama stratekog management. Poduzetnik uvijek
traga za promjenom, reagira na nju i koristi se njome kao povoljnom prilikom.
Socijalni poduzetnik: ljudi s managerskom i poduzetnikom pozadinom (neprofitne
organizacije).
Poduzetnik budunosti = inovator
Pothvat = ideja + prilika + tim + resursi
Poduzetnici:
razvijaju i implementiraju nove tehnologije
generiraju nove proizvode i usluge
doprinose razvoju edukacijskih procesa
porastu opeg blagostanja drutava u kojim djeluju
Poduzetnika aktivnost i ekonomski rast:
ekonomski rast
3

visoko statsitiki znaajno

porast bruto drutvenog proizvoda
rast nacionalnih ekonomija

Osobine poduzetnika:
inovativnost
preuzimanje rizika
samouvjerenost
uporan rad (5 god)
postavljanje ciljeva
odgovornost

Mjerilo postignua
odgovornosti = ROI
(stopa povrata), mora
biti via od kamatne
stope na tednju

3 kljuna elementa poduzetnika:

stvaranje poveanog bogatstva
namicanje vrijednosti
preuzimanje rizika
Tipovi poduzetnika:

Univerzalac poduzetnik koji je svestran i koji pokazuje interese za

sva podruja biznisa, ali niti u jednom nije takav da bi se mogao
smatrati vodeim

Pionir poduzetnik kojega karakterizira spremnost za promjene: uz

manju sklonost organizaciji i kontroli

Organizator poduzetnik koji pokazuje posebnu sklonost za temeljna

naela moderne organizacije

Rutiner poduzetnik suprotan od pionira: pokazuje neznatnu

spremnost za promjene

Kirsch, 6 tipova poduzetnika:

Advokat eli jau poziciju, trai prednosti konkurencije kroz

unutranje poduzetniko racionaliziranje. Obrtnici i trgovci na malo;
planiranje

Riskirant advokat je na mnogim mjestima

Prospektor stalno traga za novim

4

Inovator traga za novim, i to uspjeno unosi na trite

Arhitekt napada nova podruja, razmilja bez emocionalnog

vezivanja

Antistrateg brzo donosi odluke

Vesper:
Pojedine samozapoljavajue osobe: agenti, brokeri, raunovoe
Graditelji tima: koristei najam i delegiranje
Neovisni inovatori: tradicionalni izumitelji
Umnoavatelji obrasca: franize
Eksploatatori ekonomije obujma
Agregatori kapitala: kako bi se financirao neki krupan pothvat
Stjecatelji: preuizmanje postojeeg biznisa
Umjetnici kupoprodaje: preprodaja poduzea
Konglomeratori: poduzee preuzima kontrolu nekog poduzea
pekulanti: kupnja i prodaja dobara
Manipulanti prividnih vrijednosti: niska vrijednost se pretvara u veu
vrijednost, odnosno, stvara se takav dojam
Poduzetniki poticaji:
profit
samostalnost
zadovoljstvo
Poduzetnika aktivnost = stvaranje nove, specifine kombinacije
nevedenih inputa
Preduvjeti za razvoj poduzetnitva:
trite
plateno sposobna potranja
samostalnost gospodarskih subjekata
pravno, socio-ekonomsko, kulturno, politiko okruenje
poduzetnika klima u nacionalnoj ekonomiji
mjere za poticanje razvoja poduzetnitva
Poduzetniki proces transformira ideje u realnost nazvanu poduzee sa
svim aktivnostima izvrenjem kojih se zadovoljavaju potrebe kupca.
5

Faze poduzetnikog procesa:

prepoznavanje prilika i generiranje ideja

pribavljanje i grupiranje potrebnih resursa

pokretanje novog poduzea

realizacija inicijalnih trinih rezultata

prikupljanje prvih profita ili trina propast

Motivacije za ukljuivanje u poduzetniki proces:

Poduzetnikova elja da postane vlasnik i manager poduzea kojeg

osniva i da prekine s praksom kada je bio zaposlenik kod drugog.
Fokusiran je na osobnu neovisnost.

Poduzetnikova elja da iskoristi ekonomsku stvarnost promjena i

povoljnih poslovnih prilika, te stekne bogatstvo za sebe i svoju
obitelj.

Poduzetniki proces promatran putem kreacije novog pothvata ukljuuje tri

skupine faktora koji se nalaze u interakciji i to:

Individualne karakteristike: psiholoke, socioloke i demografske

karakteristike svakog pojedinca doprinose anse, odnosno
mogunosti postanka poduzetnikom

Okruenje: producira, kako prilike tako i prijetnje svakom novom

pothvatu. Prilike se najee manifestiraju kao anse i pogodnosti.
Poduzetnik nikada ne moe potpuno prevladati prijetnje iz okruenja,
ali se moe barem pokuati u to veem stupnju zatititi od njihovih
moguih negativnih efekata, oblikujui i razvijajui strategije koje
koriste resurse poduzea.

Organizacija: predstavlja rezultat gotovo svih poduzetnikih start-upova. Svaka organizacija raspolae resursima, koje transformira u cilju
stvaranja vrijednosti za kupca. Organizaciju ine ljudi koji posjeduju
talente, vjetine, vrijednosti, vjerovanja i spoznaju da radei zajedno
mogu stvoriti neto zaista posebno.

3 kljune komponente za uspjenu realizaciju poslovnog pothvata:

poduzetnik
6

povoljna prigoda
resursi,

a u centru modela se nalaze:

nespokojstvo
uznemirenost
jaz
Ne postoje garancije da e pothvat uspjeti, pa ak ni da e preivjeti, iz
ega slijedi da poduzetnici neuspjeh poduzetnikog procesa trebaju
doivljavati kao sastavni dio poslovne kreacije i njene neizvjesnosti.
Uspjean poduzetnik nuno treba posjedovati sposobnost prepoznavanja i
razvijanja povoljnih prilika, pri emu su poslovne ideje uvijek u fokusu
njegovih promiljanja. Sve poslovne ideje nisu poslovne prilike, ve su
poslovne prilike samo one ideje za koje e kupci iskazati interes.
Za realizirati poslovnu prigodu, osim poduzetnikog talenta, imaginacije i
hrabrosti potrebni su jo i resursi- financijski, materijalni i ljudski, koji su
najee ogranieni ili nedovoljno dostupni.
Izvori poduzetnitva:

neoekivani dogaaj

nepodudarnost pretpostavljenog i zbiljskog povoljna prilika

potrebe poboljanja procesa

promjene trine strukture

demografske promjene

promjene u predodbama

nova znanja

nuna separatna analiza

Entrepreneurship poduzetnitvo koje se odvija izvan poduzea, isto

poduzetnitvo
Intrapreneurship odvija se u poduzeu, korporacijsko ili unutarnje
poduzetnitvo. (G. Pinchot: poduzetnici formiraju timove)
Administrativno: istraivanje i razvoj
Oportunistiko: sloboda
Akvizicijsko: udvaranje drugom poduzeu
7

Imitacijsko: iskoritava ideje, tehnologiju drugog poduzea

Inkubacijsko: eksperimentiranje, testiranje

Ameriki model poduzetnitva istie ekonomsku i socijalnu slobodu;

stvaranje ugovora bez vladina odobrenja, samostalno koritenje profita,
ulaenje u ekonomske sktivnosti s minimumom vladine kontrole
Europski model poduzetnitva postavlja socijalne slobode ispred
ekonomskih, daje ljudima bitna prava u odnosu na poduzetnika; vlada
kreira okvirna pravila igre
Azijski model poduzetnitva postavlja ekonomske slobode ispred
socijalnih, povezuje trgovce i vlade kako bi se izjednaili u drutvenoj
moi, dok pojedince ostavlja bez ikakve moi; poduzee ima pravo baviti
se poslovima bez mijeanja vlade, ali moe imati i direktnu potporu vlade
Opi uvjeti razvoja poduzetnitva predstavljaju ekonomske, socijalne,
politike initelje koji omoguavaju razvoj poduzetnitva.
trine institucije: trite proizvoda/usluga, trite kapitala, trite rada
pravna drava
civilno drutvo
Posebni uvjeti razvoja poduzetnitva:
ekonomska razvijenost i trina konjuktura
razvijenost poduzetnike infrastrukture
stanje nie sredine poduzetnika
zakonski uvjeti osnivanja poduzea
Znanje kljuan initelj gospodarskog razvoja
Inovacijsko drutvo- ulau se velika sredstva u obrazovanje i znanost,
razvija informacijska infrastruktura, cijeni kreativnost
Imitativno drutvo - mehaniki slijedi put inovacijskih drutava
Neinventivno drutvo - razliite blokade, nepostojanje poduzetnike klime
Proces inovacija sistematski razvoj i praktina aplikacija novih ideja;
process pretvaranja novog znanja u nove postupke, tehnike, tehnoloke
procese, tehnologije
Tri usmjerenja inovacije:

Krivulja prihvaanja inovacije:

Prednost prvog pokretaa: strategija inovacija u kojoj poduzee koje prvo

lansira inovaciju na trite uspostavlja trinu dominaciju

ivotni ciklus inovacije:

3 tipa uenja:

uenje djelovanjem uenje radom

uenje na neuspjehu

uenje primjenom

Povijesna geneza:
malo poduzee spominje se prije 4000 g.pr.Kr., bankari
Hamurabije, 2100 g.pr.Kr. zakon koji titi kupce od prijevara
Poticaj razvoju malog poduzea Konferencija Bijele kue o malom
poduzetnitvu, 1980.g.
Poduzee svaka ljudska aktivnost koja koristi razne sile da bi ostvarila
odreeni cilj; temeljni oblik organizacije gospodarskog ivota=
privreivanje i rizik
5 tipova malih poduzea:

Spuva: neselektivno apsorbiranje radne snage

Spremnik: neprekidno prihvaa radnu snagu

Amortizer: amortizira oscilacije zaposlenosti

Plua: zadovoljavanje poveane potranje

10

Zupanik: restrukturiranje

Autonomna poduzea: homogena prema kriteriju autonomne potranje,

koriste vlastiti marketing.
Subordinirana poduzea: ovisnot o poslovnom partner
Prednosti malog poduzea, u odnosu na velika:

zapoljavaju vie

via stopa povrata

brzo primjenjuju inovacije

stvaraju nova radna mjesta

laki je pristup enama

isporuuju svoje proizvode velikim poduzeima uz najnie cijene

Slabosti malog poduzea:

visok stupanj neuspjeha

pomanjkanje managerske strunosti

ivotni ciklus novog poduzea

Faza rasta = brzorastua mala poduzea i gazele ( tvrtke stare do 5 god.)

Faza uzleta = razdvaja se vlasnitvo od managementa
11

Bankrot poduzea greke management

Obiljeja poduzea:

samostalnost u odluivanju

upuenost poduzea na vlastite resurse

orijentacija na postizanje ciljeva

pridravanje opeprihvaenih normi ponaanja u gospodarstvu

preuzimanje ekonomskog rizika

Organizacija proces organiziranja razliitih aktivnosti, ali i rezultat

procesa organiziranja, trajan i dinamian proces mijenjanja, inoviranja i
usavravanja organizacije poduzea s osobitim koristima koje prua
optimalno organiziranje initelja proizvodnje.
F.W.Taylor otac znanstvenog managementa; koritenje znanosti u
organizaciji
H.L.Gannt uzajamnost interesa uprave i radnitva
H. Fayol poveati efikasnot rada znanstvenim upravljanjem; promatra
probleme upravljanja; centralistika organizacija; zaetnik moderne teorije
managementa
H. Munsterberg vanost primjene znanosti o ponaanju na znanstveni
management (Phychology and Industrial Efficiency)
V. Pareto drutveno zamreni splet podsustava, sustav tei ravnotei
Teorijski pristupi managementa:
sustavska teorija- integrativni pristup, globalni okvir razumijevanja
managementa, specifini nain miljenja o managementu i
organizaciji
situacijska ili kontingencijska teorija- svaka organizacija je
jedinstvena, zahtijeva posebnu strukturu i management
kvantitativna teorija managementa- znanstveni pristup
managementu, uz upotrebu kvantitativnih metoda i modela u
rjeavanju managerskih problema
teorija izvrsnosti- 7S McKinseyjevih varijabli

12

Unutarnja okolina- okolina u organizaciji:

organizacijska struktura: sustav svih dijelova organizacije koji moraju
biti meusobno povezani
organizacijska kultura: definira ponaanje zaposlenika u internoj
okolini
organizacijski resursi: inputi koji generiraju proizvode i usluge
Vanjska okolina- vanjski svijet s kojim management dolazi u kontakt:
tehnoloka okolina
drutvena okolina
demografska okolina
politika okolina
pravna okolina
Razlike izmeu managementa i poduzetnitva:
osobine poduzetnikog ponaanja
tenja za postignuem
odnos prema inovativnosti
odnos prema riziku
Planiranje osnovna funkcija managementa, ukljuuje izbor zadaa i
ciljeva te akcija za njihovo ostvarenje
Vizija- to elimo postii u budunosti
Misija- definiranje smjera kojim organizacija eli ii, odreuje proizvode
organizacije, kupce, potroae, tj. svrha i razlog postojanja poduzea u
sadanjosti
Voenje niz aktivnosti radi interakcije izmeu manager i sudionika;
sposobnost voe da utjee na ljude da uspjeno obavljaju poslove u
organizaciji
Kontrola funkcija nadzora nad djelovanjem organizacije radi ostvarivanja
ciljeva

Managerska kua:
Ostvarivanje ciljeva
Planiranje

Organiziranje

Ogranieni resursi
Kontrola

Odluivanje

Uinkovitost
Komuniciranje

Inoviranje

Motiviranje

13

Manager osoba koja u organizaciji upravlja proizvodnjom, organizira je,

usklauje djelatnost razliitih subjekata i odjela te upravlja poslovima
Poduzetnitvo i management se isprepleu.
Poduzetnik osoba koja je spremna na vlastiti rizik uvoditi nove ideje i
tehnologije, poduzimati i ostvarivati nove, profitno usmjerene gospodarske
projekte. Vjera u uspjeh i mogunost dobiti.
Strateki management odnosi se na skupinu ljudi u organizaciji; proces
praenja i analize kljunih promjena u okolini i razvoj strategije koja bi
poveala efikasnost organizacije u odnosu na promatrane promjene.
Zapoinje utvrivanjem vizije i misije poduzea.
misija

strategija

vizija

ciljevi

Analiza okoline vaan korak u stratekom managementu. Nuno je

analizirati stanje u okolini i u organizaciji te ocijeniti jesu li pojedini
elementi analizirana stanja prednosti ili prijetnja.
Analiza ope okoline: socijalne, ekonomske, politike/pravne,
tehnoloke, globalne promjene
Analiza specifine okoline: utjee na specifinu organizaciju, a to je
analiza promjena u ponaanju potroaa, konkurencije, dobavljaa i
dr.
Funkcije managera:

funkcije s podruja meuljudskih odnosa

funkcije s podruja informacija

funkcije s podruja donoenja odluka

Top osobine managera: potenje, sposobnost, dalekovidnost,
inspirativnost, inteligencija

Karakteristike managera u turizmu:

etinost i moralnost
samouvjerenost
upornost i strpljivost
14

racionalno gospodarenje vremenom

nauiti ivjeti sa stresom
vizionar
biti sve bolji manager u turizmu
sposobnost prenoenja znanja
sposobnost cjelovita sagledavanja
sposobnost govorenja i sluanja
umijee pobjednikog vizionarstva

Poduzetnitvo u turizmu proces ulaganja resursa u odreenu poslovnu

aktivnost radi stvaranja proizvoda i turistikih usluga te ostvarivanja
odreenih ekonomskih uinaka
Makroekonomski pristup poduzetnitvu stvara pretpostavke za
veu zaposlenost, tehnoloki napredak zemlje te poticanje razvoja
temeljena na znanju
Mikroekonomski pristup poduzetnitvu osnivanje novih
gospodarskih subjekata, nova radna mjesta, pokretanje novih
poslova, proizvodnja novih proizvoda i usluga
Problem: sredstva potrebna za poetak poslovanja
Izvori financiranja: od neformalnih do formalnih
Nain financiranja: ovisi o raspoloivim osobnim sredstvima
poduzetnika, al ii uvjetima na financijskom tritu

Veliina poduzea: (Zakon o raunovodstvu):

Uvjeti:

Mala poduzea: do 50 zaposlenih

broj radnika

Srednja poduzea: od 50 do 250 zaposlenih

vrijednost bilance

Velika poduzea: preko 250 zaposlenih

ostvareni prihod

Poduzetnitvo u malim i srednjim poduzeima:

Malo gospodarstvo: obrti, zadruge, mala i srednja trgovaka drutva
Mikrosubjekti: pravne i fizike osobe, do 10 zaposlenih
15

Mali poslovni subjekti: pravne i fizike osobe, do 50 zaposlenih

Srednji poslovni subjekti: pravne i fizike osobe, od 50 do 250
zaposlenih

Ljudski kapital u turizmu, koliina je znanja i vjetina kojima raspolau

zaposlenici, a koji su steeni obrazovanjem i radnim iskustvom.
Oblici poslovnih organizacija u turizmu razliiti oblici gospodarskih i
ostalih subjekata koji obavljaju odreenu djelatnost u turizmu.
Gospodarski subjekt je nositelj poduzetnitva u svim djelatnostima u
turizmu.
Subjekti malog gospodarstva su fizike i pravne osobe koje trajno i
samostalno obavljaju doputene gospodarske djelatnosti radi ostvarivanja
dobiti i koji su u poslu neovisni.
iv ovjek kao subjekt prava naziva se fizikom osobom, tj. nositelj
prava i obveza. Fizika osoba pravnu sposobnost stjee roenjem a gubi je
smru.
Pravna osoba je drutvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao
pravnu sposobnost. Pravna osoba moe prestati postojati aktom dravne
vlasti, propisom, odlukom lanova, likvidacijom, steajem.

3. PODUZETNIKI PROCES I OBLICI ORGANIZIRANJA MALOG

GOSPODARSTVA

Obrt predstavlja samostalno i trajno obavljanje doputenih gospodarskih

djelatnosti od strane fizikih osoba, sa svrhom postizanja dohotka, koji se
ostvaruje proizvodnjom, prometom, ili pruanjem usluga. Obrt nije ni
fizika ni pravna osoba.
Slobodni obrt ne trai se ispit o strunoj osposobljenosti ili majstorski
ispit
Vezani obrt trai se ispit o strunoj osposobljenosti ili majstorski ispit
Povlateni obrt smije se obavljati samo na temelju povlastice, koju
izdaje nadleno ministarstvo.
Struna osoba koja ne ispunjava poseban uvjet strune osposobljenosti ili
poloenog majstorskog ispita, moe obavljati vezani obrt ako na tim
poslovima zaposli radnika koji udovoljava tom uvjetu.
Obrtnik je fizika osoba koja obavlja jednu ili vie djelatnosti u svoje ime i
za svoj raun. Moe obavljati obrt ako:

udovoljava posebnim zdravstvenim uvjetima

16

da mu pravomonom sudskom presudom nije izreena sigurnosna

mjera zabrane obavljanja djelatnosti

Za obavljanje djelatnosti, obrtnik mora imati obrtnicu, a povlateni obrtnik

povlasticu. Zahtjev se podnosi nadlenom upanijskom uredu.
Upisom obrta u obrtni registar, obrtnik je duan poeti s obavljanjem
djelatnosti u roku od jedne godine od dana izdavanja obrtnice. Najkasnije
osam dana prije poetka obavljanja djelatnosti, obrtnik je duan prijaviti
obavljanje obrta nadlenom upanijskom uredu, koji e o tom izvijestiti
nadlene inspekcije.
Za obveze koje nastaju u obavljanju obrta, obrtnik odgovara cjelokupnom
unesenom imovinom koja je potrebna za obavljanje obrta.
Obrtnik moe obavljati samo one obrte koji su obuhvaeni obrtnicom, a u
sluaju oivlatenih obrta samo one za koje je dobio povlasticu. Obrtnica se
ne moe prenijeti na drugu osobu osim sluajeva predvienih Zakonom o
obrtu. Povlastica se ne moe prenijeti na drugu osobu.
Zakon o obrtu omoguava, nakon smrti obrtnika, prijenos obrtnice na
njegove nasljednike, ako oni to ele. Ako u propisanom roku od 30 dana od
okonanja ostavinskog postupka, nasljednici ne prijave elju za prijenosom
obrtnice, obrt prestaje po sili zakona.
Prednosti obrta:
jednostavnost otvaranja i lakoa zatvaranja obrta nije propisan
temeljni kapital
brzo donoenje odluka i relativna tajnost poslovanja
raspored dohotka i kontrola poslovanja svi dohodci ostvareni u
obrtu ekskluzivno pripadaju obrtniku, koji ih ne treba dijeliti s
dioniarima.
pravna regulative jendostavna pravna forma
porezni modeli obveznici poreza na dohodak ukoliko imaju godinje
primitke vee od 230.000,00 kn
voenje poslovnih knjiga
Nedostaci obrta:
neograniena odgovornost obrtnik je osobno odgovoran za sve
dugove nastale u obavljanju obrtnike djelatnosti
nedostatak kontinuiteta obrt prestaje smru obrtnika
rizik gubitka financijski rizik svakog zaposlenika svodi se na
mogue kanjenje ili ak neisplatu plae
ogranieni izvori financiranja i predodba nestabilnosti teko se
doalzi do financijskih sredstava

17

ogranienost vjetina i tekoe u osiguranju kvalificiranih radnika

trai se posjedovanje vjetina iz razliitih podruja
porezni model porez na dobit, 20 %

Tvrtka je ime pod kojim obrt posluje, sudjeluje u pravnom prometu, i

sadri: naziv obrta, oznaku obrta, ime i prezime obrtnika i sjedite, a moe
sadravati i posebne oznake.
Ortakluk predstavlja zajednicu osoba i dobara, i nema pravnu osobnost.
Trgovaka drutva zajednica nastala sporazumom dviju ili vie osoba koje
udruenim kapitalom ili radom posluju u istoj tvrtki radi ostvarenja
zajednikih ciljeva, prije svega stjecanja dobiti: dioniko drutvo, drutvo
sa ogranienom odgovornou, komanditno drutvo, javno trgovako
drutvo, partnerstvo
Drutvo kapitala:
Dioniko drutvo: ine ga lanovi koji sudjeluju u stvaranju temeljnog
kapitala drutva, i to najee u jednakim dijelovima. U preuzimanju rizika
sudjeluju svi dioniari i imaju pravo odluivanja. Organi drutva su:
skuptina, nadzorni odbor i upravni odbor. Najnii iznos temeljnog
kapitala= 200.000,00 kn.
Drutvo s ogranienom odgovornou: drutvo kapitala u koje ulae jedna
ili vie pravnih ili fizikih osoba. Odluivanje je ureeno ugovorom, a
organi drutva su skuptina i uprava, a ako je samo jedan lan, sam donosi
odluke. Najnii iznos temeljnog kapitala= 20.000,00 kn. Svojstvo pravne
osobe stjee upisom u sudski registar. Sjedite drutva je mjesto u kojemu
je uprava drutva i odakle se upravlja poslovima drutva ili mjesto u
kojemu drutvo trajno obavlja svoju djelatnost. lanovi drutva ulau
temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom
kapitalu, ime u drutvu stjeu lanska prava u poslovnim udjelima. Prava
iz poslovnih udjela lanova mogu se podijeliti na upravljaka i imovinska
temeljno upravljako pravo, pravo glasa, lanovi ostvaruju u skuptini
drutva, a temeljno imovinsko pravo lanovi ostvaruju sudjelovanjem u
dobiti drutva. Drutvo se osniva na temelju drutvenog ugovora, a ako je
jedan osniva onda na temelju izjave o osnivanju drutva. Nadzorni organ
je obvezatan organ samo u sluaju da to zakon izrijekom odreuje. Uprava
drutva vodi poslove drutva u skladu s drutvenim ugovorom, odlukama
lanova drutva i obvezatnim uputama skuptine i nadzornog odnora, ako
ga drutvo ima. Uprava drutva sastoji se od jednog ili vie direktora.
Skuptina drutva je obvezan organ. D.o.o. prestaje odlukom lanova,
pripajanjem drutva drugom drutvu ili spajanjem, istekom vremena i dr.
Likvidaciju drutva provode lanovi uprave u sluajevima kada je imovina
18

drutva dovoljna za podmirenje svih trabina vjerovnika.

Prednosti: ograniena odgovornost, kontinuitet, relativna lakoa transfera,
predodba relativne stabilnosti i lakeg pristupa izvorima financiranja,
angairanje managera i kvalificiranih radnika
Nedostaci: relativno visoki poetni trokovi, naglaena reguliranost, javna
dostupnost podataka i izvjetavanje, ogranien interes osnivaa, voenje
poslovnih knjiga
Gospodarsko interesno udruenje: pravna osoba koju osnivaju dvije ili vie
fizikih i pravnih osoba da bi olakale i promicale obavljanje gospodarskih
djelatnosti koje ine predmete njihova poslovanja, te da bi poboljale ili
poveale njihov uinak ali tako da ta pravna osoba za sebe ne stjee dobit.

Drutvo osoba:
Javno trgovako drutvo: drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba
zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, a svaki lan
drutva odgovara vjerovnicima drutva nogranieno solidarno cijelom
svojom imovinom.
Komanditno drutvo: trgovako drutvo u koje se udruuju dvije ili vie
osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, od kojih
najmanje jedna odgovara za obveze drutva solidarno i neogranieno
cijelom svojom imovinom, a najmanje jedna odgovara za obveze drutva
samo do iznosa odreenog imovinskog uloga u drutvo.
Zadruga pravna osoba, dobrovoljno udruivanje zadruga u kojem svaki
lan sudjeluje neposredno i koje zajednikim poslovanjem po naelu
uzajamne pomoi unapreuju i zatiuje svoj gospodarski i drugi
profesionalni interes, u cilju ostvarenja svoje osobne i zajednike dobiti ili
drugih interesa zadrugara u skladu sa zakonom i pravilima zadruge.
(Zakon o obrtu, Zakon o trgovakim drutvima)
Zadrugar je fizika osoba i pravna osoba koja u cijelosti ili djelomino
posluje putem zadruge, tj. ona osoba koja putem zadruge prodaje svoje
proizvode, nabavlja proizvode ili koristi usluge potrebne za obavljanje
svoje djelatnosti ili na drugi nain neposredno sudjeluje u ostvarivanju
ciljeva radi kojih je zadruga osnovana. Predmet poslovanja zadruge moe
biti obavljanje svake djelatnosti koja nije zakonom zabranjena. Zadruge se
najee osnivaju kao: obrtnike zadruge, poljoprivredne, stambene,
tedno-kreditne, uslune zadruge. Zadrugu mogu osnovati najmanje tri
osnivaa. Imovinu zadruge ine lanski ulozi zadrugara i imovina steena
poslovanjem zadruge. Zadruga posluje u svoje ime i za svoj raun, u ime i
19

za raun zadrugara, a moe poslovati u svoje ime i za raun zadrugara.

Zadruga u pravnom prometu odgovara za svoje obveze svom svojom
imovinom. Zadruga prestaje u sluajevima kad se zbroj zadrugara smanji
ispod broja propisanog Zakonom, kad skuptina zadruge dvotreinskom
veinom svih glasova zadrugara odlui da zadruga prestaje.
Rizik opasnost nastanka neeljenog dogaaja i mogunost gubitka ili
smanjenja imovine.
Unutarnji rizici: rezultat su nepredvienih dogaaja u radu i poslovanju.
Obuhvaa: rizik imovine, ljudskih potencijala, asortimana, upotrebe
resursa, ulaganja kapitala, uspjenosti poslovanja, inovacija.
Vanjski rizici: u okruenju su gospodarskog subjekta, a mogu znatno
utjecati na uspjenost njegova poslovanja. Obuhvaa: gospodarske rizike,
trini rizik, rizik izvrenja kupoprodajnog ugovora, prijevozni rizik, izvozni
rizik i dr.

4 vrste rizika:
financijski rizik
rizik karijere
obiteljski rizik
fiziki rizik
Neizvjesnost nepoznata vjerojatnost buduih dogaaja.
Risk management poduzimanje razliitih poslovnih aktivnosti radi
ouvanja imovine gospodarskog subjekta I postizanja poslovnog rezultata,
odnosno profita.
Pokretanje poduzetnikog projekta:

Poetak od nule razvoj vlastita posla vei izazov nego kupnja nekog
postojeeg. Ova strategija nosi vei rizik i neizvjesnot uspjena
ostvarenja projekta.

Kupnja postojeeg gospodarskog subjekta takvo ulaganje je manje

rizino. Vrlo se esto primjenjuje u ugostiteljstvu i hotelijerstvu.

Kupnja franize franiza je ugovor izmeu prodavatelja i kupca koji

kupcu doputa da prodaje proizvod ili uslugu prodavatelja. Kupac
dobiva od prodavatelja gotovo poslovanje.
20

Javno-privatno partnerstvo: podrazumijeva suradnju dvaju ili vie

poslovnih subjekata u privatnom i u javnom vlasnitvu. Interesi proizlaze iz
ekonomskih ciljeva koje ne bi mogli stvoriti samostalnim djelovanjem.
Interes privatnog sektora svodi se na maksimiziranje dobiti ili dionikog
kapitala.
Koristi javnog sektora: oituju se u ukupnom razvoju te poveanju ivotnog
standard i blagostanju domaeg stanovnitva.
Koristi privatnog sektora: u povratu su uloenih resursa i ostvarivanja
dobiti. To je zajedniki pothvat koji se temelji na strunosti svakog partnera
radi postizanja zajednikih ciljeva odgovarajuom alokacijom resursa,
rizika i koristi.
Naela javno-privatnog partnerstva dobrobit, interes, ekonomska naela,
opravdanost, autonomija, kontrola.
Podruja povezivanja J-P sektora:
Povezivanje na nacionalnoj razini: projekti infrastructure,
ujednaavanje regionalne razvijenosti, poticanje izvoza, strukturno
prilagoavanje i dr.
Povezivanje na regionalnoj/lokalnoj razini: Razvoj lokalne ekonomije,
prometne infrastrukture, poboljanje kvalitete ivota, poboljanje
obrazovanja i dr.
Sudionici mogu biti: drava, gospodarski subjekti u privatnom vlasnitvu,
kreditori, korisnici projekta.
Model J-P partnerstva otvara u turizmu nove mogunosti razvoja, i to:
turizam stvara i poveava bogatstvo, zaposlenost
turizam postaje katalizator razliitih ekonomskih aktivnosti putem
razliitih oblika poduzetnitva
dugorono odriv razvoj turizma ovisi o suradnji izmeu razliitih
sektora djelatnosti
partnerstvo postaje model financiranja razvoja turizma
predstavnici javnoga i privatnog sektora djeluju i usklauju
aktivnosti putem destinacijskog management
Pojaani interes za primjenu modela j-p partnerstva u turizmu je rezultat
sljedea dva initelja:
visoka inicijalna kapitalna ulaganja i s dugakim vremenom povrata
uloenog kapitala
izgradnja tzv. turistikog lanca vrijednosti
Podruja suradnje j-p u turizmu su viestruka:
21

 proizvodi-destinacija
ljudski potencijali
marketing
infrastruktura
financiranje-novi izvori financiranja
Javno-javna partnerstva podrazumijevaju suradnju vie institucija
javnog sektora na razini turistike destinacije.
Horizontalno javno-javna partnerstva: poslovno povezivanje dviju ili
vie istovrsnih javnih institucija
Vertikalno javno-javna partnerstva: poslovno povezivanje razliitih
javnih institucija na razini destinacije radi stvaranja integriranog
destinacijskog proizvoda.
Privatno-privatna partnerstva podrazumijevaju suradnju dvije ili vie
pravnih osoba privatnog sektora na razini turistike destinacije.
Horizontalna privatna partnerstva: poslovno-interesno povezivanje
dviju ili vie pravnih osoba u privatnom vlasnitvu istovrsne
djelatnosti
Vertikalna privatno-privatna partnerstva: poslovno povezivanje dvaju
ili vie poduzetnika u destinaciji radi stvaranja integriranog
proizvoda
Obiteljski biznis ukljuenost obitelji u obavljanju odreenih gospodarskih
djelatnosti s ciljem ostvarenja profita, bez obzira na institucionalni aspekt
putem kojeg se djelatnost obavlja, vodi i kontrolira. Pojam obiteljskog
biznisa iri od pojma obiteljskog poduzea.
Obiteljsko poduzee obuhvaa zajednitvo triju elemenata:
roda, krvnog srodstva odnosno rodbine
vlasnitva dijela kapitala poduzea
kontrole, kao mogunosti utjecanja na donoenje odluka
Obiteljsko poduzetnitvo je ono u kojem je obitelj nositelj poslovnog
pothvata i u iju realizaciju je ukljuen jedan ili vie njenih lanova.
G.Dyer - 3 osnovna tipa obiteljskog biznisa:
Aktivna obiteljska poduzea: karakterizirana nadzorom poslovanja od
strane lanova obitelji, kontrolirano od strane lanova obitelji, koji su
ukljueni u proces poslovanja i zaposleni u poduzeu
Obiteljska poduzea s odsutnim vlasnikom: koja su u vlasnitvu i
kontrolirana od strane lanova obitelji koji nisu zaposleni u poduzeu
i ne upravljaju poslovanjem. Poduzee vode nelanovi obitelji za ime
i raun obitelji.
Latentna obiteljska poduzea: u kojima je samo jedan lan obitelji,
najee vlasnik ili zakonski nasljednik ukljuen u procese poslovanja
22

ili voenja poduzea, u pravilu kao vlasnik i predsjednik tvrtke. Ostali

lanovi obitelji moda e se u budunosti ukljuiti u obiteljski biznis.
Od formi obiteljskog organiziranja biznisa u RH su najzastupljenija drutva
s ogranienom odgovornou i obrti.
Koncept ivotnog ciklusa obiteljskog poduzea poiva na bihevioralnom
pristupu koji svoje polazite ivotnog ciklusa ljudskih bia prenosi na ostale
prirodne i umjetne sisteme. Faze ivotnog ciklusa obiteljskog biznisa:

pojava, pokretanje i preivljavanje obiteljskog biznisa: temeljni cilj je

zapoeti s poslovanjem, uspjenost ovisi o poslovnoj ideji i
raspoloivim resursima, naroito kapitalu. Visok financijski rizik,
nizak stupanj organiziranosti, nedostatak resursa, slaba
konkurentska pozicija. Aktivnosti u ovoj fazi fokusirane su na
preivljavanje i eventualno stvaranje pretpostavki za stabilizaciju
poslovanja i etabliranje na tritu.

stabilizacija i rast poslovanja: mogue je ocijeniti da je obiteljsko

poduzee uspjelo

dozrelost poslovanja: dolazi do umanjenja profitabilnosti, proizvod ili

usluga koju prua obiteljski biznis pomalo gubi svoju
prepoznatljivost, konkurencija se umnogostruuje, prodaja poinje s
usporavanjem ili se poinje smanjivati. O inovacijama, kreativnosti i
novim idejama profesionalnih managera najee ovisi daljnja
sudbina obiteljskih poduzea

ponovni poetak ili nestajanje biznisa: od profesionalnih managera

trai se posjedovanje sposobnosti upravljanja promjenama, umijee
kreiranja plana ozdravljenja i traenje vizije budunosti obiteljskog
poduzea.

Dobri meuljudski odnosi predstavljaju temelj uspjeha i preivljavanja svih

biznisa koje obitelji poduzimaju ili vode. Odravanje meusobnog
potovanja lanova obitelji doprinosi prosperitetu obiteljskog poslovanja,
dok nedostatak ljubavi i potovanja implicira visoku neizvjesnost i moe
izazvati nesagledive posljedice.
Prednosti obiteljskog poduzetnitva:
obiteljska povezanost i elja da se sauva ono to je steeno
spremnost obitelji na odricanja za raun prosperiteta poduzea
ouvanje humanosti radnog mjesta iskazivanjem visoke razine brige
za pojedince

23

usmjerenje na dugi rok s obzirom da se u obitelji ostaje dugo, ako ne

i trajno
naglaavanje kvalitete kako bi se sauvala tradicija voenja brige o
pruenim vrijednostima kupcu

Prednosti obiteljskog poduzea prema M. Dollingeru:

Financijski resursi
Ljudski potencijali
Organizacijski resursi
Resursi uvaenosti i dobrog glasa
Ogranienja obiteljskog biznisa:
realnosti po kojoj su lanovi obitelji istodobno djelatnici i izvritelji
obiteljskog posla, manageri obiteljskog biznisa i njegovi vlasnici, koja
veoma esto dovodi do neprofesionalnosti i improvizacija
injenice da je povezanost lanova u biznisu bazirana ne na strunim
osobinama ve na krvnom srodstvu, to esto dovodi do
nedostatnosti strunih, specijalistikih i upravljakih znanja
mijeanje obiteljskih i poslovnih odnosa
postojanje nesuglasja izmeu afiniteta pojedinih lanova obitelji i
obiteljskih oekivanja o elja koje znaju dovesti do guenja talenta
pojedinca i velikih problema
visoke rizinosti poslovanja, kojoj su izloeni svi lanovi obitelji
potencijalna mogunost bankrota i ostajanje lanov obitelji bez
sredstava i zaposlenja, uzrokuje svakodnevni stres
Poduzetnitvo ena i njihov ulazak u svijet poduzetnitva i poduzetniku
borbu s mukarcima koji dominiraju, otean je naroito uslijed suoavanja
s mnogobrojnim preprekama: pomanjkanje potpore obitelji, spolnim
stereotipima, socijalnih pritisaka, teim pristupom kapitalu, iskljuenosti iz
tradicionalnih poslovnih poznanstava i kontakata i teim pristupom
informacijama, nedostatka samopouzdanja, nedovoljne razvijenosti
pratee infrastrukture za usklaivanje poslovnog i privatnog ivota, nie
sigurnosti zapoljavanja i nieg nivoa plae.
Uee ena poduzetnica u Europi i dalje je relativno nisko u odnosu
prema poduzetnicima mukarcima. Motivi za ukljuivanje u poduzetnitvo
su kao i kod mukaraca, elja za neovisnou i upravljanjem svojim
sudbinama, koritenje povoljnih prilika za stjecanjem bogatstva za sebe i
svoju obitelj i posebne motive karakteristine samo za svoju spolnu
skupinu.

24

ensko poduzee gospodarski subjekt koji je najmanje u proporciji od

51% u vlasnitvu ene, koja kontrolira njegovo poslovanje i koja dnevno
upravlja njegovim aktivnostima.
Karakteristike poduzetnitva ena:
radno mjesto koje otvori ena poduzetnica je sigurnije
ene vie podupiru zaposlene u njihovim ambicijama, iskazuju veu
brigu za zaposlene
ene poslovni uspjeh ne mjere samo profitom, nego i zadovoljstvom
ene su spremnije na timski rad
ene su opreznije prilikom uzimanja kredita
ene nude vie mogunosti za nadoknadu trokova, udio u profit
ene su najee angairane u uslunim djelatnostima
U zemljama s niskom i srednjom razinom dohodka, najpoeljnije godine za
ukljuivanje u ensko poduzetnitvo jesu od 25. do 34. godine.
U zemljama s visokom razinom dohodaka, ene se u poduzetnitvo
ukljuuje neto kasnije, od 35. do 44. godine.
Veina ena poduzetnica unutar petogodinjeg razdoblja kreira pet ili
manje novih radnih mjesta.
ene dominiraju u sivoj ekonomiji.
Poduzetnitvo mladih termin koji se najee koristi za neki od oblika
poduzetnikog djelovanja dobnih skupina koje se mogu smatrati mladimnajee one populacije starosne dobi izmeu 18. i 25. godine.
Tipina dob za startup i voenje svog pothvata je iznad 30 godina, u
dobnom interval od 25-34. godine starosti. Populacija od 18-24. godine,
koja se ukljuuje u poduzetnike izazove je 3 puta nia.
Ogranienja: nedostatak kapitala, nedovoljno razvijene poduzetnike i
upravljake vjetine, ogranienost trinih i ostalih poslovnih kontakata.
Pomo: educirati mlade za poduzetnitvo, potaknuti ih i ohrabriti u
realizaciji njihovih poduzetnikih ideja, smanjiti barijere ulaska u
poduzetnike vode.
TEA indeks broj poduzetniki aktivnih ljudi prema 100 anketiranih
stanovnika starosne dobi izmeu 18 i 64 godine.

25

4. PODUZETNITVO I MALO GOSPODARSTVO ZNAAJNE

ODREDNICE RAZVOJA SUVREMENIH EKONOMIJA
Poduzetnitvo i mala poduzetnitva predstavljaju glavni pokreta inovacija,
zapoljavanja, prilagodljivosti i konkuretnosti, kao i socijalne i lokalne
integracije u Europi.
Mala i srednja poduzea manje od 250 radnika
Velika poduzea 250 ili vie radnika
Unutar MSP(mala i srednja poduzea) mikro poduzea- zapoljavaju
manje od 10 djelatnika
-mala poduzea- zapoljavaju 10-49 djelatnika
- srdnja poduzea- 50 249 djelatnika
- Osim po kriteriju broja zaposlenih, postoji jo na bazi godinjeg prometa
ili zbroja bilance, i po kriteriju poslovne neovisnoti.
MSP (mala i srednja poduzea) se razviju bre od velikih poduzea :
1. rastu bre zbog; ulaze na trita s malim rasponom minimalne
uinkovitosti koji se s vremneom poveeva ( jer su nesigurna zvog svojih
trokova u poetku)
2. prilagodljivija su od velikih
3. velika poduzea pate od upravljkakih disekonomija razmjera povezanih
s poveanjem trokova upravljanja u rastu poduzea
4. MSP koriste aktivnu poduzetniku politiku jednu od temeljnih
mehanizama koji moe dodatno potaknuti razvoj MSP

MALO GOSPODARSTVO EKONOMSKI TEMELJ EU

-Poduzetnitvo bazirano na znanju u Europskoj uniji pozitivno utjee na

preformanse MSP
- U SAD-u poduzea su klasificirana po veliini:
a) veoma mala (mikro) zapoljavaju od 20 radnika
26

b) mala od 20 99
c)srednja od 100 499
d) velika zapoljavaju od 500 pa vie radnika
99,2% navedenih MSP u Europi su mikro poduzea (zapoljavaju manje od
10 radnika), dok je tipino Europsko poduzee isto mikro veliine koje
zapoljava 3 radnika; a prosjeno uropsko poduzee inae zapoljava 7
radnika.
Ocjenjujui da su MSP:
-jedan od glavnih izvora zapoljavnja
-generator novih poslovnih ideja
-pokreta inovacija
-temelj Zapadnih ekonomija
- bit strategije dinamike i na znanje baziranje ekonomije
Istraivanja Eurobarometar Survey pokazuju da si Amerikanci tri puta vie
od Europljana ukljueni u nove poduzetnike pothvate.

EUROPKA POVELJA O MALIM PODUZEIMA

U oujku 2000. U Lisabonu, Eurpsko vijee postavilo je za cilj Europskoj

uniji da postane najkonkuretnije i najdinaminije gospodarstvo svijeta,
temeljeno na znanju, te sposobno za odriv gospodarski razvoj i za
ostvarenje brojin radnih mjesta. Budui da su mala poduzea glavni
pokretai inovacija, zaposlenja i lokalne integracijeu Europi, to je jedan od
temlejnih pravaca akcija stvaranja najpogodnijeg okruenja za razvoj
poduzetnitva i malog gospodarstva.
Europska povelja o malim poduzeima polazi od ocjene da mala
poduzea predstavljaju potporanj europskog gospodarstva, oni su glvani
izvor zapoljavanja i u njima se razvojaju mnogobrojne poslovne ideje.
Eurospka povelja preporua 10 pravaca akcije koja e europskim
poduzeima omoguiti stjecanje bolje pozicije u suoavnaju s izazovima:
1. Obrazovanje i obuka za poduzetnitvo opa znanja o poslovanju i
poduzetnitvu treba poduavati na svim kolskim razinama
27

2. Jeftinije i bre osivanje poduzea trokove osnivanja poduzea treba

uiniti to konkuretnijim u svjetskim razmjerima
3. Kvalitetnije zakonodavstvo i bolja regulacija nacionalne propise i
propise Europske zajednice treba pojednostaviti (gdje je to mogue) i
uvesti administrativen dokumente prilagoene korisnicima.
4. Unapreenje dostupnosti vjetina nastoji se postii da edukacijske
institucije osiguraju adekvatnu ponudu vjetina prilagoenih potrebama
malog gospodarstva
5. Poboljanje ekonomskog pristupa javne vlasti treba potaknuti na
poveanje ekonomske komunikacije sa sektorom malog gospodarstva
6. Bolje koritenje prednosti jedinstvenog trita malo gospo. Osjea
korisiti od reformi koje se provode u europskoj ekonomiji; pararelno s tim
potrebno je strogo primjenjivati europske i i nacionalne propise iz podruja
trinog natjecanja sve kako bi mala gosp imala jednake mogunosti za
ulazak na nova trita
7. Prilagoavanje poreznih sustava i finacijska pitanja potrebno je
prilagoditi porezne sustave kako bi se nagradila uspjenost,ohrabrilo
osnivanje poduzea,potaknula ekspanzija malog gosp i generiranje nove
zaposlenosti.
8. Jaanje tehnolokih kapaciteta malih poduzea nastoji se ojaati
postojei program za promicanje irenja tehnolokih znanja meu malim
poduzeima, kao i sposobnost malih poduzea da pronau, odaberu i
usvoje nove tehnoligije
9. Razvoj uspjenih modela elektronskog poslovanja i vrhunske podrke
malim poduzeima europska komijsija i zemlje lanice podrat e mala
poduzea u koritenju najbolje prakse i usvajanju uspjenih poslovnih
modela, koji e i m omoguiti istinski napredak u novoj ekonomiji.
10. Uinkovitije zastupanje interesa malih poduzea na razini Unije i
nacionalnim razinama zemlje lanice se obvezuju da e zastupati
interrese malih poduzea, ukljuujui i socijalni dijalog

MALO GOSPODARSTVO U EKONOMIJAMA TRANZICIJSKIH DRAVA

Tranzicija, kao proces politike i ekonomske transformacije, zapoela je u

vrijeme snanog zamaha globalizacijskih trendova i integracijskih procesa
uz dominantan utjecaj doktrine ekonomskog neoliberalizma, to je
28

impliciralo da su tranzicijske ekonomije suoene s ozbiljnim razvojinm

potekoama uzrokovalo je pad proizvodnje i smanjenj zaposlenosti
TE (tranzicijske ekonomije) po kriteriju raznovrsnosti poduzetnitva i malog
gospodarstva se moe klasificirati u tri skupine:
1. Drave koje posiu ubrzani napredak eka, Maarska, Poljska,
Slovaka, Slovenija, Litva, Latvija i Estonija (postale lanice EU 1.5.2004.) i
Hrvatska
2. Drave koje se nalaze u prijelaznoj fazi tranzicije ( srednje znaajan
napredak) Bugarska i Rumunjska (kandidati za lanstvo EU) i Ruska
Federacija, Kirgistan i Uzbekistan
3. Drave koje postiu usporedn napredak - opredjeljenej prema MSP je
najnie, tu spadaju: Albanija, Armenija, Azerbajdan, Bjelorusija, BiH,
Gruzija,Kazahstan, Moldavija, Tadikistan, BJR Makedonija, Turkmenistan,,
Ukrajina i SR Jugoslavija
UNECE indeks razvijenosti MSP, indikator koji moe osliakti znaenje MSP
u pojedinim TE
Indeks razvijenosti MSP baziran je tri ekonomska parametra:
1. Ueu privatnog vlasnitva
2. Ueu MSP u bruto drutvenom proizvodu
3. Ueu broja zaposlenih u MSP u ukupnom broju zaposlenih
MSP imaju veliku ulugu u ekonimijama drava kandidatkinjaza prijem u
lanstvo u EU.
U veini tranzicijski ekonomija, pogotovo u poetnoj fazi, nije dolo do
brzog razvoja sektora MSP koji bi sprijeio porast nezaposlenosti i ispunio
oekivanja po kojem su MSP sektor s najveim potencijalem rasta.
Razlog to se ipak nisu razvila dovoljno brzo su: financijekse prepreke,
institucionalnim prepreke, prepreke generirane iz konkurentskog
trita,prepreke unutarenje organizacije i resursa, te drutvene prepreke
ok koji je u TE do 1995. Izazvao prilagoenje trinim naelima
poslovanja globalizirane svjetske ekonomije, uzrokovalo je drastian porast
nezaposlenosti i gubitak brojinih radnih mjesta. Drugu polovinu u 20
stoljecu, je daljnje smanjenje zaposlenosti ali u niem obujmu. MSP je
29

odigrao tu veliku ulugu amortizera i ublaio drastian pad broja zaposlenih

u VP (velika poduzea) koji se od 1995- 1999 prosjeno smanjivao za
12,5%
Velik broj MSP je nastao nakon provedene masovne privatizacije i
liberalizacije institucionalnog okvira za strane investicije, razvoja privatnog
vlasnitva.
Sektor MSP uz postojeu ulugu amortizera, poprima i ulugu pokretaa
nove zaposlenosti, kompetitivnosti i implementacije tehnolokih inovacija,
doprinosei generiranju novih radnih mjesta i rastu dohotka tranzicijskigh
drava u cijelini.

PODUZETNITVO I MALO GOSPODARSTVO U RH

Radiklano suavanje, uz rat i ratna razaranja, implicirali su znaajno

poveanje sloenosti procesa tranzicije i njegovo oteavanje i usporavanje
u realizaciji.
Deindustralizaciju gospodarstva i redukciju brojinih radnih mjesta
potpomognula je uspjeno provedena pretvorba drutvenih poduzea i
njihova daljna privatizacija, koje su prouzroili
brojne likvidacije i steajeve poduzea. U procesu tranzicije hrvatskog
gosp nestali su brojni ejkonomski subjekti, naroito velika poduzea.
Prilagoavanje hrvatskog gospodarstva izmijenjena trinim, a naroito
vlasnikim odnosima, bila je pod utjecajem novog poduzetnitv, koje je
omoguilo raanje nove ekonomske strukture bazirne na dinamizmu,
deregulaciji i liberalizaciji.
Porast broja subjekata u obrtima i porast broja zaposlenih kod obrtnika od
2000-2004 je zbog dinamiziranja gospodarskih aktivnosti u RH
Aktivni poduzetnik profitno orijentirane pravne osobe, trgovaka drutva
i zadruge, fizike osobe obveznike poreza na dobit
Promjena ekonomske strukture hrvatskog gospdarstva u poetku tranzicije
bila je pod utjecajem 2 skupina faktora; eksternih (rat,razaranja,
tranzicijske krize, recesija u razvijenim ekonomijama) i internih ( promjena
uvjeta poslovanja, gubitak mogunosti izvoza, liberalizacija uvoza...) -oteali prijelaz k izmijenjenoj vlasnikoj strukturi i implicirali viegodinju
krizu

30

U promjeni strukture gosp. U RH veliki doprinos dala su mala poduzea,

pogotovo mikro veliine; usprkos brojnim tekoama u start-up fazi
poduzea koja zapoljavaju manje od 10 radnika iskazuju izrazitu
prilagodljivost i konkuretnost inei oko 80% od ukupnog broja aktivnih
poduzea s doprinosom u zapoljavnju.
Glavne tekoe koje se manifestiraju u razvoju malog gosp su:
-nedovoljna educiranost (poduzetnika za kvalitetno upravljanje
djelatnostima i nedostatak znanja i vjetina iz podruja marketinga)
-nedostatak jamstvenih fondova ( kaoi nedostatak za razvoj programa za
dobivanje kredita) sve na lokalnoj razini
-nedostatak kvalitetnih konzultantskih usluga
-niska ulaganja u kapacitete proizvodnih djelatnosi i u nove tehnologije
-pravna nesigurnost i nedovoljna razvijenost infrastrukture za potrebe
poduzetnitva.
MALO GOSPODARSTVO kao ukupnost svih oblika organiziranja poslovne
poduzetnike djelatnosti ( obrt, slobodna zanimanja, zadruga, i trgovaka
drutva) predstavljaju najznaajniji izvor zaposlenosti oko 63,6 %
Nova uloga malog gosp u RH uoljiva je u kreiranju novih organizacijskih
Oblika, promjeni ekonomske strukture, poveanju nove zaposlenosti,
generiranju
Novih radnih mjesa i uvoenju brojnih inovacija u poslovanje.
Malo gosp kreiranje novih zapoljavanja i generiranje novih radnih mjesta
mogue je iskazati kroz periodizaciju i tipologizaciju procesa glede broja i
veliine gospodarskih subjekata u hr gosp:
a) Faza destrukcije zaposlenosti karakterizirana velikim gubitkom brojnih
radnih mjesta; osnivaju se novi obrti veinom mikro veliine meutim
samo dio njih preivljava tako da su u ovoj tranzicijskoj fazi nestali sa
poslovne scene brojni,naroito veliki poslovni subjekti; ova faza traje od
1991-1995.
Poduzea koja su ode nastala su uslune djelatnosti i trgovina. U ovoj fazi
nisu aktivirane nikakve mjere vladine politike kojima je mogue utjecati na
poticanje razvoja poduzetnitva, malog godp i novog zapoljavanja.
31

b) Faza oprovka zaposlenosti dolazi do postupnog oporavka i dinamizma

novog zapoljavanja. Ova faza traje od 1996-2000 ode se poveava
zaposlenost u graditeljstvu i djeltnostima transporta; faza je
okarakterizirana poetkom primjene poticajnih mjera, preteno od
centralne vlasti.
c) Faza generiranja novog zaposlenja karakteriziraju daljnjim
progresivnijim i dinaminijim razvojem malog godp; ekonomski rast
omoguava poveanje zaposlenosti; orijentacija na izvoz, ukljuivanje u
svjetske integracije i razvoj bruto-rastuih poduzea; poveava se uee
informacijskog sektora, turistikog sektora i sektora proizvodnje hrane.
Procesi politike i ekonomske liberalizacije pobudili su dodatno zanimanje
za sputanjem razvoja s razine centralne drave k niim razinama,
posebno na lokalnom razvoju
Poduzetnitvo i subjekti malog gosp doprinose financiranju lokalnih javnih
potreba i lokalnog razvoja na dva naina:
-plaajui porezne prohode ( najvie bazirani na djelatnosti koje se
obavljaju u malom gospodarstvu,porez i prirez)
-plaajui neporezne i kapitalne prihode (proizilaze iz poslovne suradnje
sektroa malog gosp i gradske uprave)
* postoji 15 razliitih poreznih i neporeznih izdataka koje poduzetnici
plaaju.
Mala i srednja velika trgovaka drutva, zadruge, obrtnici i poduzetncii
ostalih zanimanja znaajno doprinose podizanju ekonomske razine svojih
poslovnioh pothvata i u financiranju gradskog prorauna i zadovoljenju
potreba lokalnog stanovnitva.
Dualitet u koje se javljaju poduzetnitvo i malo gospodarstvo:
Kao davatelji financijeri lokalnog prorauna
Kao korisnici sredstava iz lokalnog prorauna
Dinamizam nove ekonomije ( nova ekonomija se koristi od sredine 80-ih
god s konotacijom ekonomije vie zasnovana na uslnim djelatnostima a
manje na proizvodnim djelatnostima) kojoj RH tei,zahtjeva nove impulse u
formi: - novih ideja
* Novih proizvoda
32

* Novih trita
* Novih pristupa razvoju
* Novih tehnolokih i poslovnih procesa
RH je definirala strateki okvir za razvoj malog gospodarstva,putem
sljedeih ciljeva:
- poveanja zapoljavanja
- poveanje izvoza i prilagodbe svjetskom tritu
- poveanje uinkovitosti,kvalitete i konkuretnosti
- istraivanje, razvoj i primjena suvremenih tehnologija i inovacija
- poveanje broja subjekata
- poticanje djelatnosti koje ne zagauju okoli
! to je zakon o poticanju razvoja malog godpodarstva,taj zakon predstavlja
prvi normni akt kojim se uspostavlja termin malog gosp.
MALA I SREDNJE VELIKA TRGOVAKA DRUTVA - segment s najveim
ueem zaposlenosti malog gospodarstva. Ciljevi razvoja se ogledaju u:
* Odravanju br subjekata na postojeoj razini
* Promjeni strukture djelatnosti poticanjem proizvoden djelatonosti
* Poboljanju kvalitete i konkuretnosti
* Poveanju uspjenosti privreivanja i upravljanju drutvima
OBRTNITVO segment s najveim rastom zapoljavanja u malom gosp,
ima ciljeve:
* Poveanje br obrta i broja zaposlenih u obrtima
* Unaprjeenje razvoja u obrtima
* Poveanje poslovne efikasnosti u obrtima
* Poslovno povezivanje obrtnika
33

ZADRUGARSTVO - segment koji zahtjeva znaajnu revitalizaciju

zadruenog poduzetnitva, ciljevi:
* Poveanje broja zadruga
* Org zaduenog poduzetnitva putem objedinjavanja obiteljskih gosp
* Organiziranje i povezivanje zadruga
* Poticanje stambene izgradnje
OSTALI SUBJEKTI MALOG GOSPODARSTVA - osobe koje obavljaju djelatnosti
sukladno posebnim propisima kao samostalne djelatnosti (odvjetnitvo,
zdravstvena zatita, socijalna skrb, umjetnika zanimanja i sl.) + obiteljska
poljoprivredna gosp
Oblici potpore koje prua Europska unija poduzetnitvu i malom gosp su:
1. Financijska podrka (donacije,subvencije, osiguranja kreditinih sustava..)
2. Nefinancijska podrka ( program poslovne podrke, edukacije, trening i
savjetodavnih usluga)
Institucije za podrku poduzetnitva i razvojku malog gosp ukljuuju:
* Intitucije koje osniva drava ili njena tijela pa one imaju karakter
dravnih ili javnih slubi
* Institucije koje osnivaju pojedinci ili grupe pa one imaju karakter
privatnih profitnih ili neprofitnih institucija
Institucionani okvir za podrku poduzetnciima i malom gosp na nacionalnoj
razini, bez obzira radi li se o dravnim: tijelima,agencijama, fondovima,
zavodima i sl su :
1) Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva
2) Hrvatska agencija za malo gospodarstvo
3) Hrvatska banka za obnovu i razvitak
4) Fond za razvoj i zapoljavanje
5) Fond za regionalni razvoj

34

6) Hrvatski zavod za zapoljavnje

7) Hrvatska gospodarska komora
8) Hrvatska obrtnika komora
9) Hrvatski savez zadruga
10) Hrvatska udruga poslodavaca
Za razvoj poduzetnitva u Rh ine: poduzetniki centri, inkubatori, zone,
tehnoloki centri i ostale investicije za razvoj poduzetnitva

PODUZETNIKI CENTRI
Razvijaju se ovisno o broju poduzetnika na odreenom podruju kojima se
takve usluge potrebne i iji broj opravdava njihovu uspostavu. Glavni
zadatci su: promoviranje poduzetnitva, pruanje svih inf vezanih za pod,
davanje inf o mogunostima ulaska u pod,davanje inf o poticajnim
mjerama,davanje savjeta za voenje poslovanja
PODUZETNIKI INKUBATORI
Predstavljaju lokacijsku zajednicu namjenjenu malim
poduzetnicima,najee onima u start-up fazi. Malim se poduzetncimauz
tehniku i fin pomo omoguavaju beneficirani uvjeti za poetak
djelatnosti. Za uspostavljanje inkubatora trebaju se zadovoljiti idui uvijeti:
postojanje dovoljnog brojha poduzetnika prikladnih za smjetaj, njihova
zainteresiranost,te podrka lokalne samouprave. Ulaga mu je pruanje
strune i savjetodavne pomoi poduzetnicima u poetnoj fazi
PODUZETNIKE ZONE
Tako se poduzetnicima rjeava dostupnost prostora i stvaranje uvjeta za
rad, koritenjem zajednike infrastrukture. Dinamika izgradnje zona ovisi o
programima razvitka gosp u lokalnim jedinicama
TEHNOLOKO CENTRI
Osnivaju se s ciljem promicanja inovacija, novih tehnologija i
poduzetnitva. Ovi centri pruaju potporu tehnoloko orijentiranim
poduzetnicima u fazi osnivanja i rasta; osposobljavaju svoje lanstvo za
stjecanje i proirivanje znanja i vjetina. esto pruaju i prvanu pomo
35

OSTALE INSTITUCIJE ZA RAZVOJ PODUZETNITVA

Najbitinija udruga je Udruga hrvatskih institucija za poticanje
poduzetnitva ( UHIPP) koja okuplja institucije za potporu i poticanje
poduzetnitva. Ciljevi su mu: umreavanje i izgradnja informacijskog
sustava za potporu poduzetnitva, ujednaavanje standarda i rad na
edukaciji lanica.
Postoje jo razliiti oblici potpore za pomo razliitih projekata a to su:
projekti namijenjeni poduzetncima i malom gospodarstvu i projekti
namijenjeni poduzetnikoj infrastrukturi .

5.PODUZETNIKE ALTERNATIVE
1.
2.
3.
4.

Osnivanje novog poduzea

Kupnja postojeeg poduzea
Franizing
Nasljeivanje poduzea

OSNIVANJE NOVOG PODUZEA

-Najsloenija i najopsenija poduzetnicka alternativa
PRISTUP OSNIVANJU NOVOG PODUZEA
-Nosi sa sobom najvei rizik-iskustvo pokazuje da nova poduzea imaju
manje izgleda za uspjeh od poduzea preuzetog kupnjom,nasljeivanjem
ili franizingom
-4 bitne aktivnosti prije poetka osnivanja novog poduzea:
1. Definiranje poslovnog koncepta-da bi se istrazilo imali netko drugi
vec ciljani proizvod ili uslugu
2. Analiza trzista proizvoda-da bi se utvrdilo postoji li uopce trziste za
ciljani proizvod
3. Financijsko planiranje-da bi se rano predvidjelo potrebna sredstva za
ulaganje, veliinu oekivanog profita i to gotovine
36

4. Implementacija pred poetak-da bi se osigurali resursi,angairalo

ljude i opremu,provelo akcije reklame,organiziralo raunovodstvo i
pribavile sve potrebne suglasnosti
POSLOVNI PLAN
Osnivanje novog poduzeca zahtjeva od poduzetnika odgovor na niz pitanja
pocevsi od toga sto ce to raditi i komu ce to prodati pa do toga dali se to
uopce isplati. Da bi odgovorio na sva ta pitanja nuzno je izraditi poslovni
plan, u kojem se utvruju sljedece aktivnosti za osnivanje poduzeca:

1. Odluka o tome da se osnuje poduzee

- zapocinje onog trenutka kad pojedinac ili grupa odluce da ne
zele raditi za drugoga vec za sebe.
2. Analiza svojih sposobnosti i mogunosti
-potrebno je da osnivac spozna svoje snage i slabosti. U toj
analizi nesmije podcijeniti svoje slabosti, a precijeniti svoje
snage jer ga to moze stajati vremena i novaca
3. Izbor proizvoda ili usluge
-kljucan je korak u osnivanju poduzeca. Poduzetnik treba
odabrati onaj proizvod ili uslugu koju dobro poznaje jer se
njome vec duze vrijeme bavio, da vjeruje da ce njegov razvoj
biti brzi od razvoja gospodarstva.
4. Istrazivanje trzista
-proces sistematskog prikupljanja, sreivanja i analiziranja
podataka koji se odnose na marketing proizvoda ili usluga.
Smatra se da je to najvaznija marketinska aktivnost s obzirom
da daje odgovore na 3 kljucna pitanja:koje proizvode ili usluge
prodavati; gdje ih prodavati, u kojim koliinama i pod kojim
cijenama; to prodaju konkurenti,gdje su i koliko su jaki.
5. Predvianje prihoda od prodaje- u procesu analize i procjene
prodaje predvia se:
Prodaja proizvoda/usluga (ukupno, na domaem tritu i
izvozu za odreeno vremensko razdoblje-3-5 godina).
Trzisne prodajne cijene doticnog proizvoda/usluge
37

Cinitelje koji utjecu na plasman i cijene doticnog

proizvoda/usluge
Osnovne organizacijske, komercijalne i tehnicke uvjete od
kojih ovisi obujam plasmana i konkurentnost doticnog
proizvoda/usluge
6. Izbor lokacije
-lokacija je vazan cimbenik uspjeha poduzea, u nekim
slucajevima kao sto je npr.maloprodaja i najvazniji.stoga je
vazno pravilno izabrati mjesto na kojem ce se locirati
poduzee, a to ovisi o nizu imbenika ekonomske i
neekonomske prirode. Od ekonomskih imbenika najznaajniji
su trite, sirovine i materijali, energija, ljudski resursi i
transport, a od neekonomskih ekoloki, obrambeni, socijalni i
razvojni.
7. Izrada plana proizvodnje
-on se izrauje tako da se najprije:
Odredi proizvod koj e se proizvoditi i prodavati u planskom
razdoblju
Planiraju novi i/ili poboljsani proizvodi
Odredi razinu zaliha potrebnih za izvrenje plana
Uspostave realni proizvodni kapaciteti
Izradi glavni plan proizvodnje kao rezultanta prethodnih etapa
8. Izrada plana marketinga
-predstavlja skup merketinih sredstava koje poduzee
namjerava upotrijebiti kako bi ostvarilo planiranu prodaju a to
su:
Distribucija
Cijene
Oglaavanje
Osobna prodaja
Promidzba
9. Izrada plana organizacije
- predstavlja izbor organizacijske strukutre poduzea te
definiranje radnih mjesta s potrebnim brojem i kvalifikacijama
zaposlenika
10.
Izrada plana pravnih aktivnosti
- kod nas postoje 3 temeljna organizacijsko pravna oblika
putem kojih poduzetnici realiziraju svoj poduzetnicki podhvat:
Obrt
Trgovako drutvo
Zadruga
11.
Izrada plana osiguranja
- predstavlja skup mjera kojima se osiguravaju od rizika poslovi
koje poduzece obavlja kao i sam poduzetnik. Da bi se zastitio

38

od potencijalnih rizika poduzetnik treba izraditi program

upravljanja rizikom koji poblize odreuje:
Gdje se moze dogoditi gubitak novca
Koliko teski gubici mogu biti
Kako se odnositi prema tim gubicima
-Postoje razliite vrste osiguranja, kao to su:

Osiguranje imovine
Osiguranje od odgovornosti
Zivotno osiguranje
Osiguranje od krae i prijevara koje bi pocinili
zaposlenici
12.
Izrada plana raunovodstva
- svako poduzee mora voditi poslovne knjige: dnevnik, glavnu
knjigu i pomocne knjige. Kao rezultat tacunovodstvene
evidencije na kraju poslovne godine izrauju se temeljni
financijski izvjetaji koje ine bilanca, raun dobiti i gubitka,
izvjetaj o promjenama u financijskom polozaju i biljeske uz
financijske izvjestaje.
13.
Izrada financijskog plana (budzet,proracun)
-predstavlja vrijesnosni iskaz svih drugih planova a sastoji se
od tri temeljna dokumenta, a to su:
Budzet dobiti-gubitka
Budzet bilanca
Budzet toka gotovine (cash flow)
14.
Pisanje popratnog pisma
-je vaan element poslovnog plana s obzirom da se ono
upucuje prvenstveno ulagateljima i kreditorima s namjerom da
ih podrobno informira o namjerama poduzea koje se osniva. U
tom smislu ono sumira rezultate-stope dobiti, vrijeme povrata,
solventnosti i dr.
KUPNJA POSTOJEEG PODUZEA
Motivi prodaje poduzea:
1. Osobni i karijerni razlozi vlasnik moe eljeti da svoj imetak u
obiteljskom poduzeu pretvori u novac
2. Nasljeivanje managementa vlasnik moe sumnjati u
sposobnost mlaih ljudi u poduzeu da nastave profitabilno
poslovati u budunosti
3. Osobni management vlasnik moe uvidjeti da je njegovo
poduzee za njega preveliko i da, zbog vlastitih managerskih
nedostataka, ne moe sam nastaviti jaati poduzee
39

Vrednovanje poduzea
Da bi potencijalni poduzetnik donio odluku o kupnji poduzea, potrebno je
da odgovori na dva pitanja:
1. Kakav je bonitet poduzea koje se prodaje?
2. Koja je njegova vrijednost?
Da bi se utvrdio bonitet poduzea, obino se polazi od financijskih izvjea
u kojima se iskazuju financijske prilike u poduzeu putem bilance i izvjea
o dobiti i gubitku. Meutim, treba imati u vidu da vlasnici mogu opravdano
manipulirati voenjem poslovnih knjiga tako da financijska izvjea nisu
uvijek realna.
Stoga je prvi korak potencijalnog korisnika revizija financijskih izvjesca
poduzeca koje se prodaju. U tu je svrhu potrebno pribaviti financijska
izvjea barem za posljednjih 5 godina. Posebnu pozornost treba obratiti
na:

Potrazivanja od duznika-da se utvrdi jesu li naplativa

Zalihe-da se utvrdi njihovo stvarno postojanje i kvaliteta
Opremu-da se utvrdi ispravnost i funkcionalnost
Bankovne zajmove, dugovanja prema dobavljaima i dr.dugovanjada bi se utvrdilo mogu li se platiti
Zakupe, licence, franize i dr.ugovore- da se utvrdi mogunost
njihova prijenosa
Vanbilanne evidencije-kako bi se utvrdilo da li je prodavatelj nositelj
prava ili obveza koje se ne vode u bilanci...

Nakon izvrene revizije financijskih izvjea potencijalni poduzetnik treba

odrediti cijenu poduzea kojeg namjerava kupiti.
Dva su tradicionalna pristupa u odreivanju cijene poduzea a to su:
40

1. Pristup temeljen na zaradi

2. Imovinski pristup
PRISTUP TEMELJEN NA ZARADI
Usredotoen je iskljucivo na bilo proslu, bilo buducu zaradu. Izvodi se
pomocu dvije metode:
1. Metoda kapitalizacije profita-temelji se na pretpostavci da
potencijalni poduzetnik stvarno kupuje seriju profita, pa se stoga pita
koliko je spreman platiti priliku da zaradi odreeni profit svake
godine.
2. Metoda osobnog povrata- promatra povrat novca samo sa aspekta
kupeva osobnog dobitka koji bi on imaokad bi taj novac uloio u
kupnju tog poduzea
IMOVINSKI PRISTUP
On je vie usredotoen na imovinu i njezinu vrijednost a ne toliko na
buduu zaradu. Razvijene su tri metode imovinskog pristupa:
1. Metoda knjigovodstvene vrijednosti- polazi od toga da je vrijednost
poduzea razlika izmeu onoga sto poduzece posjeduje (imovina) i
onoga sto duguje (obveze), tj. knjigovodstveno gledano: VRIJEDNOST
PODUZEA=AKTIVA-OBVEZE
2. Metoda usklaene knjigovodstvene vrijednosti- polazi od toga da se
u procjeni vrijednosti poduzea nemoe uzimati iskljucivo knjizena
vrijednost imovine, vec da ju je potrebno uskladiti s trzisnim
vrijednostima.
3. Metoda odabira imovine-metoda po kojoj kupac odabire samo onu
imovinu poduzea koje se prodaje, a koju smatra potrebnom, te ju
vrednuje jednom od prethodne dvije metode. U ovom sluaju kupac
ne kupuje poduzee vec samo njegove djelove.
FRANIZING
-javlja se poetkom 19.stoljea ali njegov moderni izraz
nastaje1989.godine kad je general motors poceo franizirati zastupstva.
-rije franizing dolazi od francuske rijei francshir to znai osloboditi
-franizing ugovorom postojee poduzee (franizor) ustupa uz naknadu
pravo prodaje franizantu i obvezuje se da nee nikome drugome na
ugovorom odreenom geografskom poloaju davati ista ili slina prava.
-prednosti:

Ulazak na trite s imidzom davatelja franize

41

Zatita marke proizvoda koja mu garantira odreenu razinu

plasmana koju bi inae samostalno teko ostvario
Usvajanje tehnologije koju posjeduje franizor
Koritenje ekskluzivnog prava na djelu trista koje pokriva franizor
Opskrba materijalom, unaprjeenje i razvoj proizvoda, koritenje
rezultata kontinuiranog istraivanja trita itd.

-nedostatci:

Pomankanje neovisnosti
Trajna obveza prema franizoru
Pomankanje individualnog identiteta
Male mogunosti za ponitenje ugovora

Osnovni tipovi franize:

1. Proizvodno-maloprodajna franiza
2. Proizvodno-veleprodajna franiza
3. Veleprodajno-maloprodajna franiza
Da bi mogao vrednovati franizu, neophodno je da franizor stavi na
raspolaganje franizantu dokumente iz kojih ce se vidjeti franizorovo
poslovanje. Meutim iz dokumentacije koju franizor stavi na raspolaganje
nee biti vidljive sve posljedice sklapanja franiznog ugovora zato sto
postoje razliciti franizni aranmani kao sto su:

Kooperativne franize (piggyback)- dva ili vie poduzea u franizi

koja dijele pprostor da bi kupcima ponudila obuhvatniji proizvod
odnosno uslugu
Adaptirane franize- samostalna poduzeca koja postaju franizirane
jedinice postojeih franiza
Distributorstvo-franizanti koji distribuiraju proizvode to ih proizvodi
franizor ili netko drugi
Teritorijalne franize- franizanti koji imaju pravo poslovati s
franizom na teritorijalnoj osnovi
Jednojedinine franize- franizanti koji imaju pravo poslovati s
franizom samo na jednom mjestu
Viejedinine franize- franizanti koji imaju pravo otovoriti nekoliko
franiznih jedinica od jednom

Ugovor koji se zakljucuje izmedu franizora i franizanta ima sve sastavne

elemente ugovora, od kojih su najbitnija jamstva franizora i obveze
franizanta.

42

-franizni se ugovor zakljuuje obino na odreeni rok-najee na 1-5

godina, ali ima izuzetaka, kao to je npr.mcdonalds koji zakljucuje
franizne ugovore na 20 godina.
-dvije su vazne stavke ugovora a to su franizorov program obuavanja i
franizantova ulaganja

NASLJEIVANJE PODUZEA
-Nasljeivanje je proces karakteristian za obiteljsko poduzee- to je ono
poduzee koje je u vlasnistvu obitelji i u kojemu je ukljucen jedan ili vise
njenih lanova.u takvom poduzeu lanovi obitelji mogu raditi s punim ili
nepunim radnim vremenom.
-obiteljsko poduzee je sastavljeno iz dvije komponente- obitelji i poduzea
koja se meusobno preklapaju iako svaka ima svoje specifinosti.

Slika pokazuje da poslovne odluke nuzno zadiru interese obitelji i obratno.

U tom se smislu trazi uravnotezenje interesa obitelji i poduzea, sto
komplicira proces menadzmenta obiteljskog poduzea. U koliko se ova
ravnoteza ne postigne, prijeti opasnost ne samo poduzecu, vec i obitelji.
43

Proces nasljeivanja
-sastoji se od sedam faza koje su prikazane i objanjene na slici :

6. POSLOVANJE MALOG PODUZEA

POSLOVNI PROCES- skupa aktivnosti usmjerenih na transformaciju

inputa u output s culjem da se zadovolje potrebe kupaca
3 skupine aktivnosti:
- temeljne aktivnosti
- aktivnosti potpore
-> poslovne aktivnosti
- menagerske aktivnosti
IMBENICI POSLOVANJA

Da bi se poslovni proces mogao izvravati, pored poslovnih

aktivnosti, potrebni su i odgovarajui inputi koji imaju karakter
imbenika proizvodnje:
Financijski resursi
Materijalni resursi
Ljudski resursi
44

1. FINANCIJSKI RESURSI
predstavljaju novanu imovinu poduzea
Raspolaganje fin. resursima je preduvijet odvijanja poslovnog
pothvata jer svaki pothvat poinje i zavrava s novcem
SOLVENTNO PODUZEE koje je u stanju podmiriti svoje obveze u
rokovima dospijea
Nad insolventnim poduzeem moe biti otvoren steajni postupak
Solventno poduzee ima kreditnu sposobnost (zaduivanje)
Ocjena financijskih resursa vri se pomou razliitih indikatora:
1. Odnos duga i glavnice
2. Odnos gotovine i kapitalnih ulaganja
3. Eksterni kreditni poloaj poduzea
Financijski resursi omoguuju poduzeu da posluje s niim
trokovima, da proizvodi i ostvaruje rast prihoda
IMBENICI O KOJIMA OVISI DOSTUPNOST FINANCIJSKIH RESURSA:
1. Kreditna sposobnost poduzea
2. Obujam potrebnih financijskih resursa
3. Mjere ekonomske politike vlade
Kreditnu sposobnost poduzea ocjenjuje zajmodavac (banka)
ZNOJNA GLAVNICA (SWEAT EQUITI)- malo poduzee zapoinje
svoj ivotni ciklus s vrlo malo financijskih resursa, a s mnogo
napornog rada
2. MATERIJALNI RESURSI
1.) OPIPLJIVA IMOVINA prirodni resursi, nekretnine, oprema,
sirovine i materijali
2.) NEOPIPLJIVA IMOVINA patenti, licence, marke proizvoda,
osnivaki kapital, goodwill

PRIRODNI RESURSI ogranieni, prirodno bogatstvo ( rude,

minerali, zemlja, drvo...)
NEKRETNINE stvari koje se ne mogu prenositi s jednog mjesta
na drugoo (zemljita, zgrade). Nad nekretninama se moe dobiti
HIPOTEKARNI KREDIT.
45

OPREMA oblik materijalnih resursa koji slue za izvrenje

poslovnog procesa:
Strojevi (pogonski, radni)
Ureaji (energetski, proizvodni, transportni, sigurnosni i zatite
na radu)
Transportna sredstva
Alati
Modeli i mjerni instrumenti
Inventar (pogonski i uredski)

SIROVINE tvari izuzete iz prirode

MATERIJALI barem jednom ve obraene stvari (osnovni,
pomoni, gorivo, neodvojiva/nepovratna ambalaa)
LICENCA ugovoreno pravo djelominog ili potpunog
koritenja izuma, know-howa, iga, uzorka
PATENT isprava koji daje nadleni organ na osnovu prijave
pronalazaa
MARKA PROIZVODA ime ili znak kojim proizvoa
oznaava svoj proizvod
OSNIVAKI KAPITAL iznos kapitala potreban za osnivanje i
rad poduzea
GOODWILL (DOBAR GLAS)razlika izmeu vrijednosti
poduzea na tritu i raunovodstvene utvrene vrijednosti
neto imovine zbog njegove reputacije na tritu, marke...

KORITENJE RASPOLOIVIH MATERIIJALNIH RESURSA

OSNOVNO NAEO USPJENOSTI PODUZEA: sa to manje
raspoloivih materijalnih i financijskih resursa ostvariti to vei
profit
POKAZATELJ USPJENOSTI MAERIJALNIH RESURSA ROA (Return
On Assets/ prinos na upotrijebljenu imovinu)
ROA = Dobitak(gubitak) prije kamate i poreza/
Ukupna imovina x 100

ROA (Stopa prinosa) pokazuje koliko se jedinica neto dobitaka

ostvaruje na 100 jedinica imovine poduzea

ROA moemo poveati na 3 naina:

1.) Poveanjem dobitka
2.) Smanjenjem ukupne imovine
3.) Kombiniranjem 1. i 2. Istovremeno
46

Prihode moemo poveati rastom obujma prodaje i rastom cijene

Trokovi se mogu smanjiti racionalnijim ili boljim koritenjem
materijala, rada zaposlenih, opreme
PRIHOD rezultat koliine proizvodnje i cijene proizvoda
Ukupnu imovinu mogue je smanjiti smanjenjem nekog od
pojavnih oblika imovine:
Ne drite novac na raunu. Novca u poduzeu treba imati
samo toliko koliko je dovoljno da se udovolji dospjelim
obvezama. Novac se mora oploivati kroz dalje ulaganje
Optimalizirajte nekretnine prema svojim potrebama
Pratite stupanj iskoritenja kapaciteta oprme
Optimalizirajte zalihe

3. LJUDSKI RESURSI

Predstavljaju ivi imbenik organizacije poduzea koji sa svojim

znanjem, vjetinama, sposobnostima i kreativnosti najvie
doprinosi ostvarenju ciljeva poduzea
Tjelesni rad
Umni rad, javlja se kao:
INVENTIVNI RAD kreacija, stvaralatvo, otkrie
PODUZETNIKI RAD kombinira initelje proizvodnje kako bi
se neki pronalazak materijalizirao.
MENAGERSKI RAD planira, organizira, vodi i kontrolira
odvijanje procesa pretvaranja pronalaska u materijalno
dobro i njegovo plasiranje kupcu
U izvrenju poduzetnikog pothvata javlja se vie vrsta razliitih
radova koje se meusobno razlikuju s obzirom na obujam i
sadraj znanja i sposobnosti svojstvenih svakom od njih. Potrebno
je utvrditi:
Koliina pojedinih vrsta radova i ukupna koliina za taj
pothvat u cijelini
Vrste radova karakteristine za dotini pothvat

- Vrste radova karakteristine za dotini pothvat (cijeli pothvat se ralani

na pojedine aktivnosti, koje se zatim grupiraju po svojoj srodnosti u radna
mjesta)
- Da bi se znalo koji e se poslovi obavljati na svakom pojedinom radnom
mjestu izrauje se opis posla iz kojeg se vidi:

Poslovi koji se obavljaju

Karakteristike tih poslova
47

Radna mjesta
Uvjeti rad
KOMBINIRANJE IMBENIKA PROIZVODNJE
Predstavlja postupak uspostavljanja optimalnih kvantitativnih i
kvalitativnih odnosa izmeu financijskih, materijalnih i ljudskih
resursa.

3 OSNOVNA ASPEKTA KOMBINACIJE PROIZVODNIH

IMBENIKA:

1. Kombiniranje imbenika proizvodnje s aspekta udjela svakog od njih

u ukupnom radnom procesu
- radni proces s pretenim udjelom ljudskih resursa (uslune
djelatnosti, preraivaka
industrija, poljoprivreda...)
- radni proces s pretenim udjelom materijalnih resursa / kapitalno
intenzivni proces (proizvodnja elektrine energije, sirova eljeza,
nafte, umjetnih gnojiva...)
2. Kombiniranje imbenika proizvodnje s aspekta aspekta naina
provoenja ovog kombiniranja
Obrtniki (zanatski) nain (nizak stupanj udjela materijalnih
resursa i odsutstvo podjele rada, pojedinac obavlja sve ili vie
radnih operacija)
Tvorniki (radioniki) nain (vii stupanj udjela kapitala i
postojanje podjele rada izmeu zaposlenih) dijeli se na
linearnu(sirovina prolazi sve operacije redom dok se ne dobije
finalni proizvod) i sloenu(proizvodnja vie djelova jednog
proizvoda i u konanici njihovo montiranje u jedan)
Lanani nain (vii stupanj sloene tvornike proizvodnje kojeg
karakterizira kontinuiranost radnog procesa. Automatiziran i
posredstvom tekue trake)
3. Kombiniranje imbenika proizvodnje s aspekta rezultata tog
kombiniranja
1. Pojedinana proizvodnja
2. Koliinska proizvodnja:
a) serijska
b) masovna

ZAKONITOST KOMBINIRANJA IMBENIKA

PROIZVODNJE

Izmeu kombiniranja i ulaganja imbenika proizvodnje s jedne

strane i uspjenosti poslovanja s druge strane, postoji veza koja
se odreuje odreenim zakonima:
48

1.) ZAKON MINIMUMA - za proizvodnju odreene koliine

proizvoda potrebno je uloiti makar minimalnu koliinu
imbenika proizvodnje. Izostanr li ulaganje minimalne koliine
jednog od tih imbenika, besmisleno je ulagati u ostale. (prim.
Nije mogue proizvesti kruh ukoliko nema vode, pa makar
imali i neogranieno mnogo brana)
2.) ZAKON MAKSIMUMA- za odreenu proizvodnju postoji
maksimum ulaganja imbenika proizvodnje preko kojeg nema
koristi ii jer e to biti samo rasipanje imbenika proizvodnje.
Razlikuju se:

Relativni (ulaganje jednog u odnosu na druge imbenike)

Apsolutni (granica ulaganja pojedinih imbenika imbenika
proizvodnje koje ni u kojem sluaju nije mogue prijei)
3.) ZAKON OPTIMUMA izmeu donje granice(zakon minimuma) i
gornje granice (zakon maksimuma) postoji i granica
najpovoljnijeg odnosa izmeu ulaganja initelja proizvodnje i
rezultata tog ulaganja. Svako odstupanje od optimuma dovodi
do negativnih posljedica, to rezultira porastom trokova
4.) ZAKON RASTUIH PRINOSA za odreenu proizvodnju nekog
proizvoda dodatnim ulaganjem imbenika proizvodnje rezultat
tih ulaganja raste bre od samih ulaganja
5.) ZAKON OPADAJUIH PRINOSA za odreenu proizvodnju nekog
proizvoda dodatnim ulaganjem initelja proizvodnje rezultat tih
ulaganja raste sporije od samih ulaganja
6.) ZAKON SUPSTITUCIJE za proizvodnu nekog proizvoda moe
se izvriti zamjena jednih imbenika s drugima kako bi se
pojeftinila proizvodnja. (npr. Zamjena konog dona
plastinim,...)

Kretanje koliine imbenika proizvodnje i prinosa

49

POSLOVNI PROCES :
Proizvodni i usluni
1. Sredinji (core) procesi usmjereni na zadovoljavanje potrebe
kupaca s ciljem da to uine na najbolji mogui nain
2. Procesi potpore zadovoljavaju interne potrebe; proizvodnje i
zaposlenih podupiru ostvarenje sredinjih procesa
3. Menagement procesi povezuju procese potpore i sredinje
procese u jedinstvenu cjelinu Poslovni proces

Nain ostvarivanja poslovnog procesa moe se opisati kao proces

konverzije (pretvorbe) ili transformacije (preobrazbe) inputa u
outpute.
Transformacijski proces

Financijski
.................
Materijalni
.................

1.
2.
3.
4.
5.

PROCES
PREOBRAZB
E

resursi
.. Proizvodi
resursi
..Usluge
Ljudski resursi

6 temeljnih aktivnosti poslovnog procesa

Oblikovanje proizvoda
Proizvodnja
Nabava
Raunovodstvo
Financije
Poslovni proces: skupine aktivnosti i tokovi

50

OBLIKOVANJE PROIZVODA
1.
2.
3.
4.
5.
6.

PRIKUPLJANJE IDEJA
Trite
specijalne institucije
publikacije
reklamna i ekonomska propaganfa
sajmovi, izlobe i slino
potencijalni poduzetnik, njegova porodica, prijatelji, poznanici
OBRADA PRIKUPLJENIH IDEJA

Sve ideje treba razmotriri i prouiti te ocijeniti i klasificirat. Ona ideja koja
je interesantna treba se detaljno analizirati, analiza treba obuhvatiti
ispitivanje sljedeih aspekata:
1. Financijske potrebe i mogunosti
2. Izvori sirovina materijala i opreme
3. potrebni materijali i ljudski resursi
4. lokacija poduzea
5. potroaka prihvatljivost proizvoda/usluge
6. oekivana profitabilnost posla
OBLIKOVANJE PROIZVODA I USLUGA

Obuhvaa realizaciju ideja koje su kroz unaprijed navedene

analize dobile uspjenu ocjenu. Prolazi kroz 4 faze:
1. Istraivanje proizvoda- prouavanje i procjenjivanje ideje za
novi proizvod ili usavravanje postojeeg radi utvrivanja hoe

51

li se proizvod prihvatiti, hoe li se prodajom podmiriti trokovi,

postoji li mogunost proizvodnje proizvoda u poduzeu...
2. Projektiranje proizvoda definiraju se svi parametri
dotinog proizvoda (izglrd, dimenzije, struktura,
funkcionalnost)
3. Procjenjivanje ideja i proizvoda (ocjenjivanje projekta)
- Estetski zahtjevi (oblik, linije)
- Tehniki zahtjevi (funkcije, osobine)
- Ekoloki zahtjevi
- Ekonomski zahtjevi (cijena, trajnost)
4. Konstruiranje
Kod oblikovanja proizvoda danas se koristi podrka elektronikih raunala
na kojoj je razvijen poseban programski paket CAD (Computer Aided
Design. Pod pojmom Cad obino se podrazumijeva aktivnost koncipiranja,
razvoja i prorauna proizvoda te prikazivanje radnog komada ukljuujui
sve potrebno za njegovu obradu crte, listu djelova i specifikaciju.
TESTIRANJE PROIZVODA I USLUGA

Postupak ispitivanja odreenog proizvoda radi njegova

isprobavanja, kontrole odreenih svojstava i dobivanja odreenih
informacija o djelovanju proizvoda na potroaa.
Osnovne etape:
- Definiranje elemenata za testiranje
- Testiranje dizajna proizvoda
- Utvrivanje stavova i sklonosti potroaa
- Testiranje pakiranja
- Testiranje cijena
- Testiranje stavova posrednika
- Testiranje efikasnosti promocije, metoda prodaje i
postprodajnog servisa
METODE I POSTUPCI ZA TESTIRANJE PROIZVODA
- Laboratorijski testovi
- Uporabni testovi
- Usporedni monadiki test
- Analitiki test

KOMERCIJALIZACIJA PROIZVODA / USLUGA

Proces u kojem se detaljno elaborirana ideja materijalizira,

pretvara u upotrebnu vrijednosot i plasira na trite.
Sastoji se od 3 etape:
1. Organiziranje proizvodnje
2. Priprema i organizacija marketinga
52

3. Ostvarivanje marketing programa

Vrste proizvoda:
proizvodi osobne potronje (automobil, stan, namjetaj, bijela
tehnika), proizvodi svakodnevne potronje ( kruh mlijeko,
brano...)
proizvodi proizvodne(poslovne) potronje ( sirovine, materijali,
djelovi, zgrade, oprema, otpaci, usluge...)
OPERATIKA

- Skup aktivnosti koje su usmjerene na konverziju (preobrazbu) i

transformaciju (pretvorbu) inputa u outpute u odreenoj koliini i kvaliteti,
u odreenom vremenu i s najmanjim trokovima.
- Daje odgovor na 6 kljunih pitanja:
1. to e se proizvoditi
2. Koliko e se proizvoditi
Plan proizvodnje
3. Kada e se proizvoditi
4. ime e se proizvoditi
Plan radne snage,
kapaciteta i materijala
5. Gdje e se proizvoditi
Izbor lokacije i raspored
opreme
6. Kako e se proizvoditi
Izbor tehnologije
proizvodnje

Operatika obuhvaa sljedee skupine aktivnosti

1. Izbor tehnologije
2. Izbor lokacije i raspored opreme
3. Planiranje proizvodnje
4. Planiranje potreba materijala
5. Planiranje raspoloivih kapaciteta
6. Neposredna proizvodnja

1. IZBOR TEHNOLOGIJE
Skup procesa, alata, metoda, postupaka i opreme koji se koriste
za proizvodnju robe ili usluge
2. IZBOR LOKACIJE I RASPORED OPREME

IZBOR LOKACIJE
a) Ekonomsko geografski imbenici (imbenici ire lokacije makrolokacija)
b) Tehniko topoloki imbenici (imbenici ue lokacije)

a) Izabrati lokaciju u irem smislu znai izabrati kraj u kojem e se

objekt izgraditi.
53

Ekonomski imbenici trite, sirovine, energija, ljudski

resursi, transport
Neekonomski imbenici drutveno-politiki, vojnostrateki

b) Nakon to je izvrena analiza navedenih imbenika i izvren izbor

ire lokacije, pristupa se izboru ue lokacije (mikrolokacija).
Tehniko-topoloki imbenici:
- Priroda zemljita
- Blizina industrijske vode i vode za pie
- Blizina radnikog naselja
- Blizina mree javnog prometa
- Mogunost irenja poduzea u budunosti

RASPORED OPREME
- Lay out raspored opreme unutar prostora
- Predstavlja proces organiziranja toka resursa unutar
transformacijskog procesa od ulaza do izlaza
-Raspored opreme usredotoen na proces sve istovrsne operacije ili
procesi istog tipa se izvode na istom mjestu. Resursi su grupirani po
funkcijskim karakteristikama.
- Prednosti: potrebne manje investicije u opremu, radna
snaga je kvalificirana, lake se odrava kontinuitet
proizvodnje u sluaju kvara stroja, odsutstva radnika
- Nedostaci: dui putovi materijala, due vrijeme protoka,
veliku nedovrenu proizvodnju
-Raspored opreme usredotoen na proizvod operacije se odvijaju
prirodnim redoslijedom (linijski tok), a resursi se rasporeuju sukladno tom
redoslijedu
- Prednosti: omoguava primjenu najproduktivnijih metoda,
smanjuje rukovanje materijalima, smmanjuje koliinu
rukovanja materijalima u processu proizvodnje, olakava
upravljanje proizvodnjom, skrauje vrijeme protoka,
poveava ekonominost proizvodnje
- Nedostaci: potreba za velikim investicijama, nefleksibilnost
proizvodnje, manji stupanj koritenja kapaciteta, vei
stupanj sigurnosti proizvodnje.
- Mjeoviti raspored opreme hibrid gornje dvije strategije, javlja se u
sluaju kada je tok relativno stabilan (visokoserijska proizvodnja), a
obujam proizvodnje srednje veliine

54

- Neki autori spominju jo i strategiju fiksnog rasporeda opreme tok

resursa kojeg karakterizira fiksna pozicija materijala. Materijal miruje, dok
svi alati , strojevi i ljudi odlaze na tu poziciju obaviti odreene radove.
3.) PLANIRANJE PROIZVODNJE
- Glavni plan proizvodnje MPS( Master Production
Schedule)predstavlja pregled naturalnog plana proizvodnje
usklaenog s trinim zahtjevima te mogunostima i
potrebama poduzea.
- Treba dati odgovor na pitanje Koji proizvodi u kojim
koliinama moraju biti dovreni u svakom mjesecu
1. Klasine metode planiranja
Metoda linijskog planiranja:
Gantovi dijagrami (Gantogrami)- Metoda planiranja
razvijena 1890. godine. Gantt je opisao metodu prvi puta
1903 (Gantt, 1903)
- Primjena poela tijekom Prvog svjetskog rata.
- Aktivnosti ili planski zadaci definirani su na vertikalnoj osi
odreivanjem:
poetka,
ukupnog trajanja,
zavretka.
- Vrijeme na vodoravnoj osi.
- U cilju praenja stanja crtamo linije realizacije drugom
bojom ili crtkanim linijama. Gantt-ov dijagram je efikasno
sredstvo za planiranje proizvoda ili poslova s malim brojem
aktivnosti koje nisu u sloenoj meusobnoj ovisnosti. U
kasnijem razvoju omogueno je definiranje ovisnosti po
roku zavretka.
Linija balansa(LOB)- metoda je razvijena 1941.
- Uspjeno primijenjena u vojnom pomorstvu SAD-a u II
svjetskom ratu.
- Zasniva se na linijskom prikazivanju odvijanja cjelokupnog
projekta ili proizvodnje, uz mogunost grafike analize
pojedinih komponenti u odreenom terminu. Omoguava
praenje proizvodnje.
- LOB omoguava prikazivanje ukupnog vremena na
realizaciji projekta, praenje ostvarenog vremena i gotovost
komponenti za odreeni presjek vremena.
- Linija balansa je pomona metoda za prikazivanje ukupnog
stanja i analizu gotovosti komponenti.

55

 Gray-Kiddov algoritam-je prva metoda linijskih dijagrama

koja omoguava rasporeivanje u ovisnosti o raspoloivim
resursima
- Koraci Gray-Kiddovog algoritma su:
1. Izrada poetnog plana bez provjere raspoloivosti
resursa.
2. Analiza (grafika) potrebnih i raspoloivih kapaciteta.
3. Novi raspored aktivnosti ili operacija s pomaknutim
poecima prema raspoloivosti resursa dajui prednost
aktivnostima ili operacijama na proizvodu s veim
prioritetom.
- Koraci 2 i 3 se ponavljaju dok se ne dobije plan s aktivnostima
kod kojih je za odreeno vrijeme potrebni kapacitet manji ili
jednak raspoloivom.
- Analiza kontinuiteta odvijanja aktivnosti ili operacija.

Metoda mrenog planiranja-predstavljaju suvremene

analitike metode planiranja i upravljanja sloenim
pothvatima, zasnovane na modernoj algebri, teoriji
grafova i matematikoj statistici

2. Suvremene metode planiranja- primjena raunala ne samo u

planiranju ve i u upravljanju proizvodnjom
4.) PLANIRANJE POTREBA ZA MATERIJALIMA
- Nastavlja se na glavni plan proizvodnje s ciljem da se
utvrde one vrste i koliina materijala koje su potrebne za
ostvarivanje glavnog plana.
5.) PLANIRANJE POTREBNIH KAPACITETA
- Pod kapacitetom se podrazumijeva sposobnost opreme da u
jedinici vremena proizvede odreenu koliinu uinka
- 5 vrsta kapaciteta:
Maksimalni ili ugraeni kapaciteti
Minimalni kapaciteti
Radni kapaciteti
Optimalni kapaciteti
Ostvareni kapaciteti
-

Radni kapacitet - onaj koji stvarno stoji na raspolaganju

uzimajui u obzir gubitke u radu opreme (kvarovi,
podmazivanje, hlaenje, ienje)

56

Optimalni kapacitet s tehnikog stajalita to je

najpovoljniji stupanj djelovanja opreme, s ekonomskog
stajalita to je onaj obujam proizvodnje pri kojem su najnii
trokovi po jedinici proizvoda
STUPANJ ISKORITENOSTI KAPACITETA

ostvareni obujam proizvodnje

stupanj iskoritenja % = ----------------------------------------------- x 100
raspoloivi kapacitet opreme
ostvareni kapacitet opreme
stupanj iskoritenja % = ----------------------------------------------- x 100
raspoloivi kapacitet opreme

UPRAVLJANJE KVALITETOM I KONTROLA KVALITETE

Dimenzije kvalitete koje moraju biti predmet kontrole:

1. Performanse
2. Svojstva
3. Struktura
4. Pouzdanost
5. Trajnost
6. Upotrebljivost
7. Odaziv
8. Estetika
9. Reputacija

Tradicionalni koncept kontrole kvalitete karakterizira orijentacija

kontrole na proizvod, kako tijekom procesa proizvodnje i nakon
zavretka procesa.
TQC (kontrola cjelokupne kvalitete) orijentirana je na kontrolu u svim
podrujima proizvodnje koja je povjerena svim zaposlenicima u
poduzeu.
Kontrola spregom unaprijed (probleme treba rijeiti prije nego to
nastanu) ili povratnom spregom (oblik kontrole koji osigurava da se
jednom nastale greke nee ponoviti)
Norme kvalitete ISO 9000. (International Standars Organization)

Metode kontrole operacija

1. S obzirom na objekt kontrole
2. S obzirom na faze izvoenja operacija
3. S obzirom na stupanj obuhvatnosti

57

 NABAVA
-GLAVNE AKTIVNOSTI:
Utvrivanje i potreba za materijalima
Utvrivanje izvora nabave i dobavljaa
Dostavljanje upita dobavljaima i prijem njihovih ponuda
Usporedba primljenih ponuda i izbor najpovoljnije ponude
Voenje pregovora za zakljuivanje ugovora
Zakljuivanje ugovora o kupoprodaji i ispostavljanje narudbe
Praenje izvrenja ugovora i narudbi
Preuzimanje isporuenog materijala
Reklamiranje nedostataka na materijalu
Pregled i isplata rauna dobavljaima
Obavjeivanje o prispijeu materijala
UPRAVLJANJE ZALIHAMA
Gotovi proizvodi i njihove komponente,
Sirovine i kupljeni dijelovi,
Rad i obrtna sredstva
Proizvodi i dijelovi u izradi,
Alati, strojevi i ureaji itd.
Prema visini zaliha razlikujemo:
-

Nedovoljne
Prekomjerne
Normalne (minimalne, optimalne, maksimalne)
Prosjene
Podruja zaliha

Sustavi upravljanja zalihama

58

 Kontinuirani:
-

Kretanje zaliha se prati neprestano,

Kada stanje zaliha padne na neku razinu zalihe se obnavljaju Toka
naruivanja (Reorder Point),
Naruuje se tzv. ekonomina koliina naruivanja (Economic Order
Quantity),
Primjer: virmani, ekovi, reorder cards, model tri kutije itd.

Periodiki:

Stanje zaliha se utvruje u tono odreenim intervalima (npr.

tjedan, mjesec),
U svakom se intervalu naruuje onoliko koliko je potrebno da stanje
zaliha doe na traenu razinu,
Jednostavan sustav, ali osjetljiv na iznenadne promjene potranje,
Primjer: kolske biljenice, Mc Donalds.

ABC klasifikacija:
Sve stavke ne sudjeluju u istom obujmu u ukupnim zalihama. Uobiajeni su
slijedei odnosi:
- 5 do 10 % fizikih stavki zaliha ini 60 do 70 % vrijednosti zaliha
klasa A,
- Oko 30 % fizikih stavki zaliha ini oko 15 % vrijednosti zaliha klasa
Bi
- 50 do 60 % fizikih stavki zaliha ini 5 do 10 % vrijednosti zaliha.
Izraunati godinju vrijednost prometa svake stavke (umnoak jedinine
cijene i godinje potranje),
poredati stavke po vrijednosti godinje potranje i dodijeliti klasifikacijsku
oznaku i odrediti model
upravljanja za svaku klasu

Metode upravljanja zalihama :

1. Ekonomina koliina narudbe (EOQ)

2. Planiranje potreba materijala (MRP)
3. Upravo na vrijeme (JIT)

59

1.)
EOQ- Predstavlja tehniku koja osigurava najnie
trokove narudbe
Pretpostavke:
Potranja je poznata i konstantna tijekom vremena,
Nisu dozvoljena negativna stanja zaliha,
Vrijeme dobave konstantno za svaku stavku,
Naruena se roba zaprima na skladite odjednom.
Koliko bi trebali naruiti?
EOQ = ukup. god. potrebe (P)* tro. naruivanja (F)/ tro. skladitenja(S)
Kada?
ROP = (ukup. god. potrebe (P)/365)*T
Toka ponovnog naruivanja (re order) jednaka je prosjenoj potranji
tijekom
vremena (t) poveanoj za sigurnosne zalihe.
2.)
Planiranje potreba materijala (MRP) - Predstavlja
kompjuterizirani sistem za upravljanje proizvodnjom oblikovan radi
osiguravanja efikasnosti upravljanja materijalima i kontrolu zaliha.
MRP I - Sistem kontrole zaliha
MRP II - Sistem planiranja proizvodnje i zaliha

3.)

MRP III - Sistem planiranja proizvodnih resursa

JIT (Jusst in time)

Razvijen tijekom 60-tih i 70-tih godina. Zapad ga otkriva u 80-ima kad

nastaje najvie opisa i analiza:
-

Najpoznatiji primjer u medunarodnim razmjerima je TOYOTA pa ga

zovu i Toyota sistem, ali i zero inventories
Podloga za razvoj koncepcija TQM-a

Smatra se dijametralno suprotnim zapadnim trendova u razvoju sustava

upravljanja proizvodnjom u tom istom razdoblju:
- JIT (just in time) kao suprotnost JIC (just in case) ili filozofiji da je bolje
imati malo vika nego malo manjka.
- Proizvoditi u malim serijama (od 1 komada) bolje nego u velikim serijama
jer se moe proizvod prilagoditi kupcu. Proizvodi ono to se trai - nije
potrebno stvarati potranju (marketing manje znaajan i svakako nii
trokovi i rizici prodaje moe se konstantno usavravati i doraivati
60

proizvod i proces (jer je nedostatak ili kanjenje zalihe zapravo signal da je

potrebno doraditi proces)
- Proces (pogon) se smije zaustaviti ako postoje neusklaenosti
- Radnika je bolje ire specijalizirati (fleksibilnost, bolje razumijevanje
problematike, vea motiviranost)
- Timsko odluivanje i timska odgovornost bolji su od individualizacije
odgovornosti
- JIT umjesto MRP
- plitke organizacije (lean-mean) umjesto visokih hijerarhija
- Kvaliteta je besplatna a ne-kvaliteta je ono to kota
- Izbor dobavljaa ne ovisi o cijeni (cijena odraava trokove) nego o
kvaliteti i vremenu isporuke, te spremni na prilagoavanje. Kako bi obje
strane potivale odnos uzajamne zavisnosti s dobavljaima se potpisuju
ekskluzivni dugoroni ugovori + konkurencija medu dobavljaima
garantira korektan odnos

KANABAN SISTEM

Princip samoposluivanja na svim stupnjevima proizvodnje. U tu se

svrhu formiraju samo regulirajue autonomne jedinice koje
funkcioniraju uz pomo jednostavnih organizacijskih sredstava kao
to je kartica (jap. Kanban)
U ovu se karticu unose podaci o materijalu te se njome od
odgovarajueg izvritelja potrauje dotini materijal

MARKETING I PRODAJA

Marketing- skup aktivnosti kojima je cilj planiranje, odreivanje

cijena, promoviranje i distribucija usluga ili proizvoda u skladu sa
eljama kupaca.
TO, ZA KOJE TRITE, U KOJIM KOLIINAMA I PO KOJOJ CIJENI
PROIZVODIT? TO NUDI KONKURENCIJA

Koraci marketinkog istraivanja:

1.odreivanje potreba za injenicama (priroda proizvoda-kakv
proizvod, kako se rabi i izrauje, priroda trita-kolika je grana, gdje
su kupci koncentrirani, veliina i izgled trita-koliko se godinje
proda, koji imbenici utjeu na trite, cijene-to utjee na cijene,
kako se mijenjaju, proizvodnja-kako pakirati, koje patente otkupiti,
konkurencija-tko su takmaci, gdje su, koji je proizvodni kapacitet
61

njihov, marketing-koji su prodajni kanali, koliko se troi na

oglaavanja, servisiranje..)
2.pronalaenje
injenica(Mala
poduzee
oslanjaju
se
na
raunovodstvene i sline podatke kojima raspolae njihovo poduzee
, podatke koje ima gospodarska komora, udruga malih poduzetnika,
nedleno ministarstvo, podatke koje e naruiti od marketinkih
agencija, samostalna istraivanja
3.analiziranje injenica Obrada prikupljenih podataka u etiri
kategorije
imbenika
(proizvod,
gegografske
karakteristike,
psihografske karakteristike i demografske karakteristike)
4.poduzimanje akcija kako najbolje zadrati stare i stei nove kupce.
prouiti elemente marketinga i odabrati najbolji marketinki splet.
Elementi-proizvod, cijena, distribucija i promocija
PROIZVOD- skup fizikih, uslunih i sombolinih obiljeja od kojih se
oekuje da kupcu prue zadovoljstvo. Obiljeja proizvoda su: dizajn,
kvaliteta, marka, funkcionalnost, pakiranje, garancija i postprodajni
servisi.
CIJENA- brojani izraz koliine novca koju treba platiti za jedinicu
nekog proizvoda ili usluge. Promijenjiva je vrijednost i ovisi o
trokovima
proizvodnje,
utjecaju
konkurencije,
zakonskim
propisaima..
naini odreivanja cijena:
1.trokovi+dobit
2.ponuda i potranja
3.prodajna cijena trinih lidera
4.pobiranje vrhnja
5.penetracijska cijena
6.mara (mara=prodajna cijena-nabavna cijena)
postotak mare u prodajnoj cijeni = (mara u kn/maloprodajna
cijena u kn) x100
postotak mare u nabavnoj cijeni = (mara u kn/nabna cijena u
kn) x100
prodajna cijena = (nabavna cijena/(100% - %mare) x 100
DISTRIBUCIJA- skup aktivnosti usmjerenih na izbor prodajnih
kanala, te uvanja i dostava proizvoda do potroaa. Dva podruja:
Izbor kanala distribucije i fizika distribucija (Skladitenje-uvanje i
pokretanje materijalnih vrijednosti, transport, otprema i kontrola
zaliha.)
PROMOCIJA-informiranje, prodaja i unaprijeenje prodaje proizvoda
ili usluga. Tri oblika promocije: prodaja (planiranje pristupa kupcima,
pristup, prezentacija ponude zakljuivanja, izvrenje prodaje i
postprodajni servis), prodajna promocija i oglaavanje, publicitet i
javni odnosi)
Marketnki
mix/splet/kombiniranje
elemenata/4P(product,
price, place, promotion) - sistem koji ima za cilj stvoriti kupca, tj. da
kupac dobije pravi proizvod u pravo vrijeme i na pravom mjestu uz
adekvatnu cijenu
62

Kontrola marketinga-osiguranje efektivnog izvrenja marketinkih

operacija, postoje 4 vrste kontrole.
1.kontrola godinjeg plana-da li se ostavruju godinji zadaci (analiza
prodaje, trinog udjela, trokova marketinga u odnosu prema
prodaji, financijska analiza i praenje kupaca
ukupni trini udio = ostvarena prodaja/ukupna prodaja pripadajue
industrije x100
udio na tritu koje opsluuje =o stvarena prodaja/ukupna prodaja
na tritu koje opsluuje x 100
relativni trini udio= ostvarena prodaja/ukupna prodaja 3 najvea
konkurentax100
relativni trini udio = ostvarena prodaja/prodaja vodeeg
konkurentax100

profitna mara
prinos od aktive financijska snaga

neto- profit x100

neto prodaja
vrijednosti

prinos od neto

obrt aktive

Model prinosa od neto vrijednosti

2.kontrola profitabilnosti-utvrditi profitabilnost razliitih proizvoda

podruja prodaje, grupa kupaca, kanala prodaje i drugih relevantnih
veliina.
3.kontrola uspjenosti-da li se uspjenim aktivnostima marketinga
moe poboljati profitabilnost poduzea.
4.strategijska kontrola-periodino preispitivanje ukupnog pristupa
tritu. Ocjena efektivnosti marketinga odraava se u stupnju do
kojeg on ispunjava pet karakteristika marketing orijentacije: filozofija
kupaca, integrirana marketing organizacija, adekvatna marketing
informacija, strategijska orijentacija i operativna uspjenost.
Marketing provjera-sveobuhvatno, sistematsko, nezavisno i
periodino isptivanje marketing okoline, ciljeva, strategija i aktivnosti
poduzea, s ciljem da se utvrde podruja problema i mogunosti te
preporui plan akcije za poboljanje.

neto profit x100

ukupna aktiva

ukupna aktiva x100

neto vrijednost

neto prodaja x100

ukupna aktiva

= neto profit x100

neto vrijednost

FINANCIJE-PLANIRANJE POTREBA ZA FINANCIJSKIM RESURSIMA

Priroda potrebnih financijskih resursa(tekua aktiva, stalna aktiva,
promidba i osobni izdaci)
Proraun ukupnih potreba za financiranjem stalne aktive-potreba za
pojedinom vrstom i koliinom aktive, osnovica je kupovna ili fakturna
cijena. potrebno je izraditi terminski plan izgradnje, plan dinamike
ulaganja i plan dinamike plaanja.

63

Proraunska potreba za financiranje tekue aktive-novac nije

potreban na poetku razdoblja, nego u vrijeme ulaganja, odnosno
ovisi o obujmu, asortimanu i vrijednosti proizvodnje, odnosno
prodaje, te koeficijentu obrtaja pojedinih vrsta tekue aktive. Koef
obrtaj pokazuje koliko se puta godinje obrne neki vid tekue aktive.
Broja dana u godini podijeljen s brojem dana vezivanja istog vida
tekue aktive na zalihi.
Utvrivanje izvora potrebnih financijskih resursa-vlastiti i tui
Vlastiti izvori financiranja-oni izvori kojima se ne stvaraju duniki
odnosi (osobna uteevina, rodbina i prijatelji, bogate osobe, trite
vrijednosnih papira, ulagai)
Tui izvori-do kojih poduzetnik dolazi posudbom(osobe, komercijalne
banke, dravni fondovi, dobavljai, leasing tvrtke)
Utvrivanje obveza prema izvorima financijskih resursa-vraanje
preuzetih kredita vri se u jednakim anuitetima koji sadre otplatni
dio i kamatu (na temelju jednakih anuiteta ili jednakih otplata)
Analiza ekonomske opravdanosti pokretanja novog posla
Osnove za analizu ekonomske opravdanosti pokretanja novog posla.
potrebni su pro forma financijski izvjetaji(proforma bilanca,
proforma izvjetaj o dobiti i gubitku, proforma budet toka gotovine)

stopa amortizacije=1/vijek trajanja x100

godinji iznos amortizacije=nabavna vrijednost/vijek trajanja
godinji iznos amortizacije=nabavna vrijednost x stopa
amortizacije/100

Kada su izvrene analize mogue je dati odgovor da li se isplati

osnivati novi posao. Dvije grupe metode, tradicionalne i suvremene.
U tradiocionalne spadaju metoda vremena povrata i metoda stope
povrata kapitala.

stopa povrata= godinji dobitak /uloeni kapital x 100 isplati se

ulagati ako je stopa povrata vea od kamatne stope

U suvremene metode spadaju metoda neto sadanje vrijednosti i

metoda interne stope povrata.
Analiza osjetljivosti ulaganja u novi posao-poduzee je podlono
promjenama i raznim utjecajima, potrebno je izraunati koliko je
poduzee podlono tim utjecajima, u tu svrhu koristimo dva
pokazatelja:

Minimalno prihvatljiv stupanj koritenja kapaciteta=fiksni

trokovi/(ukupan prihod-varijab.trokovi) x100
Elastinost prodajnih cijena-koliko poduzee moe svoje cijene
mijenjati, a da ne ostavruje gubitak.
BUDETIRANJE-proces izraavanja seta planiranih aktivnosti za
plansko razdoblje u numerikim izrazima, a budet se tretira kao
plan izraen u numerikim terminima.
64

S obzirom na budetsko razdoblje, moemo ga podijeliti na godinji

budet, budet kapitalnih izdataka (5-10godina) i neprekidan , trajni
budet.
S obzirom na sadraj

I s obzirom na izraavanje budetskih veliina(vrijednosno i

naturalno izraeni budeti).

REZULTATI POSLOVANJA
Naturalno izraeno troenje elemenata poslovnog procesa naziva se
utrcima, a njohovo vrijednosno izraavanje tretira se trokovima.
Izdatak se javlja u sluaju npr. plaanja materijala iz kase koji jo
nije utroen. Trokovi i izdaci sadrani u prodanim proizvodima i
uslugama nazivaju se rashodi.
Trokovi po njihovoj prirodi:trokovi materijala, trokovi usluga,
trokovi radne snage, amortizacija i trokovi financiranja.
Trokovi u odnosu na promjenu razine aktivnosti:fiksni, varijabilni i
mijeani trokovi.
Trokovi prema nositeljima trokova: interni, finalni, izravni i
neizravni.
Trokovi prema mjestu trokova: mjesta trokova u proizvodnji i
mjesta trokova izvan proizvodnje

Kalkulacija-postupak s kojim se izraunavaju cijene, a s druge

strane predstvalja rezultat tog postupka.
Struktura kalkulacije sastoji se od slijedeih elemenata:
1.trokovi direktnog materijala
2.trokovi direktnog rada
3.amortizacija
4.opi trokovi izrade
5.opi trokovi uprave i prodaje I.CIJENA KOTANJA
6.dobitak-gubitak II:PRODAJNA CIJENA BEZ POREZA
65

7.porez na dodanu vrijednost III:PRODAJNA CIJENA

Kalkulaciju moemo podijeliti na prethodnu i naknadnu kalkulaciju.

Postoje dvije metode kalkulacije:
1.Metoda zahvaanja punih trokova-izraunava sve, direktne i
indirektne trokove(diobene i dodatne kalkulacije)
2.metoda zahvaanja nepunih trokova obuhvaa metode direktnih i
marginalnih trokova.

Poslovni rezultat-razlika izmeu ukupnih prihoda i ukupnih

rashoda obraunatih za odreeno kalendarsko razdoblje. Za obraun
poslovnog uspjeha se koriste bilanca, tok gotovine i izvjetaj o dobiti
i gubitku.
Izvjetaj o dobiti i gubitku sumira prodaju poduzea u odreenom
vremenskom razdoblju prikazujui s jedne strane prihode a s druge
strane trokove.
Bilanca predstavlja novani prikaz imovine i njezinih izvora nekog
poduzea u odreenom trenutku. Imovina poduzea
raunovodstvenim se rijenikom naziva aktiva, a izvori te imovine
pasiva
Tok gotovine predstavlja prikaz priljeva i odljeva novca u odreenom
razdoblju a sastoji se od tri dijela: novani tokovi iz poslovnih
aktivnosti, novani tokovi iz investicijskih aktivnosti i novani tokovi
iz financijskih aktivnosti.

MJERILA USPJENOSTI POSLOVANJA

1. Pokazatelji profitabilnosti
2. Pokazatelji likvidnosti,
3. Pokazatelji financijske poluge
4. Pokazatelji aktivnosti
5. Pokazatelji investiranja

Pokazatelji profitabilnosti:
bruto profitna mara=bruto dobitak/prihod od prodaje
operativna profitna mara=operativni dobitak/prihod od prodaje
neto profitna mara=dobitak poslije oporezivanja/prihod od prodaje
povrat na ukupni kapital=operativni kapital/ukupna aktiva
povrta
na
ukupni
dioniki
kapital=dobitak
poslije
oporezivanja/ukupni vlastiti kapital

Pokazatelji likvidnosti:
tekui odnos=tekua aktiva/tekua pasiva
brzi odnos=tekua aktiva - zalihe/tekue obveze
zalihe prema neto radnom kapitalu=zalihe/tekua aktiva-tekua
pasiva
66

Pokazatelji financijske poluge:

stupanj zaduensoti = ukupne obveze/ukupna aktiva
odnos duga i glavnice = ukupne obveze/vlasnika glavnica
odnos dugoronih obveza i glavnice = dugorone obveze/vlasnika
glavnica
odnos pokria kamata = operativni dobitak/trokovi kamata

Pokazatelji aktivnosti
obrtaj zaliha=prihod od prodaje/zalihe
obrtaj dugotrajne aktive=prihod od prodaje/dugotrajna aktiva
obrtaj tekue aktiva=prihod od prodaje/tekua aktiva
obrtaj neto potraivanja=prihod od prodaje/potraivanja od kupacaobveze prema dobavljaima

Pokazatelji investiranja
zarada po dionici = dobitak poslije oporezivana-povlatene
dividende/broj obinih dionica
dividende po dionici = dobitak poslije oporezivanja-povlatene
dividende-zadrana dobit/broj redovnih dionica
povrat na dioniki glavnicu = dobitak poslije oporezivanjapovlatene dividende/prosjeno stanje dionike glavnice
prinos od dividendi=dividenda po dionici/trina cijena dionice
cijena prema zaradi po dionici=trina cijena dionice/zarada po
dionici

67