CARINE

Carina je porez na uvoznu robu i vana je u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Imala je znaajnu

ulogu prije 1. svjetskog rata, a od1945. svakim se danom smanjuje uloga carina.
Zakonski okvir carina
Carine su ureene sa trima (3) zakonima :
Carinski zakon ope odrednice vezane uz sam postupak naplate.
Zakon o carinskoj tarifi popis svih roba i stopa.
Zakon o carinskoj slubi odreuje okvir za djelovanje slubenika i carinske uprave.
Vrste carina
Carine moemo podjeliti prema pet (5) kriterija :
s obzirom na pravac kretanja
uvozne
izvozne
tranzitne
s obzirom na cilj uvoenja
financijske (fiskalne) glavni cilj je prikupiti sredstva za podmirenje javnih rashoda.
ekonomske (zatitne) cilj je zatiti domae gospodarstvo, domae proizvoae.
represivne (returzivne) one su protumjera na tetnu mjere neke druge drave.
s obzirom na nain odreivanja carinske obveze
vrijednosne (ad valorem) obveza se utvruje u postotku od vrijednosti robe.
specifine obveza se utvruje po mjernim jedinicama.
s obzirom na nain uvoenja carine
ugovorne u dogovoru sa nekom zemljom (npr. bilateralni dogovor o uvoenju
smanjenje carinske stope na odreeni proizvod iz druge zemlje).
autonomne drava uvodi carine po svojoj vlastitoj odluci.
s obzirom na visinu optereenja
preferencijalne kad se koristi nia stopa od ope.
diferencijalne kad se primjenjuje najvia stopa.
Carinska dadbina[uredi VE | uredi]
Carinska dadbina je ukupni iznos kojim se tereti odreena roba koja se carini.
Ona ukljuuje :
carinu
carinsku pristojbu
carinsku learinu u sluaju da roba bude uskladitena na odreeno vrijeme u carinskom
skladitu.
Vani pojmovi[
carinska deklaracija pisana izjava o robi sa svim podacima.
carinska granica dravna granica.
carinska tarifa popis roba i pripadajuih stopa.
carinska nomenklatura klasifikacija robe unutar carinske tarife po obiljejima robe.
carinsko skladite prostor za skladite robe koja eka na carinjenje.
kontingent max. koliina robe koju smijemo uvesti.

Javni prihodi su prihodi drave koji se mogu prikupiti u obliku :

Poreza
Doprinosa
Carine
Pristojbi (takse)
Naknada
Javnog duga
Pojam javni prihodi se uglavnom poistovjeuje sa porezima jer oni imaju najvei udio u
prihodima drave. Takoer je vano napomenuti i da se u stranoj terminologiji najee koristi
naziv porez (eng. Tax) kao sinonim za prihode drave.
Isto tako treba uzeti u obzir da svaka zemlja ima razliiti sustav javnih prihoda, pa stoga i
klasifikacije nee uvijek biti iste. Zbog toga polazna toka za pretraivanje strane literature
uvijek treba biti pojam javne financije.
Obiljeja
svi slue za podmirenja javnih potreba, tj. dravnih rashoda (javnih rashoda)
svi se ubiru u novcu
ubiru se periodino i konstantno
ubiru se uglavnom iz dohotka (obnovljivi izvor), a vrlo rijetko iz imovine (nije obnovljiv
izvor)
Podjela javnih prihoda originarni (izvorni) - prihodi koje je drava ostvarila svojom
ekonomskom aktivnou, tj. na temelju prava svoga vlasnitva (npr. dividende od poduzea u
dravnom vlasnitvu)
derivativni (izvedeni) - prihodi koje drava ostvaruje na temelju financijskog
suvereniteta (moi). Iz neije ekonomske snage izvodi svoju ekonomsku snagu (npr. porezi)
redovni - prihodi koji se kontinuirano i periodino ubiru (npr. porez na promet)
izvanredni - prihodi koji se ubiru povremeno, u izvanrednim prilikama (npr. teka
elementarna nepogoda)
prihodi od stanovnitva - graani izdvajaju iz svojeg dohotka
prihodi od pravnih osoba - prihodi od gospodarskih jedinica (npr. porez na dobit,
doprinosi i sl.)
povratni
nepovratni
prihodi irih politiko-teritorijalnih jedinica - pravo ubiranja ima drava
prihodi uih politiko-teritorijalnih jedinica - pravo ubiranja imaju gradovi, opine i upanije
namjenski (destinirani) - prihodi za koje se unaprijed zna na to e biti potroeni
nenamjenski (nedestinirani) - prihodi koje drava troi na bilo koje javne rashode
prihodi u novcu
prihodi u naturi
javno-pravni - prihodi do kojih drava dolazi pomou svojeg financijskog suvereniteta
privatno-pravni - dobrovoljni - prihodi do kojih drava dolazi kao svaki drugi subjekt
ekvivalentni - prihodi za koje obveznik ima pravo na protuuslugu (npr. doprinos za
zdravstveno osiguranje daje besplatnu zdravstvenu zatitu kao protuuslugu)
prihodi ope naknade - porezi i druga davanja koja ne moraju u sebi sadravati ekvivalentnu
protuuslugu