Ishodi predavanja:

Odredite razliku izmeu pouavanja koje potuje razliitost i individualizirane nastave.

Definirati ulogu uitelja u pouavanju koje potuje razliitost.
Definirati principe uenja koji usmjeravaju planiranje pouavanja koje potuje razliitost.
Individualne razlike
Uitelj kad ulazi u razred s dobrom pripremom najvjerojatnije e se nai ispred dobrih i sposobnih
uenika, s uenicima koji imaju potekoe u uenju, uenike loeg i dobrog imovinskog stanja,
uenike koji imaju velike snove i druge koji misle da snovi ne zasluuju njihovo vrijeme, uenike
koji govore jezikom moi i druge kojima je ovaj jezik nepoznat, uenici koji ue sluajui i drugi koji
ue kroz primjenu, uenici koji su podloni i ostali koji izazivaju u svakoj prilici, uenici koji imaju
povjerenje u sebe i druge unitene i bez povjerenja. Pretpostaviti je da te razlike nisu vane u
uenju/pouavanju znai ivjeti u iluziji
(Tomlinson & McTighe, 2007).

Individualne razlike prema

Comogliu
U prosjenom razredu zbog raznih razloga uenici su karakteristini po irokom rasponu svojih razliitosti:
po razinama inteligencije (ispod prosjeni, prosjeni i nadareni)
po kognitivnom stilu (verbalni, vizualni, konkretni, apstraktni)
po kognitivnoj kontroli (impulzivni, koji promiljaju, ovisni ili neovisni o ambijentu)
po karakteristikama osobnosti (tjeskobni, ekstrovertirani, introvertirani, tolerantni ili netolerantni na
frustracije, itd.)
po prirodi kolske motivacije (unutarnja/vanjska)

Individualne razlike po Comogliu

po iskustvu u koli (sa ili bez osjeaja samo-uinkovitosti, s sindromom neuspjeha, s dobrim ili loim
meuljudskim odnosima s uiteljima i drugim uenicima)
po interesu za uenje
po osobnoj teoriji o inteligenciji ili uenju
po obiteljskoj odgojno-obrazovnoj pozadini
po razini steenih znanja i vjetina, te meta-kognitivnoj razini
po spolu i pripadnosti odreenoj drutvenoj sredini

Drugim rijeima, jasno je da je razred u kojem uitelj radi nije homogen (Comoglio, 2006, p.7).
Realnost uitelja
Realizirati kolu osjetljivu na individualne razlike znai pouavati na individualizirani nain.
Pouavati potujui razlika je nemogue.
Svi trebaju poznavati program, ne moe se ostaviti sloboda da neki ue jedno, a drugi drugo.
Ako u razredu svatko radi to ga zanima ili ui samo ono to smatra nunim, u razredu bi nastao totalni
kaos jer uitelj ne moe misliti na trideset razliitih naina.
Kad se ima u razredu 30 uenika nemogue ih je pratiti jednog po jednog.

Razlike nisu iz povrnih i raznih razloga nego imaju svoju teinu na uenje uenika
Dokument od Associazione Psicologica Americana iz 1993. donosi 14 psiholokih naela podijeljenih u
skupine:
kognitivni i meta-kognitivni faktori
motivacijski i afektivni,
razvojni, socijalni i pojedinani koji utjeu na uenika i njegov proces uenja.
Principi su usredotoeni na psiholoke faktore koji su uglavnom unutarnji i pod kontrolom uenika, ali i
prepoznaju i vanjsko okruenje i faktore koji utjeu na unutarnje.

Razlike u kognitivnom sustavu

Tri vrste znanja: deklarativno znanje, proceduralno i meta-kognitivno.
Uenje se ne dogaa sluajno i da se ne radi nita.
Naini uenja su razliiti.
Iskustvo je to u kojem su uenici protagonisti (svjesno ili nesvjesno) u (razredu) koji nije neutralan, ali s
utjecajem (pozitivnim ili negativnim).
Uenici posjeduju odreene strategije, pristupe i razliite sposobnosti.
Kognitivni sustav jednog uenika nikada nije izoliran od drugih sustava (motivacijskog, emocionalnog,
razrednog, razvojnog, drutvenog) ve su meusobno su povezani.

Razlike u kognitivnom stilu, kognitivnoj kontroli i stilovima uenja

Kognitivni stil jest eljeni format kojim osoba dri znanje u svojoj glavi.
Neki vie vole vizualni format, neki verbalni, vizualno/taktilni, netko je precizan i analitiki, netko je
holistiki, itd.. Svatko ima omiljeni nain da zna i nain da kodira podatke.
Kognitivna kontrola ukazuje na eljeni nain obrade podataka u umu.
Nain da osoba kontrolira svoje kognitivne aktivnosti: ovisnost/neovisnost od ambijenta,
impulzivnost/promiljanje, pozornost/koncentraciju, i jo mnogo toga.
Stilovi uenja
Stilovi uenja opisuju kako ljudi i uenici vole uiti.
Stilovima uenja Bernice McCarthy i Dennis McCarthy inovativan uenik, analitiki uenik ili
zdrave logike, dinamiki uenik.
Svaki uenik je drugaiji zbog naina na koji preferira spremanje sadraja znanja, elaborira i ui.
Raznolikost jest produkt kombinacija koje mogu biti razliite od uenika do uenika i kombiniraju se s
osobinama linosti u apsolutno originalna pojedinca. Tako uenik moe biti sklon promiljanju, ali
uznemireni, ili neovisni od okoline, ali netolerantni na frustracije, itd..
Razlike u motivacijskom sustavu
Izmeu uenika i uenika su duboke motivacijske podjele i razlike koje su dokazale razliite teorije
motivacija.

Uvjerenja, pripisivanje, osobna iskustva, osjetljivost, raznolikost oblika obrazovanja, te razliiti tipovi
osjetljivosti i motivacije.
Oito je da ista situacija razliito utjeu na motivacijski sustav uenika.

Razlike i evolucijski razvoj

Ne postoje dvije osobe koje unato tome to su uronjene u isto okruenje s istim mogunosti za
razvoj da imaju identian put. Svatko ima svoje faze razvoja i ritam od kognitivnog,
emocionalnog, fizikog, socijalnog, kulturnog i moralnog.
Uenici najbolje ue kad je uenje prilagoeno njihovom stupanju razvoja i da je sadraj
zanimljiv, privlaan, ugodan, drugim rijeima prikladan za njih.
Zamisliti i/ili postii tu pravu ravnoteu za svakog uenika je vrlo teko, jer postoji puno varijabli
koje su ukljuene u taj proces: roditelji, uitelji, vrijeme, sadraj, materijali, aktivnosti,
meuljudski odnos, prethodni ciljevi, predznanje
Socijalne razlike
Postoji bezbroj socijalnih razlika izmeu uenika i uenika: u jezinoj, kulturnoj, drutvenoj i
obiteljskoj pozadini.
Uenje je pod utjecajem drutvenih interakcija, kao i osobnih odnosa i komunikacije s drugima.
Na kraju
kako uope pomiljati na pouavanje koje potuje razlike uenika u razredu?
to znai pouavati s naglaskom na razliitost?
Pouavati s naglaskom na razliitost
Znai:
Pouavati proaktivno
Biti okrenut kvaliteti, a ne kvantiteti
Nuditi mnogostruke pristupe sadraju, procesu i konanom rezultatu

Pouavanje usmjeriti na uenika

Strukturirati za cijeli razred ali usmjeriti na pojedinca ili skupinu
Organiko pouavanje

Proaktivno pouavanje
Uitelj koji potuje razliitost kae Tomlinson (1995):
pretpostavlja da razliiti uenici imaju razliite potrebe. Dakle, uitelj proaktivno planira
razne naine kako bi doli do uenja i pokazali ga. To ini prilagoavajui ili
sinkronizirajui pouavanje za pojedine uenike. No, na temelju znanja o razliitim
potrebama razliitih uenika razliite opcije uenja su dostupne, s boljim ansama da je
iskustvo uenja odgovarajue za mnoge uenike
(Tomlinson, 1995, str.7)
C.A. Tomlinson (1995). How to differenziate instruction in mixed-ability classroom. Alexandria,
VA: Association for Supervision and Curriculum Development.
Biti okrenut kvaliteti a ne kvantiteti
Mnogi uitelji smatraju da diferencirati pouavanje prema potrebama znai pripremiti razliite
zadatke za svaku potrebu.
Pouavanje koje potuje razliitost ne uzima u obzir samo jednu karakteristiku.
Rjeenje jest u kvaliteti i prirodi sata i zadataka vie nego u koliini sposobnosti, stilova, interesa
uzetih u obzir.
Biti okrenut kvaliteti a ne kvantiteti

U razredu se mnoge stvari istovremeno pojavljuju na satu. U vrijeme sata svi uenici zavravaju
zadatak dodijeljen pojedinano ili u malim skupinama, ali su uputu za cijeli razred.
Ponekad uenici biraju grupu zbog veliine i zadatka, ponekad formiranje grupe ovisi o tome kako
je oblikuje uitelj.
Ponekad uitelj uspostavlja kriterije po kojima se zadatak izvodi, ponekad ih uenici sami
utvruju. Izbor ishoda za uspjeh je esto proces koji dolazi zajedno. Budui da dolaze mnoge
stvari, nijedan zadatak nije definiran za normalne uenike i one koji stre. Uitelj misli i
planira u smislu vie putova uenja za razliite potrebe, a ne u smislu normalni i drugaiji.
Nuditi mnogostruke pristupe sadraju, procesu i konanom rezultatu
Zadaa je uitelja ukljuiti sve uvjete na nain da kreiraju simfoniju elemenata koji dovode do
uenja.
U uenju su bitni elementi: sadraj (ono to uenici ue), proces (obradu koja dovodi do
znaajnog uenja) i rezultat koji pokazuje da se uenje postiglo.
Promjenom ta 3 elementa uitelj moe ponuditi uenicima razliite pristupe: onom to se ui,
kako se ui i kako se dokazuje da se nauilo.
Dodavanje u ova tri pristupa razliite vrste odnosa: individualne, u parovima, u skupinama, cijeli
razred multipliciraju se pristupi.
Pouavanje usmjereno na uenika
polazi od pretpostavke da su iskustva uenja najuinkovitija kada su ukljuujua, smislena i
zanimljiva.
Posljedica ove pretpostavke je da nije lako nai iste putove uenja za sve uenike koji su jednako
privlani, relevantni i zanimljivi. Pouavanje koje potuje razliitost prepoznaje da nova znanja
trebaju biti izgraena na ranijim znanjima i da nemaju svi uenici na kraju isto razumijevanje
(znanje) i kod provjere. Uitelji se trude pruiti izazovna iskustva uenja prikladna za sve svoje
uenike. Ovi uitelji razumiju da je ponekad neki zadatak jako malo izazovan.

Strukturirati za cijeli razred ali usmjeriti na pojedince ili skupinu

Ne postoji jedna forma apsolutno bolja od druge. Svaka forma ima prednosti i nedostatke.
Izbor ovisi o opem planu uitelja, o ciljevima koji su u bilo kojem obliku korisni kako bi se
postiglo uenje.
Primijeniti razliite forme je vano jer uenici vole raznolikost ali i zato jer u odreenim
trenucima mogu bolje promiljati sami nego u grupi i obrnuto.
Organiko: komplementarni odnos,
sinergijski, integrirani izmeu uitelja i uenika
Uenici i uitelji su osobe koje ue. Uitelji vie znaju o sadraju ali i stalno ue o tome kako
njihovi uenici ue. Uitelji provjeravaju spremnosti/sposobnosti na razliite naine, a zatim
planiraju iskustva utemeljena na najboljim mogunostima unapreenja razumijevanja potreba i
interesa uenika. Kontinuirana suradnja s uenicima je nuna da bi planiranje bilo efikasno za
svakog uenika. Takva nastava je dinamina: uitelji kontroliraju kako se odvija susret izmeu
uenika i uenja i ine promjene koje jame uspjeh. A ako su uitelji svjesni da ponekad susret
izmeu uenika i uenje nije idealan, oni shvate da oni stalno mogu napraviti prilagodbe.